Budućnost| Društvo| IT| Politika| Tehnologija

Elektronsko glasanje

Dragan Pleskonjic RSS / 10.05.2012. u 22:46

U jeku predizborne kampanje u Srbiji i brojnih priča o procedurama i postupcima koje prate pripremu izbora, sam postupak glasanja i brojanje glasova, nameće se pitanje: zašto savremene tehnologije nisu zakoračile u ovu oblast? Iako se u nekim državama sveta (da pomenem SAD, Kanadu, Indiju) koriste različiti tipovi elektronskih mašina za glasanje, kod nas, kao i u mnogim drugim zemljama ih još nema. I dalje je glasanje u većoj ili manjoj meri, po tehnologiji isto kakvo je bilo pre nekoliko decenija tj. pre pojave savremenih računarskih i komunikacionih sistema. Tu su papirni glasački listići, kutije (ovakve ili onakve) i slično.

Jedan od osnovnih motiva za korišćenje elektronskih sistema za glasanje je brzina brojanja glasova. Skupo, nesigurno i dugotrajno prebrojavanje glasova u nekim od mnogoljudnih zemalja sveta, dovelo je do potrebe da se koriste elektronske mašine ili onlajn softverski sistemi za glasanje. Pri ovome ne mislim samo na glasanje na izborima za parlamente, predsednike država, lokalne vlasti, već i za izbore u različitim organizacijama. Primera radi, skoro svake godine imam priliku da glasam za organe profesionalnih organizacija IEEE i ACM čiji sam član. Ovo se redovno obavlja elektronskim tj. onlajn putem. Oni mi pošalju PIN broj klasičnom ili elektronskom poštom i Web adresu nekoga ko obezbeđuje podršku za ovakvu vrstu glasanja. Sistem omogućava da pregledam biografije kandidata, njihove ponuđene programe, da udobno sedeći ispred svog računara polako pročitam, uporedim, analiziram, glasam, vratim se nazad, pregledam elektronski listić, promenim ako se predomislim i kada sam siguran da „ubacim" taj virtuelni glasački listić.

Sa druge strane, tokom razvoja ovih elektronskih i onlajn sistema često se pominju prigovori na ovakve sisteme glasanja. Prigovori se odnose na nesigurnost i neproverljivost ovakvih sistema glasanja. Ovome su doprineli i mnogi realni problemi i slučajevi narušavanja sigurnosti bankarskih, platnih i drugih onlajn sistema. Značajan je i vrlo prisutan prigovor da ovakve mašine mogu biti podložne manipulaciji.

Papir se i danas smatra mnogo valjanijim i tvrđim dokazom nego što su to elektronski dokumenti. Podsetimo se da su banke, firme, institucije do nedavno sve finansijske dokumente imale na računarima, ali i paralelno na računaru i na papiru. Mnogi su se pitali: čemu računari, kad sve to moramo da zapišemo i na papir? Vremenom su se stvari promenile. Unapređivanjem informacionih i računarskih sistema, sigurnosti i posebno aspekata dostupnosti, raspoloživosti, sistema za arhiviranje, pravljenje rezervnih kopija, mogućnosti oporavka, sistema za kontinuirano odvijanje posla i oporavak od nesreća (engl. Business Continuity, Disaster Recovery), poverljivosti, integriteta, autentičnosti, kontrole pristupa i mnogim drugim merama i sistemima, došlo se do situacije poverenja gde se ne mora sve držati paralelno, na papiru i na računaru.

Ovakvo glasanje bi trebalo da obezbedi:

• Da svako može da glasa i to najviše jedanput
• Da ne može da glasa niko ko nije na biračkom spisku
• Da glasanje bude potpuno anonimno
• Da svaki glas bude propisno zabeležen
• Da glas nikako ne sme biti izgubljen ili izmenjen
• Da je ceo proces proveriv i pouzdan.

Onlajn sistemi bi mogli:

• Da ponude mogućnost da svako ko želi može da glasa sa mesta na kome se trenutno nalazi (van mesta prebivališta, uključujući i iz inostranstva). Ovo glasanje na Đurđevdan bi sigurno imalo značajno veću izlaznost da je postojala mogućnost onlajn glasanja.
• Omoguće slanje poziva za glasanje elektronskom poštom.
• Omoguće glasaču više razmišljanja u toku glasanja, pregledanje biografije i programa kandidata koje su linkovane na glasački listić i slično.
• Smanje troškove glasanja i celog izbornog procesa.
• Ubrzaju brojanje glasova i saopštavanje rezultata.
• Veću preciznost i tačnost, tj. smanjivanje mogućnosti greške kod brojanja, sabiranja, ručnog unosa podataka, prikupljanja listića i slično.
• Olakšaju pripremu glasanja i glasačkih listića i drugog izbornog materijala.

Jedan od problema koji se pojavljuje jeste što nemaju baš svi imati pristup Internetu, pa bi morao postojati tkzv. hibridni model glasanja, gde jedni glasaju onlajn, a drugi na klasičan način. Ovo dodatno komplikuje realizaciju i mere zaštite, a jedna mogućnost da se problem prevaziđe je da „klasična" glasačka mesta budu opremljena računarima za onlajn glasanje umesto klasičnih glasačkih kutija.

Kako god, elektronsko glasanje je već postalo stvarnost u nekim zemljama sveta. Sistemi koji se koriste su posebne glasačke mašine ili onlajn sistemi. Možemo očekivati da će ova „moda" u dogledno vreme doći i kod nas. To će imati velikih posledica na političare, političke partije, na načine propagiranja i političkih kampanja, kao i na mnogo toga drugog.

Zato je vreme da i mi počnemo da se spremamo za takav moderan način glasanja.

Može se dosta polemisati o sigurnosti i pouzdanosti, kao i o drugim faktorima klasičnog i onlajn glasanja. I za jedan i za drugi način postoje brojni argumenti za i protiv. Međutim, verujem da je prelazak na savremeniji način glasanja pitanje vremena i da novi sistemi zaštite uskoro mogu ponuditi onlajn glasanje koje ima prednosti nad klasičnim i da je to nepovratni proces.

Atačmenti



Komentari (58)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

ecce-florian ecce-florian 22:52 10.05.2012

za Srbiju su ove iz Floride ko izmišljene

alselone alselone 22:56 10.05.2012

Re: za Srbiju su ove iz Floride ko izmišljene

niccolo niccolo 22:53 10.05.2012

Za razliku

Značajan je i vrlo prisutan prigovor da ovakve mašine mogu biti podložne manipulaciji.

od papira koji nije podložan...
ecce-florian ecce-florian 23:01 10.05.2012

Re: Za razliku

niccolo
Značajan je i vrlo prisutan prigovor da ovakve mašine mogu biti podložne manipulaciji.

od papira koji nije podložan...

Šta insinuiraš. Pa litići se štampaju pod kontrolom u Zavodu za izradu novčanica, zar ne?

niccolo niccolo 23:10 10.05.2012

Re: Za razliku

Pa litići se štampaju pod kontrolom u Zavodu za izradu novčanica, zar ne?

Zar nije u Službenom Glasniku? Moguće da nije, da je tamo samo priprema za štampu, ali mi se nešto čini da se sav proces štampanja tamo obavlja...
ecce-florian ecce-florian 23:19 10.05.2012

Re: Za razliku

Jes u pravu si u Glasniku
a u skladu sa
Član 60.

Glasačke listiće priprema i overava Republička izborna komisija.
Republička izborna komisija utvrđuje broj glasačkih listića, koji mora biti jednak broju birača upisanih u birački spisak.
Republička izborna komisija kontroliše pripremu i overu glasačkih listića i određuje broj rezervnih glasačkih listića.
Glasački listići štampaju se na jednom mestu, na hartiji zaštićenoj vodenim žigom.
Podnosilac izborne liste dostavlja Republičkoj izbornoj komisiji ime lica koje ima pravo da prisustvuje štampanju, brojanju, pakovanju glasačkih listića i njihovom dostavljanju organima nadležnim za sprovođenje izbora.
U opštinama gde su u službenoj upotrebi jezici nacionalnih manjina glasački listići se štampaju i na tim jezicima.
Republička izborna komisija bliže propisuje oblik i izgled glasačkih listića, način i kontrolu njihovog štampanja i dostavljanje i rukovanje glasačkim listićima.

Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 23:27 10.05.2012

Re: Za razliku

Kad bi glasanje bilo online, ne bi morali ni da se štampaju listići.
jesen92 jesen92 23:55 10.05.2012

Re: Za razliku

..a sta ce oni koji jos nisu culi za racunar ?
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 00:00 11.05.2012

Re: Za razliku

jesen92
..a sta ce oni koji jos nisu culi za racunar ?


Dve mogućnosti:
- hibridno glasanje (online i klasično)
- računar ili glasačka mašina(*) na glasačkom mestu pa tu glasaju

(*) engl. voting machine - kako prevod na srpski čudno zvuči, a ne pada mi trenutno na pamet bolji.
jesen92 jesen92 01:09 11.05.2012

Re: Za razliku

računar ili glasačka mašina(*) na glasačkom mestu pa tu glasaju
..pa onda ne moze da bude tajno glasanje...mozda i moze, ali prvo jedno mesec dana obuka stanovnistva za glasanje..
Jukie Jukie 04:21 11.05.2012

Re: Za razliku

jesen92
..a sta ce oni koji jos nisu culi za racunar ?

Pa pošto znam da naučnici svakog leta idu na vrhove planina da proučavaju endemično cveće, i nose laptope sa sobom, onda je tih nekoliko pastira verovatno videlo te laptope.
vladaxy vladaxy 07:09 11.05.2012

Re: Za razliku

Republička izborna komisija kontroliše pripremu i overu glasačkih listića i određuje broj rezervnih glasačkih listića.


Neki služe za zamenu, neki se bacaju u đubre.. Zašto nije definisano npr. da se štampa 5% rezervnih, koji posle moraju da se pokažu svim zainteresovanima? Ovako stranka na vlasti može da odštampa koliko hoće "rezervnih listića" i nikom ništa.

A pošto, prema nekim podacima, u Srbiji ima preko 100 mobilnih telefona na 100 stanovnika, možda treba ići u tom pravcu. Telefoni su dostupniji. Registruje se telefon na ime, SMS-om se šalje pin i redni broj kandidata.

Takođe mislim da je greška što su za ličnu kartu ponuđene dve opcije, sa ili bez čipa. Trebalo je odmah svima dati čipovane i sa el. potpisom. To bi olakšalo implementaciju nekog onlajn sistema.
Ali čipovane LK su satanističke
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 08:06 11.05.2012

Re: Za razliku

Da, lične karte sa čipom i elektronskim popisom su dobra osnova za mnoge eServise, pa i za glasanje. Takođe i mobilni telefoni tj. SIM kartice.

Tehnologija postoji, samo bi je trebalo primeniti u konkretnom slučaju.
Goran Vučković Goran Vučković 08:46 11.05.2012

Re: Za razliku

Takođe mislim da je greška što su za ličnu kartu ponuđene dve opcije, sa ili bez čipa. Trebalo je odmah svima dati čipovane i sa el. potpisom. To bi olakšalo implementaciju nekog onlajn sistema.

Etatista u libertarijanskoj koži
vladaxy vladaxy 09:05 11.05.2012

Re: Za razliku

Etatista u libertarijanskoj koži


Pa to bi vodilo smanjenju administracije. Za početak
antioksidant antioksidant 09:08 11.05.2012

Re: Za razliku

vladaxy
Etatista u libertarijanskoj koži


Pa to bi vodilo smanjenju administracije. Za početak

administracija je adaptibilna
nasla bi ona sebi... htedoh reci posao ali nije to sto oni traze
niccolo niccolo 09:14 11.05.2012

Re: Za razliku

htedoh reci posao ali nije to sto oni traze

Platu i neodgovornost?
Goran Vučković Goran Vučković 09:26 11.05.2012

Re: Za razliku

Pa to bi vodilo smanjenju administracije. Za početak

Za početak pre povećanju... inače, jesi li probao da koristiš digitalni potpis? Ja sam pokušao da šaljem ovlašćenje banci da tašta uradi neko oročenje para - otkačili su me 'ladno. Na kraju me je mrzelo da im šaljem advokata, iskreno.

Digitalnim potpisima sa lične karte je potreban killing app - nešto što će da ih zaista uvede u upotrebu - za sada su čista egzotika i koliko znam ima ih jako malo izdatih (pogledaj moje stare blogove, od ovog pa na dalje). Moj pokušaj su bile građanske inicijative. Upotreba za e-banking bi isto bila dobra stvar - da sam u staroj firmi (nekada Antegra, sad je to Asseco SEE), verovatno bih to čačkao.

Izbori su, zbog potrebe za anonimnošću i robusnošću na tehničke i bezbednosne probleme mnogo ozbiljniji problem - verovatno nije dobro početi od toga.

vladaxy vladaxy 10:03 11.05.2012

Re: Za razliku

Za početak pre povećanju... inače, jesi li probao da koristiš digitalni potpis?

Pitao sam dva puta u policijskoj stanici za izdavanje el. sertifikata, gledali su me kao vanzemaljca. Sve što nije pečat i papir im je strano. Moram u Ljermontovu.

Digitalnim potpisima sa lične karte je potreban killing app - nešto što će da ih zaista uvede u upotrebu

Produženje registracije vozila npr., ima i saobraćajna sa čipom. Sam proces je glup, registracija treba da važi dok ne uništiš vozilo, kao u Americi, ali u Srbiji masa ljudi (1.565.503 putničkih vozila) svake godine izgubi nekoliko dana na tu glupost. Čak bi i oni bez informatičkog znanja mogli preko agencija lepo sve da završe. Naravno tu bi birokrate pružale najveći otpor implementaciji.

Upotreba za e-banking bi isto bila dobra stvar - da sam u staroj firmi (nekada Antegra, sad je to Asseco SEE), verovatno bih to čačkao.

Neke banke (sa kojima si sarađivao verovatno) rade već na tome.
Goran Vučković Goran Vučković 10:15 11.05.2012

Re: Za razliku


Pitao sam dva puta u policijskoj stanici za izdavanje el. sertifikata, gledali su me kao vanzemaljca. Sve što nije pečat i papir im je strano. Moram u Ljermontovu.

Ja sam verovatno prvi posle Matićke i Dačića - na meni su vežbale šalterske radnice iz Ljermontovljeve - išao jedno tri puta, pričali smo telefonom sa nekim likom iz uprave za informatiku MUP, i tako to. Posle sam i bio do njih, testirao sam fiks za sertifikate, za problem koji je takođe opisan u jednom od blogova - ali to još nisu pustili uživo, koliko znam - bili su u haosu oko vozačkih dozvola tada, posle sam malo izgubio kontakt, moraću da prokopam šta se dešava...
antioksidant antioksidant 11:26 11.05.2012

Re: Za razliku

niccolo
htedoh reci posao ali nije to sto oni traze

Platu i neodgovornost?

pa otprilike to
i kafu i igrice
edit> otprilike kao i vecina
dragan7557 dragan7557 13:13 11.05.2012

Re: Za razliku

antioksidant
vladaxy
Etatista u libertarijanskoj koži


Pa to bi vodilo smanjenju administracije. Za početak

administracija je adaptibilna
nasla bi ona sebi... htedoh reci posao ali nije to sto oni traze

Čini mi se da brkaš administraciju i birokratiju. Administracija je "prirodna" potreba, dok je birokratija nametnuto nasilje.

cerski
antioksidant antioksidant 13:42 11.05.2012

Re: Za razliku

Čini mi se da brkaš administraciju i birokratiju

ne
Administracija je "prirodna" potreba,

ali da bih bio precizniji - velicina administracije je problem
i sposobnost samomultiplikacije
zoran.horvat zoran.horvat 15:23 11.05.2012

Re: Za razliku

Dragan Pleskonjic
(*) engl. voting machine - kako prevod na srpski čudno zvuči, a ne pada mi trenutno na pamet bolji.


Ne znam da li je šira publika upoznata, ali jedan broj glasačkih mašina za američko tržište proizvodi se u Beogradu, i to i hardver i softver, plus prateća rešenja za novinare koji prate izbore. S obzirom na rigorozan proces sertifikacije, jaku konkurenciju i naviku Amerikanaca da o svakom većem svecu za nešto glasaju, mislim da je to značajan uspeh naše informatičke branše.

Koliko mi je poznato sertifikacija mašina za glasanje traje jedno šest meseci ili čak više, pa kada se jedared nešto pusti niz vodu do naredne Velike gospojine nema prilike za ispravku. Ne bio im u koži kad naprave bag.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 15:30 11.05.2012

Re: Za razliku

zoran.horvat
Ne znam da li je šira publika upoznata, ali jedan broj glasačkih mašina za američko tržište proizvodi se u Beogradu, i to i hardver i softver, plus prateća rešenja za novinare koji prate izbore.


Ima još takvih primera.

Kako ono naš narod kaže: "Niko ne može biti pop u svom selu."

zoran.horvat zoran.horvat 15:39 11.05.2012

Re: Za razliku

Dragan Pleskonjic
zoran.horvat
Ne znam da li je šira publika upoznata, ali jedan broj glasačkih mašina za američko tržište proizvodi se u Beogradu, i to i hardver i softver, plus prateća rešenja za novinare koji prate izbore.


Ima još takvih primera.

Kako ono naš narod kaže: "Niko ne može biti pop u svom selu."



P.S. Imaju li ove viđene mašine eksplicitno opisanu mogućnost za beli glas? Ona rečenica sa kraja teksta zvuči mi više kao nada da će biti moguće. Da se ne umeša pred kraj Đilas koji kaže da ne razume bele listiće, pa da tu mogućnost ukine, što se kaže nepotrebna funkcionalnost (izvinjavam se što okrećem diskusiju na politiku, ali gde je glasanje tu je i gradonačelnik).
dragan7557 dragan7557 16:01 11.05.2012

Re: Za razliku

antioksidant
Čini mi se da brkaš administraciju i birokratiju

ne
Administracija je "prirodna" potreba,

ali da bih bio precizniji - velicina administracije je problem
i sposobnost samomultiplikacije

Pa ajd' da ti odgovorim citatom Konfučija:

" In a country well governed, poverty is something to be ashamed of."

" In a country badly governed, welth is something to be ashamed of."

Treba li da dodam da administracija, administrira, a birokratija upravlja?


cerski
Srboskeptik Srboskeptik 01:23 11.05.2012

Eesti rules

Od 2005 u Estoniji je moguće glasati putem interneta sa ID kartom ili mobilnim telefonom sa ID SIM karticom. Estonija je po tome prva u svetu. Evo kako je rastao procenat internet glasača:
2005 lokalni izbori 1.9%
2007 parlamentarni 5.5%
2009 za EU parlament 14.7%
2009 lokalni izbori 15.8%
2011 parlamentarni 25.3%

Iako je rast vidljiv, estonska vlada smatra da je to presporo. Naprimer, broj onih koji su svoju poresku prijavu popunili online je za 2010 bio 92.4% a svakodnevne bankarske operacije internetom obavlja 89.0% ponoletnog stanovništva, praktično svi ispod 70 godina.

Svi su izgledi da će procenat internet glasača do kraja ove decenije premašiti 90%.

Zakonom je dobro i precizno uredjen ovaj način glasanja.

Btw, tehnički je moguće intenet glasanjem "ubaciti" beli listić. Nažalost, ne može se nacrtati čiča Gliša. Niti Betmen...
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 08:02 11.05.2012

Re: Eesti rules

Da, Estonija je među prvima po mnogim pitanjima eUprave i slično.

Interesantan je koncept Indian voting machines
mnenadic mnenadic 08:32 11.05.2012

Elektronsko glasanje

je manje-više realnost, a i kod nas verujem da je bliska budućnost. Neki oblik elektronskog glasanja mogao bi biti primenjen već u sledećem izbornom ciklusu (za 4 godine).
Valjalo bi poraditi na tome
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 08:40 11.05.2012

Re: Elektronsko glasanje

mnenadic
Valjalo bi poraditi na tome


Odmah poslovna ideja?
bookmaker bookmaker 10:10 11.05.2012

Anonimnost glasanja

Koliko se sećam, a morao sam da se podsetim u literaturi, najveći problem prilikom elektronskog glasanja je kako obezbediti anonimnost glasanja.

Razvijeni su razni protokoli među kojima su malo složeniji: Glasanje pomoću slepih potpisa, Glasanje s jednom ili dve centralne komisije i mnogi drugi složeniji protokoli. To nije problem sprovesti u delo, čak mi se sviđa ideja o jednom touch screen računaru na samom glasačkom mestu da oni koji nemaju mogućnost glasaju na taj način (sa sve slikama kandidata da se naši stari ne zbune :)).

Problem je ipak u poverenju u institucije jer svi ovi protokoli imaju mane u određenim slučajevima. Recimo kod protokola s dve centralne komisije postoji mogućnost da one povežu svoje baze podataka i da vide kako je ko glasao, itd. Kod svih protokola navedene su mane koje mogu da dovedu do toga da "neko tamo" sazna kako ste vi glasali.

E sad, dolazimo do ključnog pitanja. Imamo li poverenje u dosadašnji način glasanja? Ovde je anonimnost zagarantovana ali ništa više od toga. :)

Izborna krađa kod elektronskog načina glasanja se svodi na minimum, ako je uopšte moguće pokrasti izbore a da vas ne uhvate, ali ostaje pitanje anonimnosti glasanja.

Da li bi ste imali problem s tim? Da li vam je svejedno ako vaš poslodavac može da sazna za koga ste glasali?
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 10:37 11.05.2012

Re: Anonimnost glasanja

Da, anonimnost je veliki problem kod elektronskog glasanja. Postoji nekoliko protokola koji (tvrde da) to obezbeđuju.

Dva interesantna primera:
- A Formal Analysis of the RIES Internet Voting Protocol
- From Voting to Internet Voting, MP (Multi-Party) protokol u nekoliko varijanti.

Ima toga još, ali neke brige i dalje stoje.
gonadarian gonadarian 11:14 11.05.2012

Re: Anonimnost glasanja

Anonimnost glasanja je neophodna u smislu da sistem koji anonimnost garantuje sa 99.9999% verovatnoćom nije dovoljno dobar sistem. Oko anonimnosti se ne može voditi polemika.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 11:19 11.05.2012

Re: Anonimnost glasanja

gonadarian
99.9999% verovatnoćom


A 100% postoji samo u teoriji. Da stavimo neku meru na... koliko 9 iza decimalne tačke? :)
gonadarian gonadarian 11:26 11.05.2012

Re: Anonimnost glasanja

Što se tiče protokola, pogledajte i ovo TED predavanje (već poslah na FB, ali reko da ostavim i ovde zbog drugih) David Bismark: E-voting without fraud:

David Bismark demos a new system for voting that contains a simple, verifiable way to prevent fraud and miscounting -- while keeping each person's vote secret.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 11:37 11.05.2012

Re: Anonimnost glasanja

gonadarian
TED predavanje


Hvala za link, vrlo interesantno. Da prenesem i deo mog komentara sa FB ovde:

TED priča deluje zanimljivo i dobro. Međutim, nema dovoljno detalja o "komplikovanoj kriptografiji" koja je iza ovog koda na desnoj strani niti detalja protokola.
Goran Vučković Goran Vučković 11:44 11.05.2012

Re: Anonimnost glasanja

TED priča deluje zanimljivo i dobro. Međutim, nema dovoljno detalja o "komplikovanoj kriptografiji koja je iza ovog koda na desnoj strani" niti detalja protokola.

Jedna od vrlina postojećih ručno-papirnih protokola je robustnost kroz distribuiranost - hiljade izbornih mesta i procedura koja uključuje veći broj različito zainteresovanih strana (predstavnici raznih partija, domaći i strani posmatrači).

To uopšte nije naivan aspekat u priči o bezbednosti.
gonadarian gonadarian 11:53 11.05.2012

Re: Anonimnost glasanja

Dragan Pleskonjic
Koliko 9 iza decimalne tačke? :)

Da stanemo kod 4te? :) Šalim se...

Slažem se sa Vama oko komentara za teoriju. Više sam hteo da ukažem ne suštinsku neophodnost anonimnosti.
uros_vozdovac uros_vozdovac 11:58 11.05.2012

Re: Anonimnost glasanja

gonadarian
Dragan Pleskonjic
Koliko 9 iza decimalne tačke? :)

Da stanemo kod 4te? :) Šalim se...

Slažem se sa Vama oko komentara za teoriju. Više sam hteo da ukažem ne suštinsku neophodnost anonimnosti.

Igore, ovde smo na ti, svoji smo

p.s. ako poželiš nekad da napišeš nešto - moja kuća je tvoja kuća.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 12:03 11.05.2012

Re: Anonimnost glasanja

Goran Vučković
Jedna od vrlina postojećih ručno-papirnih protokola je robustnost kroz distribuiranost - hiljade izbornih mesta i procedura koja uključuje veći broj različito zainteresovanih strana (predstavnici raznih partija, domaći i strani posmatrači).

To uopšte nije naivan aspekat u priči o bezbednosti.


Da, to je važno: svako na svakoga motri. Citiraću jedan od onih linkovanih PDF-ova:

... has developed a protocol called MP (Multi-Party) with several variants. With the MP protocol, Internet voting is based on the principle that every action needs both a trusted introducer and a trusted witness, creating a multifold of redundant links. An attacker has to cut or compromise a large number of links before the system fails, which allows the probability of failure to be modeled and then fine-tuned by defining the number and nature of the links according to a threat model adequate to each case at hand. This is important because when we are talking about an election or Internet voting in general, fraud cannot be handled in terms of statistical failure covered by insurance. We need a much higher level of assurances and they need to be fail-safe. The paradigm that the weakest link defines the security of a chain of events is not fail-safe and does not suffice for Internet voting.

The MP protocol also provides for a strong separation between identification and authentication – allowing for builtin voter anonymity and vote secrecy. For example, instead of trusting different servers to hold different parts of the ballot information, which can however be easily reconnected by those persons that manage the servers, the MP protocol builds a mathematical “wall” that cannot be circumvented.


Itd.
uros_vozdovac uros_vozdovac 11:26 11.05.2012

Ako me mrak pojede

posle ovoga da znate šta je

Postoji softver za javne nabavke, nema ljudskog uticaja. Definišeš inpute, ponuđači šalju ponude, softver ih razvrsta, dodeli bodove i izbaci pobednika. Primenjuje se gde je moguće (na primer ne može da meri estetiku). Nije savršen ali je od komisije sa ljudima savršeniji.
vladaxy vladaxy 11:57 11.05.2012

Re: Ako me mrak pojede

Postoji softver za javne nabavke, nema ljudskog uticaja.


Koneps (Korea On Line e-Procurement System)
uros_vozdovac uros_vozdovac 11:59 11.05.2012

Re: Ako me mrak pojede

vladaxy
Postoji softver za javne nabavke, nema ljudskog uticaja.


Koneps (Korea On Line e-Procurement System)


Burazeru, hrabro, hrabro.
vladaxy vladaxy 12:25 11.05.2012

Re: Ako me mrak pojede

uros_vozdovac
vladaxy
Postoji softver za javne nabavke, nema ljudskog uticaja.


Koneps (Korea On Line e-Procurement System)


Burazeru, hrabro, hrabro.


Opušteno, nema od toga ništa u Srbiji Nisu se valjda stranke borile da rade za plate od 500 EUR..
Bili Piton Bili Piton 13:59 11.05.2012

ne bih znao reći


kada će ove elektronske novotarije postati standard u belom svetu ali sam siguran da u srbiji neće u dogledno vreme. zašto - pa vrlo prosto - neće moći da se mulja (na primer, sa džakovima glasačkih listića o čemu čitamo ovih dana).

iz istog razloga ni mnogo jednostavnije stvari nikako da zažive, na primer čitači podataka sa čipovanih ličnih karata. to je spravica ne mnogo suptilnija od one koju ridžovani nose po busevima, i svakako ne mnogo skuplja, ali je očito presuptilna i preskupa za jednu renomiranu instituciju kakva je na primer srpska ambasada u londonu. jer - tamo je nema (prošli put sam se ljubazno ponudio da im kupim jednu i donesem na ruke).

a zašto je nema - ne zato što je suptilna i skupa nego da bi i dalje moglo da se mulja, to jest da bi se narodu i dalje otimao novac koji će potrošiti na to što će po milioniti put morati da pribavi papirologiju koja košta, umesto da se ti isti podaci besplatno i lako očitaju sa čipovane lične karte. što jednostavno (i za džabe) kad može komplikovano, a još će neko i da zaradi.

toliko o tome. a što se ovog tiče

Jedan od problema koji se pojavljuje jeste što nemaju baš svi imati pristup Internetu, pa bi morao postojati tkzv. hibridni model glasanja, gde jedni glasaju onlajn, a drugi na klasičan način. Ovo dodatno komplikuje realizaciju i mere zaštite


da li baš komplikuje?. hibridni sistemi ovog tipa već postoje, na primer kod čekiranja u avion, gde je jedan deo putnika iskoristio online check-in pogodnosti a drugi nije već se čekira "ručno" i na licu mesta. i opet svi udju u avion i zna se tačan broj putnika i to poimenice. prema tome, nije neizvodljivo.

Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 15:26 11.05.2012

Re: ne bih znao reći

Bili Piton
da li baš komplikuje?. hibridni sistemi ovog tipa već postoje, na primer kod čekiranja u avion, gde je jedan deo putnika iskoristio online check-in pogodnosti a drugi nije već se čekira "ručno" i na licu mesta. i opet svi udju u avion i zna se tačan broj putnika i to poimenice. prema tome, nije neizvodljivo.


Komplikuje u smislu da treba obezbediti mogućnost da se glasa na oba načina tj. sprovesti pripremu i glasanje i za klasično i za elektronsko - online glasanje.

Slažem se, a check-in u avione sa QR kodom na mobilnom telefonu je zaista dobra stvar.
a_jovicic a_jovicic 18:23 12.05.2012

Re: ne bih znao reći

Komplikuje u smislu da treba obezbediti mogućnost da se glasa na oba načina tj. sprovesti pripremu i glasanje i za klasično i za elektronsko - online glasanje.

Ma to bi ih koštalo uvodjenja jednog jedinog glasačkog mesta ... virtuelnog!

Eto mi računarski ... pa da kažem pismeniji ... bi se prijavili za to "glasačko mesto" i lepo bi nas izbacili sa onih papirnih spiskova i to je to.

Doduše ... sinoć na Aerodromu "Nikola Tesla" prisustvovah vrhuncu (ne)upotrebe visokih tehnologija ... Sletela "stoka" sa barem tri krupna leta u neko rano veče (kad im vreme nije) i naravno pasoška kontrola je bila otvorena na samo 3+1 šaltera (jedan je bio kobajagi za službene potrebe al' nešto nisam video samo službena lica) ... i čekamo mi tako u redu a eto ti ga jedan optimista (mislim da je imao DHL kombinezon pošto je nosio samo neki paket u rukama) kako ide na onaj automatizovani šalter (koji radi samo sa novijim novim biometrijskim pasošima) i stavi on lepo pasoš ... i čeka ... i čeka (i kao kad na pokvarenom BusPlus automatu držiš karticu a on nit' pišti nit' se išta javlja) ... i ništa ... izgleda mašina bila u kvaru. Pa ako nisu u stanju da drže 24/7 operativan jedan jedini automat na reprezentativnom aerodromu, plašim se da bi elektronsko glasanje tek bilo katastrofa (da se podsetimo bruke sa DS-ovskim internim "izborima" i Comtrade softverom)

E da ... epilog sa aerodroma ... tip otišo na službeni prolaz ... a inače u 20:55, drug policajac sa šaltera u čijem redu sam i ja čekao, objavi da je on za danas završio a mi (kao i sve prave ovce) glasno zablejasmo i posle kraćeg blejanja shvatismo da jedan od naših javnih servisa baš zabole da se nadje na usluzi gradjanima i tiho se "integrisasmo" u susedni red ... tako da je u konačnom zbiru ostalo otvoreno 2+1 šaltera.
a_jovicic a_jovicic 19:50 12.05.2012

Čemu izbori uopšte?!?

Upravo završkih čitanje knjige "Treći talas", Alvina Toflera, u kojoj autor davne 1980-te predvidja kakve će promene u raznim oblastima društva uneti informaciono-komunikaciona "revolucija" ... i evo šta kaže u poglavlju o demokratiji XXI veka ...

---
Ukoliko na časak pustimo mašti na volju, mogu nam na um pasti mnoge druge iznenadjujuće alternative. Sada raspolažemo tehnikama neophodnim za izbor daleko verodostojnijih reprezentativnih uzoraka nego što je to bio slučaj sa sistemima za izbor porotnika i regrutaciju, koji su imali svoje preferencijalne izuzetke. Mogli bismo čak napraviti i inventivniji kongres ili parlament budućnosti i to, što je paradoksalno, sa manje remećenja tradicije.

Nije potrebno da žrebom odaberemo skupinu osoba i da te osobe doslovce, kao gospodina Smita, šaljemo u Vašington, London, Bon, Pariz ili Moskvu. Ukoliko tako rešimo, mogli bismo da zadržimo izabrane predstavnike i da im dozvolimo da daju samo pedeset odsto svojih glasova po bilo kom problemu, a da ostatak od pedeset procenata prepustimo nasumičnom uzorku javnog mnenja.

Korišćenjem računara, usavršenih telekomunikacija i metoda ispitivanja javnog mnenja postalo je jednostavno ne samo odabrati nasumični uzorak javnog mnenja, već i iz dana u dan ažurirati taj uzorak i pružati mu u minut ažurne informacije o tekućim problemima. Kada je neophodan neki zakon, puni sastav predstavnika izabranih na tradicionalan način sastao bi se na uobičajeni način pod kupolom Kapitola, u Vestminsteru, Bundeshausu ili Narodnoj skupštini, te bi mogao razmatrati, voditi raspravu, doterivati i formulisati zakon.

Ali, kad bi došlo vreme za odluku izabrani predstavnici bi dali samo pedeset odsto glasova, dok bi tekući nasumični uzorak - sastavljen ne od ljudi iz glavnog grada, već od ljudi raštrkanih po domovima ili radnim mestima - elektronskim putem dao preostalih pedeset odsto glasova. Ovakav sistem ne bi samo obezbedio predstavničkiji proces no što je ijedna "predstavnička" vlada to mogla učiniti, već bi zadao i smrtonosan udarac partikularističkim interesima i grupama koje vrše pritisak i haraju po hodnicima parlamenata. Te grupe bi morale da agituju u narodu, a ne samo medju izabranim funkcionerima.

Odlazeći još dalje, moglo bi se zamisliti kako glasači u nekom okrugu za svog "predstavnika" ne biraju pojedinca već, zapravo, nasumični uzorak stanovništva. Takav nasumični uzorak bi mogao neposredno "služiti u Kongresu" - kao da ima svojstvo lica - jer bi se njegova mišljenja statistički iskazivala glasovima. Ili bi, pak izabrao jednog pojedinca da ga predstavlja, dajući tom pojedincu uputstva kako da glasa. Ili ...

---

Napisa Tofler ovo pre 32 godine. Od tada smisliše ljudi Internet i "pametne" mobilne uredjaje. Tehnički preduslovi već postoje ali nekako imamo problem sa "interesnim grupama" po parlamentima ... nikako ih priterati uza zid. No nadajmo se da će se barem ove sadašnje generacije, koje Internet-mobilnim "igračkama" vladaju lakše nego olovkom, jednog dana izboriti za neki drugačiji oblik demokratije ... a ne da od nas "naslede" samo faličan i često zloupotrebljivan predstavnički sistem.
dragan7557 dragan7557 10:42 13.05.2012

Re: Šatl u budućnost Astana Kazahstan

a_jovicic 20:50 12.05.2012
Čemu izbori uopšte?!?
Upravo završkih čitanje knjige "Treći talas", Alvina Toflera,...

Nije mi jasno gde žuriš?
Kad slećeš u pojedine Šeikate treba da se osavremeniš čitanjem

Alvin Toffler

Future Shock

štampane 1970.

Čitane po Evropi (EEG) u raznim prevodima 1971/72.

Ti bre odmah u 1983 ?!

Polako bre.

PUT u BUDUĆNOST

Uzgred ako hoćeš da vidiš budućnost 2050 na delu onda pravac u Astanu grad budućnosti inače glavni grad Kazastana. Nov, futuristički, fenomenalan, neverovatan, i sve ovo što rekoh nije dovoljno.

A bogami i cene su futurističke sa uračunatom inflacijom i kamatom za sve naredne godine. Hotelski sobičak za prespavati je teško naći za sledeću godinu po ceni od € + 500 za jednu noć.

Inače Astana je jedan od najlepših gradova sveta, mada Borat u filmu priča drukčije i nigde ne kaže da se dolazeći na truli Zapad vraća u prošlost.

Ako hoćeš u budućnost i još ne napisani "Peti Talas" idi u Astanu, a knjige ti nisu ni potrebne. I da preporučujem od srca ovo putovanje u jedini grad budućnosti na ovoj planeti.

Astana je jednostavno Science Fiction na delu, grad preseljen iz budućnosti u sadašnju 2012.

Naravno nikom, a ni meni ne smeta što se razni teoretičari dernjaju da je to prvi grad koji je delo Slobodnih Zidara.

Ako je nekada važilo: "vidi Rim pa umri," danas bi trebalo reći: vidi Astanu i vidi kakva je budućnost.

cerski
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 11:26 13.05.2012

Re: Šatl u budućnost Astana Kazahstan

dragan7557
Uzgred ako hoćeš da vidiš budućnost 2050 na delu onda pravac u Astanu grad budućnosti inače glavni grad Kazastana. Nov, futuristički, fenomenalan, neverovatan, i sve ovo što rekoh nije dovoljno.


Ovaj?

dragan7557 dragan7557 11:57 13.05.2012

Re: Šatl u budućnost Astana Kazahstan

Dragan Pleskonjic
dragan7557
Uzgred ako hoćeš da vidiš budućnost 2050 na delu onda pravac u Astanu grad budućnosti inače glavni grad Kazastana. Nov, futuristički, fenomenalan, neverovatan, i sve ovo što rekoh nije dovoljno.


Ovaj?


Yes!

cerski
a_jovicic a_jovicic 00:00 14.05.2012

Re: Šatl u budućnost Astana Kazahstan

dragan7557
a_jovicic 20:50 12.05.2012
Čemu izbori uopšte?!?
Upravo završkih čitanje knjige "Treći talas", Alvina Toflera,...

Nije mi jasno gde žuriš?
Kad slećeš u pojedine Šeikate treba da se osavremeniš čitanjem

Alvin Toffler

Future Shock

štampane 1970.

Čitane po Evropi (EEG) u raznim prevodima 1971/72.

Ti bre odmah u 1983 ?!

Polako bre.

A pa ja to po redu ... back to the future ... Na Toflerove sam naleteo kroz "Rat i antirat" (druga polovina '90-tih) ... vrlo se "navuk'o" i onda nabavio i "Šok budućnosti" a bog'me (posle dužeg traganja po antikvarnicama) i "Treći talas" ... ove dve poslednje mi skupljale prašinu 10-tak, 15 godina i konačno pronadjoh vremena da se vratim u 1980 (tako bar piše u impressum-u) ... "Šok" mi je u queue-u odma' posle Hantigtona.

Nego "Treći talas" sam dohvatio baš sad zato što me je interesovalo kol'ko je omašio u predvidjanjima razvoja informaciono-komunikacionih tehnologija ... i više-manje je pogodio ... ne spominje Internet (zato što ga nije bilo u vreme kad je pis'o) al' dobar deo priče o socijalnim mrežama i generalno interaktivnosti novih "medija" može da se oseti u knjizi. Ovo o izbornim mehanizmima mi došlo na red baš juče (kad se time bavio tek u poslednjem poglavlju) a nekako se poklopilo sa našim izbornim cirkusima pa rek'o što da ne prepišem.


A što se gradova budućnosti tiče ima i vest od pre par dana ...
"Grad od mlrd. dolara bez stanovnika"
Out of Beirut Out of Beirut 08:31 15.05.2012

Re: Šatl u budućnost Astana Kazahstan

Tofler u skoro objavljenoj knjizi tvrdi da su mu stare prevazidjene!
barese barese 22:01 12.05.2012

"Wij vertrouwen stemcomputers niet"...

...iliti "Ne verujemo glasackim kompjuterima" je udruzenje holandskih hakera koji se bore protiv elektronskog glasanja. Osnovani su 2006. godine. Nakon sto su hakovali holandske glasacke masine, u Holandiji je 2008. izglasana zabrana elektronskog glasanja.
Osnivac udruzenja Rop Gonggrijp je 2010. otvorio konferenciju 27c3. Ovde se moze videti njegova prezentacija, na temu elektronskog glasanja govori od 13. do 18. minuta (van toga je prica o privatnosti i radu sa wikileaks-om).
Ukratko, 2010. su hakovali indijske glasacke masine u tom trenutku u upotrebi 10 godina. Nakon toga su proterani iz Indije, pod optuzbom da destabilizuju Indiju (sto i nije netacno, Indija jeste osetljiva zemlja u kojoj moze da bude puno problema ako se sumnja u rezultate izbora u prethodnoj deceniji). Indijska vlada je proglasila glasacke masine sigurnim i nastavila da ih koristi. Takodje su hakovali i brazilske glasacke masine, koje osim glasa pamte i broj licne karte biraca (o problemu anonimnosti ste vec ponesto napisali).
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 11:22 13.05.2012

Re: "Wij vertrouwen stemcomputers niet"...

Ovo što ste napisali pokazuje da je elektronsko (i online) glasanje jedan od ozbiljnijih izazova za računarsku struku, posebno po različitim pitanjima bezbednosti i privatnosti, a posebno kad se uzme u obzir osetljivost teme izbora. Verovatno mnogi rade na rešavanju tih izazova.

Estonija primenjuje Internet glasanje već neko vreme. Interesantna je ova vest:

Parliament Seeks to Make Internet Voting More Transparent | ERR

Parliament is looking to amend the electronic voting procedure in such a way as to make it possible for voters to check whether their votes have been registered correctly. Starting from 2005, e-voting has been used in five elections in Estonia. In order to make the system more reliable and trustworthy, legislators are now looking for a way to make it possible for voters to check whether their votes have been registered correctly. This solution was proposed in response to the concerns that arose during the last elections regarding the possibility of voters’ computers being tampered with
Out of Beirut Out of Beirut 08:50 15.05.2012

Re: "Wij vertrouwen stemcomputers niet"...

Parliament is looking to amend the electronic voting procedure in such a way as to make it possible for voters to check whether their votes have been registered correctly.


"Who guards the guardians?" Ovo bi verovatno ostalo vecna trka.

U pocetnom tekstu ste napisali

Međutim, verujem da je prelazak na savremeniji način glasanja pitanje vremena i da novi sistemi zaštite uskoro mogu ponuditi onlajn glasanje koje ima prednosti nad klasičnim i da je to nepovratni proces.

Primecujem da ste govoreci kao ekspert upotrebili rec verujem, i znacenje toga osnazili potpunim mukom o razlozima tog verovanja.

Sumnjam da je u pitanju ispoljavanje prirodne sklonosti svakog profesionalca da trazi - i zastupa - primenu svoje struke u resavanju problema, bez obzira koji je i kakav je to problem.
https://en.wikipedia.org/wiki/Golden_hammer

Sorry, ali to izgleda cinjenica :)
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 09:42 15.05.2012

Re: "Wij vertrouwen stemcomputers niet"...

Out of Beirut
"Who guards the guardians?" Ovo bi verovatno ostalo vecna trka.


Da, ovo jeste jedna od kritičnih dilema.

U konkretnim slučajevima protokola elektronskog i online glasanja zastupljeni su sistemi i rešenja gde veliki učesnika procesa kontrolišu jedni druge. Za to su razvijeni različiti mehanizmi i protokoli. Time što strane koje imaju želju i interes da pobede, prirodno je i da jedni druge strogo kontrolišu, pa bi trebalo da se time značajno oteža mogućnost da neko uradi neprimerenu - nedozvoljenu akciju.

Ali slažem se, večno pitanje ostaje i nijedan sistem neće ponuditi apsolutnu sigurnost. Sve što čovek osmisli, neko može i da "razbije". To je postuplat.

Primecujem da ste govoreci kao ekspert upotrebili rec verujem, i znacenje toga osnazili potpunim mukom o razlozima tog verovanja.

Sumnjam da je u pitanju ispoljavanje prirodne sklonosti svakog profesionalca da trazi - i zastupa - primenu svoje struke u resavanju problema, bez obzira koji je i kakav je to problem.
https://en.wikipedia.org/wiki/Golden_hammer

Sorry, ali to izgleda cinjenica :)


Možda deluje tako, a obično bolje i više vidi onaj ko gleda sa strane. Sami kod sebe najteže primetimo takve stvari. :)

Ipak, želim da kažem da se ja uopšte ne bavim tematikom glasanja niti učestvujem u razvoju bilo kakvih sistema tog tipa. Dakle, nemam nikakav komercijalni niti sličan interes u tome.

Mene tematika zanima više sa akademske strane, kao područje u kome su informaciona bezbednost i privatnost od značaja za takve sisteme. Dakle, nisam baš ekspert za elektronske i online sisteme glasanja, nego se zanimam za aspekte informacione sigurnosti, pa i takvih sistema.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana