Ljudska prava

PRAVILNIK O (NE)ZAKONITOM PRESRETANJU KOMUNIKACIJA

Freedom of Information RSS / 06.04.2012. u 15:03

Autor: Rodoljub Šabić

Upravo sam, evo treći put zaredom, u manje od godinu dana, Ministarstvu kulture, informisanja i informacionog društva (Digitalnoj agendi) dostavio mišljenje o Predlogu pravilnika o tehničkim zahtevima za uređaje i programsku podršku za zakonito presretanje elektronskih komunikacija i zadržavanje podataka o elektronskim komunikacijama.
Prepiska između Poverenika i ministarstva traje dugo. A ako u tom mučnom „porađanju" jednog, na prvi pogled tehničkog, ali zapravo, za ljudska prava, suštinski bitnog akta, ima nešto pozitivno to je činjenica da iako mišljenje Poverenika nije obavezujuće već konsultativno, ministarstvo ipak nije donosilo Pravilnik, već je svaki put pristupalo izradi nove varijante. I što je još važnije, da je svaki put nova varijanta predloga bila usaglašenija sa ustavnim odredbama o zaštiti prava na privatnost komunikacije i zaštitu podataka o ličnosti. Dobra ilustracija za to je činjenica da se u ovoj poslednjoj verziji Pravilnika konačno pojavila, po shvatanju Poverenika, neophodna odredba koja predviđa da oprema, uređaji i programska podrška za zakonito presretanje i zadržavanje podataka i njihovo skladištenje moraju da omoguće postojanje „neizbrisivog traga".
Ali, usaglašeniji tekst, nažalost, ni u ovom poslednjem slučaju, ne znači usaglašen, i stoga se još jednom (treći put!) moralo ukazati na odredbe Predloga pravilnika koje su u suprotnosti sa ustavnim odredbama čiju primenu, pored drugih lica, obezbeđuje i Poverenik.
To se npr. svakako odnosi na, na zakonu potpuno neosnovanu i sa stanovišta principa jednakog tretmana građana, krajnje kontraverznu, odredbu Predloga pravilnika kojom se utvrđuju obaveze operatora u pogledu obaveštavanja organa o pokušajima neovlašćenog pristupa zadržanim podacima o „posebno zaštićenim korisnicima".
Šta je tu problem? Pa, problem je to što se ne zna najvažnija stvar - Ko su „posebno zaštićeni korisnici"? Naime, nigde u Zakonu o elektronskim komunikacijama, a posebno u članu 130. st. 1. t. 3. Zakona, a na koji se sporna odredba Predloga pravilnika poziva, ni ne spominje se kategorija „posebno zaštićenih".
U Predlogu pravilnika ostale su i odredbe kojima se uređuju obaveze operatora u pogledu obezbeđenja tehničkih mogućnosti za sprovođenje zakonitog presretanja elektronskih komunikacija, kao i pristupa zadržanim podacima. Ali, ne mislim da je normalno što je ostao i problem na koji je Poverenik i dva puta ranije ukazivao. U dva stava istog člana, predviđa se drugačiji režim, tačnije različit osnov za sprovođenje presretanja, s jedne strane, i pristupa zadržanim podacima o elektronskim komunikacijama, s druge strane. Za prvo je uslov „odluka suda", za drugo je dovoljan i nekakav „nalog za pristup".
Ustav RS (čl. 41.) jemči nepovredivost tajnosti pisama i drugih sredstava komuniciranja, a dozvoljava odstupanje samo i isključivo na osnovu odluke suda.
„Komforniji", lakši pristup tzv. zadržanim podacima se ne objašnjava ničim. „Logično", jer je, najblaže rečeno, to izuzetno teško i pokušati. Ni Ustav, kao najviši pravni akt, ni Evropska konvencija o ljudskim pravima, ni praksa Evropskog suda za ljudska prava ne prave razliku između samog sadržaja komunikacije i podataka o komunikaciji. Normalno, budući da zadržani podaci o komunikaciji (vrsta, sredstvo, izvor, odredište, početak, dužina trajanja, završetak...) ne retko govori i više od sadržine komunikacije.
Što me neminovno podseća da je upravo zbog toga, po predlogu Poverenika i Zaštitnika građana, još pre godinu i po pred Ustavnim sudom pokrenut postupak za ocenu (ne)ustavnosti člana 128. st. 1. i 5. Zakona o elektronskim komunikacijama. Teško je shvatljivo što srpska javnost još uvek čeka na odluku Ustavnog suda. Ali nezavisno od toga ili upravo zato, smatram nedopustivim da se odredbe, manje više iste kao one koje su osporene, i po treći put nalaze u Predlogu pravilnika.



Komentari (7)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

sahmatbg sahmatbg 15:36 06.04.2012

Kakav je to Ustavni sud?

Neverovatno je da Ustavni sud toliko dugo zatvara oči pred mogućnosti da se podacima o komunikaciji svih građana može pristupati bez sudske odluke,na osnovu nekakvog "naloga" koji donosi ko zna ko u policiji ili DB.Jel moguće da o takvoj stvari Ustavni sud godinu i po dana neće da se izjasni?
Freedom of Information Freedom of Information 15:55 06.04.2012

Re: Kakav je to Ustavni sud?

Jel moguće da o takvoj stvari Ustavni sud godinu i po dana neće da se izjasni?

Poverenik za informacije i Zaštitnik građana zatražili su ocenu ustavnosti 30.09.2010.
sahmatbg sahmatbg 16:09 06.04.2012

Re: Kakav je to Ustavni sud?

Poverenik za informacije i Zaštitnik građana zatražili su ocenu ustavnosti 30.09.2010.

Postoji li neki rok u kome Ustavni sud mora da donese odluku?
Freedom of Information Freedom of Information 16:28 06.04.2012

Re: Kakav je to Ustavni sud?

Postoji li neki rok u kome Ustavni sud mora da donese odluku?

Ne,Ustavni sud nije vezan nikakvim rokom.Ali mislim da za ugled suda zaista nije dobro što toliko dugo nije doneo odluku u ovom konkretnom slučaju.Reč je o pitanju od velikog znalaja za prava velikog broja ljudi a u međuvremenu sud je donosio odluke u slučajevima mnogo manjeg značaja,slučajevima koji se po značaju uopšte ne mogu porediti.(Npr.odluka o izboru predsednika teniskog saveza!)
sahmatbg sahmatbg 16:49 06.04.2012

Re: Kakav je to Ustavni sud?

a u međuvremenu sud je donosio odluke u slučajevima mnogo manjeg značaja,slučajevima koji se po značaju uopšte ne mogu porediti.(Npr.odluka o izboru predsednika teniskog saveza!)

Tragikomično! Dali ili ?
Vesna Knežević Ćosić Vesna Knežević Ćosić 10:29 07.04.2012

jedno pitanje

Citam danas nastavak vresti u crnoj hronici, gde se navodi ime prezime i godine onog nesrecnika koji je skocio s treceg sprata Kasine.

Da li je ok navoditi ime prezime i godine coveka koji je pokusao samoubistvo, plus spekulacije o dusevnoj bolesti? Nije li to narusavanje privatnosti, uznemiravanje porodice?

Kada sam živela u Švedskoj impresioniralo me je što Šveđani nikada ne objavljuju vesti o samoubistvima u medijima.

Moze da se pojavi neki socioloski tekst i slicno, ali konkretna vest da je taj i taj skocio tu i tu je nezamisliva.

Pitala sam "zasto" i dobila sledeci odgovor, naime, da su zaključili da svako skakanje, svako samoubistvo donosi val sledećih, kada skaču "kopirači". Zato su prestali da objavljuju takve informacije i mediji se toga drže.






Freedom of Information Freedom of Information 17:42 07.04.2012

Re: jedno pitanje

Da li je ok navoditi ime prezime i godine coveka koji je pokusao samoubistvo, plus spekulacije o dusevnoj bolesti?

Naravno da nije OK.A možemo samo da zamišljamo kako izgleda članovima porodice i kolko doprinosi njihovom bolu.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana