Gost autor| Nauka| Životinjski svet

Priroda u službi matematike

nsarski RSS / 04.04.2012. u 09:32

Kao i ranije, rec ima gost autor alselone

Priroda ništa ne radi slučajno i Bog se ne igra kockicama.

Priroda i Bog imaju nešto što nije „klasična“ matematika za rešavanje optimizacionih i svih drugih matematičkih problema već imaju naizgled proste stvari – sirovu snagu i vreme. Recimo ovako, ako bi priroda i Bog želeli da konstruišu biće koje može da pliva brzinom od 50 kilometara na čas oni neće „sesti“ i „računati“ tamo neke izvode, redove, limese i diferencijalne jednačine nego će posejati hiljadu ameba na jednu planetu punu vode i sačekati da se to dogodi. Ili – ako žele da kreiraju najjeftinije vozilo za put na mesec – sačekaće još malo vremena posle kreiranja bića koje pliva brzo. I to je ono što nazivamo Veliki dizajn. Sve je baš onako kako treba da bude i najjeftnije je. Ili će biti, ako sačekamo dovoljno dugo.

Blue_August_by_farhadvm.jpg 

Zatim su Prometeji nauke doneli ovu metodu ljudima. Da vidimo koje su to metode koje koriste Bog i priroda a dostupne su i nama, na par prostih primera.

Recimo da imamo neki prost problem, na primer, imamo neko zemljište i treba da pronadjemo najzeleniji, najplodniji deo. Recimo da je plavo zemljište loše a zeleno je baš dobro i hranljivo. Možemo da idemo tačkicu po tačkicu i proveravamo zemljište a možemo i da posejemo populaciju naših softverskih kunića i pustimo ih da se razmnožavaju i žive na toj teritoriji pa da vidimo šta bi se desilo. Ovo je lep primer za Genetski algoritam.

 

Na početku našeg rešavanja problema pronalaženja najplodnijeg zemljišta posejemo populaciju kunića po izabranoj teritoriji. Pošto su to živa softverska bića ona imaju hromozom koji ih opisuje. Sam hromozom govori koliko je to biće pogodno za razmnožavanje, koliko je “poželjno”. I softverske kunićice znaju da su bolje baje za razmnožavanje oni koji žive u boljoj, zelenijoj gajbi, tako da oni mališani koji su na zelenoj teritoriji imaju više šanse da ostave potomstvo. I tako se se oni najlepsi kombinuju sa najlepsima i prave sledeću generaciju. Pošto mi baš volimo da se igramo Boga, ako vidimo da je neki mališa baš-baš dobar mi ga onda prenesemo celog u sledeću generaciju bez razmnožavanja, nećemo da „pokvarimo“ njegove gene nekih drugim. I uz malo mutacije na sve ovo dobijamo sledeću generaciju. Mutacija nam je bitna da bi smo možda od “običnih” mame i tate dobili Teslu. U sledećoj generaciji već ima mnogo manje kunića na plavom zemljištu a više na zelenom. I ponovo će veću šansu za razmnožavanje imati oni zeleniji. I ponovo uz malo mutacije i naše intervencije dobijamo sledeću generaciju. Ponovimo algoritam dovoljan broj generacija i dobićemo najboljeg. Pogledajte slikovit primer: http://www.glauserweb.ch/gentore.htm. (Uputstvo - kliknuti na Landschaft da bi se kreiralo “zemljište”, zatim na Population da bi se kreirala prva generacija naših kunića i zatim na Go da bi život krenuo)

dna.jpg

Recimo da sada samo malo promenimo problem, ponovo nešto tražimo ali na malo drugačiji način. Tražimo minimum neke funkcije dve promenjive (najlakše zbog vizualizacije), i ponovo imamo neku oblast koju treba da pretražimo. Recimo da tražimo najbogatije cveće polenom na jednoj livadi. Ponovo možemo da proveravamo cvet po cvet redom ili da se malo igramo Boga. Ovo je lep primer za Particle Swarm Optimizaciju. Posejemo po toj našoj livadi gomilu pčelica. One krenu da se muvaju okolo i kako koja pronađe nešto lepo, vikne onim ostalim šta je pronašla. Tako da u jednom momentu sve pčelice znaju šta je koja pronašla i naravno sve krenu prema onoj koja je našla najlepšte cveće. Ako se za vreme tog putovanja, neka pčelica zadesi na još boljem delu livade, viknuće ostalima pa će sve one da krenu prema njoj. Na kraju će pronaći najlepše cveće za svoj med.Evoga lep primer: http://ccl.northwestern.edu/netlogo/models/run.cgi?ParticleSwarmOptimization.703.474

U primeru se pčelice okupljaju oko najbelje površine. Kliknite prvo na Setup da bi kreirali “livadu” a zatim na Go da bi pčelice krenule.

swarm.jpg

Promenimo malo problem. Recimo da treba da stignemo od tačke A do tačke B u gradu. Tačke su udaljene i postoji veliki broj puteva a nama treba najkraći jer je gorivo tako skupo i imamo tako malo vremena. Možemo da sednemo i “peške” računamo kilometražu ili možemo da pustimo naše softverske mrave (Ant Colony Optimization) da nam pronadju najkraću rutu jer su oni tako dobri u tome. Dakle, kreiramo naše mravce na mapi, dodelimo im kuću (naš start) i hranu (naš cilj) oni se manje više slučajno šećkaju okolo i jedan nabasa na cilj. On zna odakle je krenuo i trči brzo kuci što direktnijim putem da javi braći da je pronašao cilj (hranu). Dok trči kući ostavlja trag feromona za sobom da zna još jednom da se vrati. U tom momentu još neki mravci pronalaze slučajan put do hrane i hitalju što kraćim putem nazad ostavljajući feromone. Sada novi mravci kreću ka hrani prateći feromone prvih istraživača. Svaka putanja puna feromona privlači one koji su blizu i oni vraćajući se ostavljaju novu dozu feromona koja sada privlači i one malo dalje jer dalje i miriše. Ako na kraju imamo dve rute ona kraća će ipak da privuče veći broj koji će onda da ostave još feromona dok ne ostane samo jedna ruta. Lep primer:  http://www.youtube.com/watch?v=ROAvtcmtx7Y&feature=related

antColonyCoop.jpg

 

Da uvedemo još malo drugačiji problem koji je tako atraktivan u ovoj krizi. Recimo da imamo 10 nepotrebnih mesečnih troškova koje više ne možemo da finansiramo. To su, na primer, najskuplje cigarete, Kurvoazje XO nedeljom ujutru, a još malo će to da bude i hrana, računi... Svaki račun ima svoju cenu za uslugu koju plaćamo tako da mi hoćemo da se odreknemo tačno 100 evra koji nam fale ali da se odreknemo što je moguće manjeg broja lepih stvari. Naravno, možemo da se bavimo kombinatorikom “peške” a možemo i da upotrebimo još neku od metoda prirode, na primer Metodu pretrage ptice kukavice. Ova metoda je inspirisana ponašanjem parazita.

Kukavica polaže jaje u gnezda drugih ptica. Koliko je to jaje “dobro”, koliko odgovara jajima druge ptice, tolika je verovatnoća da će preživeti, da ga druge ptice neće izbaciti iz gnezda. Postoje mnoge kombinacije rešenja i ona su predstavljena gnezdima drugih ptica, jaja drugih ptica su rešenja našeg problema a kukavičija jaja su nova rešenja. U svakom koraku našeg algoritma kukavica polaže jaje u gnezdo druge ptice koje izabere na sasvim slučajan način. Najbolja gnezda, u ovom slučaju ona koja imaju potrošenu lovu od približno sto evra sa što manje izbačenih stvari, se prenose u sledeću generaciju. Ptica domaćin može da pronadje jaje i u tom slučaju ima dva izbora - ili će izbaciti jaje kukavice ili će napustiti gnezdo i napraviti neko potpuno novo (novi skup rešenja). Cilj kukavice i cilj našeg algoritma je da napravimo što bolje jaje - jaje koje ima najveću verovatnoću da će preživeti a preživljavanje se meri potrošenim parama na što više usluga koje smo kupili. Ako pustimo kukavice da se razmnožavaju dovoljno dugo po prostoru naših rešenja dobićemo najbolje jaje i optimalno rešenje.

240px-Coccyzus-americanus-001.jpg

Sve su ovo jako zanimljive metode koje imaju veliki broj podtipova, unapredjenih verzija i sitnih izmena koje i poboljšavaju kvalitet pretrage i/ili brzinu kao i povećavaju lepotu samog pristupa. Cela naučna oblast je u povoju i novi algoritmi izlaze praktično svakog dana.

 

Koja je životinja koja vas fascinira, signurno može i po njoj da se napiše zanimljiv algoritam jer - ona je najbolja u svojoj oblasti ima univerzalan i “jeftin” pristup jer inače ne bi preživela.



Komentari (201)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

angie01 angie01 09:39 04.04.2012

ja, volim,



...autorska za alselonea!
alselone alselone 10:00 04.04.2012

Re: ja, volim,



Hvala na poverenju.
Milan Novković Milan Novković 23:59 05.04.2012

Re: ja, volim,

ja, volim,

Kad pomenu magarca meni majmun pade na pamet

Gle, što reanosti što mašte na (polu)temu transformisanja problema u novi problem, u nekom drugom prostoru, gde imamo "jače" argumente, rešavanju, pa vraćanju rešenja u originalni prostor inverznom transformacijom:

1. Primer 1, realnost: onomad su primetili kako klinci vešto igraju igrice (mozak je negde između 5. i 12. godine preuvezan, formidable za neke "poslove" pa su "prepevali" NP-Hard "digitalni" problem (proizvoljno koristim pojmove, naravno :) protein-foldinga u problem nepoznate topologije, "grafologije", analiti i heuristike, prirode uopšte, gde klinici rešavaju nešto u video igri. I klinci brže uvijaju 10 amino kiselina proteine od kompjutera. Sećam se te stare priče, pominjao sam je, i evo sad guglujem - ima igra na sajtu: FoldIt.

Ovo je "logično", naravno, pošto samo pogledamo koliko smo pametniji od mrava na onom Alselonovom problemu, odmah vidimo rešenje

Primer 1, mašta: Zamisli napraviš igricu za majmune, koji nešto bolje intuitivno barataju njutnovim zakonima od nas. I u tom farmaceutskim kućama počnu da pitaju majmune šta oni misle o nekim novim enzimima

2. Primer 2, "realnost": Optical 'quantum computer chip' performs first calculation - entangluješ 4 kjubita (po sećanju pišem iako imamo link, mrzi me da sve čitam sad) ubaciš u staklene cevčice, i na izlazu iz cevčica (koje se što savijaju, granaju, šta li već) imaš faktorisan broj 15. Način kako si uvio, savio cevčice je, u stvari, algoritam.

Mašta: oni su "dizajnirali" algoritam, pretpostavljam, ali zamisli da nas N bitnika svako uzme po optički kabao-dva u ručice pa guramo, uvijamo dok ne uradimo "fine-tuning" algoritma.

Isto, ljudi se smeju kad se kaže da prvo može da se nađe rešenje, a tek onda problem. A može čovek da popije malo, uleti u ovako neke optičke kablove koji provlače kjubite, pa proveri da nije možda rešio neki do hiljada teških problema.

3. Imao sam i primer 3 al sam ga zaboravio ...
... nisam, evo ga, i ovu slamu sam mlatio na nekom davnom blogu: Ako pođemo od Dekarta i sličnih u "demonic" eksperimenat pa nam zaobiđemo mozak tako što presretnemo svaki nerv od tela i radio talasima prebacimo u model, gde nam je mozak modelirn ili u kompjuteru, ili u nekoj ogromnoj hali modeliran sa gumicama. "Moćan" koncept, uletiš u svoj mozak i počneš da čeprkaš - mrdneš ovde, pevaš ko Tozovac, mrdneš onde, poješ ko Šekspir.... šta bi kome bila fitnes funkcija u nekom ovako potpuno razularenom okruženju je dream tema za blog

U stvari, ovo će za 40 godina biti sadašnjost entertainmenta - naprave ti snapshot celog tela i ubace u neki comp, pa virtuelne ruke počnu da te vajaju" - tu će i filozofi da se pregreju, ko je posle nekog vremena original, ko kopija, ko kome dođe kintu, koliki je porez na šta itd

Mnogi bi požurili da kažu kako oni nebi ništa čeprkali po sebi, al sve dok nam prija ceđenje bubuljica i mnoge druge iracionalne radnje ja se ne bih na nikoga kladio
jinks jinks 09:45 04.04.2012

...

Ovo što ste opisali delom deluje kao sistem sa negativnom povratnom spregom, odnosno kao komplesan iterativan sistem za rešavanje nekog optimizacionog problema, ili za regulaciju ili realizaciju nečeg trećeg. Opet, za razliku od iterativnih postoje i neke analitičke metode koje problem pokušavaju da reše u jednom koraku (mada ta analitika verovatno pada u vodu sa povećanjem kompleksnosti problema).

Što ovo pišem ... kao i svaki iterativni sistem sa negativnom povratnom spregom i ovaj mora da ima neku dinamiku, modelovanu nekom, hajde da pretpostavimo, diferencnom jednačinom :). Opet svaki diskretan sistem u zatvorenoj povratnoj sprezi ima neke karakteristične vrednosti koje određuju njegove dinamičke performanse, a koje se podešavaju pomocu parametara regulatora.

Šta bi u ovom sistemu koji ste opisali mogli da budu parametri regulacije koji određuju dinamiku prelaznog režima i stabilnost evolucije. Da li sami geni, ili algoritmi kojim se kombinuju geni (ono što povezuje jedne a ne neke druge jedinke), uključivši i primer koji ste dali o divine intervention u čuvanju određenih genetskih kombinacija.

p.s.

Odavno je rečeno da neko mora u dobroj meri da je inženjer. Pominjano je dugo vreme kroz istoriju da je arhitekta. Kroz ovu priču pre deluje da je automatičar.
alselone alselone 10:04 04.04.2012

Re: ...

Šta bi u ovom sistemu koji ste opisali mogli da budu parametri regulacije koji određuju dinamiku prelaznog režima i stabilnost evolucije. Da li sami geni, ili algoritmi kojim se kombinuju geni (ono što povezuje jedne a ne neke druge jedinke), uključivši i primer koji ste dali o divine intervention u čuvanju određenih genetskih kombinacija.


Postoje razliciti parametri koje odredjuju dinamiku ponasanja i stabilnost resenja. Na primeru PSO (Particle Swarm Optimization) to mogu da budu brzina kojom se krecu cestice prema resenju, inercija kretanja, "daljina" na kojoj cuju ostale pcele i tako dalje... ponovo slicno kao u prirodi.

Odavno je rečeno da neko mora u dobroj meri da je inženjer. Pominjano je dugo vreme kroz istoriju da je arhitekta. Kroz ovu priču pre deluje da je automatičar.


Po svemu sudeci. :)
Samo treba da se okrenemo oko sebe - resenja vec postoje.

EDIT: Jinks, stvarno mi ne moraš persirati, naši smo. :)
jinks jinks 10:26 04.04.2012

Re: ...

Postoje razliciti parametri koje odredjuju dinamiku ponasanja i stabilnost resenja. Na primeru PSO (Particle Swarm Optimization) to mogu da budu brzina kojom se krecu cestice prema resenju, inercija kretanja, "daljina" na kojoj cuju ostale pcele i tako dalje... ponovo slicno kao u prirodi.

Interesantno, na pocetku bloga si pomenuo analiticke metode koje bez povratne sprege pokusavaju u jednom koraku da rese problem (feed-forward, na primer), uz napomenu da prakticno stanje "na terenu" govori suprotno - da je visekoracni pristup sa zatvorenom povratnom spregom u prirodi iz nekog razloga mnogo pogodniji (uz napomenu da postoje i dead-beatovi koji u zatvorenoj neg. povr. sprezi pokusavaju u jednom koraku da rese problem).

Ustvari, mozda bi odgovori na pitanje zbog cega bi visekoracni pristup u prirodi mogao da bude pogodniji mogli da se pronadju analizom argumenata za i protiv primene neka od pomenuta dva pristupa u tehnickim sistemima.

I sto je priroda po svoj prilici odabrala bas iterativni, visekoracni sistem sa povratnom spregom, nasuprot feed-forward ili dead-beatu koji problem resavaju u jednom koraku?

Mozda zbog toga sto sistemi koji problem resavaju u vise koraka zahtevaju mnogo manje resursa (i u vidu informacija o sistemu koji se regulise, kao i u prirodi izvrsnih organa koji moraju da se koriste pri regulaciji) u poredjenju sa sistemima koji problem resavaju u jednom koraku. Jedini resurs kojeg prvi zahtevaju vise u odnosu na druge jeste vreme, a njega izgleda da jos uvek ima u dovoljnim kolicinama :).
alselone alselone 10:43 04.04.2012

Re: ...

sto je priroda po svoj prilici odabrala bas iterativni, visekoracni sistem sa povratnom spregom, nasuprot feed-forward ili dead-beatu koji problem resavaju u jednom koraku?

Mozda zbog toga sto sistemi koji problem resavaju u vise koraka zahtevaju mnogo manje resursa (i u vidu informacija o sistemu koji se regulise, kao i u prirodi izvrsnih organa koji moraju da se koriste pri regulaciji) u poredjenju sa sistemima koji problem resavaju u jednom koraku. Jedini resurs koji prvi zahtevaju vise u odnosu na druge jeste vreme, a njega izgleda da jos uvek ima u dovoljnim kolicinama :).


Mislim da je bas ovako kako si rekao. Potrebno ti je mnogo manje informacija o sistemu, o prostoru resenja i skoro nikakvo znanje o metodi resavanja. Glavna osobina svih evolutivnih algoritama je to da su veoma laki za implementaciju. A, kao sto kazes, vremena ima u izobilju.
srdjan.pajic srdjan.pajic 15:49 04.04.2012

Re: ...

alselone
sto je priroda po svoj prilici odabrala bas iterativni, visekoracni sistem sa povratnom spregom, nasuprot feed-forward ili dead-beatu koji problem resavaju u jednom koraku?

Mozda zbog toga sto sistemi koji problem resavaju u vise koraka zahtevaju mnogo manje resursa (i u vidu informacija o sistemu koji se regulise, kao i u prirodi izvrsnih organa koji moraju da se koriste pri regulaciji) u poredjenju sa sistemima koji problem resavaju u jednom koraku. Jedini resurs koji prvi zahtevaju vise u odnosu na druge jeste vreme, a njega izgleda da jos uvek ima u dovoljnim kolicinama :).


Mislim da je bas ovako kako si rekao. Potrebno ti je mnogo manje informacija o sistemu, o prostoru resenja i skoro nikakvo znanje o metodi resavanja. Glavna osobina svih evolutivnih algoritama je to da su veoma laki za implementaciju. A, kao sto kazes, vremena ima u izobilju.


A šta da radiš kad nemaš vremena u izobilju? To jest, kad ti za računanje vrednosti funkcije greške koju optimizuješ trebaju ogromni resursi? Na primer, optimizuješ radar crossection nekog novog drona (da ne kažem nosača aviona) i to ukaplovano sa nekom mehanikom fluida, čisto da ne dobiješ monsturma koji je nevidjljiv na radaru, samo zato što ne može ni da poleti.

EDIT: Inače, genetski algoritmi za optimizaciju su tu već dugo godina, ima ih čak skoro svaki simulator električnih kola, barem u nekoj osnovnoj varijanti, i prošli su kroz fazu totalnog modnog hita, kao što je bio slučaj sa neuralnum mrežama, fuzzy logic-om, ili, u mom delu banderaške struke, space mapping optimizacijom. Onda imaš da jedno pola godine gomile radova izlaze na tu temu, razvijajući jako lepu teoriju, imaš utisak kao da niko ništa drugo i ne radi, da bi posle sve zamrlo. I onda tek povremeno izadje neki rad, kao eho, u kome je neko uradio nešto tim metodama, ali retko udju u neki mainstream inženjerskih metoda.

alselone alselone 16:01 04.04.2012

Re: ...

A šta da radiš kad nemaš vremena u izobilju? To jest, kad ti za računanje vrednosti funkcije greške koju optimizuješ trebaju ogromni resursi? Na primer, optimizuješ radar crossection nekog novog drona (da ne kažem nosača aviona) i to ukaplovano sa nekom mehanikom fluida, čisto da ne dobiješ monsturma koji je nevidjljiv na radaru, samo zato što ne može ni da poleti.


Ako je ista time critical ili ti je stvarno jako vazno da ne pogresis - ne koristiti ove metode. Ja ih koristim samo za offline funkcije, za realtime se ipak oslanjam na proverene stvari.

A i kupcima se ne svidja kad im kazes da njihov sistem zavisi od nekih tackica sto se krecu kroz prostor resenja.
srdjan.pajic srdjan.pajic 17:31 04.04.2012

Re: ...

alselone
A šta da radiš kad nemaš vremena u izobilju? To jest, kad ti za računanje vrednosti funkcije greške koju optimizuješ trebaju ogromni resursi? Na primer, optimizuješ radar crossection nekog novog drona (da ne kažem nosača aviona) i to ukaplovano sa nekom mehanikom fluida, čisto da ne dobiješ monsturma koji je nevidjljiv na radaru, samo zato što ne može ni da poleti.


Ako je ista time critical ili ti je stvarno jako vazno da ne pogresis - ne koristiti ove metode. Ja ih koristim samo za offline funkcije, za realtime se ipak oslanjam na proverene stvari.

A i kupcima se ne svidja kad im kazes da njihov sistem zavisi od nekih tackica sto se krecu kroz prostor resenja.


. Ma, za kupce imaš uvek spremno objašnjenje koje će da rastera radoznale, u fazonu, sistem koristi "vrlo sofisticiranu kvazistohastičku estimaciju u smislu Ljapunova", tu obavezno dodaj i reč "proprietary", čudo je šta tu sve može da uvali.

E, al, čekaj, ne razumem, šta da pogrešiš? Misliš, da se zabodeš u pogrešan lokalni miniumum, ili da ga uopšte ne nadješ, ako je to moguće?

Jel se ovim bakćeš iz čiste radoznalosti ili ljubavi, ili imaš neki konkretan banderaški problem da rešiš?



alselone alselone 17:46 04.04.2012

Re: ...

E, al, čekaj, ne razumem, šta da pogrešiš? Misliš, da se zabodeš u pogrešan lokalni miniumum, ili da ga uopšte ne nadješ, ako je to moguće?

Jel se ovim bakćeš iz čiste radoznalosti ili ljubavi, ili imaš neki konkretan banderaški problem da rešiš?


Mislim da se zabodes u lokalni minimum. I frka je ako dva puta dobijes razlicito resenje za isti problem. Posto random postavljas tackice one mogu da odu di oce, da prostis.

Nauka radi nauke (radoznalost i ljubav), resavanje problema za radove, ne za proizvod.
alselone alselone 17:53 04.04.2012

Re: ...

Ma, za kupce imaš uvek spremno objašnjenje koje će da rastera radoznale, u fazonu, sistem koristi "vrlo sofisticiranu kvazistohastičku estimaciju u smislu Ljapunova", tu obavezno dodaj i reč "proprietary", čudo je šta tu sve može da uvali.


I obavezno kazes da to sve imas a zapravo imas samo GUI. That's the spirit.
srdjan.pajic srdjan.pajic 18:31 04.04.2012

Re: ...

alselone
Ma, za kupce imaš uvek spremno objašnjenje koje će da rastera radoznale, u fazonu, sistem koristi "vrlo sofisticiranu kvazistohastičku estimaciju u smislu Ljapunova", tu obavezno dodaj i reč "proprietary", čudo je šta tu sve može da uvali.


I obavezno kazes da to sve imas a zapravo imas samo GUI. That's the spirit.


Sine, a, šta kažeš, al' se sećam ove automatike: stabilnost "u smislu Ljapunova". Krvi nam se napila Srbijanka Turajlić, uh, al sam mrzeo taj predmet. Dosadno, u božju mater! Posle mnogo godina odem da sedim na nekoj automatici ovde na CU-u, onako, zabave radi, plus je profanka kao poznata, a i da malo promenim, jer sam se tih dana žešće smarao na poslu. I jebote, prvi čas, ova baba odma krenula sa tim nekim MIMO sranjima, jednačine stanja, drž nedaj, meni počeo Dragoš da se prividja, krenuo da mrem od dosade. Još počela, bezobrazno, da propituje studente, (to je bilo pre clicker-a) da vidi da li paze na času, ili dremaju, i ja, reko, mrš, i više nisam dolazio.
alselone alselone 18:40 04.04.2012

Re: ...

Sine, a, šta kažeš, al' se sećam ove automatike: stabilnost "u smislu Ljapunova". Krvi nam se napila Srbijanka Turajlić, uh, al sam mrzeo taj predmet. Dosadno, u božju mater! Posle mnogo godina odem da sedim na nekoj automatici ovde na CU-u, onako, zabave radi, plus je profanka kao poznata, a i da malo promenim, jer sam se tih dana žešće smarao na poslu. I jebote, prvi čas, ova baba odma krenula sa tim nekim MIMO sranjima, jednačine stanja, drž nedaj, meni počeo Dragoš da se prividja, krenuo da mrem od dosade. Još počela, bezobrazno, da propituje studente, (to je bilo pre clicker-a) da vidi da li paze na času, ili dremaju, i ja, reko, mrš, i više nisam dolazio.


Vidi se da si oduvek bio savestan student. Zato si i dosao u situaciju da saljes doznake.
alselone alselone 18:43 04.04.2012

Re: ...

to je bilo pre clicker-a

sta ovo znaci?
srdjan.pajic srdjan.pajic 18:52 04.04.2012

Re: ...

alselone
Sine, a, šta kažeš, al' se sećam ove automatike: stabilnost "u smislu Ljapunova". Krvi nam se napila Srbijanka Turajlić, uh, al sam mrzeo taj predmet. Dosadno, u božju mater! Posle mnogo godina odem da sedim na nekoj automatici ovde na CU-u, onako, zabave radi, plus je profanka kao poznata, a i da malo promenim, jer sam se tih dana žešće smarao na poslu. I jebote, prvi čas, ova baba odma krenula sa tim nekim MIMO sranjima, jednačine stanja, drž nedaj, meni počeo Dragoš da se prividja, krenuo da mrem od dosade. Još počela, bezobrazno, da propituje studente, (to je bilo pre clicker-a) da vidi da li paze na času, ili dremaju, i ja, reko, mrš, i više nisam dolazio.


Vidi se da si oduvek bio savestan student. Zato si i dosao u situaciju da saljes doznake.


Eh, nije uredu da se time hvalim, ali ja sam bre slao doznake još kao student. U koverti, možda nećeš verovati, ali nikad nijedna nije nestala, to jest bila maznuta na putu ka kući.

E, ali ajde da ne trolujem sasvim, nego samo malo, bio sam na nekom workshopu pre meseca dana, koji organizuje Mathworks (ja koristim matlab dosta na poslu, pa me zovu na te workshope). Bilo je uglavnom posvećeno simulinku, to je onaj dodatak koji služi za simulaciju sistema avtamackog upravljanja.

I onda su kao demo doneli malog robota, dobro, nije robot, nego kontroler sa kamericom na platformi koja se pomera. I onda taj robot prati tenisku lopticu kojom mašeš okolo. A na tom workshopu te vode lepo od početka, znači, od analize slike i prepoznavanja oblika, sve u matlabu, naravno, preko modelovanja tog dinamičkog sistema - platforme, step motora, pa kako to onda u simulinku da uradiš, pa feedbek, kontrola, stabilnost, to jest dizajn kompenzatora, i na kraju kako da generišeš kod koji uploaduješ u kontroler na tom "robotu". I onda su nam pokazali kako se dizajnira nelinearna kontrola, i tu naravno radi optimajzer, mada nije bio ovaj tvoj genetički, nego običan gradijentni, ali nema veze. Mislim, silno sam se zabavljao, iako zam zamrzeo automatiku kroz obrazovni sistem!
alselone alselone 18:58 04.04.2012

Re: ...

E, ali ajde da ne trolujem sasvim, nego samo malo, bio sam na nekom workshopu pre meseca dana, koji organizuje Mathworks (ja koristim matlab dosta na poslu, pa me zovu na te workshope). Bilo je uglavnom posvećeno simulinku, to je onaj dodatak koji služi za simulaciju sistema avtamackog upravljanja.

I onda su kao demo doneli malog robota, dobro, nije robot, nego kontroler sa kamericom na platformi koja se pomera. I onda taj robot prati tenisku lopticu kojom mašeš okolo. A na tom workshopu te vode lepo od početka, znači, od analize slike i prepoznavanja oblika, sve u matlabu, naravno, preko modelovanja tog dinamičkog sistema - platforme, step motora, pa kako to onda u simulinku da uradiš, pa feedbek, kontrola, stabilnost, to jest dizajn kompenzatora, i na kraju kako da generišeš kod koji uploaduješ u kontroler na tom "robotu". I onda su nam pokazali kako se dizajnira nelinearna kontrola, i tu naravno radi optimajzer, mada nije bio ovaj tvoj genetički, nego običan gradijentni, ali nema veze. Mislim, silno sam se zabavljao, iako zam zamrzeo automatiku kroz obrazovni sistem!


Matlab rulz!

Ovo je jako zanimljivo. Setilo me jednog mog kolege koji je radio za studentski rad autonomnog robota na baterije sa kamericom koji ide okolo i trazi steker da se ubode i napuni baterije. Nikad nije zazivelo do kraja ali je ideja bila genijalna.

Kad vec trolujemo:
srdjan.pajic srdjan.pajic 19:00 04.04.2012

Re: ...

alselone
to je bilo pre clicker-a

sta ovo znaci?


Kako šta je, pa savremeno nastavno učilo.

Inače, ako se ne varam, klikere je u nastavi medju prvima (ako ne i prvi) krenuo da koristi profa na Fizici na mom bivšem Univerzitetu, Karl Vajman.
jinks jinks 19:08 04.04.2012

Re: ...

Krvi nam se napila Srbijanka Turajlić, uh, al sam mrzeo taj predmet.

Koji si smer bio, kada ti je gospodja Turajlic predavala Ljapunova?
srdjan.pajic srdjan.pajic 19:46 04.04.2012

Re: ...

jinks
Krvi nam se napila Srbijanka Turajlić, uh, al sam mrzeo taj predmet.

Koji si smer bio, kada ti je gospodja Turajlic predavala Ljapunova?


Pa ja sam bio Šuvarčić, na faksu, to jest "usmereno" .

Zezam se, ne mogu sad da se setim, mislim da je to bila 3 godina, a tad smo već imali smerove. Telekomunikacije, ali imali smo mi automatiku, 2 semestra, ako se ne varam, inače ne bih ni čuo za Ljapunova, mislio bih da je i taj napisao neku zbirku zadataka nad kojom balave ovi iz Veljka
vishnja92 vishnja92 20:08 04.04.2012

Re: ...

inače ne bih ni čuo za Ljapunova, mislio bih da je i taj napisao neku zbirku zadataka nad kojom balave ovi iz Veljka

posto onog drugog ne mozes da se setis, a isto pocinje na Lj

bozemesakloni sabanijade iz NF
Milan Novković Milan Novković 20:45 04.04.2012

Re: ...

al' se sećam ove automatike

Ne voliš automatiku , koristiš Apple, ne ideš na FB - ako smo ti iskreni virtuelni prijatelji mi bi morali odmah, sad, ovde i na licu mesta da ti pomognemo (tj pravi prijatelji, što reče Mića malopre na FB-u, virtuelne su samo wormholes

Ja odoh onomad na smer elektroniku na ETFu, al sam se kasnije kajao što nisam otišao na automatiku.

Kajao se posle '95., malo smešan koncept kajati se 23 godine posle diplomiranja, nego kad smo ovde u Uk napravili firmu prvi proizvod je bio naš ORB, ništa COM, DCOM, Corbe i ostalo nego je morao biti naš (shared libs na Unixu i DCOM na windowsima su činili posao relativno prostim).

Event model mi je bila poslastica (maznuto nešto idejica od Sun-a ako se iko seća, ili se uopšte rodio u vreme kad su se koristili Sun View i Open View (Sunov layer povrh X11, X Widows, već sam zaboravio i imena).

Posle nas je ošinuo prvi .com crash pa smo se borili za goli život i ostalo mi je manje vremena za zezanje, ali event kao tada 2D struktura:
1. Šta se promenilo i kako na na objektu koji je generisao event
2. U kom paralelnom univerzumu, jednom ili više, je event generisan (inicijalizovati distribuirani sistem je dugo trjalo (jako kompleksne investment banking apps) pa smo pravili sistem da istovremeno radi u "produkcionom" modalitetu i raznim what-if).

Što je ovo bilo moćno za traženje nekih rešenja iterativnim putem - eventovi između distribuiranih obekata, rt, event interposing, filtriranja, sve sa plug-and-play rules, podeliš problem na delove, nacrtaš graf (jel reko neko "Cvetković", on je stvarno bio genije u moje vreme), isprogreamiraš delove što ti fale, pokreneš na N mašina i to iterativno nešto rešava, nešto reši, nešto ne.

Danas, sa ovom Alselonovom pričom (ja sam veliki pobornik multi-model rada, spretnog mešanaj metodologija i dinamičkog refactoringa celog sistema, dok radi, u zavisnosti u kom si delu problemskog prostora i koliko brzo se krećeš) potencijal je dramatično veći.

Da se nisu upetljali sa Web Services issues web bi već danas rešavao mnogo kompleksnije probleme nego što rešava.

Možda tako i oživi, tj mora da postane event-based pre nego što da šansu heuristici da ga ispolira, opameti i odvede iza horizonta gde mi više ne možemo da ga ukapiramo.
srdjan.pajic srdjan.pajic 20:48 04.04.2012

Re: ...

vishnja92
inače ne bih ni čuo za Ljapunova, mislio bih da je i taj napisao neku zbirku zadataka nad kojom balave ovi iz Veljka

posto onog drugog ne mozes da se setis, a isto pocinje na Lj

bozemesakloni sabanijade iz NF


Ma ja sam bre jednom greškom ušao u amfiteatar gde je Laban radio "aport" i "šeni" sa ovim specijalcima iz njegove Jedinice za Specijalne Matematičke Operacije, gde su radili sve po ps-u, to jest po Ljašku, a kad ne slušaju, onda udri po Demidoviču. Posle toga sam morao da se podvrgnem hipnozi i autosugestiji da to iskustvo potisnem, i to sve na Studentskoj poliklinici, mada, tvrdim, da bi krilo kakve lepe arhitektonke, u parkiću na klupici, podjednako dobro, ako ne i bolje, obavilo posao.
srdjan.pajic srdjan.pajic 21:11 04.04.2012

Re: ...

Milan
Ne voliš automatiku



.
Ih, volim, bre, vidiš da pohadjam vorkšopove iako me niko ne tera, nego moram malo da održim tenziju i dramski efekat u trolovanju.

Al', valjda što sam išao u Teslu, ne volim kad krenu da tupe sa matematikom odma na početku, a onda nastave u sredini i završe u istom maniru. Nit znaš kuda idu, ni šta hoće da pokažu, ni zašto, ni šta ču ja posle sa tim. To nije slučaj samo sa Automatikom, to je bio možda najgori primer, ustvari, Najgori Predmet su bile Telekomunikacije, tu sam stvarno UMRO! Umesto neki lep primerčić, iz života, pa na njemu polako da se unose u problem. Ovako, kad mi krenu sa varijacionim računom, Hamiltonijanima, dal red konvergira ili možda ne, odma izgubim volju za životom i saznanjem.

Evo, pre par godina sam išao na neki intervju za posao. Laganica, moja struka, mislim, imao sam tada 15 godina iskustva u njoj, to znači da nema intervjua koji ne mogu da prodjem. Ali svi koji su se izredjali na mojoj grbači su bili fizičari - Rusi, ne, Sovjeti, sa piejčdijevima iz onih zauralskih univerziteta u gradovima kojih nema na kartama, samo znaš da transsibirska železnica tuda prolazi. Svi su verovatno prebegli iz Sovjetskog Saveza otprilike u isto vreme. Ijao kad su ovatili da me driblaju linearnu algebru, old style, na tabli, ja krenuo da se znojim, šta ću, ne mogu da im kažem, "jebale vas matrice i particionisanje i Jakobijani, ovo ću da vam rešim za 5 sekundi u Matlabu, dajte samo da priključim moj laptop", jer tako se ne dobija posao, nego krenuo da izvlačim stvari ali bukvalno iz malog mozga i kičmene moždine. Jebote, jedva sam se izvukao, sa prilično bledim utiskom. Srećom, onda su se zajebali da me pitaju nešto iz RF engineering-a, u tu sam ih rasklopio, nisu mogli da nadju gde se isključujem.
Jukie Jukie 21:42 04.04.2012

Re: ...

srdjan.pajic

alselone
to je bilo pre clicker-a

sta ovo znaci?

Kako šta je, pa savremeno nastavno učilo.Inače, ako se ne varam, klikere je u nastavi medju prvima (ako ne i prvi) krenuo da koristi profa na Fizici na mom bivšem Univerzitetu, Karl Vajman.

Koriste ih i amerikanski nastavnici u nižim razredima (tamo gde imaju para). OBOŽAVAJU IH kada treba da proveravaju znanje abcd pitalicama. Automatski se računa prosečna ocena za svako pitanje i svakog đaka. Dosta davno sam čuo za njih, prvo sam mislio da se zezaju (isto kao i za fleš memoriju).

docsumann docsumann 22:39 04.04.2012

Re: ...

Ljapunov je car.

al' o tom sutra ...
nsarski nsarski 22:53 04.04.2012

Re: ...

docsumann
Ljapunov je car.

al' o tom sutra ...

Nači, pisaćeš nam malo o haosu, nelinearnim sistemima i Ljapunovljevom eksponentu. Lepo.lepo...
blogovatelj blogovatelj 23:12 04.04.2012

Re: ...

jao kad su ovatili da me driblaju linearnu algebru, old style, na tabli, ja krenuo da se znojim, šta ću, ne mogu da im kažem, "jebale vas matrice i particionisanje i Jakobijani,


Mog ortaka neki takav mrtav ozbiljan pitao na intervjuu da mu izvede i objasni Nikvistov kriterijum stabilnosti.
srdjan.pajic srdjan.pajic 01:30 05.04.2012

Re: ...

nsarski
docsumann
Ljapunov je car.

al' o tom sutra ...

Nači, pisaćeš nam malo o haosu, nelinearnim sistemima i Ljapunovljevom eksponentu. Lepo.lepo...


I da mi ne zaboraviš da se osvrneš na repelere i atraktore, bifurkaciju, histerezis i Poankareove mape .
jinks jinks 08:14 05.04.2012

Re: ...

Milan Novkovic
Event model mi je bila poslastica

Zamislite kada event model sisteme svedu na nivo diferencijalne (ili diferencne) jednacine sa mogucnoscu loop shaping-a ili nekih drugih metoda oblikovanja dinamike sistema.

Ili kada event model sistemi budu postali otvoreni (na primer, realizacijom necega sto bi u njihovom kontekstu predstavljalo sempler ili izvrsni organ) za upravljacke strukture razvijene za klasicne, time sequence model sisteme.

Ako to vec uveliko i nije slucaj.
docsumann docsumann 14:21 05.04.2012

Re: ...

nsarski
Nači, pisaćeš nam malo o haosu, nelinearnim sistemima i Ljapunovljevom eksponentu. Lepo.lepo...


e, zamalo da sam se upecao

zato ovog puta samo ...



zipa kaki je, ko super-heroj XIX vijeka

docsumann docsumann 14:26 05.04.2012

Re: ...

I da mi ne zaboraviš da se osvrneš na repelere i atraktore, bifurkaciju, histerezis i Poankareove mape


bifurkacije, a?

savršen primjer - Waddington-ova slika (dolje) koju je sarski kačio za "epigenetic landscape".
nsarski nsarski 14:31 05.04.2012

Re: ...

docsumann
nsarski
Nači, pisaćeš nam malo o haosu, nelinearnim sistemima i Ljapunovljevom eksponentu. Lepo.lepo...


e, zamalo da sam se upecao

zato ovog puta samo ...



zipa kaki je, ko super-heroj XIX vijeka


Ma, genije! I ubio se iz ljubavi.
Jukie Jukie 10:13 04.04.2012

Numb3rs

Ovaj blog me podseća na seriju Numb3rs - prvo mi napuni glavu idejama o raznim modelima koje možemo da izračunavamo, a onda ne bih znao kako da napravim program za izračunavanje...
Evo sad čekam da neko okači excel fajl za kukavičku štednju para, a na drugom kanalu blago počinjem da razmišljam o programu koji određuje optimalan broj uzorkovanja za ocene raznog tipa kod školskog predmeta npr. biologije
alselone alselone 10:17 04.04.2012

Re: Numb3rs

a na drugom kanalu blago počinjem da razmišljam o programu koji određuje optimalan broj uzorkovanja za ocene raznog tipa kod školskog predmeta npr. biologije



Pustis PSO gde se svaka pcela krece kroz prostor u kom je svaka tacka odredjeni broj dece/kvalitet uzorkovanja. Znaci imas neku krivu na kojoj je x osa broj dece a y osa kvalitet uzorkovanja. Ili posejes genetski materijal po toj krivoj. Najpozeljnija jedinka ili najhranjivije mesto je ono za koje je najbolji kvalitet uzorkovanja. Pustis prirodu da radi svoje i sacekas.
Jukie Jukie 11:50 04.04.2012

Re: Numb3rs

alselone
a na drugom kanalu blago počinjem da razmišljam o programu koji određuje optimalan broj uzorkovanja za ocene raznog tipa kod školskog predmeta npr. biologijePustis PSO gde se svaka pcela krece kroz prostor u kom je svaka tacka odredjeni broj dece/kvalitet uzorkovanja. Znaci imas neku krivu na kojoj je x osa broj dece a y osa kvalitet uzorkovanja. Ili posejes genetski materijal po toj krivoj. Najpozeljnija jedinka ili najhranjivije mesto je ono za koje je najbolji kvalitet uzorkovanja. Pustis prirodu da radi svoje i sacekas.

Eto vidiš da je potreban timski rad, do sada nisam uopšte pomislio da broj dece može da se koristi kao varijabla nego da je konstantan u periodu istraživanja*
To je izgleda sasvim drugačiji zadatak

*naravno da je optimalan broj ocenjivanja različit ako u jednom razredu ima 21 dete a u drugom 29.
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 10:32 04.04.2012

Kako do idealnog Predsednika?

Ako neka država, recimo Srbija, hoće da na čelu države ima najboljeg predsednika, analitičari, novinari i politikolozi neće „sesti“ i „računati“ tamo neke izvode, redove, limese i diferencijalne jednačine, a građani neće uzalud trošiti novce i vreme na tamo nekim izborima, nego će posejati hiljadu ameba na Andrićevom vencu i sačekati da se to dogodi. Sve je baš onako kako treba da bude i najjeftnije je. Ili će biti, ako sačekamo dovoljno dugo.

Pridružujem se apelu pod nazivom: Autorska za alselonea.
alselone alselone 10:37 04.04.2012

Re: Kako do idealnog Predsednika?

Vojislav Stojković
Ako neka država, recimo Srbija, hoće da ima na čelu države najboljeg predsednika, analitičari, novinari i politikolozi neće „sesti“ i „računati“ tamo neke izvode, redove, limese i diferencijalne jednačine, a građani neće uzalud trošiti novce i vreme na tamo nekim izborima, nego će posejati hiljadu ameba na Andrićevom vencu i sačekati da se to dogodi. Sve je baš onako kako treba da bude i najjeftnije je. Ili će biti, ako sačekamo dovoljno dugo.


Kao i u svim evolutivnim metodama postoji veliki problem lokalnog minimuma tj. resenja koje je optimalno samo u malom skupu podaka, za neke pojedinacne i specijalne slucajeve. Nama je najsnalazljiviji tj. optimum tj. lokalni minumum Dulic.

Tuzno, zar ne!?
mariopan mariopan 16:22 04.04.2012

Re: Kako do idealnog Predsednika?

Pridružujem se apelu pod nazivom: Autorska za alselonea.

stefan.hauzer stefan.hauzer 10:37 04.04.2012

.

mene fascinira jedan čovek.
već duže vreme,kad imam pauzu za ručak, sednem na jedno mesto koje ima fantastičan pogled na tvdjavu i uvek mi u kadar upada jedan tip. svaki dan dodje do istog drveta . napravi korak - dva,pomazi drvo,nasmeje se i krene dalje . uvek u isto vreme (eto pre samo par minuta). neverovatno je . nikad nisam video ništa slično.

majls
alselone alselone 10:44 04.04.2012

Re: .

mene fascinira jedan čovek.


Simpaticno.
Kako moja baka voli da kaze - svasta se rodi u Bozjoj basti. (bez pezorativnog prizvuka)
marco_de.manccini marco_de.manccini 15:16 04.04.2012

Re: .

mene fascinira jedan čovek.
već duže vreme,kad imam pauzu za ručak, sednem na jedno mesto koje ima fantastičan pogled na tvdjavu i uvek mi u kadar upada jedan tip. svaki dan dodje do istog drveta . napravi korak - dva,pomazi drvo,nasmeje se i krene dalje . uvek u isto vreme (eto pre samo par minuta). neverovatno je . nikad nisam video ništa slično.

I mene fascinira jedan čovek.
Već duže vreme, kad imam pauzu, odem do tvrdjave i uvek mi u kadar upada jedan tip koji me netremice posmatra. Svaki dan dodje do istog restorana. naruči jelo i onda prati šta radim. Zato uvek pomazim jedno drvo, a on se nasmeje, plati račun i krene dalje. Uvek u isto vreme (eto pre samo par minuta). neverovatno je . nikad nisam video ništa slično.
srdjan.pajic srdjan.pajic 15:38 04.04.2012

Re: .

marco_de.manccini
mene fascinira jedan čovek.
već duže vreme,kad imam pauzu za ručak, sednem na jedno mesto koje ima fantastičan pogled na tvdjavu i uvek mi u kadar upada jedan tip. svaki dan dodje do istog drveta . napravi korak - dva,pomazi drvo,nasmeje se i krene dalje . uvek u isto vreme (eto pre samo par minuta). neverovatno je . nikad nisam video ništa slično.

I mene fascinira jedan čovek.
Već duže vreme, kad imam pauzu, odem do tvrdjave i uvek mi u kadar upada jedan tip koji me netremice posmatra. Svaki dan dodje do istog restorana. naruči jelo i onda prati šta radim. Zato uvek pomazim jedno drvo, a on se nasmeje, plati račun i krene dalje. Uvek u isto vreme (eto pre samo par minuta). neverovatno je . nikad nisam video ništa slično.


Mene fasciniraju dva čoveka. Već duže vreme, dok se šetam po parku, u pauzi, vidim ih kako se vrlo neobično ponašaju. Jedan od njih svaki dan dodje do istog drveta, napravi korak - dva, pomazi drvo, nasmeje se i krene dalje. Dok ga ovaj drugi, nakon što je seo u obližnji restoran i naručio jelo, netremice posmatra.
marco_de.manccini marco_de.manccini 15:52 04.04.2012

Re: .

Da prekinem rekurziju, pomalo me ovo izmotavanje podseća na jedno drugo izmotavanje s drugom, koje u stvari ima veze s ekvilibrijumima i optimizacijom koji se postižu u prirodi. Naravno, primer je besmislen, ali princip nije.

Tako jednom bacam kamenje u jezero i kažem drugu "zanimljivo je kako hiljade ljudi svakoga dana baca hiljade kamenja u jezero, a ipak i dalje ima kamenja na plaži", a on kaže da se ribe ponekad pitaju "zanimljivo je kako hiljade nas svake noći izbacuje huljade kamenja iz vode na plažu, ali kamenja ipak i dalje ima u plićaku."

U prirodi svako radi svoj posao.
docsumann docsumann 16:15 04.04.2012

Re: .

Tako jednom bacam kamenje u jezero


interesantno kako kamenenje bačeno u vodu uvijek padne tačno u centar onih koncentričnih talasa.
marco_de.manccini marco_de.manccini 17:26 04.04.2012

Re: .

to je ona pokazna vežba u kojoj načelnik objašnjava pojam paradoksa ostalim policajcima, pa baca kocke iz kaldrme u reku s mosta i kaže

"e, gledajte, ovo vam je paradoks, ja bacam kocke, a prave se krugovi".
docsumann docsumann 17:34 04.04.2012

Re: .

"e, gledajte, ovo vam je paradoks, ja bacam kocke, a prave se krugovi".


ima kod nas jedan lokalni notorni kladioničar, koji svoj redovne kikseve (ono uvijek za jednu utakmicu ili čak 1 gol) onako delbojevski prokomentariše sa - jbg, kocka je okrugla.

gedza.73 gedza.73 19:29 04.04.2012

Re: .

marco_de.manccini
koje u stvari ima veze s ekvilibrijumima i optimizacijom koji se postižu u prirodi

Ovo mi se baš svidelo.

Još jedan glas za autorsku.

stefan.hauzer stefan.hauzer 19:44 04.04.2012

Re: .



khm,khm...samo pomerim stolicu od stola ka prozoru. nema tu restorana. a i mora da se bloguje u slobodno vreme.isprav to.
marco_de.manccini marco_de.manccini 20:48 04.04.2012

Re: .

E, mrzi me sad. Hajde ispravi ti i skokni do restorana.
stefan.hauzer stefan.hauzer 09:32 05.04.2012

Re: .

hehhe ... de de ,zamislićemo da živim u svetu ,u kojem je moguće da pauzu za ručak provedeš u restoranu. : )

d smits
nsarski nsarski 09:43 05.04.2012

Re: .

hehhe ... de de ,zamislićemo da živim u svetu ,u kojem je moguće da pauzu za ručak provedeš u restoranu. : )


Paaaa, ne mora u restoranu. Postoji i nooner, ponekad poznat i kao Cileanski rucak:

nooner
noun

* sex during the noon work lunch break.
stefan.hauzer stefan.hauzer 10:04 05.04.2012

Re: .

i ja ovo tek sad saznajem , dok cepam makarone iz plastične kutijice!?

sve ove godine bio sam slep
jasnaz jasnaz 10:51 05.04.2012

: ..

stefan.hauzer
mene fascinira jedan čovek...





marco_de.manccini marco_de.manccini 17:40 05.04.2012

Re: .

a, veliko hvala za tuxedo, ali vidi kako priroda optimizuje stvari tokom vremena.
vishnja92 vishnja92 17:56 05.04.2012

Re: .

stefan.hauzer
i ja ovo tek sad saznajem , dok cepam makarone iz plastične kutijice!?

sve ove godine bio sam slep




~klik~...(moja najnaj iz rane ml. uzas)
nsarski nsarski 18:03 05.04.2012

Re: .

a, veliko hvala za tuxedo

Kad smo vec kod tuxeda: Do you ever have that feeling that the world is a tuxedo and you are a pair of brown shoes?
stefan.hauzer stefan.hauzer 18:29 05.04.2012

Re: .

ali vidi kako priroda optimizuje stvari tokom vremena.

i pretvara u čist seksipil : )


(za najnaj
irenaema irenaema 19:11 05.04.2012

Re: .

nsarski
a, veliko hvala za tuxedo

Kad smo vec kod tuxeda: Do you ever have that feeling that the world is a tuxedo and you are a pair of brown shoes?



može pomoć da neko stavi ove
Vibram-Five-Fingers-Kso-brown ?
vishnja92 vishnja92 19:14 05.04.2012

Re: .

moze, jel ovo?

(najbolje bos, to je moj epitaf)
nsarski nsarski 19:17 05.04.2012

Re: .

može pomoć da neko stavi ove
Vibram-Five-Fingers-Kso-brown ?

Nesto 'vako:

nsarski nsarski 19:19 05.04.2012

Re: .

(najbolje bos, to je moj epitaf)

Bos po svetu, snjavi, to je kao bos po trnju...
irenaema irenaema 19:46 05.04.2012

Re: .

tuxedo nema šanse pored ovih tihotapki
meni se redovno zakači i neka travka


V i N falavi za pomoć
naroz naroz 20:00 05.04.2012

Re: .

marco_de.manccini
a, veliko hvala za tuxedo, ali vidi kako priroda optimizuje stvari tokom vremena.


ili kako vise puta dolazi do slicnih resenja
vishnja92 vishnja92 20:11 05.04.2012

Re: .

Bos po svetu, snjavi, to je kao bos po trnju...

pa onako... vise kao po belom usijanom kamenu :)
(a izmedju sveze blatnjave barice, pa ti uradi ono brljsrljp izmedju prstiju)

a u mom idealnom svetu (sa svim tim belim i plavim i zelenim livadama. i bez one istine da su "stepe siroke, ali je puteva malo" (Brajovic) - jer tamo ce svi putevi da se vaze) - e u njemu su 2 stavke obavezne:

mozes svuda bos
mozes svuda i sve drugo sto oces
naroz naroz 11:06 04.04.2012

forsirana evolucija

Sada je neverovatan trenutak kada ljudi pocinju dam kapiraju da treba koristiti resenja iz prirode jer je priroda imala jako dugo vremena da resi te probleme ( 4 milijarde godina za istrazivanje i razvoj). Pa prave robote koji mogu da idu po vertikalnim povrsinama kao sto to radi geko, ili koriste trikove koje korisisti nekakva pustinjska buba za konstrukciju staklenika u priobalnim pustinjskim oblastima.
Ali mi je najnerovatnija forsirana evolucija virusa za proizvodnju kvalitetnijih materijala (npr. efikasnije solarne celije)

...
btw moze neki link sto se softera tice
alselone alselone 15:52 04.04.2012

Re: forsirana evolucija

btw moze neki link sto se softera tice


Eno par linkova za primere koje sam dao a mozes uvek izguglati novo. Kljucne reci osim ovih mogu da budu 'evolutionary algorithms', 'Evolutionary computation', 'Genetic operator' i posebno zanimljiv 'No free lunch in search and optimization'.
naroz naroz 10:11 05.04.2012

Re: forsirana evolucija

ah bas se vidi kako o tome nemam pojma i koliko to vec odavno postoji...

To mi je tako interesantno da bi ja odustao od mog posla i poceo u kasnim tridesetim ponovo da studiram...

Nego priroda je izmislila mozak i onda kod nas uvecala korteks i evolucije coveka u klasicnom smislu nema. Odnosno mi menjamo sredinu u kojoj zivimo a ne vise sredina nas, e sad tu mozemo da se zeznemo pa sami sebe unistimo. Sad evolucija ide kroz nase masine i ide mnogo brze. Posebno su mi intersetne ideje o masinama koje same prave svoj "model" sveta (btw. izgleda da smo i mi takve masine). Nekako sam naisao na ovo predavanje jbg traje 2 sata ali mi je num 20 (5min) jako intersantno jer pokazuje da postoji softer koji na osnovu podatka moze da otkrije zakonitosti u tim podacima u relativno kratko vreme, da bi to isto ljudi otkrili poterbene su citave karijere...
nsarski nsarski 10:24 05.04.2012

Re: forsirana evolucija

postoji softer koji na osnovu podatka moze da otkrije zakonitosti u tim podacima u relativno kratko vreme, da bi to isto ljudi otkrili poterbene su citave karijere...


Da, na Cornell univerzitetu postoji grupa Creative Machines Lab koja iz sirovih podataka (u ovom slucaju kretanja klatna) izvede zakone kretanja bez poznavanja fizike ili geometrije. Evo jednog:


Oni imaju na svom sajtu i softver koji moze da se skine za privatnu upotrebu.
naroz naroz 10:49 05.04.2012

Re: forsirana evolucija

super hvala, odmah cu ga isprobam (; inace ovo predavnje je drzao tip iz te grupe, samo sto ja nisam dalje trazio...
...
za utehu je da su ljudi ipak potrebni da objasne te zakonitosti
alselone alselone 13:01 05.04.2012

Re: forsirana evolucija

Da, na Cornell univerzitetu postoji grupa Creative Machines Lab koja iz sirovih podataka (u ovom slucaju kretanja klatna) izvede zakone kretanja bez poznavanja fizike ili geometrije. Evo jednog:



Pustio sam ga na jednom primeru na kom radim. Ostavio sam ga da "drlja" dva sata. Dobio sam MAPE od 5.8 a kad sam pustio neuronsku mrezu na istim podacima, dobio sam MAPE ispod 4. NN stvarno odlicno hvataju takve zavisnosti.
nsarski nsarski 18:05 05.04.2012

Re: forsirana evolucija

Dobio sam MAPE od 5.8 a kad sam pustio neuronsku mrezu na istim podacima, dobio sam MAPE ispod 4. NN stvarno odlicno hvataju takve zavisnosti.

Mislim da si ovim definitivno sahranio Milanceta Novkovica...nemoj to da radis pred Uskrs.
vishnja92 vishnja92 18:22 05.04.2012

Re: forsirana evolucija

nemoj to da radis pred Uskrs



Milan Novković Milan Novković 19:50 05.04.2012

Re: forsirana evolucija

Mislim da si ovim definitivno sahranio Milanceta Novkovica...nemoj to da radis pred Uskrs.

Ček, MAPE is futile sve dok imaš pristup reset tipki

Ako treba da ga "ugasim" pa uskrsnem gde ćeš bolje vreme nego oko Uskrsa.

Eto teme za blog, kako se resetujemo. U Miško Inc. slučaju:
- Hrana, društvo, deca, putovanje, planina
- Pa ženina beseda, naravno, u bilo koje doba godine
irenaema irenaema 20:06 05.04.2012

Re: forsirana evolucija

nsarski
postoji softer koji na osnovu podatka moze da otkrije zakonitosti u tim podacima u relativno kratko vreme, da bi to isto ljudi otkrili poterbene su citave karijere...


Da, na Cornell univerzitetu postoji grupa Creative Machines Lab koja iz sirovih podataka (u ovom slucaju kretanja klatna) izvede zakone kretanja bez poznavanja fizike ili geometrije. Evo jednog:


Oni imaju na svom sajtu i softver koji moze da se skine za privatnu upotrebu.



E baš sam na njih pomislila kad sam danas dobila kaznu za pogrešno parkiranje u Sremskim Karlovcima (!!!) gde moja noga tj točkići mog auta nisu kročili poslednjih pet godina.

Čudo jedno ta nauka

prof sorry za trolče


EDIT htela sam da izbrišem komentar da ne truje atmosferu, no sad samo mogu da otpozdravim restorančiću na Dunavu
alselone alselone 20:09 05.04.2012

Re: forsirana evolucija

moja noga tj točkići mog auta nisu kročili poslednjih pet godina.


Trebala bi da krocis, ima fantastican restoran na Dunavu.

Ovo sad zvuci kao onaj fazon kad lalu zaustavi prosjak:
- Izvinite gospodine, udelite nesto, nisam jeo nista tri dana.
- Iju, ta moras nesto jesti svaki dan, makar i na silu.
Hansel Hansel 00:48 06.04.2012

Re: forsirana evolucija

nsarski
Da, na Cornell univerzitetu postoji grupa Creative Machines Lab koja iz sirovih podataka (u ovom slucaju kretanja klatna) izvede zakone kretanja bez poznavanja fizike ili geometrije.

Je l' bi to bilo nešto poput predikcije gde će Sunce određenog dana da izađe na horizontu, a gde da zađe, a da je moguće pritom misliti da se ono okreće oko Zemlje?

Čini mi se da je to... ovo mi je zanimljivo i s toga što sam često kapirao šta je moguće, zamišljao da su moguća neka rešenja (i danas mi se todešava ) a da ne znam kako bih to praktično napravio... a onda to napravi neko drugi. Otprilike, kao što možeš da naučiš da voziš auto, a da nemaš pojma ništa o njegovom funkcionisanju...

Dakle, jesam li suviše pojednostavio?...
uros_vozdovac uros_vozdovac 12:01 04.04.2012

Autorska

za Alselonea. Bre!
koksy koksy 12:55 04.04.2012

Re: Autorska

uros_vozdovac
za Alselonea. Bre!


i mene isto čudi kako als i ja nemamo autorsku.
Jukie Jukie 13:12 04.04.2012

Re: Autorska

koksy

uros_vozdovacza Alselonea. Bre!
i mene isto čudi kako als i ja nemamo autorsku.

Me three
zemljanin zemljanin 13:22 04.04.2012

Re: Autorska

uros_vozdovac
za Alselonea. Bre!


Pridružujem se podršci za Alselonea
libkonz libkonz 13:27 04.04.2012

Re: Autorska

ma što njemu autorska? Treba ga banovati.
alselone alselone 15:53 04.04.2012

Re: Autorska

koksy

i mene isto čudi kako als i ja nemamo autorsku.


Aj jos za mene i nekako al' sto koksy nema, to mi je misterija na nivou 'sta je to prasa'?!
alselone alselone 15:53 04.04.2012

Re: Autorska

ma što njemu autorska? Treba ga banovati.


koksy koksy 16:43 04.04.2012

Re: Autorska

alselone
koksy

i mene isto čudi kako als i ja nemamo autorsku.


Aj jos za mene i nekako al' sto koksy nema, to mi je misterija na nivou 'sta je to prasa'?!


tačno.
megjutoa, nije to ništa novo: tako su se Srblji vazda odnosili prema svojim najboljim sinovima.
al' neka, nek' im je na čast i obraz i dveri!
libkonz libkonz 19:28 04.04.2012

Re: Autorska

ma što njemu autorska? Treba ga banovati.

to je obrnuta psihologija. možda ovaj put upali
alselone alselone 13:05 05.04.2012

Re: Autorska

obrnuta psihologija.

reanimator reanimator 13:38 04.04.2012

...

Biraš devojku, izabereš, izvodiš 18 puta na piće, večeru, bioskop, kreneš u teretanu, upoznaš sa roditeljima, upoznaš njene roditelje, dokažeš da si na mestu, nosiš, razvoziš, oženiš, dobijete dete, dete odraste, ne može se odvoji od vas, kombinujete, pametujete, krpite..na kraju se sa ženom iseliš u vikendicu iza Grocke, da bi dete moglo da počne svoj život bez vas na teretu..onda na kraju umrete, dete proda vikendicu i konačno malo stane na noge.
A odredjene vrste mekušaca, npr glavonošci, tip hobotnica..baza po dnu, naidje na prvu, stupaju u odnos, mužjak u 97% slučajeva umre tokom odnosa, jer se ekstremno iscrpi, ženka polaže 150 000 - 400 000 jaja i narednih 6 nedelja dežura, što podrazumeva da ne jede. Posle 6 nedelja iz jaja se izlegu larve, a ženka umre od iscrpljenosti, jer je tokom dežuranja izgubila 2/3 telesne težine. Deca momentalno staju na noge i počinju svoj život (koji traje plafon dve godine i to ako imaš sreće, pa ostaneš junfer).
Proces osamostaljivanja potomstva prirodnim putem ubrzan, brat bratu 30 godina.
nsarski nsarski 13:44 04.04.2012

Re: ...

Proces osamostaljivanja potomstva prirodnim putem ubrzan, brat bratu 30 godina.

Da, ali te male hobotnice jedino umeju da ponove isti zivotni ciklus kao i njeni roditelji (osim ako ne zavrse u salati). Docim, ljudsko cedo, 30 godina uzgajano, moze da izmisli penicilin, igra vrhunski tenis, ode na Mesec ili ubije Kenedija, na primer.
reanimator reanimator 13:46 04.04.2012

Re: ...

nsarski
Proces osamostaljivanja potomstva prirodnim putem ubrzan, brat bratu 30 godina.Da, ali te male hobotnice jedino umeju da ponove isti zivotni ciklus kao i njeni roditelji (osim ako ne zavrse u salati). Docim, ljudsko cedo, 30 godina uzgajano, moze da izmisli penicilin, igra vrhunski tenis, ode na Mesec ili ubije Kenedija, na primer.

Može i laboratorisjku napravi neki virus i presudi celoj vrsti :)
nsarski nsarski 13:47 04.04.2012

Re: ...

Može i laboratorisjku napravi neki virus i presudi celoj vrsti :)

Moze, ali i za to je potrebno 30 godina truda...
Taska Dana Taska Dana 15:39 04.04.2012

Re: ...

reanimator
nsarski
Proces osamostaljivanja potomstva prirodnim putem ubrzan, brat bratu 30 godina.Da, ali te male hobotnice jedino umeju da ponove isti zivotni ciklus kao i njeni roditelji (osim ako ne zavrse u salati). Docim, ljudsko cedo, 30 godina uzgajano, moze da izmisli penicilin, igra vrhunski tenis, ode na Mesec ili ubije Kenedija, na primer.

Može i laboratorisjku napravi neki virus i presudi celoj vrsti :)


Ljudi su jedina vrsta u kojoj o potomstvu vode brigu ne samo roditelji vec i bake i deke. Narocito su u tome agilne bake. Bake i deke zive izuzetno dugo, tako da svoje znanje i iskustvo kao i kvalitet uzgoja mogu da dovedu na vrlo visoko ciljane nivoe.
Jukie Jukie 15:54 04.04.2012

Re: ...

Taska Dana

Ljudi su jedina vrsta u kojoj o potomstvu vode brigu ne samo roditelji vec i bake i deke. Narocito su u tome agilne bake. Bake i deke zive izuzetno dugo, tako da svoje znanje i iskustvo kao i kvalitet uzgoja mogu da dovedu na vrlo visoko ciljane nivoe.

Nisu jedini, i slonovi to rade
A i u čoporima majmuna deca isto imitiraju šta baba radi jer ona uglavnom provodi vreme sa mamom
marco_de.manccini marco_de.manccini 20:10 04.04.2012

Re: ...

i to ako imaš sreće, pa ostaneš junfer

u, al' ti je sreća.
blogov_kolac blogov_kolac 14:54 04.04.2012

priroda je precenjena!

blogov_kolac blogov_kolac 14:55 04.04.2012

Re: priroda je precenjena!

A i iz'em ti ja brojna "kvalitetna resenja" ako na neka od njih mora i nekoliko miliona godina da se ceka (prirodnim putem).
Jukie Jukie 14:59 04.04.2012

Re: priroda je precenjena!

Mislim da tom lavu nije dobro, curi mu iz nosa
blogov_kolac blogov_kolac 15:14 04.04.2012

Re: priroda je precenjena!

Jukie
Mislim da tom lavu nije dobro, curi mu iz nosa

Ma nemoguce... priroda ga je tako zamislila da nema nijednog prirodnog neprijatelja sve do prirodne smrti u dubokoj starosti! Pa ne moze priroda da pogresi, ili da neko bude efikasniji od nje u resavanju problema!?
jinks jinks 15:25 04.04.2012

Re: priroda je precenjena!

Koji li je njegov problem
Taska Dana Taska Dana 15:40 04.04.2012

Re: priroda je precenjena!

I ljudska svest je prirodna tvorevina :)

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana