Obrazovanje

100 + 100 = dva stola

Krugolina Borup RSS / 14.06.2012. u 14:58

Da li su nam deca nepismena?

Jesu.

Zašto su nam deca nepismena?

Ako je suditi po najglasnijim komentarima u javnosti poslednjih dana, deca su nam nepismena zato što im se na testovima tačni odgovori ne poništavaju zbog nepismenosti.

A neće biti da je baš tako. Nije test ništa kriv za nepismenost naše dece. Krivi smo mi sami.

Tako je, mi i niko drugi - roditelji i nastavnici. Mi smo nepismeni, pa ostaje nejasno ko onda uopšte pismenosti decu da uči?

Nepismeni roditelji su, usuđujem se reći, najmanje krivi. Mislim, kako dete naučiti nečemu što i sam ne znaš? A kad uopšte to i da naučiš, kad moraš da rintaš od jutra do mraka da dete nahraniš i obučeš? Valjda postoje nastavnici za taj važan posao opismenjavanja naše dece?

Postoje, naravno. Ali ima nastavnika i nastavnika...

Kada bismo ovim testom što ga deca za koji dan polažu testirali nastavnike svih predmeta, izuzev srpskog jezika i književnosti, šta mislite kakav bi rezultat dobili? Mislite li da preterujem ako smatram da bi rezultat bio poražavajući? Ne preterujem. Ko se sa školama dopisivao, ko je od njih razne dokumente tražio i dobio - taj zna kako bi se lektori nad tim školskim radovima nauživali. Evo, na primer, pogledajte samo ovih pet školskih dokumenata, te ispravite stilske, gramatičke i pravopisne greške:

- Izveštaj o radu sportske sekcije

- Izveštaj o radu informatičke sekcije

- Izveštaj o radu saobraćajne sekcije

- Izveštaj o radu dramske sekcije

- Poslovnik o radu Školskog odbora

I sad vas pitam: da li nastavnici koji ne znaju pravopis, gramatiku i književnost mogu da rade kao nastavnici drugih predmeta?

Mogu, a što ne bi mogli.

Isto tako vas pitam: da li deca mogu na testu iz srpskog jezika i književnosti da znaju tačne odgovore na pitanja iz gramatike, književnosti i razumevanja teksta, a da ih napišu s pravopisnim greškama?

Mogu, a što ne bi mogla.

Ako ćemo da kažnjavamo decu zbog toga što ne znaju pravopis tako što ćemo im poništiti tačne odgovore na pitanja na testu zbog greški u pravopisu prilikom odgovaranja, onda hajde i da svim nastavnicima koji ne znaju pravopis, bez obzira na to koji predmet predaju, damo otkaz.

I nije neko rešenje, složićete se. A nameće se kao jedino razumno.

To je zato što se u ovoj javnoj diskusiji koja se o pismenosti i nepismenosti naše dece otvorila mešaju babe i žabe.

Test je jedna tema. Nepismenost naše dece je potpuno druga.

A nastavnici, novinari, pa i roditelji, uporno pokušavaju da saberu te babe i žabe, i od svega naprave jednu temu.

Standardizovani testovi nikada ne mogu da vam daju tačnu sliku o tome koliko neko dete zna, kao i za šta je sposobno. Zašto? Zato što su standardizovani. Međutim, to nije razlog da se ukinu. Oni su nužno zlo, moraju se sprovoditi, da bi se dobile određene povratne informacije o prosečnom stanju stvari kada je o znanju naše dece reč.

Testovi su, dakle, NESAVRŠENI MERNI INSTRUMENTI. Koliko god da su dobro osmišljeni, nikada neće biti dovoljno dobri, i nikada neće potpuno tačno izmeriti šta svako pojedinačno dete stvarno zna.

Ako standardizovani test poznavanja srpskog jezika i književnosti za cilj ima da nam da povratnu informaciju o tome koliko su deca savladala gradivo iz četiri različite oblasti (gramatike, pravopisa, književnosti i razumevanja teksta), onda ćemo pitanja u tom testu podeliti na četiri dela, pa će po 25 pitanja (na primer) biti vezano za svaku oblast. Ako nas zanima koliko su nam deca nepismena, onda ćemo analizirati rezultate 25 pitanja koja se odnose na pravopis. To su neka MATEMATIČKA i STATISTIČKA pravila, tako neophodna u važnom poslu analiziranja rezultata testova. Ocenjivati pravopis u sve četiri oblasti znači statistički poremetiti kompletno istraživanje, što test i jeste.

Profesori srpskog jezika (bar ovi iz moravičkog okruga) to ne razumeju. Matematika i statistika su im strani. Oni bi epikom i lirikom merili nešto što se samo matematikom i statistikom meriti mora.

Poništavati deci tačne odgovore na pitanja o književnosti, gramatici i razumevanju teksta samo zato što u sebi sadrže pravopisne greške jednako je sadizmu. Jednako je i davanju otkaza profesoru biologije ili geografije zbog toga što prilikom pisanja izveštaja o radu stručnog ili razrednog veća napravi neku pravopisnu grešku (što takođe smatram sadizmom).

Trn u tuđem oku vidimo, a balvan u svom - ne.

Pa onda tim balvanom - udri po deci!

Ne valja nam posao.

 



Komentari (281)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Nebojsa Krstic Nebojsa Krstic 15:07 14.06.2012

Zašto su nam deca nepismena?

Slažem se sa tezom iz posta.

Dodao bih da je jedini način da se dete zaista opismeni da čita pismena štiva. Bez toga zalud svaki napor roditelja i nastavnika.
A vreme je takvo: ništa niko ne čita. Što bi to radila deca kad na raspolaganju imaju mnoštvo atraktivnijih sadržaja?
A kako pobediti "duh vremena", e to ne znam.
srdjan.pajic srdjan.pajic 15:27 14.06.2012

Re: Zašto su nam deca nepismena?

Nebojsa Krstic
Slažem se sa tezom iz posta.

Dodao bih da je jedini način da se dete zaista opismeni da čita pismena štiva. Bez toga zalud svaki napor roditelja i nastavnika.
A vreme je takvo: ništa niko ne čita. Što bi to radila deca kad na raspolaganju imaju mnoštvo atraktivnijih sadržaja?
A kako pobediti "duh vremena", e to ne znam.


Da se uvede plaćanje poreza na korišćenje Fejsbuka.
anamarkana anamarkana 15:37 14.06.2012

Re: Zašto su nam deca nepismena?

A kako pobediti "duh vremena", e to ne znam.


ijuuu... zar ima nesto sto ti ne znas?
Predrag Azdejković Predrag Azdejković 16:12 14.06.2012

Re: Zašto su nam deca nepismena?

Instalirajte im spelling check za srpski jezik u Wordu i neće više biti nepismeni
Krugolina Borup Krugolina Borup 16:31 14.06.2012

Re: Zašto su nam deca nepismena?

A kako pobediti "duh vremena", e to ne znam.


Ne znam ni ja, iako mi je borba s njim aktuelna otkada mi je dete naučilo da čita, što se desilo pre koji mesec.

Ajde sine da čitamo.
Neće.
Što nećeš?
Ne zanima me to.
Odem, kupim neke knjige o nindžama, o vitezovima.
Neće ni to, ni to ga ne zanima.
Hajde idemo zajedno u knjižaru, pa ti sam izaberi.
Odemo, izblamira me u sred knjižare, na sav glas protestvuje da ga ništa ne zanima, neće da čita uopšte.

Sad dok je mali, mogu da ga prišrafim da mi svakodnevno čita, ono - na o'ruk. Međutim, ko zna kakav će to efekat da ima? Možda mu samo ogadim čitanje još više? A možda mu stvorim naviku da čita?

Mnogo nezgodan ovaj roditeljski posao: damn if you do, damn if you don't.

Kad smo mi bili mali, brate mili, nije bilo tih "atraktivnih sadržaja", pa je knjiga bila najatraktivniji sadržaj od svega, najbolji crtani film i najbolja igraonica na svetu. Jedini beg od dosade, u stvari. Kako čeznem za tim vremenima...
peronije_the_mrkvic peronije_the_mrkvic 18:28 14.06.2012

Re: Zašto su nam deca nepismena?

Pa vrlo jednostavno, deca su nam nepismena jer se pismenost ne ceni, a bome ni ne podstiče.

Deca su nam nepismena jer je plan i program iz maternjeg nam jezika katastrofalan, a udžbenici koji prate isti, barem glede književnosti, očajni.

Starije čedo je završilo 5. razred. U prethodnih pet godina školovanja, imala je slovima i brojevima 8 (osam) lektira. Ako kao faktor uzmemo i učiteljicu, koja u govornom jeziku koristi poštapalice "znači", "kao" i slično, a u pisanom obliku je još gora, onda dolazimo do deteta koje je funkcionalno nepismeno.

Sva sreća pa je u mojoj kući jedna od redovnih kazni pisanje sastava na zadatu temu (i pri tom nisam profesor srpskog).
U teži oblik kažnjavanja spada obavezno čitanje knjige iz oblasti prekršaja, sa detaljnom raspravom kako i zašto.

BTW, nikad mi nije bilo jasno zašto se na testovima pojavljuju pitanja tipa "šta je pisac hteo da kaže..." i kako mogu da se odgovori na takva pitanja smatraju tačnim ili netačnim?
zilikaka zilikaka 18:36 14.06.2012

Re: Zašto su nam deca nepismena?

Sva sreća pa je u mojoj kući jedna od redovnih kazni pisanje sastava na zadatu temu (i pri tom nisam profesor srpskog).
U teži oblik kažnjavanja spada obavezno čitanje knjige iz oblasti prekršaja, sa detaljnom raspravom kako i zašto.


Imala sam koleginicu čiji je otac bio profesor srpskog.
U ono vreme, ona ode sa školom na more i pošalje kući pismo.
Kad se vrati, dočeka je na stolu to isto pismo ispravljeno crvenom olovkom
dragan7557 dragan7557 19:23 14.06.2012

Re: Zašto su nam deca nepismena?

A vreme je takvo: ništa niko ne čita.

Nema se vremena treba uživati u TV.
Što bi to radila deca kad na raspolaganju imaju mnoštvo atraktivnijih sadržaja?


Farma, 24 Svadba, Veliki Brat, Toma, Boris, pa ministri koji svaki dan lupe nešto novo, presveti ovaj onaj ili bilo koji. pa onda sveti, pa slave, pa preslave, pa, pa, pa,................pa........

Naravno tate i mame požederu godišnje prema statistici 106.000.000 kutija sedativa, pa onda svađe, pa nemaština, pa nezaposlenost, pa borba za opstanak, pa privatizacija, pa Kosovo, pa fudbal, pa Đoković pa..............

Sve su to ponude koje je nemoguće odbiti, a deca, pa kad još i na njih da se misli!?

Mama i tata moraju da rade ako nisu nesrećnici da dobiju jedan od 200.000 novokomponovanih poslova u trajanju od 60 sati nedeljno uz svakodnevno davanje otisaka prstiju, a ako su srećnici da izgube jedno od 400.000 radnih mesta, onda mogu kratko i zadovoljno da žive od roditeljske penzije i dečijeg dodatka koji nije dovoljan ni da detetu kupe elementarne potrebe za samo nedelju dana.

Indecent proposal koji se nudi srbo graždaninu.

Da zaboravio sam: redove za pasoš, za LK za registraciju auta, nepotrebna umetnička dela u vidu krštenica i ostalih Ćaga administracije koja traži i naplaćuje dokumenta koja sama od sebe traži i sama sebi izdaje, pa onda bukvalni teror Izbori, pa onda malo internacionalno stanje i..........i,.

Ovo je samo mali deo aktivnosti demo kratskih dnevnih obaveza ne zaposlenog građanina Srbije.

A gde su plaćanja nameta dnevnih, pa mesečnih, pa godišnjih, pa potvrde koje ni u ludilu nikom nisu potrebne, i još mogu tako poprilično dugo da nabrajam.............

I ko dovede do ovog ćorsokaka prosečnog građanina Srbije, poštovani gosn Krstiću?

Toma Nikolić koji je već treću deceniju na Vlasti ili Boris Tadić koji tera drugu deceniju, ili pak birokratija koja još uvek posluje na način svojih đedova?

A kako pobediti "duh vremena", e to ne znam.


Nikakve veze ovo stanje nema, ni sa kakvim duhovima vremena već sa kontinuitetom pogrešno vođene politike, i donošenja odluka(iz kurtoaznosti obilazim karakterizaciju kakvoće tih odluka) u dužini od 30 godina. Koliko svetlost pređe kilometara za 30 godina? A koliko Srbija pređe za 30 godina? Koliko su druge države Evrope prešle u isto vreme bremenito tim istim duhom vremena?

Eto, to je deo mog viđenja.

Pre četiri godine gospa Gordana Čomić napisa na ovom blogu svoja razmišljanja o edukaciji i o našoj navodnoj nepismenosti!? E ako smo tada bili navodno nepismeni sada smo svi analfabete, a gospa Čomić i ostatak družbe sede u skupštini kao da se ništa nije desilo!? Ostavke su u Srbiji ZABRANJENE, moralno nepodobno rešenje.

Ipak nešto se desilo, oglasili smo vlastitu decu nepismenom, i sada se gložimo oko toga.

Da NIKO nije kriv, je već poznato, kao i da kolektivna krivica ne postoji, a što deca propadaju, nije problem:

Političar u selu skraćena verzija gost nurudin, blog Ane Radmilović:

Napraviću vam škole kaže političar.
Šta će nam škole kad nemamo decu, pitaju seljaci.

More napraviću vam i decu, odvrati političar.

I da zaključim niti jedna dosadašnja Srbija, nije bila vernija kopija Stradije, od današnje.

Pred skupštinom Srbije treba da stoji monumentalan spomenik Radoju Domanoviću, a ne počasna garda!

Na tom monumentu treba da stoji:

voljeni Radoje mi ti se kunemo,
da sa Stradija džade nikad ne skrenemo.

Stradija Zauvek! Stradija moe srdce

Naravno ništa lično, već u duhu Nepobedivog duha vremena.

cerski
gedza.73 gedza.73 20:19 14.06.2012

Re: Zašto su nam deca nepismena?

Ajde sine da čitamo.
Neće.
Što nećeš?
Ne zanima me to.
Odem, kupim neke knjige o nindžama, o vitezovima.
Neće ni to, ni to ga ne zanima.
Hajde idemo zajedno u knjižaru, pa ti sam izaberi.
Odemo, izblamira me u sred knjižare, na sav glas protestvuje da ga ništa ne zanima, neće da čita uopšte.

Sad dok je mali, mogu da ga prišrafim da mi svakodnevno čita, ono - na o'ruk. Međutim, ko zna kakav će to efekat da ima? Možda mu samo ogadim čitanje još više? A možda mu stvorim naviku da čita?

Mnogo nezgodan ovaj roditeljski posao: damn if you do, damn if you don't.

Kad smo mi bili mali, brate mili, nije bilo tih "atraktivnih sadržaja", pa je knjiga bila najatraktivniji sadržaj od svega, najbolji crtani film i najbolja igraonica na svetu. Jedini beg od dosade, u stvari. Kako čeznem za tim vremenima...


pokušavao sam da 'klincova' navučem na knjige. Čitao pasuse galaktike, gvapo-a, crnog gusara, crvenka, amfibije, old šeterhenda...
Možeš, sine, da se krećeš kroz vreme, kroz događaje, ti da stvoriš novi svet, lepše slike...

Badava.

Lakše je pojesti voćni jogurt nego popeti dupe na trešnju.

Biće nam buduće generacije k'o kokoške odgajene za KFC. Sam' bataci i karabataci.

vladaxy vladaxy 20:27 14.06.2012

Re: Zašto su nam deca nepismena?

pokušavao sam da 'klincova' navučem na knjige.
Mi smo se na roditeljskom, na predlog nastavnice, dogovorili da deca "dobrovoljno" čitaju jednu do dve knjige mesečno. Posle prepričaju u svesci, svojim rečima, a učiteljica pregleda.

Čitanje mu ide OK, ali ga pisanje neviđeno smara i već mrzi srpski (predmet). Ne vredi, ne može na silu, protivnik školama su TV i internet. Škole moraju da se prilagode ili će totalno propasti.
Hansel Hansel 21:11 14.06.2012

Re: Zašto su nam deca nepismena?

Da, klinci su zatrpani informacijama (a i mi smo), vizuelnim naročito.

Deluje li makar Zabavnik? Da li ste porobali?

Od prisile slaba vajda, valjalo bi pokušati naći šta ih interesuje, ili ih zainteresovati za nešto o čemu informacija nema u njima dostupnim "izvorima".

Bitno je valjda i kako im se čita, ne znam. Mene su neka deca u rodbini čim dođem uvek okupirala da im čitam, njihovi roditelji me "brane", ja se branim od te odbrane... ali, ta deca jesu već čitala, najviše pod uticajem svog dede, rekao bih. I s navikavanjem na knjige od najranijih dana.

Znam da će izgledati naopako, ali sve češće mislim da decu treba držati podalje od računara, ili makar od svake vrste zabave na računaru (istovremeno zanm koliko je to nemoguće). Uz tu preveliku vezanost za elektronske vidove zabave, današnji trendovi vaspitanja, bojim se, od dece prave teške egocentrike bez motiva - jer većina potreba, ili supstituta potreba, su im zadovoljene bez ikakvih uslova, bez bilo kakvog njihovog angažovanja. Dodajte u tu jednačinu sveprisutnu latentnu poruku besperspektivnosti i dobićete zabrinjavajuće rezultate. Pogubno za njih same pre svega - jer njihove se ličnosti formiraju upravo u tom dobu. O budućem novom društvu, ne smem ni da mislim. (Naravno da odvajkada postoji ta zabrinutost matoraca za budućnost novih generacija, ali ipak treba imati u vidu drastičnu promenu načina odrastanja, što u istoriji nema presedana, eventualno se intenzitet promene može porediti s posleratnim godinama godinama, kada smo mi odrastali u uslovima koje naši roditelji kao deca nisu mogli ni da zamisle.)
Krugolina Borup Krugolina Borup 21:21 14.06.2012

Re: Zašto su nam deca nepismena?

Deluje li makar Zabavnik? Da li ste porobali?


Probali. To nekako i ide, to hoće da čita. Ali na preskokce, neće sve. Uredno mu kupujem, pa koliko pročita - pročita... čuvamo brojeve, sve se nadam, lupiće ga jednog dana želja da sve pročita.

Sećam se, kad sam mu prvi broj kupila, najviše se zadržao na stranici na kojoj se rešavaju rebusi i slične mozgalice. Posle pola sata pogledam: on popunio celu sudoku tabelu. Pomislim: nalupao brojeve, sto posto. Proverim, kad ono - sve tačno. Počnem da rastem ko kvasac kako mi je dete pametno, pa ga pitam: Sine, kako si ovo rešio, pa ja nisam znala ni da znaš da popunjavaš sudoku? Kad, majstor okrene stranicu s rešenjima i kaže: "Prepisao sam odavde..."

Krugolina Borup Krugolina Borup 21:25 14.06.2012

Re: Zašto su nam deca nepismena?

Imala sam koleginicu čiji je otac bio profesor srpskog.
U ono vreme, ona ode sa školom na more i pošalje kući pismo.
Kad se vrati, dočeka je na stolu to isto pismo ispravljeno crvenom olovkom


Pre mnogo godina čitala sam intervju s Rambo Amadeusom u Ilustrovanoj politici. Upitan da li odgovara na pisma obožavalaca, Rambo je odgovorio da crvenom olovkom ispravi sve pravopisne greške u pismu koje je primio, pa im onda to pismo pošalje nazad.
Hansel Hansel 21:26 14.06.2012

Re: Zašto su nam deca nepismena?

Jukie Jukie 22:33 14.06.2012

Re: Zašto su nam deca nepismena?

Krugolina Borup
Deluje li makar Zabavnik? Da li ste porobali?Probali. To nekako i ide, to hoće da čita. Ali na preskokce, neće sve.

Meni nisu davali da čitam Politikin zabavnik (jer je politikin, a politika nije za decu ) ali kada bih stigao do nekog primerka kradom, ni meni se nije sve čitalo. Ono 7-77 znači da u svakom broju može svaki uzrast nešto da nađe, ne da svako treba sve da čita. Za neke tekstove treba da imaš jače predznanje da bi znao o čemu se radi, a recimo one naučnofantastične priče su mi izazivale noćne more kao što je imala Alisa u zemlji čuda.
sevarlica sevarlica 23:18 14.06.2012

Re: Zašto su nam deca nepismena?

Lakše je pojesti voćni jogurt nego popeti dupe na trešnju.




sevarlica sevarlica 23:27 14.06.2012

Re: Zašto su nam deca nepismena?

Počnem da rastem ko kvasac kako mi je dete pametno, pa ga pitam: Sine, kako si ovo rešio, pa ja nisam znala ni da znaš da popunjavaš sudoku? Kad, majstor okrene stranicu s rešenjima i kaže: "Prepisao sam odavde..."


I jeste pametan, samo na svoj način. 90% dece se toga ne bi setilo :)

"rad je stvorio čoveka, ali je lenjost stvorila gospodina "
blogovatelj blogovatelj 23:58 14.06.2012

Re: Zašto su nam deca nepismena?

Naravno tate i mame požederu godišnje prema statistici 106.000.000 kutija sedativa,


Srbija ima 8.000.000 stanovnika.
Prosecna porodica u Srbiji ima manje od dvoje dece, znaci mozemo reci da roditelja ima 5.000.000. Roditelji se drugacije zovu tate i mame, bas kako si i napisao, gosn cerski. Dakle, njih 5 miliona popije 106 miliona kutija tableta sedativa. To znaci da svaki roditelj popije 21.2 kutiju tableta godisnje, ili 1.77 mesecno. Svaki roditelj!
U kutiji ima dvadeset tableta. Znaci 35 tableta mesecno.
Dakle, po oceni kolege cerskog, svaki roditelj, bez izuzetka, u Srbiji popije jednu tabletu za smirenje dnevno, a svakog petog dana po dve.
Da li si ti svestan sta pises i da li ikada, na sekundu, razmislis o onome sto pises?
Izbegavaj brojeve, tu ti se bar najlakse dokaze da lupetas.
Jukie Jukie 00:14 15.06.2012

Re: Zašto su nam deca nepismena?

Pa neko popije sve te sedative, ako je to zvanična statistika... možda ih piju i ljudi bez dece, možda neke kutije imaju manje od dvadeset tableta (npr. jedna tabla od deset), možda nisu sve te tablete sedativi nego su za pritisak ili puls itd.
Ja teoretski treba da pijem još jednu tabletu uveče ako su mi pritisak ili puls iznad određenih vrednosti (zato merim dvaput dnevno), ali od kada više ne radim u školi nisam pod tolikim stresom pa mi ponekad ne treba ni prva
dragan7557 dragan7557 07:51 15.06.2012

Re: Zašto su nam deca nepismena?

O budućem novom društvu, ne smem ni da mislim. (Naravno da odvajkada postoji ta zabrinutost matoraca za budućnost novih generacija, ali ipak treba imati u vidu drastičnu promenu načina odrastanja, što u istoriji nema presedana, eventualno se intenzitet promene može porediti s posleratnim godinama godinama, kada smo mi odrastali u uslovima koje naši roditelji kao deca nisu mogli ni da zamisle.)

O budućem društvu i ne treba samo razmišljati već pored razmišljanja ga i formirati.

Primer iz života:

moj prijatelj ima sina od sedamnaest godina koji da sada nije pročitao ni jednu knjigu!? Osim kljakavog čitanja knjiga koje su date u školi.

Pokušavajući da nađe rešenje problema je "detetu" od 17 godina ponudio da svako čitanje knjige po završetku čitanja plati € 50.! Ponida važi već godinu dana a do sada nije pročitana ni jedna jedina knjiga.

"Dete" nije retardirano ali je premešteno u razred za decu sa problemima u vaspitanju.

Da je takvih masa nije potrebno reći.


cerski
dragan7557 dragan7557 08:00 15.06.2012

Re: Zašto su nam deca nepismena?

blogovatelj:
lupetas.

Možda nisi primetio da ja ne reagujem na besmislene škrabotine koje kačiš po blogu, pokušavajući da mi pokažeš koliko zbilja:
lupetas.

lupetas.

lupetas.

lupetas.


Ako nisi evo i pismeno da ti potvrdim da na tvoje hm..... niti odgovaram niti ću kad odgovarati. Tako je već godinama i tako će i ostati. Trudiš se džaba.Za saradnju na gornjem moraš naći nekog na tvom nivou.

cerski
dragan7557 dragan7557 08:03 15.06.2012

Re: Zašto su nam deca nepismena?

Jukie 01:14 15.06.2012
Re: Zašto su nam deca nepismena?
Pa neko popije sve te sedative, ako je to zvanična statistika..

Nije mi poznato ko ih pije a statistika je publikovana i ovde na ovom blogu pre neku godinu, povodom pisanja štampe, koja se pozva na relevantne izvore.

cerski
srdjan.pajic srdjan.pajic 06:35 16.06.2012

Re: Zašto su nam deca nepismena?

dragan7557
A vreme je takvo: ništa niko ne čita.

Nema se vremena treba uživati u TV.
Što bi to radila deca kad na raspolaganju imaju mnoštvo atraktivnijih sadržaja?


Farma, 24 Svadba, Veliki Brat, Toma, Boris, pa ministri koji svaki dan lupe nešto novo, presveti ovaj onaj ili bilo koji. pa onda sveti, pa slave, pa preslave, pa, pa, pa,................pa........

Naravno tate i mame požederu godišnje prema statistici 106.000.000 kutija sedativa, pa onda svađe, pa nemaština, pa nezaposlenost, pa borba za opstanak, pa privatizacija, pa Kosovo, pa fudbal, pa Đoković pa..............

Sve su to ponude koje je nemoguće odbiti, a deca, pa kad još i na njih da se misli!?

Mama i tata moraju da rade ako nisu nesrećnici da dobiju jedan od 200.000 novokomponovanih poslova u trajanju od 60 sati nedeljno uz svakodnevno davanje otisaka prstiju, a ako su srećnici da izgube jedno od 400.000 radnih mesta, onda mogu kratko i zadovoljno da žive od roditeljske penzije i dečijeg dodatka koji nije dovoljan ni da detetu kupe elementarne potrebe za samo nedelju dana.

Indecent proposal koji se nudi srbo graždaninu.

Da zaboravio sam: redove za pasoš, za LK za registraciju auta, nepotrebna umetnička dela u vidu krštenica i ostalih Ćaga administracije koja traži i naplaćuje dokumenta koja sama od sebe traži i sama sebi izdaje, pa onda bukvalni teror Izbori, pa onda malo internacionalno stanje i..........i,.

Ovo je samo mali deo aktivnosti demo kratskih dnevnih obaveza ne zaposlenog građanina Srbije.

A gde su plaćanja nameta dnevnih, pa mesečnih, pa godišnjih, pa potvrde koje ni u ludilu nikom nisu potrebne, i još mogu tako poprilično dugo da nabrajam.............

I ko dovede do ovog ćorsokaka prosečnog građanina Srbije, poštovani gosn Krstiću?

Toma Nikolić koji je već treću deceniju na Vlasti ili Boris Tadić koji tera drugu deceniju, ili pak birokratija koja još uvek posluje na način svojih đedova?

A kako pobediti "duh vremena", e to ne znam.


Nikakve veze ovo stanje nema, ni sa kakvim duhovima vremena već sa kontinuitetom pogrešno vođene politike, i donošenja odluka(iz kurtoaznosti obilazim karakterizaciju kakvoće tih odluka) u dužini od 30 godina. Koliko svetlost pređe kilometara za 30 godina? A koliko Srbija pređe za 30 godina? Koliko su druge države Evrope prešle u isto vreme bremenito tim istim duhom vremena?

Eto, to je deo mog viđenja.

Pre četiri godine gospa Gordana Čomić napisa na ovom blogu svoja razmišljanja o edukaciji i o našoj navodnoj nepismenosti!? E ako smo tada bili navodno nepismeni sada smo svi analfabete, a gospa Čomić i ostatak družbe sede u skupštini kao da se ništa nije desilo!? Ostavke su u Srbiji ZABRANJENE, moralno nepodobno rešenje.

Ipak nešto se desilo, oglasili smo vlastitu decu nepismenom, i sada se gložimo oko toga.

Da NIKO nije kriv, je već poznato, kao i da kolektivna krivica ne postoji, a što deca propadaju, nije problem:

Političar u selu skraćena verzija gost nurudin, blog Ane Radmilović:

Napraviću vam škole kaže političar.
Šta će nam škole kad nemamo decu, pitaju seljaci.

More napraviću vam i decu, odvrati političar.

I da zaključim niti jedna dosadašnja Srbija, nije bila vernija kopija Stradije, od današnje.

Pred skupštinom Srbije treba da stoji monumentalan spomenik Radoju Domanoviću, a ne počasna garda!

Na tom monumentu treba da stoji:

voljeni Radoje mi ti se kunemo,
da sa Stradija džade nikad ne skrenemo.

Stradija Zauvek! Stradija moe srdce

Naravno ništa lično, već u duhu Nepobedivog duha vremena.

cerski


Predlažem da se Cerskom da autorska opcija, da piše i komentariše na svom blogu do mile volje.
Freedom of Information Freedom of Information 08:06 16.06.2012

Re: Zašto su nam deca nepismena?

Kad smo mi bili mali, brate mili, nije bilo tih "atraktivnih sadržaja", pa je knjiga bila najatraktivniji sadržaj od svega, najbolji crtani film i najbolja igraonica na svetu

Ma bilo je i (nešto drugačijih) "atraktivnih sadržaja" ali knjiga je ipak bila to što je bila. No.1. A preporuka za dobar post Kru.
petar_p petar_p 15:10 14.06.2012

konacno

jedan razuman post na ovu temu! Stvarno je osvezavajuce kada se cuje, tj. procita, glas razuma!
sneza.lazarevic sneza.lazarevic 15:10 14.06.2012

Reče mi pre neki dan moj tata

za tamo nekog... "Mnogo pametan ovaj čovek, misli isto što i ja"

Hoću da kažem - slažem se sa tobom!

Mislim da bi bilo korisno da ovoliku energiju koja je uložena u kritikovanje načina ocenjivanja na testu preusmerimo u pritisak da se nešto učini i da se nešto promeni pa da nam deca iz škola ne izlaze nepismena.
nikola_kovac nikola_kovac 15:20 14.06.2012

Аман

Правопис није област већ средство (начин мишљења) за показивање знања из неких области. Ако ови тестови правопис оцењују као једну од области, онда свака част ономе ко их је састављао!
Krugolina Borup Krugolina Borup 16:24 14.06.2012

Re: Аман

nikola_kovac
Правопис није област већ средство (начин мишљења) за показивање знања из неких области. Ако ови тестови правопис оцењују као једну од области, онда свака част ономе ко их је састављао!


Nikola, šta sam malo niže Zemljaninu odgovorila, to bih odgovorila i na ovaj vaš komentar. Pa da se ne ponavljam, upućujem vas na njega.
noboole noboole 15:21 14.06.2012

.

Osim toga, da imamo pravopis koji se ne menja nekoliko puta u razdoblju od deset godina.
vhedrih2 vhedrih2 15:23 14.06.2012

Cestitka

Cestitka za blog. Potpuno tacno i slazem se sa svim. :)
nestor92 nestor92 15:31 14.06.2012

Ne sudi da ti se ne sudi

Pre nekoliko godina u moju kancelariju je došla jedna mlada žena, po struci profesor srpskog jezika, u tom trenutku već bivši nastavnik srpskog jezika u jednoj osnovnoj školi.

Kada sam pročitao njenu žalbu školskom odboru shvatio sam da moje dete nema čemu da se nada ako neko ko ima fakultetsku diplomu i zvanje profesora srpskog jezika pravi takve stilske i gramatičke greške. Nije me mrzelo pa sam proveravao ( šta znam, mator sam, možda se pravopis promenio ili bivše nedozvoljene stvari postale dozvoljene ) ali je rezultat bio isti kao prvobitan.

I zato je ovaj post pogodak u metu. Ko nam uči decu, a ko im sedi nad glavom kod kuće? Duško Radović je to odavno rekao.
eli.lacrosse eli.lacrosse 16:01 14.06.2012

...

"Igre za oslobađanje u prostoru i pokretu" su moj favorit.

Šalu na stranu, pokazuješ da sve ide od vrha, da "riba smrdi od glave"… Dosadan sam, ali kada univerzitetski profesor, predsednik Skupštine Srbije i do nedavno vd predsednika Srbije potpiše recenziju za udžbenik čoveka koji učitelje uči da "emocije predstavljaju osećanja i razlike mišljenja kroz mnoge oblike ponašanja ili stanja u složenost i prefinjenost emocija", šta očekivati od učenika tih učitelja…
zemljanin zemljanin 16:01 14.06.2012

razmišljam ...

radvojiti ili ne-razdvojiti pitanje je sad

Imamo problem, to je činjenica i sve što je autorka navela je (nažalost) istina i realnost u Srbiji a i van nje ... u takvoj situaciji, mi se, po običaju bavimo posledicama i medijski nametnutim prioritetima, čini mi se ...

Ako znamo kakvo nam je stanje u društvu da li se pitamo zašto profesori srpskog jezika u svakodnevnom životu i sami prave pravopisno-gramatičko-stilske greške ? ... da li taj formalizam koji zahteva da pravopis/gramatiku moramo koristiti samo u delu gde se to od nas zahteva, može imati i tu krajnju posledicu da i sami počinjemo da funkcionišemo po istom principu ? I da li je ta nedoumica činjenično stanje ili realna i svakodnevna problematika ?

Niko od nas ne koristi "književni" jezik u svakodnevnoj komunikaciji već se uklapa u okolinu i prilagođava i na taj način, svesno ili ne, doprinosi da to stanje postane činjenično a ne problematika o kojoj vredi diskutovati ili je ispravljati.

Sa druge strane, mi imamo problem da odredimo da li u obrazovanju trebamo/moramo da primenimo isti ili sličan model. Znači srpski se uči zarad ocene i testova znanja i koristi se u delu koji to zahteva. Onda nije ništa čudno da se pravopis koristi u delu gde se to zahteva, gramatika u drugo segmentu itd. ... idući tom logikom i ciljem oličenom u znanju tj. bodovima na testu, mi vršimo pripremu za gore navedeno činjenično stanje, tj. osposobljavamo decu da je praktičnost izad suštine i da svaki cilj ima svoja sredstva. A cilj jeste određena potvrda uspeha pa je glavni prioritet proći kroz cilj. Mada i izvrgavanje propozicija (nedorečenih) jeste način da se negde stigne ...

Zato bih se prikonio onoj strani koja zahteva da se pismenost primenjuje a ne formalizuje.

Znači preporuka Krugolini za pokrenutu diskusiju ... i 100+100+100+100 = puno stolova = svadba
Krugolina Borup Krugolina Borup 16:10 14.06.2012

Re: razmišljam ...

Zato bih se prikonio onoj strani koja zahteva da se pismenost primenjuje a ne formalizuje.


Može potpitanje?

Da li to znači da sledećim generacijama, koje neće polagati samo testove iz srpskog i matematike, već i iz ostalih predmeta, iz tih ostalih predmeta ne treba priznavati tačne odgovore ukoliko ti tačni odgovori u sebi sadrže pravopisne greške? Recimo, neka su odgovori iz biologije ili geografije.

Ako to počnemo da radimo, nećemo li onda dobijati potpuno pogrešnu sliku o tome šta deca znaju i ne znaju iz biologije i geografije? Nećemo li onda, testiranjem svih predmeta, u stvari iznova testirati jedino pravopis?

Jesam za primenu naučenog, ali jesam i za statistički jasne kategorije prilikom testiranja dece. Zar ne možemo primenu naučenog meriti kroz nešto drugo, a ne ove testove?
zemljanin zemljanin 16:27 14.06.2012

Re: razmišljam ...

Krugolina Borup
...

Kru, jedno je sigurno, mi ne možemo (društvo u celini) da rešavamo sve te nedoumice odjednom već moramo razložiti problem. Mislim da je praktično nemoguće odgovoriti na pitanje da li zbog određenih grešaka treba ili ne, priznati tačnost odgovora i u kom procentu. Siguran sam da se tu slažemo (barem verujem na bazi onoga kako pišeš).

Priklanjam se tome da se počne sa propisivanjem propozicija te "trke". Recimo, mislim da je odgovor pisan velikim ili malim slovom, svar "osećaja" forme pitanja tj. da li se zahteva rečenica ili podatak i sl.
Ali neznam i ne znam su jasan primer gde je iskazana, vrednosno merljiva greška. Mešanje latinice i ćirilice itd. Ako govorimo o statističkoj obradi, Ministarstvo može izvući presek grešaka (problema) i proceniti njihovu težinu tj. odvojiti nedoumice (koje su česte) i neznanje koje je očito. Takav novi pravilnik ili uputstvo bi u mnogome pomogao razrešenju nedoumica.

Ono zbog čega insistiram na primenjenoj pismenosti je upravo model koji mi serviramo deci. Srpski je samo predmet i to znanje nisi u obavezi da iskazuješ van tog predmeta. Ako preokrenemo takvo razmišljanje onda će deca znati da moraju znanje srpskog primenjivati stalno a ne samo u predviđenim kategorijama.

Svi znamo da nije pristojno psovati u biblioteci, na TV, u pozorištu, na groblju ... ali to ne sme da bude izuzetak već pravilo ... znači ili je pristojno ili nije ... ovo je preterivanje da bih istakao poentu.
Krugolina Borup Krugolina Borup 16:38 14.06.2012

Re: razmišljam ...

Ono zbog čega insistiram na primenjenoj pismenosti je upravo model koji mi serviramo deci. Srpski je samo predmet i to znanje nisi u obavezi da iskazuješ van tog predmeta. Ako preokrenemo takvo razmišljanje onda će deca znati da moraju znanje srpskog primenjivati stalno a ne samo u predviđenim kategorijama.


Slažem se: primenjena pismenost je važna. Međutim, da bismo deci takođe objasnili da je važna, i da bi deca stvarno, stvarno shvatila da je važna, onda njihovi pismeni nastavnici u školi ne smeju biti samo nastavnici srpskog jezika i književnosti, već svi nastavnici.

Deca ne slušaju šta pričate, već gledaju šta radite. Ako deca vide da drugi nastavnici ni pišljiva boba za pravopis ne daju - jedina poruka koju deca iz toga izvlače je da srpski jezik i književnost treba odvojiti od svih ostalih predmeta.

Hoću reći - dosta više sa visokoumnim filozofijama na datu temu.

HAJDE DA UČIMO DECU PRIMEROM!

Znači, pre nego se u decu zagledamo, pre nego napravimo te pravilnike o težini pravopisnih grešaka - hajde da testiramo nastavnike, hajde da insistiramo da oni u svom radu s decom i drugom školskom radu - poštuju pravopis kao svetinju.

Deca su bistra, "pokupiće" poruku lako. Samo ako se prvo mi matori dogovorimo da je jasno i dosledno šaljemo u školi, a kad je moguće - i kod kuće.
sneza.lazarevic sneza.lazarevic 16:41 14.06.2012

Re: razmišljam ...

zemljanin


Ono zbog čega insistiram na primenjenoj pismenosti je upravo model koji mi serviramo deci. Srpski je samo predmet i to znanje nisi u obavezi da iskazuješ van tog predmeta. Ako preokrenemo takvo razmišljanje onda će deca znati da moraju znanje srpskog primenjivati stalno a ne samo u predviđenim kategorijama.



Tako je na žalost sa svim predmetima. Asocirao si me na događaj iz škole koji mi je prepričala ćerka. Učili su iz Srpskog glasovne promene. Imaju super nastavnika i odlično su to uvežbali. Na času fizike, nastavnica im zadaje zadatak i upotrebi čini mi se pridev Milicin. Oni kažu - ne kaže se nastavnice Milicin, nego Miličin, tu je glasovna promena...

A ona njima - pa to vi tamo sa Miroslavom na Srpskom, sad radimo fiziku

Zašto ona ne mora da zna, i zašto ona ne mora da primenjuje ono što mora da zna jedan šestak?

P.S. Sad vidim da se moj primer savršeno uklapa sa ovim što je Krugolina napisala.
Hansel Hansel 16:49 14.06.2012

Re: razmišljam ...

Oni kažu - ne kaže se nastavnice Milicin, nego Miličin, tu je glasovna promena...
A ona njima - pa to vi tamo sa Miroslavom na Srpskom, sad radimo fiziku

Profesorka fizike: "To je otkrila Marija Kiri".
Deca: "Ne kaže se Marija Kiri, kaže se: Maraja Keri!"

Vidim da vas dve napisaste skoro isto kao ja ispod...
zemljanin zemljanin 17:04 14.06.2012

Re: razmišljam ...

sneza.lazarevic
...

I normalan nastavak takvog traženja uzroka (posledicu već znamo) je da su i ti nastavnici završili svje školovanje po sistemu formalne pismenosti tj. za ispit, bodove itd.

To je taj uzročno-posledični niz. Ako mi dozvolimo uzrok, posledice su neminovne. Da me ne shvatite bukvalno, da sve treba i mora biti savršeno ali da mora postojati kriterijum koji propisuje okvire dozvoljenih grešaka.

Apropo tog primera, negde u trećem razredu OŠ, učiteljica nam kaže da se Zemlja okreće oko Sunca i da če to biti "zauvek". Na to "mali Perica" tj ja, digne dva prsta, ustane i kaže "to nije tačno" ... i tajac u učionici ... učiteljica se nasmeje i kaže "stvarno ?! ... držite se deco evo Zemlja staje" ... naravno svi u smeh ... elem, sutradan ja u školu, u tašni "Eciklopedija Larousse" i kad je počeo čas, dva prsta, knjigu na sto i citiranje ... suvišno je reći da sam morao učiti za 17 da bih dobio 5 do kraja njenog mandata tj. četvrtog razreda
Hansel Hansel 17:25 14.06.2012

Re: razmišljam ...

elem, sutradan ja u školu, u tašni "Eciklopedija Larousse" i kad je počeo čas, dva prsta, knjigu na sto i citiranje

Opiši, molim te, taj trenutak, ko se tada smejao!
zemljanin zemljanin 17:38 14.06.2012

Re: razmišljam ...

Hansel
elem, sutradan ja u školu, u tašni "Eciklopedija Larousse" i kad je počeo čas, dva prsta, knjigu na sto i citiranje

Opiši, molim te, taj trenutak, ko se tada smejao!

pa učiteljica je uzela knjigu, pogledala korice, videla da je to Larousse i rekla "deco, ipak je Zoran u pravu", naravno to je bilo kroz zube pa se niko nije smejao ... ali sam ja porastao min 10cm i to me držalo barem mesec dana
Sve u svemu bio sam jako "drčan" na znanje pogotovo astronomija pa su se i ostali nastavnici pazili šta pričaju na tu temu jer je bilo još tih mojih "ispada" ...

Ali u to vreme se BRE čitalo ... pa mi smo stvarno čitali od stripova do knjiga ... a i nastavnica srpskog nije imala pardona za bilo kakve greške, ma srpski je bio jedan od težih predmeta ...
Krugolina Borup Krugolina Borup 17:45 14.06.2012

Re: razmišljam ...

"deco, ipak je Zoran u pravu",


Blago tebi, Zorane.
Mom detetu zapala bila učiteljica koja nije dozvoljavala da je deca ispravljaju, čak i kad je očigledno da je pogrešila.
Moje dete je dobilo: "Ne smeš ti da ispravljaš odrasle! Ti ne znaš matematiku!"

Fala bogu, promenismo je - progledasmo oboje!
Hansel Hansel 18:01 14.06.2012

Re: razmišljam ...

Vi ste je promenili ili je konačno otišla u penziju?

Zorane...
Ali u to vreme se BRE čitalo ... pa mi smo stvarno čitali od stripova do knjiga ...

Hvali mene učiteljica majci, a ova se požali da mnogo čitam "Zabavnike", našta me učiteljica uze u zaštitu: "Pa, i ja ih čitam!"
Krugolina Borup Krugolina Borup 18:14 14.06.2012

Re: razmišljam ...

Vi ste je promenili ili je konačno otišla u penziju?


Promenili.
Ne verujem ja da će ta za života otići u penziju.
Hansel Hansel 18:22 14.06.2012

Re: razmišljam ...



Čestitam vam!
zemljanin zemljanin 18:34 14.06.2012

Re: razmišljam ...

moj kum kaže da mu je jedan od najvećih blamova u životu bio kada smo došli kod njih a moj (tada mali) sinčić pita "a gde su ti knjige ?" ... pa kad smo mu nekako objasnili da to nije obavezno u svakoj kući, onda pitanje "a šta l(r)ade onda ?"

Poenta ono što je i Krugolina navela ranije, lični primer ... moja deca (sad već odrasli) kad se prisete detinjstva, ne mogu da se sete kada kod nas u kući nije bilo knjiga i kad neko od nas nije nešto radio, čitao i sl. Mislim nisu moji klinci neki super i naj ... obična deca ali ipak su negde (čini mi se) danas ponosni na to što su malo drugačiji i što zbog toga nisu manje vredni u društvu već čak i bolje prolaze (pogotovo kod ženskog sveta) ... a šta ćeš više kad si mlad

nikola_kovac nikola_kovac 18:35 14.06.2012

Re: razmišljam ...

Ako to počnemo da radimo, nećemo li onda dobijati potpuno pogrešnu sliku o tome šta deca znaju i ne znaju iz biologije i geografije? Nećemo li onda, testiranjem svih predmeta, u stvari iznova testirati jedino pravopis?


Разлог зашто треба инсистирати на тачном правопису и на тачном говору јесте тај што се тиме формира осећај, а касније и свест о квалитетној примени поседованог знања. Да ли друштву, па и појединцу, значи ако неко зна нешто из биологије и географије - онако, у себи, или му значи ако тај неко то зна да примени, оспољи, уобличи. Зато је важно инсистирати на правопису. Питање правописа (и граматике) превазилази сам правопис (и граматику) и тиче се стварања психичког механизма који управља каснијим односом према оспољавању сопственог знања. За то је, наравно, важна и граматика и остале језичке области и зато је важно да знање буде ваљано обликовано. И зато је важно да се одговори из биологије и географије признају само ако су презентовани како треба.

Веза између владања српским језиком и квалитетног наставника из било које области је - директна. Језик је "оперативни систем" у којем човекова психа функционише. Да ли је добро да оперативни систем буде пун багова, иако по нешто у њему и може да ради?

Као и по питању Музичке културе од ономад, и одговор на питање језичке диктатуре зависи, уместо од неког личног става, од тога какав се човек жели добити по завршетку образовања. Ако се жели човек који уме да примени оно што зна, онда га треба подвргнути језичкој диктатури. Ако се жели човек који не зна шта би са својим знањем, онда треба прихватати и одговоре правописно и граматички нетачно уобличене.
vhedrih2 vhedrih2 19:27 14.06.2012

Re: razmišljam ...

Mom detetu zapala bila učiteljica koja nije dozvoljavala da je deca ispravljaju, čak i kad je očigledno da je pogrešila.


Ja se secam u vojsci kada smo ucili nesto o anatomiji ljudskog tela (ono gde ako upucas coveka sta se desi...) vodnik koji nam je drzao nastavu pricajuci o anatomiji noge rece "kolena kost". Javi se jedan kolega i rece "gospodine vodnice, ne postoji kolena kost". Ovaj ga pogleda popreko i hladno mu odgovori "U vosjci postoji i ti ima tako da naucis."

Mislim da je od svih zala i mana naseg obrazovnog sistema i kadrova u njemu, ta zelja za "papskom nepogresivoscu" nesto najstrasnije. Em uce decu autoritarnom modelu ponasanja i da "jaci tlaci" i da je to OK, em nastavnici nemaju prilike da nauce iz svojih gresaka i isprave gradivo. Jer gradivo je obimno i tesko je da se bas nikad nigde ni u jednoj sitnici ne omakne nijedan greska. I udzbenici su npr. puni poluistinitih ili cak pogresnih sitnica. Kada uvazis ispravku, onda em si ucenicima preneo dobru poruku (da je dobro gresku priznati i ispraviti je i da su znanje i istina vazni), em si unapredio sadrzaj kursa koji predajes (jer imas jednu gresku manje).

Kada bi se samo ova mala promena u ponasanju desila i postala pravilo, mislim da bi nam obrazovni sistem postao bolji bar za trecinu, a nastavnici bitno cenjeniji...
minicnex minicnex 23:25 14.06.2012

Re: razmišljam ...


Разлог зашто треба инсистирати на тачном правопису и на тачном говору јесте тај што се тиме формира осећај, а касније и свест о квалитетној примени поседованог знања. Да ли друштву, па и појединцу, значи ако неко зна нешто из биологије и географије - онако, у себи, или му значи ако тај неко то зна да примени, оспољи, уобличи. Зато је важно инсистирати на правопису. Питање правописа (и граматике) превазилази сам правопис (и граматику) и тиче се стварања психичког механизма који управља каснијим односом према оспољавању сопственог знања. За то је, наравно, важна и граматика и остале језичке области и зато је важно да знање буде ваљано обликовано. И зато је важно да се одговори из биологије и географије признају само ако су презентовани како треба.

Веза између владања српским језиком и квалитетног наставника из било које области је - директна. Језик је "оперативни систем" у којем човекова психа функционише. Да ли је добро да оперативни систем буде пун багова, иако по нешто у њему и може да ради?

Као и по питању Музичке културе од ономад, и одговор на питање језичке диктатуре зависи, уместо од неког личног става, од тога какав се човек жели добити по завршетку образовања. Ако се жели човек који уме да примени оно што зна, онда га треба подвргнути језичкој диктатури. Ако се жели човек који не зна шта би са својим знањем, онда треба прихватати и одговоре правописно и граматички нетачно уобличене.

Nemam sta da dodam ovom postu,vec samo da se stoprocentno slozim!
dragan7557 dragan7557 08:20 15.06.2012

Re: razmišljam ...

Zemljanin:
Znači srpski se uči zarad ocene

Da ovde stoji: sve se uči zarad ocena, mogao bih da se složim.

U praksi sam imao na stotine slučajeva da mi Personal Division isporuči diplomirane inženjere, ekonomiste, itd, čije znanje nije bilo ni na nivou srednje škole, mada su dolazili sa univerzitetskih ustanova zvučnih imena, i naravno prošli sve interne procedure i selekcije kandidata.

Zapadni model obrazovanja, već od sedamdesetih godina šepa sa "proizvodnjom" kadrova koja je potrebna privredi i/ili društvu, a to se dešava upravo prestacionom uslovljenošću edukacionog procesa. Ućenje za ocenu ne vodi znanju i toga su svi edukatori svesni, a kod Gorana Vučkovića je već spomenut pre kratkog vremena Rolings.

Problem koji sa ovde prepoznaje, na ovom i drugim blogovima, na ovu temu, ne pogađa samo Srbiju, već ceo Zapadni svet. Kako ga sprečiti pokazaali su do sada samo Japanci, ali to je duga priča iz Managementa.

Da privrednici celog zapadnog sveta stalno ukazuju na ovaj problem je takođe poznata stvar.

Univerziteti u raznim državama pokušavaju već godinama da reše ovaj problem sa manje ili više uspeha.

cerski
jovana_73 jovana_73 08:33 15.06.2012

Re: razmišljam ...

Krugolina Borup


Hoću reći - dosta više sa visokoumnim filozofijama na datu temu.

HAJDE DA UČIMO DECU PRIMEROM!



Lični primer je najbolji primer. Deca navike stiču prvenstveno u kući. Kad mi roditelji manje vremena počnemo da provodimo na netu ili gledajući TV, i naša deca će biti drugačija.

Ono što je veći problem u obrazovanju je nepedgoško ponašanje nastavnika. Mnogi od njih nisu ni pristuni na času, što je nedopustivo!

Primer od juče (dan pred kraj školske godine). Pita nastavnica dete koje je pozvalo zbog nereda u učionici da svrati i poseti sopstveni čas.

Nastavnica: Šta je ortogonlana projekcija? (pitanje iz 1. polugođa)

Učenik: To je projekcija pod pravim uglom

Nastavnica: Nije tačno, to je projekcija pod uglom od 90 stepeni. Sedi, 2!

Tako je nastavnica naučila pameti dete koje je do juče imalo samo petice u dnevniku iz svih predmeta. Osim toga naučila je decu da kad nastavnik pravi propuste a dete pokuša da ga pozove, biće kažnjeno.

E takve stvari me sluđuju!
fifismack fifismack 08:41 15.06.2012

Re: razmišljam ...

Da li to znači da sledećim generacijama, koje neće polagati samo testove iz srpskog i matematike, već i iz ostalih predmeta, iz tih ostalih predmeta ne treba priznavati tačne odgovore ukoliko ti tačni odgovori u sebi sadrže pravopisne greške?


time bi možda poslali poruku nastavnicima da je i taj segment njihovog znanja bitan i da moraju poraditi na njemu (ako treba) da bi i deca bolje znala
vranac147 vranac147 14:51 15.06.2012

Re: razmišljam ...

Krugolina Borup
Ono zbog čega insistiram na primenjenoj pismenosti je upravo model koji mi serviramo deci. Srpski je samo predmet i to znanje nisi u obavezi da iskazuješ van tog predmeta. Ako preokrenemo takvo razmišljanje onda će deca znati da moraju znanje srpskog primenjivati stalno a ne samo u predviđenim kategorijama.


Slažem se: primenjena pismenost je važna. Međutim, da bismo deci takođe objasnili da je važna, i da bi deca stvarno, stvarno shvatila da je važna, onda njihovi pismeni nastavnici u školi ne smeju biti samo nastavnici srpskog jezika i književnosti, već svi nastavnici.

Deca ne slušaju šta pričate, već gledaju šta radite. Ako deca vide da drugi nastavnici ni pišljiva boba za pravopis ne daju - jedina poruka koju deca iz toga izvlače je da srpski jezik i književnost treba odvojiti od svih ostalih predmeta.

Hoću reći - dosta više sa visokoumnim filozofijama na datu temu.

HAJDE DA UČIMO DECU PRIMEROM!

Znači, pre nego se u decu zagledamo, pre nego napravimo te pravilnike o težini pravopisnih grešaka - hajde da testiramo nastavnike, hajde da insistiramo da oni u svom radu s decom i drugom školskom radu - poštuju pravopis kao svetinju.

Deca su bistra, "pokupiće" poruku lako. Samo ako se prvo mi matori dogovorimo da je jasno i dosledno šaljemo u školi, a kad je moguće - i kod kuće.

zato shto se fizika bavi fizikom, a ne promenljivim dogovorom grupe jezichkih struchnjaka. g=9.81 zavisi od geografske sirine na kojoj se meri, a ne od nepostojanoog a, prelaska l u o, ili od toga dal je do juche bilo Milichin a danas je Milicin...
najbolji blog ove godine

Covek u belom Covek u belom 01:22 16.06.2012

Re: razmišljam ...

sneza.lazarevic
Tako je na žalost sa svim predmetima. Asocirao si me na događaj iz škole koji mi je prepričala ćerka. Učili su iz Srpskog glasovne promene. Imaju super nastavnika i odlično su to uvežbali. Na času fizike, nastavnica im zadaje zadatak i upotrebi čini mi se pridev Milicin. Oni kažu - ne kaže se nastavnice Milicin, nego Miličin, tu je glasovna promena...

A ona njima - pa to vi tamo sa Miroslavom na Srpskom, sad radimo fiziku

Zašto ona ne mora da zna, i zašto ona ne mora da primenjuje ono što mora da zna jedan šestak?

Iz razloga sto bi onda isti arsin trebalo da primenjujemo i na nastavnika srpskog. Dakle kad nastavnik srpskog kaze "taj i taj je tezak 80kg" da mu se skrene paznja da je funckionalno nepismen i da je jedinica za tezinu njutn (N), a da je kilogram jedinica za masu.
Isto vaze i za sve ostale. Cemu insistirati na primeni samo forme (pravopisa) iz (predmeta) srpskog jezika na svakodnevni zivot? Logicno je onda insistirati i na primeni forme iz matematike, fizike, itd. na svakodnevni zivot...
mlekac mlekac 02:47 16.06.2012

Re: razmišljam ...

Covek u belom
sneza.lazarevic
Tako je na žalost sa svim predmetima. Asocirao si me na događaj iz škole koji mi je prepričala ćerka. Učili su iz Srpskog glasovne promene. Imaju super nastavnika i odlično su to uvežbali. Na času fizike, nastavnica im zadaje zadatak i upotrebi čini mi se pridev Milicin. Oni kažu - ne kaže se nastavnice Milicin, nego Miličin, tu je glasovna promena...

A ona njima - pa to vi tamo sa Miroslavom na Srpskom, sad radimo fiziku

Zašto ona ne mora da zna, i zašto ona ne mora da primenjuje ono što mora da zna jedan šestak?

Iz razloga sto bi onda isti arsin trebalo da primenjujemo i na nastavnika srpskog. Dakle kad nastavnik srpskog kaze "taj i taj je tezak 80kg" da mu se skrene paznja da je funckionalno nepismen i da je jedinica za tezinu njutn (N), a da je kilogram jedinica za masu.




Zamislila sam facu mesara i stalnoprisutnih penzosa ako bi se ovo primenilo pri kupovini fasiranog za sarmu! "Molim vas 300 milinjutna mesanog mlevenog!"

Hansel Hansel 14:18 16.06.2012

Re: razmišljam ...

Hm, pa ipak se kupuju (kilo)grami, ne njutni (kilogram je na Zemlji težak 9,81 N), masa se indirektno meri preko težine.
Jukie Jukie 14:23 16.06.2012

Re: razmišljam ...

mlekac

.Zamislila sam facu mesara i stalnoprisutnih penzosa ako bi se ovo primenilo pri kupovini fasiranog za sarmu! "Molim vas 300 milinjutna mesanog mlevenog!"

Ja se sećam kad sam bio mali i kad sam ustanovio da postoji Stobi flips i još neki sličan flips, a da na Smokiju takođe piše flips, tako da je flips očigledno zajednički naziv za nešto žuto, slano, hrskavo iz kesice. I odem u prodavnicu u prizemlju i kažem Dedi: "dajte mi jedan smoki flips". "Šta?"


Hansel Hansel 16:44 14.06.2012

OTKAZ!

onda hajde i da svim nastavnicima koji ne znaju pravopis, bez obzira na to koji predmet predaju, damo otkaz.

Ja se slažem!

Pa primiti najpre one koji imaju najšire obrazovanje, pa dalje (nužno) spuštati kriterijume, do popune mesta.

Džabe profesor-ka srpskog uči decu pravopisu ako se to učenje pobije već na sledećem času.

Uopšte, obrazovni sistem nam je užasno fragmentiran, ne povezuju se dobro znanja ni u okviru jednog predmeta, a kamoli između više disciplina. Sećam se, umesto da nam, kada smo učili verovatnoću, daju zadatke da računamo verovatnoću da dete ima neku osobinu roditelja ili starijih predaka, davali su nam neke besmislene, neživotne...

Sada imamo zasićenje ovom temom, ali obećavam jedan blog, ili neka neko drugi piše - kako se biraju profesori za rad u školama (može i da gostuje kod mene ako nema autorsku opciju).
sneza.lazarevic sneza.lazarevic 16:51 14.06.2012

Re: OTKAZ!

Hansel

Uopšte, obrazovni sistem nam je užasno fragmentiran, ne povezuju se dobro znanja ni u okviru jednog predmeta, a kamoli između više disciplina. Sećam se, umesto da nam, kada smo učili verovatnoću, daju zadatke da računamo verovatnoću da dete ima neku osobinu roditelja ili starijih predaka, davali su nam neke besmislene, neživotne...


Prisustvovala sam nekoj tribini gde je jedna učiteljica pričala o tome kako se trudi da povezuje ono što deca uče sa stvarima iz života i kako se trudi da to što nauče iz jednog predmeta primenjuju i na drugim časovima.
Dala je baš primer učenja pravila za pisanje velikog slova. Ta pravila naravno uče na časovima Srpskog jezika, ali onda koristi časove Poznavanja društva (kad uče o Srbiji) da bi to uvežbavali.
Kad skočiše njene kolege na nju - ne može to tako, pa kako ih onda ocenjuje, pa stignu li onda da nauče sve pojmove iz osnova Geografije...
Hansel Hansel 17:11 14.06.2012

Re: OTKAZ!

Pa, i Branka je pisala kako "njena" učiteljica koristi časove građanskog da vežba matematiku.

O tvom primeru ne znam šta da mislim, njena je procena koliko joj treba vremena za šta, moja poenta je bila (da se prilagodim primeru) da na časovima srpskog, kada obrađuje geografske imenice (zvaše li se to tako?), iskoristi primere iz drugog predmeta, i da, kada tamo uče nove stvari i zapisuju ih, poveže to s pravopisnim pravilima.
Jukie Jukie 17:15 14.06.2012

Re: OTKAZ!

Svi predmeti su povezani. Ekologija je povezana sa geografijom kada radimo raspored ekosistema od Dunava do vrha Stare Planine :)

Sećam se da su nama poturili da radimo upitnik za sociometrijski dijagram pod maskom vežbanja pisanja imena đaka u našem odeljenju (tj. vlastitih imenica).

Nego ovo za građansko i matematiku, problem je u tome što je zapisano da se na tom času obrađuje određeni standard koji se u stvari ne obrađuje. Ako se na času geografije pišu imena reka i planina time se ispunjava neki od standarda geografije.
uninamama uninamama 19:10 14.06.2012

Re: OTKAZ!

Hm... Pre neki dan sam razgovarala sa jednim psihologom (u stvari jednom psihološkinjom - ali to mi glupo zvuči) onako uz kafu o školi. Ne radimo u istoj školi, samo se potrefila tema...
Pričala sam joj o jednoj sjajnoj učenici koja je jedne godine sama vodila neku sekciju. Bilo je zainteresovanih, a ni jedan profesor iz škole to nije znao, pa je mlada dama to sjajno sama odradila. Ja sam joj obezbedila uslove - kabinet i opremu i potpis da bi mogla da radi.
I onda nastaje nešto što me je potpuno zbunilo. Dotična psiholog se potpuno oduševila i prokomentarisala da ne postoji mnogo nastavnika koji bi uradili to što sam ja uradila! Baš sam se zbunila, ali sada kad čitam komentare i priče iz detinjstva - verovatno je potpuno u pravu. Nastavnici umeju da budu neverovatno sujetni... znala sam ja to, ali nisam znala koliko ih je. Da li je moguće da su u većini?
Zato ni stručno usavršavanje baš i ne funkcioniše kako je zamišljeno - jer, da bi se usavršavali, moramo prvo priznati da nismo savršeni, a to, izgleda, većini ne ide od ruke
dragan7557 dragan7557 08:49 15.06.2012

Re: OTKAZ!

Hansel 17:44 14.06.2012
OTKAZ!

onda hajde i da svim nastavnicima koji ne znaju pravopis, bez obzira na to koji predmet predaju, damo otkaz.


Ja se slažem!

Pa primiti najpre one koji imaju najšire obrazovanje, pa dalje (nužno) spuštati kriterijume, do popune mesta.

E zmislite šta se onda dešava sa ukupnim tzv. 'total quality output'? Pošto je slična situacija i sada, krajnji rezultat će biti isti a cilj neće biti postignut.

Promene moraju da zahvate celo društvo a ne dve grupacije, roditelje i njihovu decu sa jedne i edukatore sa druge strane.

Prvo treba postaviti, stateški cilj obrazovanja, definisati sam cilj i metode postizanja cilja, kartirati i prepoznati elemente koji su doveli do sadašnjeg stanja, i doneti odluke koje vode, ka isključenju negativnih i forsiranju pozitivnih elemenata u obrazovanju. Da sve pada u vodu ako odluke ne budu sprovedene u delo (uobičajeno kod nacionalnih planova u Srbiji) sve dobre namere padaju u vodu.

Narvno ovo je na nacionalnom nivou prioritetni imperativ.

Kako je to urađeno posle WW II stoji na Internet-u, sa malim dopunama i modernizacijom, moguće je upotrebiti isti modus operandi. Cilj nije potrebno menjati jer je isti.

cerski
Jukie Jukie 17:05 14.06.2012

Babe i žabe

ma šta ja
Krugolina Borup
?Da li to znači da sledećim generacijama, koje neće polagati samo testove iz srpskog i matematike, već i iz ostalih predmeta, iz tih ostalih predmeta ne treba priznavati tačne odgovore ukoliko ti tačni odgovori u sebi sadrže pravopisne greške?

Ne treba priznavati ako su greške u stručnim rečima, npr. napišu "škrke" umesto "škrge". Ali im ne treba ni oduzeti ceo poen, nego im recimo dati 0,9 za jednu grešku, 0,8 za dve, -0,4 za četrnaest grešaka u jednom odgovoru itd.
Hansel Hansel 17:21 14.06.2012

Re: Babe i žabe

Ja sam sebe uhvatio da u brzini katkad otkucam (za pisanje nisam siguran, ne sećam se) neadekvatno slovo, i to je umelo da desi kod tih zvučno-bezvučnih parnjaka (kakvi su K i G npr.) Čudio sam se sam sebi, ali očigledno da se katkad neki deo mozga isključi, nešto se prespoji pa se dobiju teške greške. Možda imam neku latentnu malu disleksiju (vrlo često sam bio u školi sklon pisanju 2 umesto 9 ili obrnuto, izgleda da mi je "zvuk" malo loše vezan ). Zato mislim, eto malo i iz drugih iskustava koje sam izneo na svom postu, da decu ne treba ekstremno frustrirati po princuipu "sve ili ništa" ako su ipak učinila neki napor i ako su objektivno blizu tačnosti, svakako bliže od nekoga ko je umesto "škrKa" napisao, recimo, "peraje", "mehur", "pluća"...
Krugolina Borup Krugolina Borup 17:38 14.06.2012

Re: Babe i žabe

A možda je rešenje da se testovi dva puta boduju - prvi put bez pravopisa kod odgovora na pitanja, drugi put uzimajući u obzir i pravopis.

Onda bismo imali dva seta podataka: jedan statistički relevantan, koji može biti korišćen za upis u srednje škole; i drugi koji će nam dati sliku o tome koliko su nam deca nepismena.

Pitanje je: čemu ovaj drugi set podataka treba da nam služi? Da zapevamo nad sudbinom što su nam deca nepismena, ili da analiziramo zašto su nepismena?

Lično, taj drugi set rezultata iskoristila bih da vidim do kojih nastavnika vode najteži slučajevi nepismenosti, te bih se onda usredsredila na to da se oni douče i/ili zamene, kako sledeće generacije ne bi takođe nadrljale.

Meni jedino tako nekakvo rešenje deluje fer. Mislim, nije poenta da se deca KAZNE što su nepismena. Poenta je, valjda, da analiziramo zašto su nepismena, i da nakon te analize osmislimo rešenje kako da nam ubuduće deca iz škole ne izlaze nepismena. I tu treba početi od škole/nastavnika, a ne od dece, izuzev što nam ona mogu pružiti dobar materijal za analizu problema.
kamenkoza kamenkoza 18:34 14.06.2012

zivim u istocnoj Srbiji

u kojoj 99% stanovnika koristi najvise 5 padeza. O akcentovanju nema govora, ali to je kako mnogi kazu deo folklora naroda. Ok, nemam nista protiv. Medjutim, imam protiv da kada odem u skolu (a to se zaista retko dogadja) u skoli cujem sav taj folklor i od svog nastavnog osoblja.
E sad, problem oko buduceg bodovanja je nesto sto ce kako god ga okrenemo ispasti naopako, jer se time ne resava problem koji postoji. Verovatno cemo (mislim na one koji donose odluke) kao po obicaju od ovog problema napraviti dva, na zalost.

Problem maternjeg jezika je jedan od problema skolskog sistema, a za njega su, moje je misljenje, najodgovorniji upravo nastavnici. Ne moze neko ko se bavi takvim pozivom, a koji je kompleksan jer podrazumeva vise stvari da govori u dva padeza, uz obrazlolenje da ne predaje maternji jezik. Takav isti problem postoji i u drugim sferama skolovanja. Kada je u pitanju disciplina, najveci problem je taj sto nastavnici nemaju (cast izuzecima) apsolutano nikakav autoritet! Neki koji zele da ga steknu, rade to na nenormalan nacin. Zna se da se autoritet postize iskljucivo i samo "licnim primerom". Skola je institucija koja je prestala da bude sve ono sto treba da bude. To je dobro organizovana grupa koja se uglavnom ne mesa u svoj posao maksimalno koristeci zakon o obrazovanju na najnakaradniji nacin. Ta ista dobro organizovana grupa je izuzetno solidarna kada neki problem treba da se prikrije, a krivica prebaci na decu i roditelje. Ta ista dobro organizovana grupa je naucila da stalno kuka iako bi im ja merila stvarni ucinak rada kao i vreme koje provode na nastavi! O toj dobro organizovanoj grupi koja nikada nista nije kriva mogla bi da pisem prekosutra....

p.s. Sve ovo sto sam napisala ne znaci da nema krivice i na drugim stranama (sistem, roditelji pa tek onda deca). Ipak oni su, poput lekara, izabrali poziv koji itekako odredjuje buducnost svih nas pa se od njih ocekuje najvise da "pacijenta" izlece, a ne da ga puste da umre jer se kasno javio lekaru!

p.s. jedan primer, ali samo jedan od mnogih. Pozvao me je nastavnik stranog jezika da bi mi rekao kako moje dete taj jezik ne zna (5. razred je). Kada sam pitala nastavnika da dete krene na dopunsku nastavu jer mi ne znamo taj jezik, rekao mi je mrtav ladan, da on dopunsku nastavu ne drzi! Na moje pitanje zasto, rekao je da nije dovoljno placen da bi to radio?!?! I sta cemo sad?
minicnex minicnex 23:18 14.06.2012

Re: zivim u istocnoj Srbiji

p.s. jedan primer, ali samo jedan od mnogih. Pozvao me je nastavnik stranog jezika da bi mi rekao kako moje dete taj jezik ne zna (5. razred je). Kada sam pitala nastavnika da dete krene na dopunsku nastavu jer mi ne znamo taj jezik, rekao mi je mrtav ladan, da on dopunsku nastavu ne drzi! Na moje pitanje zasto, rekao je da nije dovoljno placen da bi to radio?!?! I sta cemo sad?

Da zivimo u normalnoj zemlji preporucio bih Vam da odete do direktora skole i prijavite tog nastavnika zbog neizvrsavanja radnih obaveza,ali ne zivimo u normalnoj zemlji i verovatno biste takvim postupkom ugrozili sopstveno dete.Svaki nastavnik je duzan da drzi dopunsku i dodatnu nastavu jer su mu ti casovi uracunati u nastavni fond casova (kao i dezurstva,razredna nastava itd) sto znaci da je za njih placen.Dovoljno ili nedovoljno - moze da se polemise,ali je placen.Znaci,cist bezobrazluk!
kamenkoza kamenkoza 08:40 15.06.2012

Re: zivim u istocnoj Srbiji

Ako Vam otkrijem tajnu i kazem da je taj nastavnik 1986. godiste! Sta onda mozemo ocekivati od njega u buducnosti? :(
dragan7557 dragan7557 08:55 15.06.2012

Re: zivim u istocnoj Srbiji

minicnex
Da zivimo u normalnoj zemlji preporucio bih Vam da odete do direktora skole i prijavite tog nastavnika zbog neizvrsavanja radnih obaveza,

kamenkoza:
rekao mi je mrtav ladan, da on dopunsku nastavu ne drzi! Na moje pitanje zasto, rekao je da nije dovoljno placen da bi to radio?!?!

Čini mi se da je ovde dat i uzrok i posledica.



cerski
kamenkoza kamenkoza 09:12 15.06.2012

Re: zivim u istocnoj Srbiji

Tako je, ali svako od nas moze to isto da kaze i gde to onda vodi? Onda ne treba da se cudimo sto su nam deca nepismena, neobrazovana itd...
sevarlica sevarlica 14:33 15.06.2012

Re: zivim u istocnoj Srbiji


Čini mi se da je ovde dat i uzrok i posledica.



cerski


Ako mu se ne sviđa da radi manje od 180 dana godišnje umesto 250, da radi 150h mesečno umesto 200-250h. Neka da otkaz ili neka se žali sindikatu, a ne da se istresa na deci, jer mu se može.
dragan7557 dragan7557 14:46 15.06.2012

Re: zivim u istocnoj Srbiji

sevarlica

Čini mi se da je ovde dat i uzrok i posledica.



cerski


Ako mu se ne sviđa da radi manje od 180 dana godišnje umesto 250, da radi 150h mesečno umesto 200-250h. Neka da otkaz ili neka se žali sindikatu, a ne da se istresa na deci, jer mu se može.

Pa što ga ne posavetuješ ili izlemaš zbog istresanja na deci?

cerski
vranac147 vranac147 14:55 15.06.2012

Re: zivim u istocnoj Srbiji

kamenkoza
u kojoj 99% stanovnika koristi najvise 5 padeza. O akcentovanju nema govora, ali to je kako mnogi kazu deo folklora naroda. Ok, nemam nista protiv. Medjutim, imam protiv da kada odem u skolu (a to se zaista retko dogadja) u skoli cujem sav taj folklor i od svog nastavnog osoblja.
E sad, problem oko buduceg bodovanja je nesto sto ce kako god ga okrenemo ispasti naopako, jer se time ne resava problem koji postoji. Verovatno cemo (mislim na one koji donose odluke) kao po obicaju od ovog problema napraviti dva, na zalost.

Problem maternjeg jezika je jedan od problema skolskog sistema, a za njega su, moje je misljenje, najodgovorniji upravo nastavnici. Ne moze neko ko se bavi takvim pozivom, a koji je kompleksan jer podrazumeva vise stvari da govori u dva padeza, uz obrazlolenje da ne predaje maternji jezik. Takav isti problem postoji i u drugim sferama skolovanja. Kada je u pitanju disciplina, najveci problem je taj sto nastavnici nemaju (cast izuzecima) apsolutano nikakav autoritet! Neki koji zele da ga steknu, rade to na nenormalan nacin. Zna se da se autoritet postize iskljucivo i samo "licnim primerom". Skola je institucija koja je prestala da bude sve ono sto treba da bude. To je dobro organizovana grupa koja se uglavnom ne mesa u svoj posao maksimalno koristeci zakon o obrazovanju na najnakaradniji nacin. Ta ista dobro organizovana grupa je izuzetno solidarna kada neki problem treba da se prikrije, a krivica prebaci na decu i roditelje. Ta ista dobro organizovana grupa je naucila da stalno kuka iako bi im ja merila stvarni ucinak rada kao i vreme koje provode na nastavi! O toj dobro organizovanoj grupi koja nikada nista nije kriva mogla bi da pisem prekosutra....

p.s. Sve ovo sto sam napisala ne znaci da nema krivice i na drugim stranama (sistem, roditelji pa tek onda deca). Ipak oni su, poput lekara, izabrali poziv koji itekako odredjuje buducnost svih nas pa se od njih ocekuje najvise da "pacijenta" izlece, a ne da ga puste da umre jer se kasno javio lekaru!

p.s. jedan primer, ali samo jedan od mnogih. Pozvao me je nastavnik stranog jezika da bi mi rekao kako moje dete taj jezik ne zna (5. razred je). Kada sam pitala nastavnika da dete krene na dopunsku nastavu jer mi ne znamo taj jezik, rekao mi je mrtav ladan, da on dopunsku nastavu ne drzi! Na moje pitanje zasto, rekao je da nije dovoljno placen da bi to radio?!?! I sta cemo sad?

ja mislim da je problem shto se taj predmet zove maternji, a ne "standardizovan srpski zvanichni knjizevni jezik". maternji je upravo taj dijalekat koji ti tako para ushi...
Krugolina Borup Krugolina Borup 15:09 15.06.2012

Re: zivim u istocnoj Srbiji

ja mislim da je problem shto se taj predmet zove maternji,


Pa, ne zove se maternji.
Predmet se zove: srpski jezik i književnost.
sevarlica sevarlica 17:32 15.06.2012

Re: zivim u istocnoj Srbiji

dragan7557
sevarlica

Čini mi se da je ovde dat i uzrok i posledica.



cerski


Ako mu se ne sviđa da radi manje od 180 dana godišnje umesto 250, da radi 150h mesečno umesto 200-250h. Neka da otkaz ili neka se žali sindikatu, a ne da se istresa na deci, jer mu se može.

Pa što ga ne posavetuješ ili izlemaš zbog istresanja na deci?

cerski


Tvoje je rešenje je da mu se daju pare, pa će on da se zainteresuje. Možda i limuzina da ide po njega kad dolazi na posao.

Od svega, ti bi ispravljao gramatičke greške kod njega u zahtevu za povećanje plate, to je tvoja definicija kritike.
kamenkoza kamenkoza 17:44 15.06.2012

Re: zivim u istocnoj Srbiji

Zaista se izvinjavam, znam kako se zove predmet, ali sam u komentaru pisala maternji jer mi je bilo krace :) Naravno da sam mislila na srpski jezik (zvanican ili kako god da ga zovete) bez dijalekta ovog kraja Srbije. Mislim da je jasno sta sam napisala i da sigurno to sto sam pisala maternji nije znacilo da mislim na dijalekte u sredinama kao sto je moja . Ako je to neko tako razumeo, nisam to htela da kazem. Ionako sam se raspisala vise nego sto treba!
kamenkoza kamenkoza 17:51 15.06.2012

Re: zivim u istocnoj Srbiji

Kako god, za mene je potpuno neprihvatljivo da bilo koja uciteljica, nastavnik ili profesor, gde god da rade, koriste u razgovoru sa ucenicima manje od 7 padeza, a i o akcentima bi trebalo da vode racuna. Eto, u najkracem :)
b92fmember b92fmember 01:41 17.06.2012

Re: zivim u istocnoj Srbiji

pa vi'š, i taj djalekt bez padeži, spada u srpski jezik i srpsku kniževnost.

nije srpski samo ako udaraš u bAndere.
minicnex minicnex 18:42 14.06.2012

Dzungla je to

Uputstvo o priznavanju pravopisno neispravnih odgovora na testu iz srpskog jezika je
bas uzburkalo duhove ovih dana.Gomila postova,odgovora,replika...svako ima neko misljenje,primedbu,primer,dosetku,a na kraju ce biti 'tresla se gora-rodio se mis'.Po
nasem starom,dobrom obicaju,od drveta se ne vidi citava suma.A suma je ogromna,prava
dzungla.
Mislim da se ova tema previse relativizuje.Kao,vazno je da neko zna ko je napisao
neko knjizevno delo,ali nije vazno da to ume i da napise,jer su to (navodno) razlicita
znanja.Cak sam na nekom blogu procitao da za koju godinu necemo morati ni da pisemo
jer ce razne tehnoloske inovacije sve to raditi umesto nas,pa onda cemu "uzbudjavanje".Ja ne mogu da se slozim.Onaj ko misli da moze da napise "petar petrovic njegos" ili (nedaj boze) "Пеtar Петroviћ njegoш",sto se mene tice,nezna nista.Sad,da li su za to neznanje krivi roditelji,nastavnici,drustvo.facebook,CIA,Masoni ili samo
dete,tesko je reci.Mi zivimo u epohi u kojoj se deci veoma cesto povladjuje,najcesce potpuno nekriticki i na njihovu stetu.U neka,ne tako davna,vremena u osnovnoj skoli se mogao ponavljati razred.Danas je to gotovo nemoguce.Kada sam poceo da radim,pun entuzijazma,ostavim nekoliko jedinica na polugodistu i odmah me pozove direktor.Dobro me "izriba" i na kraju kaze: "kolega,osnovna skola je kao vojska,svi kroz to moraju da prodju".Kasnije sam shvatio da je sve samo stvar statistike i sminkanja izvestaja za vise instance.Ukoliko vi radite ispravno i dajete jedinice,druge skole ne rade,pa ispada da su u drugim skolama rezultati dobri,a u vasoj losi i eto vam prosvetne inspekcije pred vratima.Onda krenete linijom manjeg otpora,svima date ocenu (ili dve) vise i svi zadovoljni (ministarstvo,skola,a posebno roditelji "prepametne" dece).Naravno,ne izmisljam ja "toplu vodu",svi ovo znaju i svima su (kao nojevima) glave duboko u pesku.Samo,zaboravljamo da je drzanje glave u pesku uglavnom lose po samog noja.
Sto se tice konstatacije o pravopisnom i (sto je jos gore) strucnom znanju mnogih nastavnika,to nije sporno (mogu se spomenuti i ljudski kvaliteti).Pravi zemljotres bi se dogodio kad bi neko testirao nase nastavnike iz opsteg i strucnog obrazovanja.Samo ja ne bih bio tako milosrdan.Ko nema osnovna znanja (ni ljudske kvalitete) ne moze ni da ih trazi od dece.Otkaz?!Zasto da ne?
I na kraju,ne mogu,a da se ne osvrnem na onaj deo o testovima.Tacno je da nijedan test nije apsolutno savrsen instrument za merenje znanja,ali je tacno i to da su testovi zapravo jedini opste prihvacen merni instrument u oblasti ocenjivanja.Ukoliko je test vise standardizovan,utoliko je kvalitetniji,a rezultati merenja tacniji.Standardizovanje upravo sluzi da se svi ispitanici dovedu u ravnopravan polozaj (ista pitanja,isto vreme resavanja,isti kljuc),sto se nikada ne postize usmenim ispitivanjem.Na kraju krajeva,u ozbiljnom svetu testiranje je prkticno jedini vid provere znanja.
Naravno,ovo o cemu sam pisao su samo obodi one sume sa pocetka.Dzungla je to.
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 19:17 14.06.2012

Re: Dzungla je to

minicnex
Onaj ko misli da moze da napise "petar petrovic njegos" ili (nedaj boze) "Пеtar Петroviћ njegoш",sto se mene tice,nezna nista.


Kolega, ako je reč o testu i ako je pitanje bilo: "Ko je napisao Gorski vijenac?", oba odgovora su tačna i nastavnik je dužan da ih oceni sa predviđenim brojem poena (bodova).
vhedrih2 vhedrih2 21:28 14.06.2012

Re: Dzungla je to

Kada sam poceo da radim,pun entuzijazma,ostavim nekoliko jedinica na polugodistu i odmah me pozove direktor.Dobro me "izriba" i na kraju kaze: "kolega,osnovna skola je kao vojska,svi kroz to moraju da prodju".Kasnije sam shvatio da je sve samo stvar statistike i sminkanja izvestaja za vise instance.Ukoliko vi radite ispravno i dajete jedinice,druge skole ne rade,pa ispada da su u drugim skolama rezultati dobri,a u vasoj losi i eto vam prosvetne inspekcije pred vratima.Onda krenete linijom manjeg otpora,svima date ocenu (ili dve) vise i svi zadovoljni (ministarstvo,skola,a posebno roditelji "prepametne" dece).


Odlicno zapazanje i velika nevolja. Ista stvar je na fakultetu s potpisima - imas par studenata koji ti ne dolaze na nastavu uopste ili se pojave par puta za semestar. Ti se drzis propisa koji kaze da smeju da izostanu sa najvise 30% i odbijes da im se potpises u indeks (u onu rubriku u kojoj bukvalno pise: "nastavnik svojim potpisom da je student redovno pohadjao nastavu". Onda te oni tuze upravi, odeljenju, jednom, drugom, digne se frka, a ti ispadnes zlotvor. Kako to da samo ti ne das potpis, zar samo kod tebe nisu isli, sto si tolko zadrt i slicno. Dosli smo do toga da nije vazno da li djaci nesto nauce, nego samo da li su svi srecni...
minicnex minicnex 22:32 14.06.2012

Re: Dzungla je to

Formalno gledano ste verovatno u pravu.Sa druge strane,ako neko zna ko je napisao Gorski vijenac,a ne ume to da napise nakon osam godina redovnog skolovanja,onda on poseduje neprimenljivo znanje i nasa deca upravo na testovima
koji mere stepen osposobljenosti za primenu stecenih znanja postizu vrlo lose
rezultate,a slozicete se,znanje koje je samo sebi svrha je davno prevazidjeni vid znanja.
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 07:50 15.06.2012

Re: Dzungla je to

Postoji mnogo načina da se oceni znanje i sposbnosti učenika. Jedan od njih su i testovi. Ako ga primenjujemo moramo se pridržavati strogih pravila kako bi iskoristili njegove metrijske vrednosti.

Završna ocena učeniku se, naravno, ne može izvesti samo na osnovu testiranja.
sevarlica sevarlica 14:35 15.06.2012

Re: Dzungla je to

Dosli smo do toga da nije vazno da li djaci nesto nauce, nego samo da li su svi srecni...



Linija manjeg otpora...
angie01 angie01 19:07 14.06.2012

koja budalastina!

ako je pravopis fundamentalni deo pismenosti i to u osnovnom obaveznom obrazovanju- pa ne moze on biti izdvojen kao kategorija koja se ne racuna!


ono sto je problem, a ovo sve posledica- sto deca 8 godina ne uce to sto treba- osnovnu pismenost i osnovne stvari iz svih oblasti- i da ih zauvek znaju, nego ih zatrpavaju glupistima i metodologijom nastave kao u srednjem veku + nastvanicima koji ne podlezu nikakvoj standardizaciji- nego, svako kako misli- njih niko ne ocenjuje!
sevarlica sevarlica 19:22 14.06.2012

1/1

Test je jedna tema. Nepismenost naše dece je potpuno druga.


Da, rezultati testova su samo ogledalo stanja u našem školstu i njegovog odnosa prema jeziku. Potpuno se slažem da nisu deca kriva, jer ona ne pišu planove i programe, udžbenike i na kraju krajeva oni NE VODE NASTAVU. To je posao škole i političkih subjekata koji određuju šta će se učiti i na koji način, za koji ih roditelji plaćaju, i ne samo roditelji već i oni koji to nisu.

Par pitanja u školstu u kojima leže i problemi i rešenja ovih problema:

1. Zvaničan dijalekt književnog jezika?
Više niko ne zna koji je. Ranije je to bio šumadijsko-vojvođanski dijalekt.Neka to bude i neki drugi, ali bi trebalo da znamo koji je.Sva javna dokumenta bi morala biti pisana na tom narečju. Takođe, sve javne službe: od televizije do škole morale bi da se obraćaju ovim dijalektom ako se obraćaju na srpskom jeziku.

2. Zvanični udžbenici?
Zašto nisu na srpskom jeziku. Znam da nisu jer je moja rođena sestra na učiteljskom fakultetu učila iz knjige pisane na hrvatskom. Nemam ništa protih hrvatskog jezika, ali u Srbiji bi trebalo da se piše i govori prvo srpskim pa svim ostalim jezicima.

3. Izbor profesora/nastavnika/učitelja i kontrola njihovog predavanja?
Nije svako ko završi fakultet sposoban da prenese svoje znanje drugima, i takvi ljudi ne bi trebalo da rade taj posao, već da svoje znanje primene negde drugde.
Trebalo bi pooštriti primanje profesora za stalno bez provera koje bi trajale periodično bar u toku prvih 5 godina rada.


P.S.
Moja razredna iz srednje, predavala je srpski jezik i književnost, i u salvi gluposti koje je znala da izbaci iz usta bilo je i :
" Kakve su vam ovo stolice k'o da su i' miši grizli"
vhedrih2 vhedrih2 19:33 14.06.2012

Re: 1/1

Potpuno se slažem da nisu deca kriva,


Deca nisu kriva, ali moraju da uce. Ako nece da uce nista od obrazovanja, pa svi da se preokrenu.

Inace, blame game nece unaprediti obrazovanje. Zato je potpuno nebitno ko je kriv, nego sta moze da se uradi da bude bolje.

Edit:
Trebalo bi pooštriti primanje profesora za stalno bez provera koje bi trajale periodično bar u toku prvih 5 godina rada.



Za pocetak bilo bi dovoljno da se biraju na javnim konkursima i po nekom objektivnom kriterijumu, a ne ispod zita i po partijsko-rodbinskim-obimskim ili ko zna kakvim kriterijumima...

EDIT: Obimski kriterijum - kad kandidate za posao biras po tome koliki im je obim grudi.
dragan7557 dragan7557 20:05 14.06.2012

Re: 1/1

vhedrih2 20:33 14.06.2012 / *novo
Re: 1/1

Potpuno se slažem da nisu deca kriva,



Deca nisu kriva, ali moraju da uce.

Na ovom svetu po meni moraju samo dve stvari da se rodi i umre.

Po Boži Đeliću da se rodi i plaća porez.

Ja smatram da sam ja u pravu, Boza Đelić sebe smatra besmrtnim a porez i ne plaća, bar ne koliko ja.

cerski
sevarlica sevarlica 23:31 14.06.2012

Re: 1/1

Deca nisu kriva, ali moraju da uce. Ako nece da uce nista od obrazovanja, pa svi da se preokrenu.


Naravno da moraju da uče, ali je veliki problem šta uče, kako uče i ko ih uči.
Posao nastavnika i onih koji rade programe treba da bude animacija deteta da uči.
Znaš mi smo u osnovnoj imali ogromnu laboratoriju za oglede iz hemije, imali smo sveske gde smo pisali šta smo radili na eksperimentima.Palili magnezijum, proveravali sastave lakmus papirom, itd. čak su bili i oni mantilići beli, ali smo ih imali samo 1 polugođe posle su ih ukinuli :(
vladaxy vladaxy 20:11 14.06.2012

Ovo je samo posledica

Uzroci:
Obavezno obrazovanje + kretenski preobiman nastavni program
Obrazovni sistem bez odgovornosti = nemotivisani učitelji, nastavnici, profesori
Obrazovni sistem je neprilagođen 21. veku - deca su apsolutno nezaiteresovana
Glavni poslodavac "država" - nebitno obrazovanje - bitna stranačka pripadnost

Deci koja koriste internet, mobilne, itd.. predavati uz pomoć table i krede je totalni kretenizam. Deca su kompjuterski pismenija od svojih predavača i nastavni planovi i programi ih smaraju. Te dosadne planove i programe iz godine u godinu prepisuju neki kvazi stručnjaci koji nemaju veze sa stvarnošću.

Vaučeri + svi izborni predmeti bi rešili većinu problema.
petronijevic001 petronijevic001 20:30 14.06.2012

Re:

Valjalo bi taj pravopis pojednostaviti , i dozvoliti upotrebu ćirilice i latinice u istoj rečenici , dozvoliti pisanje rečce ne sastavljeno sa glagolima .
peronije_the_mrkvic peronije_the_mrkvic 20:48 14.06.2012

Re: Ovo je samo posledica

...kretenski preobiman nastavni program...


E od ovog mi skace pritisak, a i dzigerica krece polako da se pridize.

Kakav preobiman program?!?

Preobiman je broj casova koji deca provode u skoli (5. razred, 32 casa nedeljno), pri cemu, uz redovne predmete, imaju i "obavezne izborne" predmete.

Sto se tice nastavnog programa, sve je maksimalno uprosceno, a udzbenici su postali slikovnice (obratiti posebnu paznju na udzbenik iz biologije za 5. razred, izdavac "Logos", moja omiljena lekcija "Celija".

Doduse, takodje mi nikad nece biti jasno zasto ama bas svi moraju da nauce da sviraju sintisajzer, niti zasto im je za likovno potreban materijal i pribor primeren Akademiji umetnosti, ali sto se tice fundamentalnih nauka, stanje je katastrofalno.


Posto je ovaj roditelj bio dovoljno blesav da sacuva svoje knjige, a bogme i sveske, sto iz osnovne, sto iz srednje, milo mi je djetesce dozivelo blazi sok kad je videlo kako izgleda lekcija u starim udzbenicima.


Problem je, pre svega, kvalitet nastave. Ako su vec udzbenici bespotrebno unistavanje drveca i pljackanje roditelja, onda bi to trebalo nadomestiti kvalitetnim radom na casu, sto vec pocinje da spada u domen fenomena.
Pri tome priznajem da je vrlo tesko prosecnom nastavniku organizovati rad na casu gde vecina brblja, misli da je najpametnija, kucka poruke, lakira nokte i slicno.



cokamiki cokamiki 20:55 14.06.2012

Re:

petronijevic001
Valjalo bi taj pravopis pojednostaviti , i dozvoliti upotrebu ćirilice i latinice u istoj rečenici , dozvoliti pisanje rečce ne sastavljeno sa glagolima .


A mogli bismo i da dozvolimo da se vozi i levom, a ne samo desnom stranom..zašto ne? Zar pravopis nije skup pravila? Kakva su, takva su i pravopis pocinje da se uči jos od prve rečenice u prvom osnovnom, sa tek nekoliko naučenih slova.."Deco, svaka rečenica počinje velikim početnim slovom, a završava tačkom."

Ako deci dozvolimo da ne usvoje ta najosnovnija pravila pismenog izražavanja, kako da očekujemo da usvoje ostala, pisana i nepisana zivotna pravila?
Kako roditelji koji ne čitaju očekuju da im deca čitaju? Klinci uče tako što imitiraju svoje najbliže i najdraže.
Krugolina Borup Krugolina Borup 21:04 14.06.2012

Re:

A mogli bismo i da dozvolimo da se vozi i levom, a ne samo desnom stranom..zašto ne?


Mislim da je gosn. Petronijević bio ironičan, a ne ozbiljan u svom komentaru...
petronijevic001 petronijevic001 21:06 14.06.2012

Re:

Preobimni nastavni programi, dosadni predmeti, naporni nastavnici itd.

Najbolje da srednje i osnovne škole pretvorimo u zabavišta gde će sve biti zanimljivo i gde neće biti dosadnih predmeta.

Žalosno je da učenik posle 8 godina školovanja mora da kombinuje 2 pisma da bi napisao 1 rečenicu.To je posledica zanimljivog i "demokratskog" školovanja.

uninamama uninamama 21:07 14.06.2012

Re: Ovo je samo posledica

Krugolina Borup Krugolina Borup 21:07 14.06.2012

Re: Ovo je samo posledica

Kakav preobiman program?!?

Preobiman je broj casova koji deca provode u skoli (5. razred, 32 casa nedeljno), pri cemu, uz redovne predmete, imaju i "obavezne izborne" predmete.


Tačno tako.

Program je ok, nije preobiman, sveden je na neku normalu, ako nije i preterano smanjen.

Ali deca su i dalje preopterećena što nenormalno obimnim domaćim zadacima, što preterano dugim boravkom u školi.

E, sad, što se tiče tog preterano velikog broja časova, ni to nije problem smanjiti, samo... to bi značilo da veći broj nastavnika mora da ostane bez posla.

Hoću da kažem da je jedini razlog za postojanje prevelikog broja predmeta i prevelikog broja časova - očuvanje socijalnog mira.

On nam bitniji od dece, očigledno.
cokamiki cokamiki 21:12 14.06.2012

Re:

Mislim da je gosn. Petronijević bio ironičan, a ne ozbiljan u svom komentaru...


U pravu ste! Izvinjavam se!
Krugolina Borup Krugolina Borup 21:13 14.06.2012

Re:

Najbolje da srednje i osnovne škole pretvorimo u zabavišta gde će sve biti zanimljivo i gde neće biti dosadnih predmeta.


Sve MOŽE da bude zanimljivo.
Problem je što NE MOŽE svaki nastavnik sve da učini zanimljivim.
A kad ih pošalju na stručne seminare da se tome nauče... oni samo prevrću očima, na jedno uvo im uđe, na drugo izađe.

Što reče bivša učiteljica moga sina: "Ne mogu ja da se menjam zbog vašeg deteta."

Alo, ne treba ti da se menjaš zbog mog deteta, već zbog toga što reforma školstva zahteva da se menjaš!

Nego, neće ljudi da se menjaju. Hoće i ovoj današnjoj deci da drže nastavu na potpuno isti način na koji su je nama držali. A to ne ide i ne može biti. Nisu ova deca kao mi što smo bili.

Deca su se promenila, nastavnici nisu.
U toj postavci stvari - deca trpe.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana