Društvo| Nauka| Obrazovanje| Politika

We Don’t Need No Education

Goran Nikolić RSS / 14.06.2012. u 11:30

Autor: dr Davor Džalto

Iz medija saznajemo za postojanje uputstva Ministarstva prosvete Republike Srbije kojim se traži tolerisanje pravopisnih grešaka na završnom ispitu učenika osnovne škole iz srpskog jezika, ukoliko se pitanja ne odnose striktno na pravopis (ovde kao izvor koristim dnevni list Blic). Kao dodatak tome stiže i informacija, ova već sasvim nadrealna, da će se tolerisati i mešanje ćiriličnog i latiničnog pisma. Nakon momentalne i burne reakcije roditelja, stručne i najšire javnosti, iz Zavoda za vrednovanje kvaliteta obrazovanja i vaspitanja (izvor: b92.net) stiže solomonsko rešenje problema: učenici će uglavnom zaokruživati odgovore pa tako neće ni biti prilike da učenik napravi pravopisnu grešku!

Nijednom razumnom čoveku, bio pismen ili nepismen, nije potreban nikakav dodatan komentar po ovom pitanju. Očigledno je „đavo došao po svoje“. Njegova žetva međutim nije pala kao „grom iz vedra neba“ već je temeljno pripremana, nizom poteza, kako u samom sistemu obrazovanja tako i u čitavom društvu, dok sam taj sistem (kao i mnoge druge institucije) nije sasvim urušen, pretvoren u grotesku i doveden do besmisla.

Glas razuma, i uz to veoma precizna analiza stanja i (be)smisla ovakvih poteza, stiže od roditelja učenika:

„Sa aspekta roditelja, osnovni cilj nastave srpskog jezika je da opismeni učenike i opremi ih svim znanjima potrebnim za dalje školovanje i život, a poznavanje i pravilna primena pravopisa nesumnjivo spadaju u potrebna znanja...“ (Blic)  

Takođe se upućuje zahtev, koji se toliko retko može čuti iz institucija koje bi trebalo da se bave obrazovanjem na svim nivoima, da se prekine „srozavanje vrednosti u obrazovnom sistemu” jer se „uspeh se ne meri kroz ,našminkane izveštajeʼ i pozitivne cifre, već kroz realna postignuća” (Blic). Zvuči kao „glas vapijućeg u pustinji“. Ovaj jedini mogući i jedini prihvatljivi glas razuma gotovo da je proteran iz zvanične obrazovne politike i institucija (uključujući tu i institucije visokog obrazovanja) u kojima je, naprotiv, „šminkanje“ i prezentovanje fiktivnih rezultata (u pogledu, recimo, „prolaznosti“ na ispitima, pri čemu je za tu prolaznost dovoljno, primera radi, napisati i pogrešan odgovor ili uopšte ništa i ne napisati) odavno zamenilo bilo kakav realan kvalitet. Ovom nizu razložnih primedbi roditelji dodaju i ovu: „Naš cilj nije da nam deca lako i bezbolno polože malu maturu tako što će im se gledati kroz prste nego da deca polože malu maturu tako što će u školama savladati sve ono što je neophodno“ (Blic). Ovome se, u vezi sa gore pomenutim uputstvom, nema više šta dodati. 

Ono, međutim, što pokazuje ovaj izlet u zonu srpskog obrazovnog sumraka jeste u suštini veoma jednostavno: faktičko stanje odsustva kvaliteta i bilo kakve podrške kvalitetnom obrazovanju (koje je sistematsko i na svim nivoima) sada je i ozvaničeno. Drugim rečima, nema više potrebe čak ni da se pretvaramo, da glumimo da obrazovanje u Srbiji ima nekog smisla. Ono što je bila javna tajna sada može postati i svima poznata činjenica: obrazovanje (osim fiktivnog formalnog „obrazovanja“ kojim se popunjavaju određene rubrike) nije vrednost koja se danas u Srbiji afirmiše, izvan krajnje uskih krugova baziranih na ličnom entuzijazmu. Diploma se može jednostavno kupiti (a to se u praksi najčešće i dešava, direktno ili indirektno), budući da se već dugi niz godina pravi slika po kojoj obrazovanje našem društvu suštinski i nije potrebno. Sasvim se lepo može doći i do visokih funkcija fiktivnim diplomama (kupljenim ili falsifikovanim, svejedno).

Smisao ovoga je znatno složeniji nego što se to može učiniti na prvi pogled.

Smisao sistematskog degradiranja obrazovanja ima svoje sasvim očigledne, kao i one manje očigledne posledice (ostaviću pri tome po strani ekonomske posledice čitavog projekta). Prva se ogleda u činjenici, koju je još doba prosvetiteljstva jasno podvuklo, da je nedostatak (realnog) obrazovanja direktna pretnja demokratiji i razvoju jednog društva. Jednostavno rečeno, manipulacije sa neobrazovanim stanovništvom ili, još bolje, sa neobrazovanim stanovništvom koje ima iluziju obrazovanosti, su gotovo neograničene. Iz ovoga proizlazi još jedna važna posledica, koja se tiče pre svega visokog obrazovanja – odsustvo pravog obrazovanja kod onih koji formalno imaju visoko obrazovanje (tj. ček bez pokrića nazvan „diploma“) dovodi do 1) urušavanja nivoa profesionalnosti u obavljanju izrazito odgovornih i kompleksnih poslova i do 2) pomanjkanja kritičke svesti koja bi trebalo da bude ključna odlika intelektualaca.

Strategija obrazovanja koja može dovesti do ovakvih drastičnih primera koji su citirani na početku ovog teksta (u moru sličnih) vodi u jednom, veoma lako predvidljivom smeru – u inferno ličnog i društvenog života.



Komentari (52)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

ulicno_pojacanje ulicno_pojacanje 12:08 14.06.2012

Kompleksna tema

Kompleksna završnica
arianna arianna 12:26 14.06.2012

Re: Kompleksna tema

Jednostavno rečeno, manipulacije sa neobrazovanim stanovništvom ili, još bolje, sa neobrazovanim stanovništvom koje ima iluziju obrazovanosti, su gotovo neograničene





Od kog očekivati da obrazuje stanovništvo, kad mnogi učitelji odavno svoj posao prepuštaju roditeljima ili samoj deci?

Baš bih volela da mi neko objasni šta je učiteljica koja je ocenila rad učenika dvojkom, radila čitave školske godine, te je dete od osam godina naučila jedva za prelaznu ocenu, a roditeljima, na kraj školske godine, skrenula pažnju da učenik treba da vežba tokom raspusta?! i šta je konkretno sistematski radjeno tokom školske godine na savladjivanju gradiva??

Jukie Jukie 12:33 14.06.2012

Re: Kompleksna tema

arianna
Baš bih volela da mi neko objasni

Pa da se onda svađamo
već me je mlekac ispreskakala

sneza.lazarevic sneza.lazarevic 12:39 14.06.2012

Re: Kompleksna tema

arianna


Baš bih volela da mi neko objasni šta je učiteljica koja je ocenila rad učenika dvojkom, radila čitave školske godine, te je dete od osam godina naučila jedva za prelaznu ocenu, a roditeljima, na kraj školske godine, skrenula pažnju da učenik treba da vežba tokom raspusta?! i šta je konkretno sistematski radjeno tokom školske godine na savladjivanju gradiva??


Vala baš!
arianna arianna 12:41 14.06.2012

Re: Kompleksna tema

Pa da se onda svađamo


zašto bi se nas dvoje svadjali?
imaš li možda opavdanje i objašnjenje za sistematski učiteljski nerad?
Jukie Jukie 12:58 14.06.2012

Re: Kompleksna tema

arianna
Pa da se onda svađamozašto bi se nas dvoje svadjali? imaš li možda opavdanje i objašnjenje za sistematski učiteljski nerad?

Ono što ja ovde vidim je sledeće:
-dete ima problema sa savladavanjem gradiva matematike
-nastavnica je to shvatila i sistematski radila sa detetom
-ona je prepoznala da će dete, ako ne bude vežbalo matematiku, za vreme raspusta zaboraviti ono što je znalo
-ako bude radilo zadatke tokom raspusta, u septembru će umeti da ih uradi i moći će da prati nastavu
-nastavnica poručuje detetu: za vreme raspusta vežbaj matematiku
-to znači: za vreme raspusta sedi svaki dan po pola sata i uradi nekoliko ovih zadataka koje smo radili ove godine kako ne bi zaboravio/la ono što smo radili
-nastavnica poručuje roditeljima: Potreban je sistematski rad!
-to znači: molim vas dozvolite svom detetu da sedne svaki dan po pola sata i uradi nekoliko ovih zadataka koje smo radili ove godine kako ne bi zaboravio/la ono što smo radili,
- molim vas nemojte da idete okolo i da uzvikujete "Zla učiteljica mučiteljka male dece mrzi decu! Zamislite tera ih da rade zadatke iz matematike tokom raspusta! Pa zar postoji veće mučenje za dete nego da radi zadatke iz matematike? Matematika je zlo i mučenje za decu!"
-Letnji raspust traje TRI MESECA, a kad se dete vrati u školu i ne bude umelo ništa da uradi, onda mi se javlja da će roditelj da skoči na nastavnika "Šta taj nastavnik radi? Kako moje dete ne zna matematiku kad mu celo leto nisam dozvolila da pokuša da uradi neki matematički zadatak?"
arianna arianna 13:26 14.06.2012

Re: Kompleksna tema



Pa zar postoji veće mučenje za dete nego da radi zadatke iz matematike?


Postoji! terati decu da rade svakakve poslove tokom raspusta ne bi li preživeli


ako je neko uspeo da malom detetu od osam godina, od matematike ili bilo kog nastavnog predmeta, napravi zlo i mučenje - kakav je to nastavnik ili bilo kakav pedagoški radnik?

ako dete ima problem u savladavanju nekog predmeta, propust je učitelja ili nastavnika što taj problem nije prepoznao na vreme, zatražio pomoć i predložio izradu IOP-a

ako neko dete nije savladalo gradovo iz nekog predmeta u školskoj godini, računaj nekih osam meseci aktivne nastave vodjene od strane kompetentnog učitelja ili nastavnika, kako može da očekuje da to isto dete savlada gradivo u toku letnjeg raspusta i stvori radne navike i to recimo u situaciji kada dete nema obrazovane roditelje i sredinu koja ga ne stimuliše na obrazovanje?

i gde je bio dotični prosveti radnik da skrene pažnju na postojeći problem tokom školske godine, pozove roditelje na razgovor, pedagoga, psihologa, zatraži stručnu pomoć?


Ono što ja ovde vidim je sledeće:

Ti problem gledaš iz učionice, ja recimo sa ulice. Imamo različite tačke posmatranja iste priče.
Jukie Jukie 13:30 14.06.2012

Re: Kompleksna tema

arianna

Pa zar postoji veće mučenje za dete nego da radi zadatke iz matematike?Postoji! terati decu da rade svakakve poslove tokom raspusta ne bi li preživeliako je neko uspeo da malom detetu od osam godina, od matematike ili bilo kog nastavnog predmeta, napravi zlo i mučenje - kakav je to nastavnik ili bilo kakav pedagoški radnik? ako dete ima problom u savladjivanju nekog predmeta, propust je učitelja ili nastavnika što taj problem nije prepoznao na vreme, zatražio pomoć i predložio izradu IOP-aako neko dete nije savladalo gradovo iz nekog predmeta u školskoj godini, računaj nekih osam meseci aktivne nastave vodjene od strane kompetentnog učitelja ili nastavnika, kako može da očekuje da to isto dete savlada gradivo u toku letnjeg raspusta i stvori radne navike i to recimo u situaciji kada dete nema obrazovane roditelje i sredinu koja ga ne stimuliše na obrazovanje? i gde je bio dotični prosveti radnik da skrene pažnju na postojeći problem tokom školske godine, pozove roditelje na razgovor, pedagoga, psihologa, zatraži stručnu pomoć?

Ko kaže da se išta od toga tako dešavalo?
Svako dete treba da vežba matematiku preko raspusta kako bi bilo uspešan đak sledeće godine.
vhedrih2 vhedrih2 13:43 14.06.2012

Re: Kompleksna tema

ako dete ima problom u savladjivanju nekog predmeta, propust je učitelja ili nastavnika što taj problem nije prepoznao na vreme, zatražio pomoć i predložio izradu IOP-a

ako neko dete nije savladalo gradovo iz nekog predmeta u školskoj godini, računaj nekih osam meseci aktivne nastave vodjene od strane kompetentnog učitelja ili nastavnika, kako može da očekuje da to isto dete savlada gradivo u toku letnjeg raspusta i stvori radne navike i to recimo u situaciji kada dete nema obrazovane roditelje i sredinu koja ga ne stimuliše na obrazovanje?

i gde je bio dotični prosveti radnik da skrene pažnju na postojeći problem tokom školske godine, pozove roditelje na razgovor, pedagoga, psihologa, zatraži stručnu pomoć?



Eh, sve je to lepo, tako prozoves nastavnike i pozoves se na institucije, ali od toga sto ce ucenika gledati pedagozi i psiholozi i ko sve ne se gradivo ne savladjuje. Zapravo ispusta se, jer ucenik umesto da uci on ide kod psihologa, pedagoga i ko je vec tu nadlezan.
Drugo, koliko god individualnih obrazovanih planova da napravi, nastavnik ima svega par termina od 45 minuta nedeljno da ih sprovede i to ukupno za bar 20 ucenika. A ako ucenici ne dodju na cas? Ili ako on pozove roditelje, a roditelji nece da dodju ili ih ne zanima ili kazu nastavniku da to njih ne interesuje i da nastavnik treba da nauci ucenika.

A ko god je probao nekog nesto da nauci zna da sredstvima kojima raspolazu sadasnji nastavnici oni ne mogu nikog da nauce nesto sto on nece.

Nastavnik moze da izlaze gradivo, da se trudi da to bude jasno i zanimljivo i da proba da motivise ucenike da slusaju, moze i vise paznje da posveti jednima (ali onda naustrb drugih), da eventualno proba da im daje zadatke i dodatno objasno ono sto im nije jasno (ako mu saopste da im nije jasno) i to je manje vise to. Ako to upali i bude dovoljno, upalilo je. Ako ne upali nije. Ja bi voleo da cujem od onih koji smatraju da je savladavanje ili nesavladavanje gradiva iskljucivo stvar nastavnika da mi objasne sta u ovde nije u redu i koje su to dodatne moci kojima nastavnici raspolazu, a koje mogu tako bez greske i u postojecim uslovima da obezbede da ucenik gradivo savlada?
mlekac mlekac 13:45 14.06.2012

Re: Kompleksna tema

Jukie
arianna
Baš bih volela da mi neko objasni

Pa da se onda svađamo
već me je mlekac ispreskakala


Jukie!
sneza.lazarevic sneza.lazarevic 13:53 14.06.2012

Re: Kompleksna tema

vhedrih2


Nastavnik moze da izlaze gradivo, da se trudi da to bude jasno i zanimljivo i da proba da motivise ucenike da slusaju, moze i vise paznje da posveti jednima (ali onda naustrb drugih), da eventualno proba da im daje zadatke i dodatno objasno ono sto im nije jasno (ako mu saopste da im nije jasno) i to je manje vise to. Ako to upali i bude dovoljno, upalilo je. Ako ne upali nije. Ja bi voleo da cujem od onih koji smatraju da je savladavanje ili nesavladavanje gradiva iskljucivo stvar nastavnika da mi objasne sta u ovde nije u redu i koje su to dodatne moci kojima nastavnici raspolazu, a koje mogu tako bez greske i u postojecim uslovima da obezbede da ucenik gradivo savlada?


Nije posao nastavnika da izlaže gradivo. Posao učitelja i nastavnika je da obezbede da se u učionici odvija UČENJE. Ne slušanje, učenje.

Kako se to radi, valjda bi trebalo da znaju to je njihov posao.

arianna arianna 13:53 14.06.2012

Re: Kompleksna tema

koje su to dodatne moci kojima nastavnici raspolazu, a koje mogu tako bez greske i u postojecim uslovima da obezbede da ucenik gradivo savlada?



najveća moć nastavnika je njegova stručnost i zainteresovanost za posao koji obavlja i individualizacija nastavnog plana za učenike sa teškoćama u savladavanju gradiva tzv izrada IOPa
nikola_kovac nikola_kovac 13:56 14.06.2012

Re: Kompleksna tema

Nije posao nastavnika da izlaže gradivo. Posao učitelja i nastavnika je da obezbede da se u učionici odvija UČENJE. Ne slušanje, učenje.

Kako se to radi, valjda bi trebalo da znaju to je njihov posao.

Мени ово звучи као самоодбрана.
Jukie Jukie 13:58 14.06.2012

Re: Kompleksna tema

sneza.lazarevic

?Nije posao nastavnika da izlaže gradivo. Posao učitelja i nastavnika je da obezbede da se u učionici odvija UČENJE. Ne slušanje, učenje.Kako se to radi, valjda bi trebalo da znaju to je njihov posao.

I onda se u odeljenje ubaci tridesetoro dece, svi na različitim nivoima rada, od kojih neki ne mogu da rade bez pomoći jedan na jedan, i ima ukupno 90 minuta nedeljno da se obrađuje gradivo, i onda bi nastavnik trebalo da zna kako to da izvede jer to je njegov posao.
Super, daj mi 6-7 đaka u odeljenju i da budu svi na istom nivou i sa istim potrebama, i da možemo da prekrajamo dužinu časa kako nam odgovara, pa će rezultati biti stvarno jako dobri
nikola_kovac nikola_kovac 14:15 14.06.2012

Re: Kompleksna tema

I onda se u odeljenje ubaci tridesetoro dece, svi na različitim nivoima rada, od kojih neki ne mogu da rade bez pomoći jedan na jedan, i ima ukupno 90 minuta nedeljno da se obrađuje gradivo, i onda bi nastavnik trebalo da zna kako to da izvede jer to je njegov posao.
Super, daj mi 6-7 đaka u odeljenju i da budu svi na istom nivou i sa istim potrebama, i da možemo da prekrajamo dužinu časa kako nam odgovara, pa će rezultati biti stvarno jako dobri

Џуки, они који пребацују одговорност на наставнике, очито ни не знају шта је дидкатика и какви су наставни услови.
sneza.lazarevic sneza.lazarevic 14:17 14.06.2012

Re: Kompleksna tema

nikola_kovac

Џуки, они који пребацују одговорност на наставнике, очито ни не знају шта је дидкатика и какви су наставни услови.


Pa ne mogu da verujem! Izvini, a ko onda to po tebi treba da radi? I čemu onda škole, ako je to odgovornost nekih drugih ljudi a ne nastavnika?
arianna arianna 14:35 14.06.2012

Re: Kompleksna tema

они који пребацују одговорност на наставнике, очито ни не знају шта је дидкатика и какви су наставни услови.




Nije poenta prebaciti odgovornost i tražiti krivca, već pomoći deci sa problemima u savladjivanju gradiva. Deca ne mogu biti kriva a ni odgovorna za neuspeh na tako niskom školskom uzrastu. Poenta priče nije kritika, već sagledavanje problema šire.

Nije dovoljno dati nekom dvojku i poslati ga na raspust, već se interesovati i tražiti uzroke takvom obrazovnom neuspehu npr - loša porodična situacija, razvod ili bolest roditelja, nasilje u porodici, smanjen IQ, poremećaj pažnje i sl.

Najlakše je učeniku dati slabu ocenu i skinuti sa sebe odgovornost. Najteže je nekom istinski pomoći
nikola_kovac nikola_kovac 14:36 14.06.2012

Re: Kompleksna tema

Pa ne mogu da verujem! Izvini, a ko onda to po tebi treba da radi? I čemu onda škole, ako je to odgovornost nekih drugih ljudi a ne nastavnika?

Наравно да не можеш да верујеш када не познајеш образовни систем. Наставници не раде шта хоће и како хоће (што би било много боље) него имају неке своје шефове који им диктирају оквирне услове (број ђака у одељењу, дужину часа, број пређених лекција). Наставник који успе да се уклопи у задате оквире и да одржи високу квалитетну наставу јесте генијалац који се свакако не може поставити за стандард, јер се ретко рађа, а још ређе заврши као наставник.

Само ове три ставке које сам поменуо треба да се промене на следећи начин:

1) број ђака у одељењу може бити максимално 12 (наместо садашњих 30);
2) дужина часа може бити максимално 25 минута (наместо садашњих 45);
3) број часова предвиђених за обраду наставних јединица мора бити три пута мањи од броја часова предвиђених за вежбање, обнављање и утвђивање (наместо садашњиег односа (овај однос се разликује за различите предмете, али је одокативно овакав) 30 часова обрада - 5 часова обнављање).

Тек када наставнику даш услове у којима он може да постигне резултат, можеш и да га позиваш на одговорност. До тада је одговорност на менаџменту.
vhedrih2 vhedrih2 14:46 14.06.2012

Re: Kompleksna tema

Nije posao nastavnika da izlaže gradivo. Posao učitelja i nastavnika je da obezbede da se u učionici odvija UČENJE. Ne slušanje, učenje.


Dobro, a kako se tacno taj postupak ucenja realizuje:
a) Presnimavanjem znanja direktno u glavu ucenika, onako ko u matrixu
b) Telepatijom dok ucenik spava
c) Nekom tajnom misterioznom tehnikom koja je poznata samo nastavnicima
ili
d)
izlaze gradivo, da se trudi da to bude jasno i zanimljivo i da proba da motivise ucenike da slusaju, moze i vise paznje da posveti jednima (ali onda naustrb drugih), da eventualno proba da im daje zadatke i dodatno objasno ono sto im nije jasno (ako mu saopste da im nije jasno) i to je manje vise to


Znam, lakse je kad se o stvarima ne razmislja...
vhedrih2 vhedrih2 14:52 14.06.2012

Re: Kompleksna tema

Тек када наставнику даш услове у којима он може да постигне резултат, можеш и да га позиваш на одговорност. До тада је одговорност на менаџменту.


Potpuno tacno.

Наставници не раде шта хоће и како хоће (што би било много боље) него имају неке своје шефове који им диктирају оквирне услове (број ђака у одељењу, дужину часа, број пређених лекција). Наставник који успе да се уклопи у задате оквире и да одржи високу квалитетну наставу јесте генијалац који се свакако не може поставити за стандард, јер се ретко рађа, а још ређе заврши као наставник.



Potpuno tacno. Dobar sistem se pravi tako da funkcionise kada ga popunis onakvim ljudima kakvi se tipicno nalaze za taj posao. Ovaj nas je napravljen tako da ne funkcionise kako treba nikad, osim ako se u njemu ne nalaze iskljucivo genijalci, vanredno strucni, nepokolebljive motivacije i odlucnosti da sve sprovedu do kraja uprkos teskocama i po cenu velikih zrtava. A i onda ne radi uvek jer je i tada u rukama nastavnika samo manji deo moci da uticu na uspeh...
vhedrih2 vhedrih2 15:00 14.06.2012

Re: Kompleksna tema

najveća moć nastavnika je njegova stručnost i zainteresovanost za posao koji obavlja


To sam vec pobrojao. Ali konstatovao da to nije dovoljno. To sa individualizacijom nastavnog plana, ja do sada nisam video u praksi da radi. Meni to ovako izdaleka izgleda kao komunizam - komunisti mu pripisuju cudotvorna svojstva, ali u praksi negde skripi...
BigBadWolf BigBadWolf 15:33 14.06.2012

Re: Kompleksna tema

Nije dovoljno dati nekom dvojku i poslati ga na raspust, već se interesovati i tražiti uzroke takvom obrazovnom neuspehu npr - loša porodična situacija, razvod ili bolest roditelja, nasilje u porodici, smanjen IQ, poremećaj pažnje i sl.



OK, i sta kad utvrdimo ove uzroke, recimo dete pati zbog razvoda roditelja, da uzmemo najbanalniji primer?
Jukie Jukie 16:36 14.06.2012

Re: Kompleksna tema

BigBadWolf
Nije dovoljno dati nekom dvojku i poslati ga na raspust, već se interesovati i tražiti uzroke takvom obrazovnom neuspehu npr - loša porodična situacija, razvod ili bolest roditelja, nasilje u porodici, smanjen IQ, poremećaj pažnje i sl.
OK, i sta kad utvrdimo ove uzroke, recimo dete pati zbog razvoda roditelja, da uzmemo najbanalniji primer?

Pa onda nastavnik otvori knjigu za matematičkim čarolijama i baci čaroliju od koje dete koje pati zbog razvoda roditelja odjednom ume da podeli 3256 sa 284 iako ranije nije moglo

A deca koja ne pate zbog razvoda roditelja i dalje moraju da uče klasičan postupak deljenja tako što razmišljaju
arianna arianna 17:12 14.06.2012

Re: Kompleksna tema

BigBadWolf
Nije dovoljno dati nekom dvojku i poslati ga na raspust, već se interesovati i tražiti uzroke takvom obrazovnom neuspehu npr - loša porodična situacija, razvod ili bolest roditelja, nasilje u porodici, smanjen IQ, poremećaj pažnje i sl.



OK, i sta kad utvrdimo ove uzroke, recimo dete pati zbog razvoda roditelja, da uzmemo najbanalniji primer?



Ako si učitelj i vidiš da dete prosečne IQ ima problem u savladjivanju gradiva, pokušaš da mu dodatim ili dopunskim radom pomogneš u savladavanju nastavnih jedinica. I uzgred evo pitanja za sve učitelje - koliko su zaista ovakvih časova održali u toku školske godine? ili su ovi fantomski časovi samo upisani u dnevnik kao održani i odradjeni.

Ukoliko dete i pored pojačanog dodatno-dopunskog rada i dalje ne shvata i ne usvaja nastavne jedinice zatražiti stručnu pomoć - psihologa, pedagoga, socijalnog radnika ili defektologa, upućivanjem na interresornu komisiju.

Procena potrebe deteta za pružanjem dodatne podrške vrši se po zahtevu roditelja ili staratelja deteta ili po službenoj dužnosti na inicijativu obrazovne, zdravstvene ili ustanove socijalne zaštite, uz saglasnost roditelja, odnosno staratelja deteta


Pravilnik o dodatnoj obrazovnoj, zdravstvenoj i socijalnoj podršci detetu i učeniku
arianna arianna 17:21 14.06.2012

Re: Kompleksna tema

To sa individualizacijom nastavnog plana, ja do sada nisam video u praksi da radi.


radi ....provereno u praksi
BigBadWolf BigBadWolf 17:42 14.06.2012

Re: Kompleksna tema

arianna
BigBadWolf
Nije dovoljno dati nekom dvojku i poslati ga na raspust, već se interesovati i tražiti uzroke takvom obrazovnom neuspehu npr - loša porodična situacija, razvod ili bolest roditelja, nasilje u porodici, smanjen IQ, poremećaj pažnje i sl.



OK, i sta kad utvrdimo ove uzroke, recimo dete pati zbog razvoda roditelja, da uzmemo najbanalniji primer?



Ako si učitelj i vidiš da dete prosečne IQ ima problem u savladjivanju gradiva, pokušaš da mu dodatim ili dopunskim radom pomogneš u savladjivanju nastavnih jedinica. I uzgred evo pitanja za sve učitelje - koliko su zaista ovakvih časova održali u toku školske godine? ili su ovi fantomski časovi samo upisani u dnevnik kao održani i odradjeni.

Ukoliko dete i pored pojačanog dodatno-dopunskog rada i dalje ne shvata i ne usvaja nastavne jedinice zatražiti stručnu pomoć - psihologa, pedagoga, socijalnog radnika ili defektologa, upućivanjem na interresornu komisiju.

Procena potrebe deteta za pružanjem dodatne podrške vrši se po zahtevu roditelja ili staratelja deteta ili po službenoj dužnosti na inicijativu obrazovne, zdravstvene ili ustanove socijalne zaštite, uz saglasnost roditelja, odnosno staratelja deteta


Pravilnik o dodatnoj obrazovnoj, zdravstvenoj i socijalnoj podršci detetu i učeniku


Mda...divno zvuci u teoriji. U praksi izgleda ovako. Strucni saradnici su pretvoreni u administrativne radnike, decu vidjaju samo po hodnicima, ne mogu da ti opisem koliko socijalne radnike skolska deca ne zanimaju a interresorne komisije ili ne funkcionisu ili ce prestati da funkcionisu u vecini opstina zahvaljujuci genijalnoj odluci da se prepuste lokalnoj samoupravi. Pedagoski asistenti su imaginarni pojam a dodatna sredstva za podrsku inkluzivnom obrazovanju ne postoje.

Ono sto mi je posebno zanimljivo je da nijednom nisi pomenula roditelej u celom postu. Ja bih stvarno voleo da mi neko objasni kako se to zamislja obrazovni proces bez njih.

Stvarno ne sumnjam u tvoje dobre namere i slazem se da postoji dosta propusta u radu u samoj skoli na svim nivoima, ali sve svaliti na nastavnike je u najmanju ruku pogresno, da ne kazem zlonamerno.
arianna arianna 18:08 14.06.2012

Re: Kompleksna tema

Strucni saradnici su pretvoreni u administrativne radnike, decu vidjaju samo po hodnicima, ne mogu da ti opisem koliko socijalne radnike skolska deca ne zanimaju


Izuzetaka ima u svakom poslu i na svakom radnom mestu, a propusta na svim nivoima, tu se slažem



Obzirom da je ne tako zanemarljiv broj dece iz nesredjenih porodica (žive sa jednom ili bez oba roditelja, sa bakama i dekama, kod rodjaka, na ulici -sami u borbi za goli život) postavlja se pitanje ko je taj ko prvi u bilo kom sistemu, ko treba da uoči i alarmira na problem koji imaju deca?

Idealno bi bilo da sva deca imaju zdrave i sasvesne roditelje, ali to uglavnom nije tako. Ali ako su roditelj propustili da obave svoju roditeljsku ulogu bilo iz neznanja, nespremnosti za roditeljstvo, lične nezrelosti, nezainteresovanosti, sledeća instanca je škola i prosvetni radnici. Mnogi su roditelji "digli ruke" od svoje dece, treba li i škola?

Da li je dovoljno detetu dati dvojku i poslati ga na ulicu, "da sistematski radi"? Šta i s kim?


BigBadWolf BigBadWolf 18:27 14.06.2012

Re: Kompleksna tema

Idealno bi bilo da sva deca imaju zdrave i sasvesne roditelje, ali to uglavnom nije tako. Ali ako roditelj propustili da obave svoju roditeljsku ulogu bilo iz neznanja, nespremnosti za roditeljstvo, lične nezrelosti, nezainteresovanosti, sledeća instanca je škola i prosvetni radnici. Mnogi su roditelji "digli ruke" od svoje dece, treba li i škola?



Naravno da ne, na kraju mi radimo sa decom, ne sa roditeljima. ALI, treba bii realan i ne siriti bajke da deca iz takvih porodicnih uslova mogu da imaju ista postignuca kao i deca sa sredjenom porodicnom situacije. Prosto ne biva. Ne moze se od nastavnika ocekivati da tako nesto ispravi na svoja dva casa nedeljno.

Vrlo je tesko objasniti nekome ko ne radi u skoli kako funkcionise srpsko obrazovanje. Pocevsi od nedostatka bilo kakve podrske i saradnje sa roditeljima i drugim sluzbama, preko neverovatne kolicine bespotrebne papirologije do arogancije i korumpiranosti direktora i skolskih inspekcija, da bi neko poverovao u sve to mora da prozivi.
BigBadWolf BigBadWolf 18:32 14.06.2012

Re: Kompleksna tema

Obzirom da je ne tako zanemarljiv broj dece iz nesredjenih porodica (žive sa jednom ili bez oba roditelja, sa bakama i dekama, kod rodjaka, na ulici -sami u borbi za goli život) postavlja se pitanje ko je taj ko prvi u bilo kom sistemu, ko treba da uoči i alarmira na problem koji imaju deca?


E da, i ovo. U mojoj skoli procenat takve dece se krece od 30 do 40%, postoji jedno odeljenje u kome 50% dece ne zivi sa oba roditelja. Nije nama problem da alarmiramo, samo koga? Devojcica, drugi razred, zivi sa majkom u udzerici, bez struje i tekuce vode. Dolazi vasljiva u skolu, uciteljica kupuje sredstvo protiv vasi. Obavestimo centar za socjalni rad i znas koje je njihovo resenje? Da napisu krivicnu prijavu protiv majke za zanemarivanje deteta. Mi ponudimo da adaptiramo jednu skolsku prostoriju koja se ne koristi za stanovanje, oni nece da prihvate obavezu da plate struju i obezbede ogrev za zimu. a to nije usamljen primer, sve ih je vise.
angie01 angie01 23:09 14.06.2012

Re: Kompleksna tema

sneza.lazarevic

vhedrih2Nastavnik moze da izlaze gradivo, da se trudi da to bude jasno i zanimljivo i da proba da motivise ucenike da slusaju, moze i vise paznje da posveti jednima (ali onda naustrb drugih), da eventualno proba da im daje zadatke i dodatno objasno ono sto im nije jasno (ako mu saopste da im nije jasno) i to je manje vise to. Ako to upali i bude dovoljno, upalilo je. Ako ne upali nije. Ja bi voleo da cujem od onih koji smatraju da je savladavanje ili nesavladavanje gradiva iskljucivo stvar nastavnika da mi objasne sta u ovde nije u redu i koje su to dodatne moci kojima nastavnici raspolazu, a koje mogu tako bez greske i u postojecim uslovima da obezbede da ucenik gradivo savlada?Nije posao nastavnika da izlaže gradivo. Posao učitelja i nastavnika je da obezbede da se u učionici odvija UČENJE. Ne slušanje, učenje.Kako se to radi, valjda bi trebalo da znaju to je njihov posao.



osnovna skola je za prosecno dete zakonom obavezna!

'naci, nastavnikov posao je da svu tu decu nauci osnovnim stvarima-'naci da nauci- nije bitno da l za 2, 3, 4, 5, bitno je da deca izadju sa osnovnim znanjem iz predmeta i da su pismena,...ne znam da l mozes da dobijes prelaznu ocenu iz engleskog, ili nemackog, ako lose spelujes, gresis u gradnji recenice- pa svuda u svetu je dokaz da si pismen to sto umes da pravilno napises esej, koji je l te sadrzi sve osnovne parametre pismenosti!
vhedrih2 vhedrih2 09:37 15.06.2012

Re: Kompleksna tema

'naci, nastavnikov posao je da svu tu decu nauci osnovnim stvarima-'naci da nauci- nije bitno da l za 2, 3, 4, 5, bitno je da deca izadju sa osnovnim znanjem iz predmeta i da su pismena,...ne znam da l mozes da dobijes prelaznu ocenu iz engleskog, ili nemackog, ako lose spelujes, gresis u gradnji recenice- pa svuda u svetu je dokaz da si pismen to sto umes da pravilno napises esej, koji je l te sadrzi sve osnovne parametre pismenosti!


Tacno. I kad se tako postavi prosecan nastavnik i moze bez problema skoro svu decu da nauci bar za 2. Medjutim da bi on to mogao, on mora imati priliku za to - to znaci da decu roditelji moraju poslati u skolu i roditelji, drustvo itd. moraju reci reci deci da slusaju nastavnika i da uce i da je to vazno. Bez prilike nema ni nauke.

Dodatni problem je to sto kad nas realno mozes da dobijes prelaznu ocenu i ako lose spelujes i gresis u gradnji recenice, pa i ako nista ne znas. Zapravo frku niko nece dici na nastavnika licno ako dete lose speluje, ali ce dici frku ako mu ovaj da losu ocenu, kakvo god da je znanje deteta. Onda se naravno vise isplati pokloniti dobre ocene i ziveti mirno...

Ovo ne znaci da tvrdim da kod nas nema u nastavi ljudi koji za to nisu. Ja pre vise godina cuh pricu o nekoj profesorki koja je ocene delila tako sto pita ucenike koliko su ucili, pa ko kaze vecu cifru dobije i vecu ocenu... A i sam sam imao par takvih "neobicnih" nastavnika tokom skolovanja. Doduse samo par.
vhedrih2 vhedrih2 13:19 14.06.2012

Nizbrdo

Ja mislim da su stvari krenule nizbrdo onda kad je obrazovani sistem uspesnost nastavnika efektivno krenuo da ocenjuje preko zadovoljstva ucenika.
Mislim lepo je kad su ucenici zadovoljni, ali da li je to ono glavno sto od nastavnika ocekujemo? Da usrecuje ucenike pa da mu budu zadovoljni?

A vrlo lose je i iskljucivo svaljivanje krivice na nastavnike zato sto ucenici nisu savladali gradivo, koje cesto mozemo da vidimo. Jeste, na nastavniku je da se trudi da sto jasnije objasni i izlozi gradivo na casu. Ali nastavnik (vec posle 4 razreda) sa ucenicima provodi tipicno od 45 minuta nedeljno do 45 minuta dnevno, vec zavisno od predmeta. Za to vreme on moze da uradi sta moze da uradi, a ostalo vreme, svo ostalo vreme ucenicima se bavi neko drugi.
A i to vreme koje ima, nastavnik ima samo ako ucenik dodje na cas i ako odluci da ga na casu slusa. Ako ucenik ne dodje ili odluci da ga ne slusa, nastavnik ne moze nista. A to da li ce ucenik doci i da li ce slusati ne zavisi samo od nastavnika. Ili tacnije od nastavnika i njegove sposobnosti da djaka motivise zavisi u vrlo maloj meri. Mnogo vise zavisi od porodicnih, drustvenih i drugih faktora koji nisu pod kontrolom konkretnog nastavnika. Zavisi od toga da li su kuci ucenika naucili da je obrazovanje vredno, da li treba uciti ili je vazna diploma, sta kazu drugovi, sta kaze onaj deo medija koji ucenik prati, sta kazu licnosti na koje se ucenik ugleda isl? Ako ovi svi kazu - sta ce ti obrazovanje, nastavnik tu nista ne moze.
A i kad ucenik dodje, to da li ce gradivo i savladati zavisi i od njegovog predznanja, kao i njegovih kognitivnih kapaciteta. Ako oni nisu adekvatni, tu opet nastavnik nista ne moze.
A i nastavnici nisu nikakvi supermeni, nego obicni ljudi - ako im svi pricaju kako obrazovanje nije vazno i kako je njihov posao bezvredan, pocece i oni da veruju u to, pa se nece ni truditi.
Problem koji imamo sa obrazovanjem je problem svih nas i sistemski problem. Povika samo na nastavnike problem nece resiti.
zemljanin zemljanin 13:57 14.06.2012

Re: Nizbrdo

Mnogo vise zavisi od porodicnih, drustvenih i drugih faktora koji nisu pod kontrolom konkretnog nastavnika. Zavisi od toga da li su kuci ucenika naucili da je obrazovanje vredno, da li treba uciti ili je vazna diploma, sta kazu drugovi, sta kaze onaj deo medija koji ucenik prati, sta kazu licnosti na koje se ucenik ugleda isl? Ako ovi svi kazu - sta ce ti obrazovanje, nastavnik tu nista ne moze.


Jedini i glavni krivci su sami roditelji (i sam sam roditelj), pa društvo a obrazovanje je kolateralna šteta i dežurni krivac ... to ne znači da svi nastavnici rade kako treba.

A evo i primer: dete mog prijatelja je fantastični talenat za crtanje/slikarstvo/dizajn ... sa 9 godina imao je svoju izložbu ... i bilo je fantastičan đak do negde 5-og razreda. Onda je dobio par loših ocena iz istorije a komentari roditelja i okoline su bili "ma to je samo jedan predmet ... šta će njemu da zna sve te datume ... " itd. ... I tako predmet po predmet ... na kraju je i ono počelo da razmišlja o svim predmetima kao nebitnim jer ono zna šta će raditi u životu a za to mu svi ti dosadni predmeti i ne trebaju ... a i ćale poznaje neke ljude ... i tako na kraju OŠ su svi shvatili da postoji problem a krivica je odmah pala na školu i na dete koje nije moglo da postigne i na sistem koji ne ume da ceni talenat
angie01 angie01 23:15 14.06.2012

Re: Nizbrdo

nastavnik u svim normalnim zemljama ima licencu i ocenjivan je od strane ucenika!

nastavnik najvise moze da zainteresuje ucenika za neki predmet- to mu je valjda i jedna od osnovnih ciljeva- umesto da odradjuje i posle ucenike hvata sta neznaju!

ima mnogo primera gde su deca iz porodica gde ne postoje bas neki uslovi da voli ucenje, jer je neka druga problematika izrazenija, pa u skoli dobije imput i podrsku od nastavnika i bude super djak- pa skola tome i sluzi!

ovde nastavnici- sa retkim izuzecima- odradjuju bez bilo kakve motivacije i pri tome je postao standard da roditelji rade kod kuce sa decom ili da se placaju nastavnici za dodatne casove!

nastavnici samo treba da dobro rade svoj posao- niko od njih ne trazi da su supermeni!
vhedrih2 vhedrih2 09:53 15.06.2012

Re: Nizbrdo

nastavnik u svim normalnim zemljama ima licencu i ocenjivan je od strane ucenika!



Ne znam koje su to normalne zemlje, a koje su nenormalne, ali znam da izmedju zemalja postoje kulturne razlike, zbog cega ne radi isti recept svuda jednako.

Npr. u engeskoj se prica da mozes komotno da zadas razredu test i uzmes da citas novine dok oni rade ili cak da izadjes iz ucionice i sve bi trebalo da bude u redu. Kod nas kad nastavnik izadje iz ucionice, nastane odmah haos, prepisivanje, sve moguce forme varanja isl, a kad nastavnik udje ucenici se prave kao da nista nije bilo... Prica se da u nekim zemljama podsaharske afrike, nastavnik ne sme ni da ispituje dete ako je slucajno iz istog sela kao i direktor, nego da odmah mora da daje najvecu ocenu.

Ako u Norveskoj uvedu da se ide u penziju sa 70 godina, nikom nista, i dalje ce skoro svi uzivati u penziji, samo koju godinu krace u proseku. Ako bi u Srbiji uveli da se ideu u penziju sa 70 godina, vise od polovine muskaraca penziju nikad ne bi dozivelo. Ako bi u nekim od zemalja podsaharske Afrike uveli da se ide u penziju sa 70 godina, penzionera skoro da ne bi ni bilo, jer je skoro niko ne bi doziveo.
Ne moze isti recept svuda.

Nemam ja nista protiv ucenickog ocenjivanja, ali da bi nesto bilo ocenjivanje moraju postojati jedinstveni kriterijumi za ocenjivanje koje svi primenjuju. Bez toga to nije ocenjivanje nego glasanje. Nasi i norveski ocenjivaci ne ocenjuju iste stvari kad im zadate da ocenjuju nastavnike, a mi se pravimo kao da ocenjuju. To je ono sto je lose.
Jukie Jukie 10:10 15.06.2012

Re: Nizbrdo

vhedrih2

.Nemam ja nista protiv ucenickog ocenjivanja, ali da bi nesto bilo ocenjivanje moraju postojati jedinstveni kriterijumi za ocenjivanje koje svi primenjuju. Bez toga to nije ocenjivanje nego glasanje. Nasi i norveski ocenjivaci ne ocenjuju iste stvari kad im zadate da ocenjuju nastavnike, a mi se pravimo kao da ocenjuju. To je ono sto je lose.

Mislim da sam baš na ovom forumu čuo da su u nekoj školi dali đacima da ocenjuju nastavnike ocenom 1 do 5, i oni su im svi dali istu ocenu koju su i oni dobili kod tih nastavnika
A zbog peer pressure se i plaše da daju bolju ocenu nekome na koga dominantna deca mnogo kukaju
Deca ne umeju da ocenjuju jer nisu prošla nikakav kurs za ocenjivače
Jedini dobar način da deca daju nekakvo svoje numeričko mišljenje je da im se daju rečenice pa da za svaku napišu "baš je tako", "uopšte nije tako", "pola-pola", a da te rečenice predstavljaju primere dobre i loše nastavne prakse (pomešano da se ne sete da namerno svi pišu ono što misle da je dobro ili loše)
angie01 angie01 11:09 15.06.2012

Re: Nizbrdo

Jukie

vhedrih2.Nemam ja nista protiv ucenickog ocenjivanja, ali da bi nesto bilo ocenjivanje moraju postojati jedinstveni kriterijumi za ocenjivanje koje svi primenjuju. Bez toga to nije ocenjivanje nego glasanje. Nasi i norveski ocenjivaci ne ocenjuju iste stvari kad im zadate da ocenjuju nastavnike, a mi se pravimo kao da ocenjuju. To je ono sto je lose.Mislim da sam baš na ovom forumu čuo da su u nekoj školi dali đacima da ocenjuju nastavnike ocenom 1 do 5, i oni su im svi dali istu ocenu koju su i oni dobili kod tih nastavnikaA zbog peer pressure se i plaše da daju bolju ocenu nekome na koga dominantna deca mnogo kukajuDeca ne umeju da ocenjuju jer nisu prošla nikakav kurs za ocenjivačeJedini dobar način da deca daju nekakvo svoje numeričko mišljenje je da im se daju rečenice pa da za svaku napišu "baš je tako", "uopšte nije tako", "pola-pola", a da te rečenice predstavljaju primere dobre i loše nastavne prakse (pomešano da se ne sete da namerno svi pišu ono što misle da je dobro ili loše)


moram da napisem blog, ne mogu sada da kucam dve strane carsava, to ne citam ni ja kada neko drugi radi!:)
deset_slukom deset_slukom 13:29 14.06.2012

Zaokruživanje

učenici će uglavnom zaokruživati odgovore


Ne sećam se da sam ikada, u svoje vreme, bio u prilici da dajem odgovore na ovaj način. Zar je polaganje testa lutrija?

Uz sasvim tanko znanje, na ovaj način se može proći test. Malo te asociraju ponuđeni odgovori, do nečega se može doći sistemom eliminacije, a nešto se "ubode" na slepo. Baš jadno.

srdjan.pajic srdjan.pajic 15:21 14.06.2012

Re: Zaokruživanje

deset_slukom
učenici će uglavnom zaokruživati odgovore


Ne sećam se da sam ikada, u svoje vreme, bio u prilici da dajem odgovore na ovaj način. Zar je polaganje testa lutrija?

Uz sasvim tanko znanje, na ovaj način se može proći test. Malo te asociraju ponuđeni odgovori, do nečega se može doći sistemom eliminacije, a nešto se "ubode" na slepo. Baš jadno.



Pa i sistem eliminacije je demonstracija nekog znanja. A ubadanje se valjda kažnjava negativnim poenima (ne znam da li je stvarno tako na tim testovima, ali bi trebalo da bude).


deset_slukom deset_slukom 16:32 14.06.2012

Re: Zaokruživanje

srdjan.pajic

Pa i sistem eliminacije je demonstracija nekog znanja. A ubadanje se valjda kažnjava negativnim poenima (ne znam da li je stvarno tako na tim testovima, ali bi trebalo da bude).

Pa jeste "neko" znanje, ja sam rekao - tanko. U praksi neupotrebljivo, jer nam prilikom uobičajene primene niko ne nudi alternative.

Opet, ako postoje negativni poeni, pitam se da li je to pravedno... slučajnom greškom poništavamo nešto što smo znali.

Sve u svemu, mislim da su ovakvi testovi neobjektivni.
tmrnsk tmrnsk 14:19 14.06.2012

Projekat!

Smisao sistematskog degradiranja obrazovanja ima svoje sasvim očigledne, kao i one manje očigledne posledice (ostaviću pri tome po strani ekonomske posledice čitavog projekta).
(boldovao tmrnsk)

Voleo bih da autor nije mislio ovako kako mi se čini, voleo bih da nisam paranoičan, ali sve mi izgleda da je ovo ipak i SISTEMATSKI i PROJEKAT... Namerno i dosledno urušavanje obrazovanja jedne nacije.

Srozavanje nivoa obrazovanja, nestanak mesta sa desavanjima iz svih oblasti kulture, zamena namene lokacija u urbanističkim planovima (brišu se namene kulture i zemljište namenjuje za komercijalne sadržaje)... Klinci koji nemaju gde da izađu, osim (ako imaju para) u Delta city i Centar Ušće... i onda bleje, kako kažu...

Ako je ovo projekat, ko je PROJEKTANT?
zemljanin zemljanin 14:22 14.06.2012

Re: Projekat!

Ako je ovo projekat, ko je PROJEKTANT?

jednostavno SVI mi

Način života, razmišljanja i "bolji život" nas neminovno vodi u sistem osposobljavanja radne snage a ne obrazovanja ... sudeći po učinku mi smo na pravom putu
BigBadWolf BigBadWolf 15:36 14.06.2012

Re: Projekat!

Ja da se bavim teorijama zavere, ja bih napravio spisak od recimo dvadesetak ljudi koji vedre i oblace u MinPros zadnjih 4 ili 5 godina pa bih taj spisak uporedio sa spiskom vlasnika i osnivaca privatnih skola, kada za neku godinu budu krenuli masovno da ih otvaraju....

Sreca moja, pa se ne bavim teorijama zavere...
vladaxy vladaxy 15:26 14.06.2012

Šta je problem?

Osnovno obrazovanje u Srbiji je obavezno i besplatno. Država treba i dalje time da se bavi, a učenici su krivi što ne uče.

Ako osnovno obrazovanje prepustimo privatnicima nastaće haos.
krkar krkar 16:03 14.06.2012

Kečiga


Ovo je očigledno blog o kečiZi.

Pošto gosta izgleda nije briga da se pojavi na sopstvenom blogu

LJUBI GA MRS MILIĆ
buba_truba buba_truba 16:25 14.06.2012

Re: Kečiga

krkar
Pošto gosta izgleda nije briga da se pojavi na sopstvenom blogu

A ko je gost?
tmrnsk tmrnsk 16:51 14.06.2012

Re: Kečiga

A ko je gost?

Domaćin je gost (svaka ptica lepo peva, ali kos, ali kos...)
Out of Beirut Out of Beirut 22:08 14.06.2012

Ko su projektanti?

Имена, презимена, мотиви, и нешто о изведби:

http://reportsfrom-x.livejournal.com/5902.html

За оне који желе више увода: http://reportsfrom-x.livejournal.com/5440.html

Ево галерије пројектаната и њихових помоћника: http://www.johntaylorgatto.com/historytour/history1.htm

Грешке и слабости у преводима су моје; радио сам на њима мало по мало, а овом приликом их први пут некоме показујем.
tmrnsk tmrnsk 17:40 15.06.2012

Re: Ko su projektanti?

Više bih voleo da nisam video ove tekstove. Užasnut sam.
dragan7557 dragan7557 11:53 16.06.2012

Re: Ko su projektanti?

tmrnsk
Više bih voleo da nisam video ove tekstove. Užasnut sam.

Čime?

cerski
tmrnsk tmrnsk 16:33 16.06.2012

Re: Ko su projektanti?

Čime?

Stanjem u američkom obrazovanju.
Pa oni samo što ne brkaju ćirilicu i latinicu...
dragan7557 dragan7557 19:58 16.06.2012

Re: Ko su projektanti?

tmrnsk
Čime?

Stanjem u američkom obrazovanju.
Pa oni samo što ne brkaju ćirilicu i latinicu...

Pa u EU nije ništa bolje.

Kad smo kod brkanja pogledaj naloge za isplatu penzija u Srbiji, štampani su ćirilicom a ispunjeni latinicom.

Štampa- ćirilicom: Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranja

Popunjava- latinicom: Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje


Nije samo američko obrazovanje. U Srbiji je brakanje dovedeno do savršenstva!



cerski

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana