Društvo| Ekonomija

Budućem ministru finansija

Saša Radulović RSS / 28.06.2012. u 16:53

Najvažniji zadatak ministra finansija je da čuva naše pare i da ih ne da ministrima bez kompasa, diletantima i galamdžijama. I da traži podnošenje računa. Najvažnija rečenica ministra finansija treba da bude: NE DAM PARE.

Srbija je pred finansijskim kolapsom.Najvažnija funkcija u novoj vladi, odmah posle funkcije premijera, je funkcija ministra finansija. Posao ministra finansija je da čuva naše pare. Da uvede finansijsku disciplinu. Da natera sve korisnike budžeta da budu transparentni i da sve svoje želje i potrebe za našim parama obrazlože prvo njemu, a onda i svima nama. Da bez detaljnih analiza i kontrole ne dozvoli nikome da gura ruku u zajednički ćup. Posao je da NE DA NAŠE PARE.

Najvažniji temelj jedne slobodne, demokratske zemlje upisan u ustav je RAVNOPRAVNOST SVIH GRAĐANA. Pred zakonom. U pravima i obavezama. Kada dođu da traže pare, a doći će sigurno, sa kukom i motikom sa sve medijima pride, za svakojake gluposti, za tobož opšte dobro, a u ličnu korist, kojima se narušava RAVNOPRAVNOST SVIH GRAĐANA, ministar finansija treba da kaže: NE DAM PARE:

 

Šta treba da radi ministar finansija

Ministar finansija je čuvar naših para. Treasurer. Njegov posao je da osigura RAVNOPRAVNOST svih građana, kako u obavezama punjenja budžeta tako i u načinu njegovog trošenja. Zajednički novac se troši za opšte dobro.

Prvo treba da izvrši reformu poreskog sistema. Onda treba da uvede nultu toleranciju za neplaćanje poreza. Jedno ne može bez drugog. Niko ne plaća nerazumne poreze. Oni se ne mogu uterati. Mora prvo reforma.

Treba da reformiše Poresku upravu. Ona treba da bude servis društvu, privredi i građanima. Da se kontrole i inspekcije vrše po jasnim kriterijumima, a ne kada tražite povrat novca od PDV-a, ili kada vam neko namesti kontrolu. Svaka kontrola košta. Kontrole moraju da se fokusiraju na rizična privredna društva, kako sa stanovišta deltatnosti, tako i visine potencijalnog efekta na budžet. I da se konačno vrši unakrsna provera porekla imovine. Kada steknete neku imovinu, morate imati legalne prihode na koje ste platili porez kojim pravdate tu imovinu.

Treba da izmeni Zakon o računovodstvu i reviziji. Finansijski izveštaji moraju da budu tačni i u skladu sa standardima. Oni su temelj privrednog i poreskog sistema. Svi koji ne poštuju pravila, moraju da budu oštro kažnjeni. Ne samo direktori, već i računovođe, knjigovođe i revizori. Poreska uprava treba ovim da se bavi. Nulta tolerancija.

Da sva privredna društva u državnom vlasništvu, kao i sva privredna društva u restrukturiranju i večitoj privatizaciji, u roku od 3 meseca, urade detaljan popis imovine i obaveza, procene ih po fer vrednosti i dobiju POZITIVAN IZVEŠTAJ REVIZORA. Bez izuzetka.

Treba da uradi završni račun budžeta za sve prethodne godine, i da praksa postane da se u buduće završni račun radi u prvoj polovini godine. Bez izuzetka.

Treba pod hitno da POPIŠE SVU IMOVINU Republike. I da je proceni. I da objavi sve obaveze i ugovore u vezi sa ovom imovinom. Ko je koristi. Da javno objavi sve ugovore. Za tri meseca.

Treba da utera POTPUNU TRANSPARENTNOST trošenja novca. Svima koji koriste novac budžeta po bilo kom osnovu. SVIMA, BAŠ SVIMA. Svaki ugovor koji bilo koji deo države potpiše, mora biti i javno objavljen. Da se vidi ko i koliko.

Treba da forsira giljotinu propisa i kroz nju novu sistematizaciju radnih mesta u celokupnoj administraciji. Imamo viškove zaposlenih na sve strane uglavnom potkrepljene administriranjem nepotrebnih propisa. Sa druge strane imamo i manjak zaposlenih u nekim ključnim oblastima.

Treba da forsira standarde za budžetsko planiranje. Npr. u prosveti standard troškova, broja škola, broja učitelja i nastavnika treba da se bazira na učeniku. Šta, kako i koliko mora da odradi ministarstvo prosvete. Ovo je naš posao i za to nam ne treba ni MMF ni Svetska banka. Ministar finansija NE DA PARE dok se to ne učini. I tako za sva druga ministarstva.

Treba da uvede nultu toleranciju za prodaju po raznim tezgama i pijacama i kartonskim kutijama. Ne radi se o socijalnim slučajevima. Radi se o organizovanom pljačkanju građana Srbije. Siva i crna ekonomija nam uništavaju malu privredu.

Da sva javna preduzeća istera na berzu. Sa profesionalnim menadžmentom.

Svaki kredit koji se uzme mora da ima projekat ekonomske isplativosti. Povrat investicije mora da bude veći od kamate na kredit. Inače kredit nema smisla.

Svaka subvencija mora da ima analizu ekonomske isplativosti.

 

524162_377130638988721_1989289117_n.jpg 

 

A onda pare.

Kada neki ministar dođe i traži pare za subvencionisanje gradnje stanova ili neku sličnu glupost, da kaže: NE DAM PARE, jer pare nisu njegove, već svih građana Srbije. I da ne mogu zajedničke pare da se koriste kako bi pojedinci dobili stan jeftinije, a pojedinci uzeli profit od gradnje, sve preko leđa poreskih obveznika.

Kada neki kvazi sindikat dođe i traži pare za plate, da kaže: NE DAM PARE. Koliko radite, toliko i zaradite. Ako vam se ne sviđa gde radite, promenite posao. Da uvede jasne kriterije za to kako se određuju plate i da one budu zavisne od plata privrede.

Kada sidnikat Železare dođe da traži pare,da kaže: NE DAM PARE: Prvo da pokažu i JAVNO objave realan plan restrukturiranja od koga će SVI GRAĐANI imati koristi i koji će dovesti do toga da se skinu sa državne sise.

Kada Železnice Srbije dođu da traže subvencije, da kaže: NE DAM PARE. Prvo da pokažu i JAVNO objave i odbrane realan plan restrukturiranja i smanjenja broja zaposlenih.

Kada malinari dođu i traže garantovane cene malina, i da država otkupi maline, da kaže: NE DAM PARE. Nije posao države da se bavi malinama. Ali jeste posao ministarstva trgovine da obezbedi tržište slobodno od monopola. I da uputi malinare da se organizuju i naprave udruženja i zadruge i time pojačaju svoju pregovaračku poziciju.

Da svima kaže: NE DAM PARE dok ne dokažete da je to za šta tražite pare opravdano i u interesu SVIH GRAĐANA. I čistačice u Beogradu, i tekstilca u Novom Pazaru, i poljoprivrednika u Vranju i čuvara u Čačku, i deteta u Subotici. Svih baš svih.

A za šta treba da da pare? Socijalnu zaštitu. Da traži od ministarstva rada da utvrdi jasne i glasne kriterije za socijalnu zaštitu SVIH PORODICA U SRBIJI. Da ne bude bosih, gladnih i bez krova nad glavom. Posebno deca. I da se utvrde načini kontrole davanja socijalne zaštite. Slučajnim izborom. Ko god je varao, mora sve da vrati.

Posao ministra finansija nije da pravi projekte. Nego da OCENJUJE zahteve. I da da ili ne da pare. Da bi dao pare, zahtev mora da bude obrazložen. Iz svih uglova. Detaljno. I da transparentno bude objavljen svim građanima na uvid.

Ko puni budžet


Budžet je vlasništvo svih građana Srbije. Ravnopravno. Činjenica je međutim, da budžet ne pune svi građani ravnopravno, a i ne prazne ga svi ravnopravno.


I tu bi trebalo razlikovati dve stvari. Postoje zakonita neravnopravna punjenja i pražnjenja, i nezakonita. Nezakonita su siva i crna ekonomija i utaja poreza. Ona zakonita su protiv načela ravnopravnosti svih građana. Poneka od njih neko uoči, pa ustavni sud onda ukine te i takve zakone ili uredbe. Bilo bi pametnije da ih vlada i ne donosi.

Npr. uredba koju je nedavno ukinuo ustavni sud kojom se radnicima u društvenim preduzećima povezuje staž. TO TAKO NE MOŽE. Ustav kaže da ne može. Ne mogu se pare svih koristiti za rešenje problema samo nekih. Imali smo vladu koja je mislila da može. Nadam se da više nećemo imati vladu koja će raditi ovakve gluposti.

Ukupna godišnja zahvatanja svih budžeta u Srbiji (republičkog, pokrajinskog, lokalnih i scoijalnih) od privrede i građana iznose oko 12 milijardi evra.

Svi građani koji kupuju robu zakonito i time plaćaju PDV, akcize i carine pune budžet. Oni ukupno po ovom osnovu napune budžet sa 5 milijardi evra. Svi koji kupuju na crno, bez računa, ne pune budžet.

Svi zaposleni građani, a njih je oko 1.820.000, i firme koje ih zapošljavaju, pune budžet. Ukupno 4.5 milijardi evra godišnje kroz porez na rad: porezi i doprinosi na platu.

Od ovog broja zaposlenih oko 470.000 je direktno na budžetu, tako da oni pune budžet samo virtuelno na papiru. Tu su zaposleni u prosveti, zdravstvu, administraciji, policiji, vojsci itd.

Ostalih 1.350.000 zaposlenih puni budžet stvarno. Oko 50.000 od ovog broja je samo formalno zaposleno, ali ne prima plate. Ostaje 1.300.000 zaposlenih koji pune budžet porezima na rad. U javnim državnim i društvenim preduzećima oko 300.000, kod preduzetnika oko 400.000, u privatnim privrednim društvima još oko 600.000. Ovaj broj se konstantno smanjuje usled potpuno nreazumnog poreskog sistema.

U poljoprivrednim gazdinstvima je dodatno zaposleno oko 400.000 ljudi. Oni su u potpunosti u sivoj zoni, ne plaćaju nerazumne poreze i doprinose. Kao posledica, nemaju ni zdravstveno ni penziono osiguranje. Od poreza plaćaju PDV kao i svi ostali građani, osim ako ne kupuju na tezgama.

Oni koji rade na crno ne plaćaju porez na rad. Oni ne pune budžet.

Sve firme u Srbiji, a njih je oko 100.000 plaćaju porez na profit. Godišnje oko 0,3 milijarde evra.

Svi koji poseduju nekretnine u Srbiji i koji prodaju nekretnine, plaćaju porez na imovinu i porez na prenos apsolutnih prava. Godišnje oko 0,2 milijarde evra.

 

Ko prazni budžet

Najviše ide za penzije. Oko 4 milijarde evra godišnje. Imamo skoro 1.7 miliona penzionera. Penzije su male, ali penzionera ima mnogo. U penziju se ide i sa 55 godina. Invalidskih penzija je preko 300.000..


Onda za plate zaposlenih na budžetu, njih 470.000, ide oko 3.5 milijardi evra godišnje.

Za javne nabavke roba i usluga od 2.2 milijarde evra godišnje. Ovde ne ulaze nabavke javnih preduzeća.

Za socijalnu pomoć ide 1.6 milijardi evra godišnje.

Za subvencie oko 0.7 milijardi evra godišnje.

Za kamate oko 0.5 milijardi evra godišnje.

Plate zaposlenih na budžetu i u javnim preduzećima koja su monopolisti, a njih je preko 700.000 su za preko 30% veće od svih ostalih zaposlenih, kojih je oko 1.100.000.

 

Poreska reforma

Kod reforme poreskog sistema morate voditi računa o pravednosti poreskog tereta, jednostavnosti i izdašnosti poreza, i o osnovnom cilju koji hoćete da postignete: privredni rast. Zapošljavanje mora postati jeftino.

Imamo 4 osnovna vida poreza:
- porez na prihode fizička lica - kod nas to je uglavnom porez na rad = porez na dohodak i doprinosi (4.5 milijardi evra)
- porez na profit pravnih lica (0.3 milijarde evra)
- porez na potrošnju - uglavnom fizička lica (5 milijardi evra)
- porez na imovinu - i fizička i pravna lica (0.2 milijarde evra)

Pored ovih poreskih prihoda, takse u naš budžet donose još oko 0.7 milijardi evra.

 

476919_462838813742389_416800102_o.jpg 

 

Treba smanjiti porez na rad za trećinu i to progresivno. Zapošljavanje mora postati jeftino. To se najbolje postiže ukidanjem doprinosa za zdravstvo. Svi građani Srbije su zdravstveno osigurani samom činjenicom da su građani Srbije. I poljoprivrednici, i zaposleni i nezaposleni, i studenti i svi baš svi bez obzira na radni status. Dovoljno je da su državljani Ostali moraju da plaćaju.

Zdravstvo bi se finansiralo iz ostalih budžetskih prihoda, ne iz nameta na rad. A to je onda i odlična prilika da se kompletan sektor primarne zdravstvene zaštite temeljo reformiše, prenese na privatne lekarske porodične prakse, koje bi onda za pružene zdravstvene usluge naplaćivale od države. A da mi svi, biramo ko će da nas leči. I da sistem bude postavljen tako da nagrađuje najbolje i nagrađuje preventivnu zdravstvenu zaštitu.

Doprinosi za zdravstvo donose u konsolidovani budžet oko 1.4 milijarde evra godišnje. To se mora nadomestiti na drugom mestu.

PDV treba povećati na 20%. Nižu stopu treba podići na 10% i veliki broj proizvoda izbaciti iz niže i staviti u višu stopu. To će doneti oko 0,4 milijarde evra godišnje.

Ovakva kombinacija smanjenja nameta na rad i povećanje PDV-a bi pogodovala proizvođačima: Cene uvozne robe bi porasle. Recimo automobila i goriva. Što je dobro. Cene životnih namirnica, struje i svih ostalih proizvoda kod kojih je komponenta rada značajna, bi ostale iste. Čak bi se stvorio prostor za njihovo smanjenje. Primedbe da bi poslodavci smanjenje nameta na rad stavili sebi u džep nije osnovano. Neki naravno bi. Većina bi ovo smanjenje nameta rasporedilo između većih plata za radnike, smanjenje cena svojih proizvoda i povećanje svog profita.

Treba uvesti progresivno sintetičko oporezivanje svih prihoda. Kako se postiže progresivnost? Porez na minimalac treba da bude 0, odnosno troškovi biološkog održanja čoveka treba da budu oslobođeni poreza. Porez na primanja preko minimalca treba da bude 20%. Porez na primanja preko prosečne plate 30%. Porez na primanja preko 3 prosečne plate 40%.

Porez na profit korporacija treba da bude 20% i odgovara porezu za fizička lica, koji je takođe 20%. Bez olakšica. Ovo je dodatni prihod za budžet od oko 0.5 milijardi evra. Posebno treba tretirati offshore kompanije i poreske rajeve, ali to je već posebna tema. Grube procene priliva u budžet po ovom osnovu su na nivou 0.2 milijarde evra.

Porez na imovinu pravnih lica treba da se računa na tržišnu vrednost. Ovo je dodatni prihod za budžet od oko 0.5 milijardi evra.

Treba ukinuti naknade za korišćenje građevinskog zemljišta i uređenje građevinskog zemljišta i zameniti ga jednostavnim porezom na zemljište. Treba ukinuti taksu za isticanje firme. Treba ukinuti sve paušalne takse i naknade i bazirati takse na troškovima. Taksa predstavlja cenu usluge koju država pruža korisniku usluge. Država nije profitni centar. Visina takse mora da odgovara trošku države da pruži uslugu. Ne više od toga. Inače je porez.

Treba i pojednostaviti procedure tako da ih ima što manje. Trošak od taksi za besmislene procedure nije najveći problem. Mnogo veći problem je njihov broj i vreme izgubljeno na njihovo plaćanje i administriranje. Tim besmislenim taksama administracija sama sebi izmišlja posao i maltertira privredu i građane. A onda se još inspekcijske službe bave naplaćivanjem besmislenih kazni za nepoštovanje besmislenih procedura čija je jedina svrha finansiranje nepotrebne državne administracije.

Treba ukinuti fiskalnu decentralizaciju koju smo sproveli krajem prošle godine. Osnovni prihod lokalnih samouprava je porez na imovinu pravnih i fizičkih lica, što uključuje i porez na zemljište. Sve analize pokazuju da je to i pravedno i izdašno, ako se uradi kako treba.

Nakon reforme imali bi:
- porez na prihode fizička lica i doprinosi - (3 milijarde evra)
- porez na profit pravnih lica - (1 milijarda evra)
- porez na potrošnju - uglavnom fizička lica (5.4 milijardi evra)
- porez na imovinu - i fizička i pravna lica (1 milijarda evra)

Takse bi bile gotovo prepolovljene.

Da li to što smo rasteretili na jednom mestu a opteretili na drugom nešto menja, ili se radi o presipanju iz šupljeg u prazno? Menja se. Drastično. Oporezovali smo profit. Oporezovali smo imovinu. Posedovati i izvlačiti profit je skuplje. ZAPOŠLJAVATI je jeftinije. PROIZVODITI je jeftinije, UVOZITI skuplje. Prebacili smo poreski teret tamo gde treba. U funkciji prihodovanja, u funkciji proizvodnje, u funkciji rasta.

Ovakva reforma bi imala značajan uticaj na smanjenje sive i crne ekonomije. Čak i bez dodatnih inspekcija i kontrole, poslovanje na crno bi postalo značajno manje isplativo. Isplaćivati novac na ruke da bi se izbegli porezi i doprinosi više ne bi bilo toliko isplativo. Isto važi i za samozaposlene. Kada kao moler ili web programer, pogodite posao za 300 evra, umesto da državi na ime poreza platite 120, a vama ostane 180, platili bi 60, a vama bi ostalo 240. Nakon reforme penzionog sistema, ostalo bi vam još više. Cilj je da kada zaradite prvih 1.400 evra godišnje (200 evra mesečno), na njih ne plaćate nikakav porez. Za to je potrebna i reforma penzionog sistema.

Reforma penzionog sistema

Onda treba pristupiti reformi penzionog sistema. Osnovni postulat reforme je: stečena prava se ne mogu menjati. Ne mogu se smanjivati penzije ljudima koji su u penziji. Oni su penzije stekli po zakonima koji vredeli u vreme dok su radili. Novac za doprinose je odvajan po stopama koje su tada važile. Ne možete sada raći: to ne važi. Možete, ali to je onda otimanje. To ne treba da se radi.

Međutim.
Treba proveriti odakle preko 300.000 invalidskih penzija.
Treba proveriti koliko ljudi koji su u penziji imaju i druga primanja. Često mnogo veća od same penzije. Kod nas se u penziju može i sa 55 godina. A onda se radi dodatni posao. To ne može tako. Nigde u svetu.

Glavno pitanje reforme penzionog sistema se ne odnosi na ljude koji su u penziji. Njihova prava ne treba dirati. Glavno pitanje je: kako reformisati sistem za one koji rade?

Kako stvari stoje po sadašnjem sistemu, jedine dobre penzije će imati oni koji dobro zarađuju i plaćaju doprinose, a to su zaposleni kod države, zaposleni u javnim preduzećima, zaposleni u bankama i još po neki. Većina će imati niske penzije. Plata im je manja od proseka, pa će im i penzija biti takva. Odnosno bila bi takva, da ima novca da se ovaj neodrživ sistem nastavi. A nema. Problem održivosti našeg penzionog sistema nije u penzionerima, već u nastavku sistema sticanja prava za koje nema novca onih koji su još uvek zaposlenih.

Postoji i potpuno drugačiji penzioni sistem. On kaže: državne penzije su deo socijalnog sistema zaštite. Kada čovek napuni 65 godina života, država mu daje penziju dovoljnu za život. Ali ne i više od toga. Imao 40 godina ili 10 dana radnog staža. I svima jednako. Za više od toga, čovek mora da štedi. Neki štede u banci, neki kupuju obveznice, neki kupuju akcije, neki kupuju nekretnine. Ako niste ništa štedeli, socijalno odgovorna država vas ne ostavlja da umrete gladni. Da imamo ovakav sistem, umesto 4 milijarde evra, za penzije bi odvajali 2 milijarde, imajući u vidu broj ljudi starijih od 65 godina.

Fond PIO treba ukinuti. On ništa ne radi osim što maltretira privredu i građane i broji godine radnog staža. Fonda nema. Novca nema. Pojele ga 90-te kroz kolaps privrede, sankcije, pljačku itd. Svi koji govore o kapitalizaciji fonda i prenosu imovine fondu su neozbiljni. Akumulirane kapitalizovane obaveze fonda su veće od 60 milijardi evra. To je skriveni javni dug. Njegova godišnja rata iznosi 4 milijarde evra.

Kada bi i imali 60 milijardi evra imovine da damo fondu da sa njima upravlja, zar neko misli da novac treba dati državnim službenicima da ga oplođuju?

Doprinose za PIO od ukupno 22% na bruto platu treba postepeno ukinuti u postupku prelaza sa današnjeg sistema na novi, sveobuhvatni socijalni sistem zaštite.

Za ovo ne treba da se pitaju penzioneri. Njihova prava niko ne bi dirao. Oni koji su akumulirali npr. 37 godina radnog staža, bi primali penziju po dva osnova: prvi po starom sistemu istom kao i za ljude koji su danas u penziji, drugi po novom za preostale 3 godine radnog staža. Isto bi bilo i za one koji su akumulirali 5 ili 20 godina radnog staža. Svi koji nemaju povezan radni staž, kada napune 65 godina, za sve nepovezane godine, dobili bi za te godine obračunatu penziju po novom. Svima bi bio "povezan" radni staž.

Fond PIO bi izvršio obračun stečenih prava za svakog zaposlenog u trenutku reforme. Nakon toga bi bio ugašen sa sve 3.500 zaposlenih. Za dalje ne bi bio potreban. A i M4 obrasci bi otišli u penziju. Sva imovina bi postala imovina Republike. Finansiranje ove reforme je šira tema. Izvodivo je.

Prethodni ministar finansija

Sve ove stvari je mogla da uradi i prethodna vlada. I prethodni ministar. Zašto nije, ne znam. Naravno mogla je i drugačije od ovde predloženog. Ali nije ništa. Ni jedno ni drugo ni treće. Nikakve transparentnosti. Nikakvih ideja. Nikakve diskusije. Nikakvih principa. Samo besmislena i neozbiljna saopštenja. Nikoga nisu nadgledali. Ko god je hteo pare za svoje sulude ministarske projekte i fiks ideje, dobio je. Subvencionisali smo sve i svašta. Iz džepova svih građana, u džepove nekolicine. Od kako znam za sebe, ovo je što se ekonomije i finansija tiče najgora vlada koju smo imali. Uključujući i socijalizam. To naravno ne znači da ne može gore.

Nova vlada neće moći tako. Ne zato što možda ne bi želela. Ko šta želi ne možemo znati. Nego zato što nema novca. Nalazimo se pred bankrotom. Opšta nelikvidnost. Privreda se nalazi u spirali smrti. Posebno mala i srednja preduzeća. Niko nam neće pomoći ako ne pomognemo sami sebi. Iz ambisa nas neće izvući strani investitori već mi sami i pametna ekonomska politika koja se oslanja na sopstvene građane i stvara im uslove da stvore novu vrednost za sebe, svoju decu, svoju porodicu i celo društvo.

 

http://www.facebook.com/SasaRadulovich

https://twitter.com/SasaRadulovich

 

.

 



Komentari (66)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

ulicno_pojacanje ulicno_pojacanje 17:07 28.06.2012

Sve je to lepo

Ali, nisi u našoj partiji dakle ti si protiv nas. Te mere su tvoje dakle protiv nas. dakle odbijaju se.

Promena u glavi, bez toga se ne ide nigde.
quickspacemantra quickspacemantra 17:27 28.06.2012

Da kod nas...

... ima ozbiljnih nevladinih organizacija i građanske inicijative, lista poput vaše od danas bi bila manifest očekivanja prema novom ministru finansija i osnov za kampanju pojačanog građanskog nadzora nad javnim finansijama tokom mandata nove vlade.

Interesantan blog, hvala!
nim_opet nim_opet 18:10 28.06.2012

Laza Pacu.

Jeste da su mu dali malu, malecku ulicu u BG, ali su ga svi zaboravili.
“Умре краљ, не дај Боже, а смртан је као сви ми. Ко ће онда да врати дуг државној каси? – Зна се Лаза. Или, политичари натерају краља да абдицира. Ко ће да плати дуг? – Опет Лаза. Него брате, да мене не би болела глава, иди ти у Кредитну задругу, они дају зајам. Знам те поштен си човек, бићу ти жирант на меници, код њих узми тих 200.000 динара. Овде не може! И квит!
g.radicevic g.radicevic 11:54 29.06.2012

Re: Laza Pacu.

nim_opet
Jeste da su mu dali malu, malecku ulicu u BG, ali su ga svi zaboravili.
“Умре краљ, не дај Боже, а смртан је као сви ми. Ко ће онда да врати дуг државној каси? – Зна се Лаза. Или, политичари натерају краља да абдицира. Ко ће да плати дуг? – Опет Лаза. Него брате, да мене не би болела глава, иди ти у Кредитну задругу, они дају зајам. Знам те поштен си човек, бићу ти жирант на меници, код њих узми тих 200.000 динара. Овде не може! И квит!


jeste, bilo nekad
kad su ministri i guverneri bili placeni da chuvaju, a ne troshe ''narodne'' pare.
Al vredi znati da je i toga bilo...
jednom
grofdrax grofdrax 18:57 28.06.2012

sumnjive brojke

Odakle ovi podaci?

Gde su u izdacima kapitalni izdaci i finansijske operacije - zajedno nose oko 0.7 milijardi evra?

Gde su u izdacima davanja za lokalne nivoe vlasti - skoro milijardu evra?

Da li je to sve ubrojano u javne nabavke?

Dalje, plate 3.5 milijardi su bruto plate, od toga se vise od trecine valjda vraca u budzet. Po ovome ispada da je prosecna plata na budzetu 700 evra, sto nije tacno. Na plate ide 2.5 milijarde, a ne 3.5.

Dalje, logika cele price je dosta pogresna. Nije tacno da vecinu uvoza, koji iznosi 16 milijardi evra godisnje, placaju fizicka lica. Ako se izracuna kolika su ukupna primanja SVIH gradjana, penzionera i slicno, ona iznose oko milijardu evra mesecno. Penzioneri primaju 4 milijarde godisnje, ljudi na budzetu 2.5 milijarde, ostali zaposleni/poljoprivrednici jos mozda 5 milijardi. Od tih recimo 12 milijardi evra godisnje, ne trosi se ni pola na uvoz - domaci PDV je oko 1.2 milijarde, sto znaci da je bar 6 milijardi domaca trgovina, a vecina zaposlenih nema za luksuzne proizvode. Najvise se placa gorivo (2.5 milijarde uvoza, od toga recimo 1.5 milijarda fizicka lica) od uvoznih stavki. Tu je i oko milijarda otplate kredita fizickih lica. Znaci, ni 30% uvoza nije na fizicka lica.

Uvozi industrija, koja takodje placa PDV, a onda jedan deo toga i izveze, a deo je za investicije. Radi se o oko 10 milijardi evra uvoza. Ako opteretite uvoz, kocite razvoj. Investicije su neophodne za rast privrede, a veliki deo investiranog novca ide na uvoz sredstava za proizvodnju, ukljucujuci i neophodne sirovine. PDV i carine na uvoz iznose oko 3 milijarde evra (carine su ispod 20% od toga, placa se globa preko PDV). Znaci, to je 15 milijardi evra na sta se placa globa, to fizicka lica fizicki ne mogu da plate sa ukupnim primanjima koja su manja od toga. Dakle, cisto jos jedna netacna stvar, da uvoze uglavnom fizicka lica.

Najveci doprinosi su za penziono osiguranje, ne za zdravstveno. Porez je takodje zanemarljiv, od samog poreza ubire se tek milijardu evra. A penziono osiguranje je na nivou 20% i vise prihoda, dakle preko dve milijarde, pa se na to doda preko dve milijarde iz republickog budzeta da bi se sakupile preko 4 milijarde za penzije. To je NETO iznos za penzije, skoro duplo veci od neto iznosa za plate lekara profesora nastavnika vojske i policije i ostalih na budzetu. Dakle, penzije najvise opterecuju budzet.

Vas predlog za penzije je duboko nemoralan, tek za nijansu manje nemoralan od zahteva da svako sa 65 godina bude eutanaziran od strane drzave jer mu je istekao rok trajanja. Ne mogu se svi penzioneri staviti u isti kos, niti su penzioneri krivi za pljacku PIO fonda. Bas kao sto je poharana stara devizna stednja prebacena u javni dug, tako i poharan PIO fond mora opterecivati budzet. Sistem penzionog osiguranja se moze reformisati, moze i zdravstveno osiguranje (i tu su mi podaci o 1.6 milijardi evra sumnjivi, cifra je mislim nerealno velika i pitam se o cemu se radi), ali nije jasno da je ovaj predlog cak i izvodljiv, da zanemarimo eticka pitanja. Mogu se stvari prebaciti na privatne penzione fondove, i zdravstvo organizovati kao u SAD, pa da pacijenti bivaju izbaceni iz bolnice ako nisu osigurani, sistem koji je toliko nehuman da ga i SAD vec dugo pokusava promeniti i predstavlja veliku sramotu za Ameriku (siromasna Kuba ima bolju zdravstvenu zastitu od Amerike, sem za sacicu privilegovanih). Mozda se tako nekom vise svidja, ali time se sigurno nece resiti problemi nasih finansija - potreban je ubrzani razvoj, a ne guranje ljudi koji su citav zivot posteno radili u socijalu i uravnilovku.
Saša Radulović Saša Radulović 19:05 28.06.2012

Re: sumnjive brojke

Brojeve možete naži na sajtu Ministarstva finansija. Radi se o konsolidovanom bilansu države.

Ostalo je većinom napamet i po osećaju.

Vas predlog za penzije je duboko nemoralan


Očigledno niste razumeli. Da ponovim:

Osnovni postulat reforme je: stečena prava se ne mogu menjati. Ne mogu se smanjivati penzije ljudima koji su u penziji.


Odnosno, ni penzije ni njihov obračun se ne bi menjale.

Znam da je tekst malo duži. Ipak valja pročitati pre konmetara.

Inače ovaj nemorala sistem funcioniše u Kanadi.

grofdrax grofdrax 19:54 28.06.2012

Re: sumnjive brojke

Ja sam nasao neke druge podatke. Ukupan republicki budzet je po tim podacima (zakon o budzetu) 8 milijardi ali tu ne ulaze PIO primanja. Moguce je da nije vasa greska, ali se podaci jednostavno ne slazu.

Vas post jesam procitao u celini. Insinuaciju da to nisam ucinio smatram bezobraznom.

Nista niste odgovorili na primedbu o uvozu - za koji vi tvrdite da snose fizicka lica. To jednostavno ne moze biti tacno. Najveci deo uvoza ide na ulaganja (investicije) a i sirovine za izvoz su deo uvoza.

Dalje, vrlo dobro sam razumeo sta kazete - medjutim i dalje tvrdim da je predlog nemoralan. Ne mogu se svi penzioneri staviti u isti kos, niti penzije mesati sa socijalnim izdacima. Izdvajanjem penzionog (i zdravstvenog) osiguranja iz drzave nista se ne resava, vec se stvaraju uslovi za surovu eksploataciju, kao u Americi. Mozda sam ja VAMA sada jasniji. A dug penzionerima sadasnjim se mora vratiti. Medjutim, nemoralno je da ga vracaju sadasnje generacije, a da se njima isto pravo ukida, da se trpaju u isti kos s socijalnim slucajevima, i da se vrsi uravnilovka. Reforma penzionog sistema nije jednostavan problem i u principu nema veze sa balansiranjem budzeta - prebacivanjem odgovornosti na druge i podsticanjem da se neodgovorno ponasanje ljudi nagradjuje i stimulise (cemu bi jedan tako los osmisljen predlog, kao vas, vodio) postiglo bi se otprilike isto sto i programom socijalne eutanazije po starosnoj osnovi. To se odnosi na BUDUCE generacije, koje placaju sadasnje penzionere, a da njihovu imovinu spiskali nisu. Jos jedan razlog da se sem sa logicke i tehnicke strane, gde su manjkavi, vas "predlog" ili solomonsko resenje jednog od najtezeg problema buducnosti - starenja stanovnistva - sagleda i sa moralne strane.

Za nas je jedini izlaz da se ubrza razvoj, a kako, to je stvar koju treba resiti pre nego sto se resi pitanje poput penzione politike.

Saša Radulović Saša Radulović 20:01 28.06.2012

Re: sumnjive brojke

Ipak morate da naučite šta znači konsolidovani budžet. Pročitajte bilten javnih finansija na sajtu ministarstva finansija.

Nije tačno da najveći deo uvoza ide na investicije. Najveći deo ide na potrošnju. Ono što ide na investicije nije problem, jer firme koje uvoze PDV koji plaćaju koriste kao odbijni PDV od izlaznog.

Očigledno da ne razumete ono što je napisano u vezi penzija. Niti se trudite da razumete. To što ste napisali je potpuno nepovezano. Kad još počnetee da frljate surovu ekspolataciju, onda imamo malo šta da pričamo. Kamo sreće da naše radnike eksploatišu kao u Kanadi. Ne bih vas više zadržavao.
kalifumestokalifa kalifumestokalifa 20:31 28.06.2012

Re: sumnjive brojke

vrlo dobro sam razumeo sta kazete - medjutim i dalje tvrdim da je predlog nemoralan. Ne mogu se svi penzioneri staviti u isti koš, niti penzije mesati sa socijalnim izdacima. Izdvajanjem penzionog (i zdravstvenog) osiguranja iz drzave nista se ne resava, vec se stvaraju uslovi za surovu eksploataciju, kao u Americi. Mozda sam ja VAMA sada jasniji. A dug penzionerima sadasnjim se mora vratiti


Ja bih, uz dužno poštovanje, ipak rekao da niste shvatili.
Jer da jeste shvatili vaši komentari ne bi bili ovako nesuvisli.

Dakle da rezimiramo sva stečena prava ostaju na snazi.
Novi penzioni sistem koji se odnosi u potpunosti na ljude koji počinju da rade danas a srazmerno godinama staža na ljude koji trenutno rade.

Novi Sistem je jednostavan:
1. Stub: osnovna državna penzija zagarantovana svakom bez obzira na radni staž. ovo je minimalna penzija i da su svi dnašnji penzioneri na ovom sistemu to bi koštalo otprilike isto kao deo budžeta van doprinosa za pio koji se izdvaja za dotaciju penzija danas.
2. Stub: Od poreza oslobođena štednja/ulaganje/životno osiguranje/privatni penzioni fond itd. koje je na dobrovoljnoj osnovi.

Ne znam šta je tačno nemoralno u takvom sistemu?
To što oni koji nisu hteli da štede za radnog veka a imali su podsticaj da to rade imaju minimalne penzije?
To što ljudi mogu koliko i kad hoće (do određene granice dokle je oslobođeno od poreza) da štede/ulažu?
To što se dugoročno rešavavamo gorile oko vrata koja će nas inače sve podaviti?
Jel' vi imate neki bolji predlog: ja ću ga otvorenog duha saslušati, u međuvremenu čuvajte se reči kao što je "nemoral".
bookez bookez 09:20 29.06.2012

Re: sumnjive brojke

i dalje tvrdim da je predlog nemoralan


Ono što čovek hoće da kaže je da sa svojih X-dinara poreza za penzije:

-po starom: pozajmljujemo državi.
-po novom: vraćamo dug države prema starim penzionerima, bez da dobijemo isto pravo.

Realnost je da je penzioni fond zapravo piramidalna šema (tipa Jezde i Dafine i zakonom je zabranjena). Ta šema se na nekom mora slomiti, a što pre se to desi, manja je šteta.
Saša Radulović Saša Radulović 10:00 29.06.2012

Re: sumnjive brojke

-po starom: pozajmljujemo državi.
-po novom: vraćamo dug države prema starim penzionerima, bez da dobijemo isto pravo.


Neće baš biti :)

Po starom plaćamo doprinose 22%, vraćamo dug državi prema starim penzionerima i znamo da ćemo bankrotirati i da za našu penziju neće biti.

Po novom, ne plaćamo doprinose, vraćamo dug države prema starim penzionerima i prema nama samima (jer smo i mi akumulirali neke godine radnog staža, evo ja recimo 5 godina od kakao sam se vratio) i znamo da nećemo bankrotirati.
kalifumestokalifa kalifumestokalifa 10:46 29.06.2012

Re: sumnjive brojke

-po starom: pozajmljujemo državi.
-po novom: vraćamo dug države prema starim penzionerima, bez da dobijemo isto pravo.


Po starom ili neću imati nikakvu penziju ako/kada dođe do konačnog kolapsa ili ću imati neku smešnu crkavicu ako kojim čudom sistem preživi do 2044.

Po starom moj poslodavac (čak i kad sam samozaposlen) uplaćuje oko 190€ mesečno u PIO fond na osnovu moje plate.

190€ mesečno bi mi po najmanjoj kamati u banci, nakon 40 god radnog staža donelo veoma pristojnu penziju.

Po starom smo izgubili 250k radnih mesta u 4 godine.
Po starom siva i crna zona cvetaju dok pošteni venu.
Po starom se iz našeg ostalog poreza dotira PIO u astronomskim iznosima jer čak ni ovako visoka zahvatanja iz plata nisu ni približno dovoljna da pokriju troškove fonda.
Po starom plaćamo 3,5k radnika u PIO fondu da nas zamajavaju.


Realnost je da je penzioni fond zapravo piramidalna šema (tipa Jezde i Dafine i zakonom je zabranjena). Ta šema se na nekom mora slomiti, a što pre se to desi, manja je šteta.


Penz. fond nije piramidalna šema jer piramidalna šema isplaćije ljude na vrhu piramide novcem ljudi u dnu piramide uz profit za ljude na vrhu piramide.
Naš PIO "fond" ne može da isplaćuje ljude na vrhu piramide na osnovu uplata ljudi iz osnove već uzima novac od drugih poreza.
Naš PIO "fond" isplaćuje smešne penzije ljudima na vrhu piramide, dakle za njih realno nema zarade. (Sem za one koji su penziju dobili na mufte)

bookez bookez 01:38 30.06.2012

Re: sumnjive brojke

Slažem se ja sa svime što ste napisali. Sistem penzionog je neodrživ. Problem je u iluziji/obećanju da ćemo dobiti penzije kada ostarimo, a stare penzije ćemo kao društvo svakako isplatiti.

Penz. fond nije piramidalna šema jer piramidalna šema isplaćije ljude na vrhu piramide novcem ljudi u dnu piramide uz profit za ljude na vrhu piramide.


Vrh piramide su penzioneri 80-tih. Ponzi šema je bolja ilustracija, sa malom razlikom da ti država ne da da izadješ iz šeme inače bi PIO odavno puko.
vranac147 vranac147 18:58 28.06.2012

kako smanjiti socijalna davanja za 1 milij

moj predlog kako smanjiti socijalna davanja za milijardu, minimum

ako se ne varam, 280 hiljade korisnika nekog vida socijalnih davanja. od toga 250 radno sposobnih. moja procena je da od tih 250 hiljada bar 180 shljaka povremeno ili stalno, na crno.
kako ovo reshiti? jednostavno
1) napraviti skalu - socijalno primanje = x%plate => korisnik drzavi duguje x% od 40 radnih sati nedeljno.
2) juzno od save i dunava se nekih 80% zemlje ne obradjuje.
3) poslati tih 250 hiljada u radnu akciju. ruchak dobijaju gratis. kad nema poljoprivrednoh posla, chiscenje deponija, sadjenje shuma i sl
4) svako je slobodan da ode i da se skine sa liste osoba koji primaju socijalnu pomoc

moja procena je da ce da ostanu njih 50 000 + oni koji nisu radno sposobni.

sav proizvedeni vishak hrane podeliti drzavnim ustanovama: bolnice, menze, skole, vojska i time smanjiti prostor za malverzacije oko javnih nabavki

i najbitnije ushtedjenu milijardu uloziti u izgradnju solarnih toplana / elektrana u beogradu, kragujevcu, nishu i novom sadu po ovom patentu:


(naravno, nakon izgradnje ovih, od para koje bi otishle na ruski gas u ova 4 mesta zidati redom po srbiji dok za nekih 7-8 godina ne bude u svakom gradu)

kolko ce ta milijarda da otvori radnih mesta u mashinskom i metalskom sektoru, to je tek druga pricha. a tek ushteda na uvezenom gasu...

shta mislite?
ivana23 ivana23 19:19 28.06.2012

Re: kako smanjiti socijalna davanja za 1 milij

3) poslati tih 250 hiljada u radnu akciju. ruchak dobijaju gratis. kad nema poljoprivrednoh posla, chiscenje deponija, sadjenje shuma i sl


A gde spavaju? Gde obavljaju makar nuzne higijenske potrebe i cime?

Kako se tretiraju osobe koje imaju predskolsku ili skolsku decu, ko se o njima brine za vreme 'prinudnog' rada roditelja?

Ima jos pitanja, al' za pocetak da rastumacimo ova...
vranac147 vranac147 19:58 28.06.2012

Re: kako smanjiti socijalna davanja za 1 milij

ivana23
3) poslati tih 250 hiljada u radnu akciju. ruchak dobijaju gratis. kad nema poljoprivrednoh posla, chiscenje deponija, sadjenje shuma i sl


A gde spavaju? Gde obavljaju makar nuzne higijenske potrebe i cime?

Kako se tretiraju osobe koje imaju predskolsku ili skolsku decu, ko se o njima brine za vreme 'prinudnog' rada roditelja?

Ima jos pitanja, al' za pocetak da rastumacimo ova...

ono, odu na do autobusa, popnu se, sednu u sedishte, odu na radno mesto, odrade satnicu pa nazad. naravno, pored radnog mesta instalirati mobilni toalet, nije sporno.

shta rade roditelji koji rade 8-10 h dnevno i imaju predshkolsku i shkolsku decu?

nishta nije prinudno. ocesh kintu, evo ti prilika da je zaradish. necesh da je zaradish, molim lepo dovidjenja
bookez bookez 10:18 30.06.2012

Re: kako smanjiti socijalna davanja za 1 milij


youtube link

ushtedjenu milijardu uloziti u izgradnju solarnih toplana


Od Profesora sa videa se treba čuvati. Njegovo mišljenje da je država DUŽNA da stane iza njegovog projekta, i stotine i stotine hiljada zaposlenih, i monopol u celom svetu. Dakle da damo 1 milijardu na maštariju jednog lika. Ono što je država dužna je da napravi atmosferu gde će se ideje takmičiti za investicioni novac.

Čisto da dodam zašto mislim da Profesor živi u iluziji po pitanju tehnologije. Na prvom mestu ne koristi google. Ni ne zna koje sve tehnologije postoje, niti koliko su zastupljene. U Americi se konstantno 20GW solarne i vetro energije upumpava u hidro akumulaciona postrojenja, što iznosi 2% ukupno generisane snage USA. Nije ni spomenuo aspekte kao što su efikasnost, skalabilnost i a isplativost je razmatrao kao dete, daš milijardu, i to odmah radi, a održavanje 0.

Da se razumemo, država treba da ulaže u obnovljive izvore eneregije, ali se treba čuvati ovakvih likova.
vranac147 vranac147 13:23 30.06.2012

Re: kako smanjiti socijalna davanja za 1 milij


bookez

youtube link

ushtedjenu milijardu uloziti u izgradnju solarnih toplana


Od Profesora sa videa se treba čuvati. Njegovo mišljenje da je država DUŽNA da stane iza njegovog projekta, i stotine i stotine hiljada zaposlenih, i monopol u celom svetu. Dakle da damo 1 milijardu na maštariju jednog lika. Ono što je država dužna je da napravi atmosferu gde će se ideje takmičiti za investicioni novac.

Čisto da dodam zašto mislim da Profesor živi u iluziji po pitanju tehnologije. Na prvom mestu ne koristi google. Ni ne zna koje sve tehnologije postoje, niti koliko su zastupljene. U Americi se konstantno 20GW solarne i vetro energije upumpava u hidro akumulaciona postrojenja, što iznosi 2% ukupno generisane snage USA. Nije ni spomenuo aspekte kao što su efikasnost, skalabilnost i a isplativost je razmatrao kao dete, daš milijardu, i to odmah radi, a održavanje 0.

Da se razumemo, država treba da ulaže u obnovljive izvore eneregije, ali se treba čuvati ovakvih likova.


znate kako, on ima neko iskustvo, neko znanje, neki renome, neke priznate patente, zavidnu karijeru... naravno da postoje troshkovi odrzavanja, profesor to i kaze, da 1 dana bi neko placao samo odrzavanje sistema. nije reko 0. ali, ako energent ne placash, to odrzavanje sistema je u rangu 5%.

a jeste drzavni interes. i ako uzmemo u obzir da je drzava u sartid bacila 2 toplane,a u Fiat 5, smatram da moze da na osnovu gore nabrojanog da napravi testno postrojenje. ne u rangu 150 miliona, u rangu od milion i po. jer ja stvarno ne vidim da je gazda fiata 400 puta vishe chovek od poverenja da u njega "investira" (a ja kazem - baci) 400 puta vishe novca.

ako bi to testno postrojenje dokazalo to najosnovnije - da uz odredjeni broj kolektora, akumulator chuva temperaturu na 800 C do 6 meseci koja se koristi kao dopuna energetskog sistema (struja / grejanje, shta vec) da radi 24/7, to proglasiti za strateshki proizvod i krenuti napred.
jer, ako se pokaze tachnim, to vishe vredi nego sva izmishljena aleksinachka nafta i svo neiskopano zlato iz majdanpeka.

ako se profesor zaebo, bacili smo milion i po. mislim, bacili smo 10 milijardi bez ikakve ideje i vizije, tih milion i po je i smeshno da se pominje.

vranac147 vranac147 18:07 30.06.2012

Re: kako smanjiti socijalna davanja za 1 milij


bookez

youtube link

ushtedjenu milijardu uloziti u izgradnju solarnih toplana


Od Profesora sa videa se treba čuvati. Njegovo mišljenje da je država DUŽNA da stane iza njegovog projekta, i stotine i stotine hiljada zaposlenih, i monopol u celom svetu. Dakle da damo 1 milijardu na maštariju jednog lika. Ono što je država dužna je da napravi atmosferu gde će se ideje takmičiti za investicioni novac.

Čisto da dodam zašto mislim da Profesor živi u iluziji po pitanju tehnologije. Na prvom mestu ne koristi google. Ni ne zna koje sve tehnologije postoje, niti koliko su zastupljene. U Americi se konstantno 20GW solarne i vetro energije upumpava u hidro akumulaciona postrojenja, što iznosi 2% ukupno generisane snage USA. Nije ni spomenuo aspekte kao što su efikasnost, skalabilnost i a isplativost je razmatrao kao dete, daš milijardu, i to odmah radi, a održavanje 0.

Da se razumemo, država treba da ulaže u obnovljive izvore eneregije, ali se treba čuvati ovakvih likova.

i josh 1 sitnica. ne znam kolko je vashe znanje o obnovljivim izvorima energije, konkretno o termalnoj energiji sunca. ja poslednjih par godina pratim i prouchavam tu oblast, i ovo shto profesor pominje o prednostima, manama, problemima, elektrani u Shpaniji, sve je tachno. nije bash da ne zna da gugla... ako je uopshte guglao, a ne isho i uverio se na licu mesta. osnovni problem u kod termosolarnih elektrana je mali broj radnih sati. sada se uz pomoc soli koje se tope i chuvaju akumuliranu temperaturu, produzava rad za par sati. i tako, cena kilovata (kad se srachunajju krediti, odravanje, inflacija i ostalo) je 10-15 centi. ako bi uspeo da povecash broj kolektora koji su jeftini, na isti generator tako da generator ne radi 8 sati u proseku (leti vishe - zimi manje) vec da radi * 3, to znachi da je cena struje ako se koriste isti materjali koji se trenutno koriste tu negde oko 5 centi. a ako se nadju jeftiniji materjali (shto profesor tvrdi) to je i manje. nus produkt je topla voda, tako da grejanje stvarno dodje dzabe...

Saša Radulović Saša Radulović 22:09 30.06.2012

Re: kako smanjiti socijalna davanja za 1 milij

O načinu finansiranja ovakvih projekata:

http://blog.b92.net/text/15618/Fond-za-razvoj/
domazetovic.andrej domazetovic.andrej 19:30 28.06.2012

Pitanje 1

Sasa,

Prvo pitanje na koje u tekstu nema odgovora a tice se penzija je: Kolika je penzija dovoljna za zivot? Vi ste izneli da bi ukupna suma bila 2 mlrd eur godisnje. Kako je broj starijih od 65 godina 1250818, to bi znacilo da je penzija dovoljna za zivot 133 eur ili oko 15000 dinara mesecno. Tu ne racunamo porodicne penzije ciji su korisnici deca preminulih. Da li ste ovoliko projektovali 'dovoljno za zivot' ili mi neki podaci izmicu?

Pre nekog bloga smo imali 'zustriju' razmenu u vezi projekcija i ja pokusavam sada da kroz ovaj blog sastavim onu tabelu koju sam pominjao. Ima ovde dosta predloga koje bih licno podrzao ali ne verujem da ce ih g. Dinkic podrzati. Kada populizmom dodjete na vlast, onda ne mozete voditi restriktivnu fiskalnu politiku. Za cas cete videti blokiranja puteva, davanje svakom, pa onda stampanje, inflaciju i reprizu toliko cega.... Jedino ovog puta imamo neku kocnicu javnog nezadovoljstva jer je gomila kredita stanovnistva u eurima, tako da ce dobrano osetiti sta znace kursni rizici kada se Topcider ukljuci. A ta masa moze da uplasi politicare...

Pohvala za blog.



Saša Radulović Saša Radulović 19:46 28.06.2012

Re: Pitanje 1

Kalkulacija je malo komplikovanija od deljenja. Npr. u Kanadi penzija koja je jednaka za sve iznosi oko 600$ CDN. Ona nije dovoljna za život. Na nju ide socijalna pomoć koja iznosi još oko 500$ CDN za samce, i oko 800 $ za parove. Samo oni koji nemaju imovinu i druge prihode imaju pravo na socijlanu pomoć.

Podvlačim još jednom, ovde se ne radi o bilo kakvim promenama penzija ljudi koji su u penziji, niti se radi o umanjenju stečenih prava ljudi koji još rade, a po osnovu akumuliranih godina radnog staža. To se ne bi menjalo.

Ja samo postavljam aršin. Na početku.
domazetovic.andrej domazetovic.andrej 20:01 28.06.2012

Re: Pitanje 1

Hvala!

Jasno mi je da se vas predlog odnosi na buducnost, ne na ljude koji su sada u penziji. Ono sto pokusavam da dobijem je procena koliko bi kostala socijalno-odgovorna drzava kada bi se usvojili vasi predlozi racunato u danasnjim novcima i u odnosu na trenutni BDP. Na kraju svih reformi, sto ce reci za 40 godina kada je penzioni sistem u pitanju... Tada bi nas zakacila i vrlo losa demografska slika...
Saša Radulović Saša Radulović 20:38 28.06.2012

Re: Pitanje 1

Razumeli smo se :) Komentar je bio za druge koji čitaju.

Mislim da bi promena poreske politike i suzbijanje sive ekonomije dovelo do značajnog rasta i zaposlenosti i GDP-a. To bi onda za sobom povuklo i popravljanje demografske slike.

U današnjim novcima, penzije bi bile oko 100 evra mesečno. Socijalni dodatak još oko 60 evra za samca, odnosno 100 evra za porodicu penzionera. Računa se da bi 50% stanovništva trebalo i socijalne dodatke u odgovarajućem odnosu. Ovaj procenat bi se značajno smanjivao sa rastom GDP-a.

Moja računica socijalno-odgovorne države po pitanju ljudi starijih od 65 godina nosi godišnji trošak od oko 2 milijarde evra.

Drugi deo socijalne odgovornosti se odnosi na socijalnu pomoć nezaposlenima koji su mlađi od 65 godina. Taj trošak danas iznosi oko 1.8 milijardi evra. Ako se uzme da je broj socijalno ugroženih porodica 500.000 sa prosečno 3 člana, to je 3.600 evra po porodici godišnje, odnosno 300 evra po porodici. Očigledno da je sistem socijalne pomoći nepovezan, loše organizovan i podložan zloupotrebama.
oskar-z-wild oskar-z-wild 20:47 28.06.2012

Re: Pitanje 1

S obzirom da hrana u Srbiji košta kao u Britaniji, mislim da su vaše sume ispod dovoljne normale.

Drugi deo socijalne odgovornosti se odnosi na socijalnu pomoć nezaposlenima koji su mlađi od 65 godina.


Što se tiče socijalne pomoći nezaposlenima, ona bi trebala da bude sasvim javna i transparentna KAO PRVO, a ne kao do sada, neka zabašurena fusnota za one koji imaju VEZU i insider knowledge, ili imaju dovoljno znanja i sposobnosti da istražuju mogućnosti.

Jukie Jukie 22:34 28.06.2012

Re: Pitanje 1

domazetovic.andrej
Sasa,Prvo pitanje na koje u tekstu nema odgovora a tice se penzija je: Kolika je penzija dovoljna za zivot? Vi ste izneli da bi ukupna suma bila 2 mlrd eur godisnje. Kako je broj starijih od 65 godina 1250818, to bi znacilo da je penzija dovoljna za zivot 133 eur ili oko 15000 dinara mesecno. Tu ne racunamo porodicne penzije ciji su korisnici deca preminulih. Da li ste ovoliko projektovali 'dovoljno za zivot' ili mi neki podaci izmicu?

Mnogi penzioneri bi verovatno umrli, pa bi se broj primalaca penzija smanjio. Eno čovek od 63-64 godine sa sidom i tuberkulozom reče da razmišlja o prevremenoj penziji jer nema pravo na normalnu
Zaboravljaju se dve stvari:
-nastaće kataklizma i nestaće civilizovanog društva u kome postoje penzije (mislim da se film zove Pobesneli Maks)
-vi očekujete da će nas generacija Y čuvati i davati nam penzije da nas održe u životu? a vaspitali smo ih da su bogovi sa pravima bez obaveza
sevarlica sevarlica 22:35 28.06.2012

Re: Pitanje 1

Podvlačim još jednom, ovde se ne radi o bilo kakvim promenama penzija ljudi koji su u penziji, niti se radi o umanjenju stečenih prava ljudi koji još rade, a po osnovu akumuliranih godina radnog staža. To se ne bi menjalo.


Oko onoga da je penzija soc kategorija i da treba smanjiti razlike među penzionera, se potpuno slažem.

Samo ne mogu da se složim da se ne izvede revizija i stečenih prava jer je kontrola bila katastrofa. Nemam ništa protiv da bivši SKOJ-evci, direktori, pol.funkcioneri, nameštenici, vojska i policija zadrže penzije ali ne penzije od 90-100k već maksimum državni prosek.

Takođe treba izvršiti ozbiljnu reviziju:
1. Invalidskih penzija(oko 30%svih PIOsiguranika) i protiv prevaranata podići optužnice(u slučaju krivice ogromne novčane kazne)
2. Duplih primanja i njihovo ograničavanje na određenu svotu i sate.
3. Socijalne i solidarne pomoći. Mnogi su korisnici a nisu socijalno ugroženi.
4. .... dodavajte redom šta vam pada na pamet.
domazetovic.andrej domazetovic.andrej 22:50 28.06.2012

Re: Pitanje 1

U današnjim novcima, penzije bi bile oko 100 evra mesečno. Socijalni dodatak još oko 60 evra za samca, odnosno 100 evra za porodicu penzionera. Računa se da bi 50% stanovništva trebalo i socijalne dodatke u odgovarajućem odnosu.


Jasno Sasa! To bi se svelo na oko 300 eur/m po paru penzionera ili 160 eur/m za samca. Prvi broj mogu da shvatim kao dovoljno za zivot, drugi bas i ne. No, treba biti fer i reci da bi svima bilo jasno 40 godina unapred sta ih ceka, pa neka se svako pripremi kako misli da treba.
bene_geserit bene_geserit 06:53 29.06.2012

Re: Pitanje 1

domazetovic.andrej
Jasno Sasa! To bi se svelo na oko 300 eur/m po paru penzionera ili 160 eur/m za samca. Prvi broj mogu da shvatim kao dovoljno za zivot, drugi bas i ne. No, treba biti fer i reci da bi svima bilo jasno 40 godina unapred sta ih ceka, pa neka se svako pripremi kako misli da treba.

Kada je penzioni fond prazan, penzije su socijalna kategorija. Stecena prava su akumulirana u penzionom fondu - koliko ima para u fondu toliko treba da ima i stecenih prava.

Ovo je vrlo jednostavno resiti pravedno , samo da se hoce.
Ograniciti najvecu penziju na ~200 eura i na dalje vezati je za porast prosecne plate.
Profil ljudi koji imaju velike penzije je: vojna lica, politicki funkcioneri, drzavni sluzbenici, db-ovci. Sve ljudi koji su zasluzni sto je ova zemlja tu gde je. I sve ljudi koji su uspesno u toku radnog veka pribavili stan za sebe. I sad seire o "stecenim pravima" i traze svoje penzije od 500 ili 800 eura.
Naravno to nece da se desi jer bi tako politicari udarili i na svoje penzije.

Alo, gde su tu prava radnika u privredi. Od cega oni decu da nahrane?
Alo, gde su tu prava radnika u privredi. Od cega oni decu da obuku?
Alo, gde su tu prava radnika u privredi. Od cega oni decu da iskoluju?
Alo, gde su tu prava radnika u privredi. Od cega oni decu da odvedu na letovanje/zimovanje?

Kakva crna stecena prava u bankrot zemlji?
Saša Radulović Saša Radulović 10:04 29.06.2012

Re: Pitanje 1

Da li ste napravili neku računicu sa tim što predlažete? Jer to što ste predložili je još gori put u bankrot od ovoga što imamo danas.

Reformom poreskog sistema i penzionog sistema stvaramo preduslov za rast privrede i veće zapošljavanje.
jkt2010 jkt2010 15:32 29.06.2012

Re: Pitanje 1

Kolika je penzija dovoljna za zivot?

Prvo da vidimo sta je zivot?

Sto se mene tice, ovo sa penzijama je prosta stvar: deli se onoliko koliko se za tu svrhu prikupi i ni dinara vise. Jer ne moze da se deli nesto cega nema.

Ako takva penzija nije "dovoljna za zivot" (da batalimo pitanje "a sta je zivot" onda gg.penzioneri imaju decu koja su (i sada, po zakonu!) duzna da ih pomazu, bas kao sto su gg.penzioneri pomagali tu istu decu kad je bilo vreme. E pa, vreme se promenilo, ko bi gore sad je dole i takoto.

Jer mi je bas zanimljivo kako gg.penzioneri smatraju da su im svi duzni - i "drustvena zajednica", i "drzava", i PIO, i ZAFRK, i Sava Centar, ama bas svi redom - samo im njihova rodjena deca ama bas nista ne duguju. Nego naprotiv, dugujes deci i kad deca imaju po 67 godina. A deca ko deca, sa tim se slazu, sto da ne. Roditelje lako zaborave dok su zivi, al ih se odmah sete kad umru i treba da se podeli zaostavstina. Pa OK, neces da pazis roditelje > evo ja cu, al onda meni ide zaostavstina.

I da zavrsim: ko bas nema ni decu koja mogu da pomognu kao sto su duzna, e taj onda dobije od drzave preko onoga "koliko ima" pod uslovom da gorepomenuta zaostavstina ide drzavi. A ni to "preko" ne moze da bude vece od "koliko moze".
background noise background noise 21:14 28.06.2012

Sam' će ti iskav neki pari . . .

. . . ne im gi davaj!
vhedrih2 vhedrih2 22:09 28.06.2012

Brine me

Pazljivo pratim seriju blogova u kojima predlazete da se poreski sistem reformise tako sto bi se smanjili porezi na rad, a povecali porezi na imovinu. Na papiru to mozda i ne zvuci lose.
Medjutim, kad pomislim kako bi izgledala prakticna realizacija toga, podidje me jeza i obuzme utisak da bi to bilo otvaranje Pandorine kutije... U to me je jos vise uverio jedan blog koji je nedavno objavio gospodin Sabic, poverenik za informacije od javnog znacaja - evo ovaj - [url=http://blog.b92.net/text/20565/MALTRETMAN-%E2%80%9ERADOZNALIH%E2%80%9C/][/url]

Naime, kad se racuna porez na zarade tu je stvar jasna - ti prijavis kolika ti je plata, odnosno zarada, na to sam sebi obracunas porez i uplatis. Poreska uprava samo (trebalo bi) kontrolise da li si ti to dobro obracunao i uplatio. Odgovornost za procenu i obracun je na tebi, poreskom obvezniku.

Kada je porez na imovinu u pitanju, tu ni procenu ni obracun ne vrsis sam, vec tu procenu treba da izvrsi poreska uprava, da ti na osnovu te procene obracuna porez, a ti onda to uplatis. Odgovornost za procenu i obracun je na poreskoj upravi, drzavnom organu. I ja sad kad pomislim na sta bi to licilo jeza me hvata.

A evo zasto - Kako bi oni vrednost nekretnine procenili? Kako bi procenili trzisnu vrednost nekretnina u onim oblastima Srbije u kojima trziste nekretnina realno ne postoji? Tu i tamo se proda ponesto ili kupi, ali cene variraju jako puno ili tamo gde ima puno nekretnina na prodaju, a malo kupaca. A takva je vecina Srbije. Kako ce uopste da proceni trzisnu vrednost cak i u gradovima gde ako i uzmemo da postoji nekakvo trziste, ono je vrlo, vrlo plitko i opet cene puno variraju? Kako ce da procene trzisnu vrednost, kad se ona cesto ne iskazuje u ugovorima kako bi se izbeglo placanje poreza?
Ko ce da ih spreci da vrednosti nekretnina nepodobnih procenjuju na enormne svote, a svojih prijatelja, nadredjenih, poznanika, rodjaka, budzovana i slicnih na skoro nulte svote? Ko ce i kako da spreci da se razvije trziste podmicivanja, "odobrovoljavanja" i korumpiranja procenitalje da procenjuju objekte na manju vrednost? Kod obracuna poreza na zaradu nema vrdanja. Tolika je zarada, toliki je procenat od zarade porez, molim lepo. Mozete jedino da ne prikazete zaradu pa da isplacujete na ruke, ali to je vec nezgodno. Za tako nesto treba imati i kes pare, a to je nekad problem. Ovde je sve to lakse. Jer trzista uglavnom nema, a gde trzista nema, za svaku cenu mozete da objasnjavate da je trzisna.
Kod poreza na zarade stvar je i vidljiva, zna se koliki je procenat i ako vi uplacujete manji, to svi vide. Kod nekretnina vrednost nije tako lako vidljiva. Kad vi uplacujete manji porez, to je mnogo lakse sakriti.
Da se razumemo, mozda se ovakve stvari i sada desavaju. Verujem da se desavaju, ali porezi na imovinu su sada svima srazmerno sitni, pa nije strasno. Strasno bi postalo onda kada bi postali veci.
Eto voleo bi da cujem vas komentar na ovo. Jer ovo je ozbiljan problem. Dzaba lepa teorija ako u praksi ne radi. I komunizam je lep u teoriji. I dzaba sto to mozda u Kanadi radi, jer mi nismo Kanada. Izmedju Srbije i Kanada postoje brojne kulturne razlike, a neke od njih upravo i dovode do toga da ono sto radi u Kanadi ne radi u Srbiji na isti nacin i obrnuto.

EDIT: Evo vec zamisljam - neka 2020 godina, sproveli reformu, opet udarila kriza, drzava pred bankrotom, fali para, ne znaju gde da ih nadju. I onda ministar finansija dosaptava tajnim naredjenjem poreskoj upravi - DIZI PROCENU TRZISNE VREDNOSTI NEKRETNINA (al samo za njihove, nasima ne dirajte), treba nam vise para. Sta cemo onda? Porez na zarade je dobar, zato sto to sa porezom na zarade ne moze. Ako hoce vise para od vase zarade, to mogu jedino tako sto ce promeniti zakon o porezu i povecati poresku stopu. Ne moze ovako na kvarno... Sa porezom na imovinu moze. I to jeste problem.
Saša Radulović Saša Radulović 22:38 28.06.2012

Re: Brine me

Ovo nije teorija, nego praksa u svim dobro uređenim zemljama sveta. Progresivan poreski sistem, nulta poreska stopa na minimalac, porez na imovinu u visini od 10% ukupnih budžetskih prihoda itd.

Strah od preteranog poreza na imovinu nije osnovan. Razumem zašto vas plaši ova i ovakva poreska uprava i njihova netrasnparentnost. ALi to ne može biti razlog da ne napravimo sistem kako treba. To je kao da kažete da demokratija kod nas ne funkcioniše, vidite kakve su nam stranke. Pa da onda izvučete zaključak da nam treba drugačije društveno uređenje.

Porez na imovinu razrezuje lokalna samouprava. Postoje jednostavni sistemi određivanja ovog poreza koji se primenjuju u svetu. Treba ih samo primeniti. Ima gore u tekstu i jedan pasus o poreskoj upravi.
vhedrih2 vhedrih2 23:01 28.06.2012

Re: Brine me

Ovo nije teorija, nego praksa u svim dobro uređenim zemljama sveta.


Upravo tako. Mi nismo dobro uredjena zemlja sveta. Mi smo lose uredjena partokratija sa demokratskim izborima i simulacijom demokratije i pravne drzave u vecini ostalih sfera. A imamo i elemente feudalizma koji sasvim komotno zive, na nemalom broju mesta u sistemu.
Kao sto rekoh:

I dzaba sto to mozda u Kanadi radi, jer mi nismo Kanada. Izmedju Srbije i Kanada postoje brojne kulturne razlike, a neke od njih upravo i dovode do toga da ono sto radi u Kanadi ne radi u Srbiji na isti nacin i obrnuto.


Dakle, ja bi voleo da cujem kako bi se to konkretno ovde realizovalo. Kako ce nasa poreska uprava odjednom da postane transparentna, da posteno procenjuje trzisnu vrednost gde trzista nema, da razrezuje po nekom fer sistemu, a ne po babu i stricevima (pogotovo ako su ih stricevi zaposlili) isl.

Strah od preteranog poreza na imovinu nije osnovan.

Porez na imovinu razrezuje lokalna samouprava.


Zasto mislite da nije osnovan? Pogledajte sta se desava i desavalo sa onim taksama za isticanje firme. To je takodje porez koji razrezuje lokalna samouprava.

ALi to ne može biti razlog da ne napravimo sistem kako treba.


Hm. AKO ga napravimo kako treba. Voleo bi da cujem argumente, kako ce smanjenje transparentnog (porez na rad, koji je procenat rada) i povecanje manje transparentnog (procena trzisne vrednosti) poreza napraviti da sistem bude kako treba. Ja se uvek setim onog pravila neplaniranih posledica - koje otprilike kaze da ljudi, stvari, planovi kad nastradaju nastradaju po pravilu od posledica koje nisu planirali.

Ne mozete olako preci preko realizacije. Reformski planovi uglavnom zapinju na realizaciji, ne na idejama. Vecina ljudi ima dobre ideje, ali dobre i lose reformatore razlikuje upravo realizacija.

To je kao da kažete da demokratija kod nas ne funkcioniše, vidite kakve su nam stranke. Pa da onda izvučete zaključak da nam treba drugačije društveno uređenje.


I ja bi sad voleo da cujem i sta je neispravno u takvom zakljucku... Zapravo drugacije uredjenje ili drugacije stranke, to mu dodje na isto, ali da nam treba drugacije, treba nam. Uostalom zar i vi ne izvlacite stalno zakljucke kako nam treba neko drugacije uredjenje, a ne partokratija.

Imajte u vidu da ni jedna jedina vlada kod nas (ne znam za drugde, mozda ni drugde) nije izasla na zao glas niti pala zbog losih ideja, nego upravo zbog lose realizacije. Nije pitanje kako bi nesto radilo u idealnom svetu, vec kako cete da obezbedite da ovi ljudi koje imate takvi kakvi su rade, drugacije i to ne bilo kako drugacije vec onako kako treba.
Saša Radulović Saša Radulović 09:58 29.06.2012

Re: Brine me

Ne mozete olako preci preko realizacije.


Je na prelazim olako preko relaizacije. Upravo suprotno. Ali dozvolićete, tekst na blogu, a i ovaj je preopširan, nije mesto gde može da se do detalja opiše sistem kontrole. Možda bi ga vi čitali, ali većina neće. Pitanje je i da li su i napisano pročitali ili su samo preleteli. Sistem kontrole postoji. Ugrađuje se u zakon. Radi u svih zemljama sveta može i kod nas.

I ja bi sad voleo da cujem i sta je neispravno u takvom zakljucku..


Teško onda možemo razgovarati. Jer posledica takve argumentacije da je jedino status quo u kome se davimo rešenje. Jer i onako ništa ne možemo da promenimo.

Eksperimenata sa unikatnim rešenjima baš za nas, jer smo baš mi specifični, i da ono što radi u sveu ne može kod nas, je zaista dosta.
mlatisa mlatisa 12:32 29.06.2012

Re: Brine me

Kada je porez na imovinu u pitanju, tu ni procenu ni obracun ne vrsis sam, vec tu procenu treba da izvrsi poreska uprava, da ti na osnovu te procene obracuna porez, a ti onda to uplatis. Odgovornost za procenu i obracun je na poreskoj upravi, drzavnom organu. I ja sad kad pomislim na sta bi to licilo jeza me hvata.


Fizička lica plaćaju porez na imovinu (stanove, kuće a mislim i na zemljište) baš na taj način bar dvadeset godina. Poreznici imaju neke procene koliko košta stan u nekom kraju i to je poprilično ok procena. Ako je to ok za fizička, što ne bi bila i za privatna?

Postoji bojazan, i to opravdana, da je naša državna uprava loše obrazovana, lenja i sklona nelegalnim aktivnostima.
sevarlica sevarlica 22:25 28.06.2012

...

ministar finansija treba da kaže: NE DAM PARE:


Poslednji koji je imao tu mogućnost i zaista nije dao pare je bio Đorđe Vajfert pre više od 80godina(bio guverner i tzv. rizničar).Da li smo dočekali novog ne znam, ali ne bi valjalo da dolaze ovako "često"...
rikelme rikelme 00:41 29.06.2012

Oprezno sa privatnim klinikama

A to je onda i odlična prilika da se kompletan sektor primarne zdravstvene zaštite temeljo reformiše, prenese na privatne lekarske porodične prakse, koje bi onda za pružene zdravstvene usluge naplaćivale od države.


Ovo je ogroman prostor za zloupotrebu. Lako se na ulici mogu naći ljudi koji će za neku siću lažno potpisati da su imali kijavicu, temperaturu, šta god, u privatnoj ordinaciji koja bi to posle naplatila višestruko više od države.

Slažem se da treba uključiti i privatne klinike u celu priču oko zdravstvenog osiguranja, samo treba biti jako oprezan obzirom na karakter našeg naroda i opšte raširenog stava da od države treba krasti dok se može.
Saša Radulović Saša Radulović 09:53 29.06.2012

Re: Oprezno sa privatnim klinikama

Ovo je ogroman prostor za zloupotrebu.


Jeste prostor za zloupotrebu svuda u svetu, kao što sadašnji sistem daje mnogo veći prostor za zloupotrebu. Ali nije ogroman. Za poređenje sa današnjim sistemom, pogledajte karikaturu.

Ovakav sistem daje mnogo bolu zdravstvenu zaštitu i okrenut je prema građanima i njihovim potrebama. Mnoge zemlje ga imaju. Ja sam ga koristio u dve. To je glavni kriterij pri izboru sistema. Da građani imaju izbor, da vrše pozitivnu selekciju i da dobiju kvalitetniju uslugu.

Svaki sistem će imati svoje probleme i prostor za zloupotrebu koju treba suzbijati. Kompjuterizovani sistemi praćenja po pacijentu u velikoj meri suzbijaju prostor za zloupotrebu.
bene_geserit bene_geserit 06:42 29.06.2012

Buducem ministru finansija - Dinkicu

A sad bez zezanja, ovo je druga moguca najgora vlada.
Prva najgora bi bila DS-SPS-URS.
Mislim, ovi iz SNSa su ukljucili Uniju malih i srednjih preduzeca u nesto, jel tako?
Ovi iz DSa bi samo nastavili po starom.
Ovi iz SNSa ce naravno Uniju malih i srednjih preduzeca ocas posla da zaborave i da nastave po starom osim sto u ciju korist je po novom.

Jedina bitna promena je - kome ce da se proda EDB. Ide rusima definitivno.
Za Galeniku i Telekom ne znam kome.
sevarlica sevarlica 08:08 29.06.2012

Re: Buducem ministru finansija - Dinkicu

Ovi iz SNSa ce naravno Uniju malih i srednjih preduzeca ocas posla da zaborave i da nastave po starom osim sto u ciju korist je po novom.


Šta mislite da im damo šansu jedno 3 meseca, pa onda da kažema, ljudi ovo ne valja. Prvi ću da pljunem na SNS ako bude nastavio putem DS-a.
Ni meni se ne sviđa koalicija sa malim Slobom i Mida Dinkićem, ali šta da se radi.
Saša Radulović Saša Radulović 10:17 29.06.2012

Re: Buducem ministru finansija - Dinkicu

Tekst je pisan pre ove nove kombinatorike, i ne odnosni se ni na koga određenog.

Ni EPS ni Galeniku ne bi trebalo prodati. Trebalo bi ih izvesti na berzu.

Asocijacija mali i srednjih preduzeža neće ništa zaboraviti. Dobili su jedno mesto u parlamentu i uticaj na ministarstvo ekonomije. Osnovni zahtev je smanjenje nameta na rad za trećinu. Sami sebe da zaborave ne mogu. Videćemo.
zilikaka zilikaka 07:26 29.06.2012

30

Meni je jedno upalo u oči, (a to su dve stvari)
1.Onda za plate zaposlenih na budžetu, njih 470.000, ide oko 3.5 milijardi evra godišnje

2.Za socijalnu pomoć ide 1.6 milijardi evra godišnje.


Dakle, ako je po prvom prosečno oko 7,5 hiljada ev(a)ra godišnje, po zaposlenom, od čega se verovatno odbijaju još porezi i doprinosi, i ako je tačan podatak da ima oko 280 hiljada korisnika socijalne pomoći, onda oni prosečno dobijaju oko 5700 evra godišnje.
Oni na to (opet pretpostavljam) ne plaćaju poreze i doprinose, pa to sve zajedno daje sliku da je socijalna pomoć veća od budžetske plate (opet sve na prosečnom nivou)

Nekako ne verujem da je ovo moguće, pa mi jedino ostaje da sumnjam u tačnost navedenih podataka.
Bez obzira odakle potiču.
Saša Radulović Saša Radulović 09:48 29.06.2012

Re: 30

Brojevi su tačni. Potiču iz trezora drave. Objavljuju se u Bilansu javnih finansija.

ako je tačan podatak da ima oko 280 hiljada korisnika socijalne pomoći


Nije tačan. Niko ne zna tačno koliko. Računa se sa duplo. U socijalnu pomoć ulaze i davanja zaposlenim za socijalnu pomoć, i trudnicama itd. Iznos je zbir svih konta u trezoru koji se odnose na socijalnu pomoć.
Filip Mladenović Filip Mladenović 13:08 29.06.2012

Poreska uprava - ključ reformi!

Poreska uprava mora da se reformiše, kako bi se bavila i poslovima nekadašnje SDK - Službe društvenog knjigovodstva.
Samo tako će poslodavci biti primorani da uplaćuju sve zakonom propisane doprinose zaposlenima.

A što se ekonomskog ambijenta tiče, budući ministar finansija mora promovisati načelo da novac iz budžeta predvidjen za obrazovanje i za zdravlje nije TROŠAK, već INVESTICIJA!

I najzad, kao primer poštovanja principa plaćanja poreza, novi ministar finansija mora insistirati na uvođenju plaćanja PDV-a za sve sveštenike u Srbiji, svih crkava bez izuzetka!
domazetovic.andrej domazetovic.andrej 14:42 29.06.2012

Re: Poreska uprava - ključ reformi!

Samo tako će poslodavci biti primorani da uplaćuju sve zakonom propisane doprinose zaposlenima.


Uvek ti zli poslodavci koji nesto zakidaju jadnim i nadasve vrednim radnicima... Sto vi Filipe niste poslodavac? Probajte...

Inace, vas predlog je pogresan... Poslodavac treba radniku da isplati punu bruto platu. A onda je na radniku da placa svoje dazbine drzavi. Svako odgovara za sebe i nema tu platio deo, nije platio, platio crno, platio belo. Dobijes punu platu i znas koje su ti obaveze....

novac iz budžeta predvidjen za obrazovanje i za zdravlje nije TROŠAK, već INVESTICIJA


Kakva prakticna korist? Samo druga kolona u excel tabeli....
alselone alselone 15:06 29.06.2012

Re: Poreska uprava - ključ reformi!

Poslodavac treba radniku da isplati punu bruto platu. A onda je na radniku da placa svoje dazbine drzavi. Svako odgovara za sebe i nema tu platio deo, nije platio, platio crno, platio belo. Dobijes punu platu i znas koje su ti obaveze....


U opste ne vidim potrebu za ovim.
Ovako razmisljanje sve vise komplikuje zivot, svaka osoba postaje sve vise kao kompanije, morace da ima licnog knjigovodju, licnog advokata a bogami kako nas plase preko medija i licno obezbedjenje.
domazetovic.andrej domazetovic.andrej 15:18 29.06.2012

Re: Poreska uprava - ključ reformi!

Ovako razmisljanje sve vise komplikuje zivot, svaka osoba postaje sve vise kao kompanije


Ne, nego bas obrnuto. Svaka osoba postaje odgovorna za sopstveni zivot. Ne trazimo nekog 'tatu' da ceo zivot brine o nama jadnima, pa onda kukumavcimo i blokiramo puteve kada nismo dobili ono sto smo ocekivali.

Sa druge strane, naravno da se procedure uproste do nivoa da ih svako pismen moze ispratiti u 10 minuta. Kako placate kredite bez knjigovodja? Kako placate telefon? E tako biste placali i doprinose i poreze. I onda ne treba da idete u RZZO da gledate da li ste prijavljeni, da li vam je 'neko' povezao staz i ostale gluposti....
jkt2010 jkt2010 15:53 29.06.2012

Re: Poreska uprava - ključ reformi!

U opste ne vidim potrebu za ovim.
Ovako razmisljanje sve vise komplikuje zivot, svaka osoba postaje sve vise kao kompanije, morace da ima licnog knjigovodju, licnog advokata a bogami kako nas plase preko medija i licno obezbedjenje.

Elektronski dinar. Nema gotovine, sve se placa raznoraznim karticama elektronski, svako placanje se belezi. Uz ovo, 5% poreza na svako placanje nema veze za sta i nikakvi drugi porezi ne trebaju. Nema nikakve administracije, sve je toliko prosto. Provuces karticu (prislonis telefon, posaljes sms, ...) za 100 din, prodavac dobije 100din - drzava 5.

Jel malo 5% ? OK, onda 10%.....
StanleyMarsh StanleyMarsh 14:37 29.06.2012

pitanje a tiče se penzija

Pohvale za tekst i ideje!

Samo, imam jedno pitanje tj. nedoumicu a tiče se penzija. Ako sada za moje ime poslodavac uplaćuje PIO fondu oko 250 evra mesečno, i ja bih po vašem predlogu za recimo 35 godina kada dođem do penzije (ako...) imao pravo na isti socijalni iznos kao i svi ostali?

Da li deo reforme onda predstavlja i mogućnost da ja deo tog novca koji sad poslodavac uplaćuje dobijem na ruke (korak ka bruto plati?) ili da mi poslodavac preusmeri u privatni penzioni fond? Jer ako je ovako kako sam ja shvatio, da tih 250 evra svakako ide u "državni" penzioni fond a ja posle 35 godina opet budem socijala, to je prema meni nepošteno.
Što bih ja narednih 35 godina izdvajao iz svog džepe za štednju, kad se već moj plata dodatno opterećuje ne malim iznosom?
Saša Radulović Saša Radulović 19:29 29.06.2012

Re: pitanje a tiče se penzija

Ako sada za moje ime poslodavac uplaćuje PIO fondu oko 250 evra mesečno, i ja bih po vašem predlogu za recimo 35 godina kada dođem do penzije (ako...) imao pravo na isti socijalni iznos kao i svi ostali?


Ne. Za sve one godine za koje su bile uplate doprinosa, penzija bi se obračunavala po istoj formuli koja važi danas. Za sve godine od trenutka reforme pa na dalje, imali bi isto kao i svi ostali.

Nema mogućnosti da bilo šta dobijete na ruke :)

Ništa ne ide u državni fond. Fonda nema. Sve što uplaćujete ide direktno na islatu penzija ljudima koji su u penziji. Ti doprinosi su dovoljni za nešto više od 50% penzija, pa ostatak dolazi iz drugih budžetskih prihoda. Fonda nema. Postoji samo akumulirani dug prema vama i svih ostalim ljudima koji uplaćuju doprinose.
jkt2010 jkt2010 14:50 29.06.2012

Elektronski dinar

Neka taj g.ministar finansija potpuno ukine papirni dinar i zavede iskljucivo elektronsko placanje i resen problem. Preko "gotovinskih" kartica, "bus-plus", mobilnih... Nema gotovine - nema ni placanja ispod stola i bez fiskalne kase, od paradajza na pijaci pa preko automobila i stanova pa nazad u krug do bostana na pijaci.

Taman da uposle i elektronicare i softverase na tim poslovima, a to da izorganizuje g.ministar za informaticko drustvo u sadejstvu sa ko-je-god-zaduzen za nauku. Neki srpski "Singapore Technologies"...

A kad se ovi iz SerTech zalaufaju, neka porade na zameni saobracajne signalizacije "pametnom signalizacijom" - koju ce da razvije SerTech,napravi (opet) nasa Ei i montiraju i odrzavaju nasi putari. Pod "pametnom signalizacijom" podrazumevam sistem u kojem (na pr) znak za ogranicenje brzine "hvata" svaki auto koji ide brze i samo na uredjaju u autu registruje dogadjaj (da vozac zna sta, kad i gde je zahebao). Pri registraciji se ovaj "black box" ochita, odstampa se lepo racun i izvolte platite, a ako su greske teske preko xy elektronskih dinara, onda lepo makazama iseces saobracajnu karticu kao kreditnu i das g.vozacu "pouku o pravnom leku"...

Pa kad smo vec kod SerTech, sledeci projekat bi mogao da im bude pracenje saobracaja i naplata naknade za puteve prema upotrebi mreze. Kao kod mobilne telefonije. Tacno se zna koji auto je kada, koliko dugo i na kojem putu bio, pa prema koriscenju mreze ide i placanje. Dopunjavas karticu tako sto lepo kupis kredit, kao za mobilni. Nemas za kredit, ne moras ni da vozis, izvol'te na GSB.

A kad smo vec kod toga, g.ministar infrastukture zaduzen za puteve, kada zbog upotrebe gorespomenutog sistema dobije precizne podatke koliko koji put pravi para, moze lepo da upakuje sve srpske puteve (od autoputa pa do poslednjeg sokaka) u potreban broj "putnih paketa". Gde svaki paket sadrzi malo mesa-malo kostiju, tj malo onih sto prave pare sa onima koje gube pare - balansirana dijeta. Pa lepo te pakete turi na tender i da pod koncesiju. Zbog SerTech sistema (gorepomenutog) tacno se zna kom operatoru ide kolko para od "njegovih" puteva pa g.ministar finansija nema problem da pravilno rasporedi krajnjim korisnicima.

A kad smo vec i to zavrsili, onda g. ministar policije da malkice nagazi saobracajnu policiju da iskontrolise te puteve, sokake i ostale dzade, da obezbedimo da gg.koncesionari osim sto zaradjuju malko i trose na odrzavanje. Posto vise drzava ne odgovara za odrzavanje (tj drzavne firme), onda lepo da cika policajci zatefterisu svaku nepravilnost na infrastrukturi - tipa krater od pola metra itsl. Jer ti isti cika saobracajci druga posla ni nemaju otkad svi postuju sva pravila ponasanja u saobracaju - a zbog SerTechovog sistema "pametne signalizacije"... A siguran sam da bi i gg.gradjani imali po koju prijavu po pitanju puteva...

A kad smo to zavrsili onda SerTech...

I tu se ja probudim i shvatim da sam sanjao Srbiju leta gospodnjeg 2.212-tog.....
domazetovic.andrej domazetovic.andrej 18:05 29.06.2012

Re: Elektronski dinar

Neka taj g.ministar finansija potpuno ukine papirni dinar i zavede iskljucivo elektronsko placanje


A zasto da izmisljamo nesto sto nigde nije jos probano, a da pre toga ne probamo ono sto je davno izmisljeno i radi u toliko mnogo zemalja? Opet mi pametni, a ceo svet budale?
jkt2010 jkt2010 00:14 30.06.2012

Re: Elektronski dinar

domazetovic.andrej
Neka taj g.ministar finansija potpuno ukine papirni dinar i zavede iskljucivo elektronsko placanje


A zasto da izmisljamo nesto sto nigde nije jos probano, a da pre toga ne probamo ono sto je davno izmisljeno i radi u toliko mnogo zemalja? Opet mi pametni, a ceo svet budale?


Zato sto 200 godina kopiramo to sto je drugde probano i jos uvek smo dno dna.
Zato sto cemo jos isto toliko dugo da prepisujemo sta drugi radi i ostacemo dno dna i sledecih 200 godina.

Ceo svet ima te neke najkomplokovanije moguce sheme za ubiranje poreza, a kao vredni plagijatori, tako i mi. Turci imali "desetak" - radi sta hoces, plati 10% drzavi i svi sretni. Danas, treba ti knjigovodja + advokat da bi platio "desetak". Koji vise i nije desetak nego vise kao "polutka".

Neke stvari popravljas i popravljas i potrosis grdne pare i grdno vreme i na kraju prosto dignes ruke, bacis u djubre i kupis novo. E pa, ceo nas sistem je "beyond economical repair" i vreme je da posle 200 godina probamo nesto drugo.


Ajd' sad ja da pitam: koji bi bili problemi da se izbaci gotovina i predje na elektronski dinar a sa njim na skroz nov poreski sistem?

Ako podjem od sebe:
- Platu primam transferom - elektronski
- Sve racune do jednog (struja-voda-infostan-internet) placam transferom - elektronski
- Cak i taksene marke vise ne postoje, i to placas transferom - elektronski
- Odvezem se u grad, parking placam sms-om - elektronski
- Koristis javni prevoz - placas elektronski

Jedino gde jos koristim gotovinu to je da komsiji STR-u platim bakaluk i to samo zato sto a) gotovina postoji i b) komsija voli gotovinu jer nije u PDV , rafove dopunjava "iz gepeka" a fiskalnu kasu ni nema - da bi izbegao porez.

I da konobaru platim kafe, sokove i kisele vode + baksis, i to ako je ceh sitan. Inace radi Viza - opet elektronski.

A sta dobijamo?
- Pa prvo dobijemo razvoj sistema koji bas zato sto ga niko nema moze mnogo da vredi - ako se pametnu napravi. Da li je bolje da smo sami izmislili BusPlus ili ono sms placanje parkinga, ili je bolje sto smo kupili gotovo od Turaka, Izraelaca, od koga li? Da li je bolje da sistem zvani elektronski dinar danas sami napravimo, ili je bolje da ga sutra (ili za 20 godina) kupimo gotovog od stagaznam, Engleza?
- Onda dobijamo sto takav sistem prosto proizvodi nove aplikacije koje takodje danas niko nema na svetu, ili ih ima ali nepovezane ili ih ima ali u malom obimu. Koje onda opet mozes da prodajes drugima, umesto sto ces za 20 godina od drugih da ih kupujes.
- Onda dobijamo sto drzava, investiranjem u razvoj takvih najnaprednijih sistema proizvodi skupa radna mesta, umesto da kao danas proizvodi radna mesta za strane firme i eventualno domaca radna mesta vrednosti 200 evra. A kao nus proizvod dobijes dobru i efikasnu upravu = povoljan ambijent za zivot i rad i investicije
- Onda, posto se sve transakcije rade elektronski, mozes da bas maksimalno uprostis poreski sistem, da stavis van snage svih ne-zna-se-koliko-ih-je poreza, doprinosa, i ostalih haraca. Mozes lepo da svaku transakciju oporezujes na najjednostavniji nacin - ajd da kazemo 0.5%. Svaki put kad provuces karticu, posaljes sms, uradis transfer..... lepo ti se automatski sa racuna/kartice/kredita skine i 0.5% poreza i to odmah legne na drzavni racun. Nema nikakvog dodatnog knjigovodstva, poreskih savetnika, advokata... Jel mnogo 0.5%? Pa neka ekonomisti izracunaju kolko treba, mozda je 0.3% dovoljno, mozda mora 5% ili 10%. Stedis na kompletnoj poreskoj administraciji koja je potpuno suvisna jer nema vise koga da juri i hvata u greskama da bi ga drala kao poslednjeg kriminalca. Stedis jer ne moras da placas knjigovodju da ti vodi knjige, sve jedno je ko placa i sta placa i nema potrebe za friziranjem, za budzenjem, za "agencijskim uslugama", za placanje "troskova promocije", nema vise "jaoj kako da skinem pare sa racuna a da ne platim 65% drzavi"....

A najveci dobitak je sto odjedanput prestajes da juris druge (koji ti beze minimum 50 godina) i ti drugi pocinju da jure tebe. E onda znas da si uspeo. Danas radis ne ono sto rade ti koje bi da kopiras, nego ono sto ce oni da rade za 20-30 godina.

I onda vise nemas problem kako da se izvuces sa dna, nego kako da ostanes na vrhu. A to je valjda taj "happy end" koji jurimo 200 godina......

Goran Nikolić Goran Nikolić 21:40 29.06.2012

sjajan tekst

sveobuhvatna analiza
i mislim da je 90% sprovodivo uz dobru volju
japjapjap japjapjap 22:02 29.06.2012

lepo je to sve. ali...


cilj politike nije dobrobit naroda vec moc, kontrola i jos moci...

cilj ce uskoro biti u potpunosti ostvaren.

Duznicko ropstvo Republike Srbije tj njenih gradjana (jer mi smo Srbija).

ko hoce da se kladi sa mnom da ce EPS biti prodat Kinezima za tepsiju ribe?

No, Sasa, ne daj se obeshrabriti. Radis Sizifov posao...(informisanje ljudi koji ne zele da budu informisani)
domazetovic.andrej domazetovic.andrej 23:46 29.06.2012

Hteo malo da uporedim...

"Imamo 4 osnovna vida poreza:
- porez na prihode fizička lica - kod nas to je uglavnom porez na rad = porez na dohodak i doprinosi (4.5 milijardi evra)
- porez na profit pravnih lica (0.3 milijarde evra)
- porez na potrošnju - uglavnom fizička lica (5 milijardi evra)
- porez na imovinu - i fizička i pravna lica (0.2 milijarde evra)

Pored ovih poreskih prihoda, takse u naš budžet donose još oko 0.7 milijardi evra."


Kako to izgleda u USA na primer? Za fiskalnu godinu 2013 federalni budzet:

- Porez na prihode gradjana - 46.8%
- Doprinosi za socijalno i zdravstveno i drugi porezi iz plata - 33%
- Porez na prihod korporacija - 12%
- Porez na nasledstvo - 3.5%
- Prihodi centralne banke - 2.8%
- Carine i ostali prihode - ostalo...

Porez na prodaju (sales tax, nesto slicno ali znacajno razlicito od PDVa) je prihod drzava. Drzave ubiraju i porez na prihode gradjana, ali mnogo manje nego federalna vlada. Neke drzave nemaju jedan od ova dva poreza... Gradovi, odnosno opstine ubiraju porez na nekretnine...

Ne bih sada koji nivo vlasti placa koje servise, hteo sam samo da uporedimo strukturu prihoda glavne gomile para... Malo da diskusiju vratimo temi.... Uglavnom su sve porezi na rad... Treba naglasiti da je prosecna poreska stopa oko 12% bruto godisnje plate. 1% najbogatijih uplacuju oko polovine budzeta. Oko 50% gradjana ne placa nikakav porez...

Sto ce reci, moze struktura da bude kakva hoce kada su zahvatanja drzave mala .
Saša Radulović Saša Radulović 09:45 30.06.2012

Re: Hteo malo da uporedim...

Pretpostavljam da su brojevi koje ste uzeli brojevi iz budzeta federalne vlade. Uz njih idu državni budžeti i budžeti lokalnih samouprava. Oni su samo deo slike. Mora da se pogleda konsolidovani bilans:

- porez na prihode građana - 56%
- porez na potrošnju - 16%
- porez na prihod korporacija - 10%
- porez na imovinu - 11%

Usled poreskih rajeva, porez na prihod korporacija je u poslednjih 30 godine značano urušen.

Kod oporezivanja građana, imaju progresivan sistem po kome se na minimalac plaća 0% poreza. Najveći deo poreza uplaćuju bogati građani.
domazetovic.andrej domazetovic.andrej 22:38 01.07.2012

Re: Hteo malo da uporedim...

Slazem se Sasa. Problem je sto se porezi razlikuju od drzave do drzave, pa sam onda hteo da vidim samo najveci budzet, isti za sve, znaci federalni.. I dalje je najveci porez na rad... I dalje najbogatijih 1% placaju skoro 50% ukupnih poreza na prihode. I dalje 50% siromasnih ne placaju nikakav porez na prihod. Progresivno, nego sta . I dalje je to u proseku 12% ukupnih primanja pojedinca koje zahvata federalna vlada..

Kod nas dodje do oko 60%, ako zanemarimo carine?
Saša Radulović Saša Radulović 22:48 01.07.2012

Re: Hteo malo da uporedim...

I dalje 50% siromasnih ne placaju nikakav porez na prihod. Progresivno, nego sta


I to tako treba da bude :) Ako fizičko lice posmatrate kao pravno lice, onda minimalac predstavlja rashod za biološko održanje i kao takav se odbija od prihoda, pa se oporezuje razlika. Isto kao i kod pravnih lica, oporezuje se profit.

U svim najuspešnijim zemljama porez na profit korporacija iznosi od 10-15% svih poreskih prihoda. Porez na imovinu takođe.

Kod nas, to je u proseku oko 62% na neto. Međutim na zapadu se računa na bruto, tako da to iznosi oko 40% na bruto.
domazetovic.andrej domazetovic.andrej 10:17 02.07.2012

Re: Hteo malo da uporedim...

Kod nas, to je u proseku oko 62% na neto. Međutim na zapadu se računa na bruto, tako da to iznosi oko 40% na bruto.


Slazem se.. I onda jos 18% PDV, pa smo tu na oko 60% bruto..

U onih 12% ne ulazi porez na potrosnju, sales tax, ali je on skoro svuda jednocifren i, na primer, u New Jersey-u se ne placa na hranu i odecu uopste...
sevarlica sevarlica 14:15 03.07.2012

zakon tralalalalalalala

Poneka od njih neko uoči, pa ustavni sud onda ukine te i takve zakone ili uredbe. Bilo bi pametnije da ih vlada i ne donosi.


Stanite Saša, 'ajmo iz početka. Kako je uopšte donešen zakon koji nije pravno moguć. Šta je radio organ koji je trebao da pregleda ustavnost predloga zakona?
Zašto taj organ nije sankcionisan?
Zašto se taj organ postavlja politički a ne stručno?

sevarlica sevarlica 14:36 03.07.2012

profit

Sve firme u Srbiji, a njih je oko 100.000 plaćaju porez na profit. Godišnje oko 0,3 milijarde evra.


Da li samo meni ovaj podatak izgleda nekako nerealan. Ispada da prosečno firme ostvare godišnji profit od 300Evra po firmi

0.3milijarde Evra je siguran sam godišnji profit nekolicine firmi u Srbiji i to za svaku po toliko.
Delta, MK, DenezaM, TradeUniQ, Delez, DIS, itd.
Saša Radulović Saša Radulović 19:45 03.07.2012

Re: profit

Efektivna stopa poreza na profit iznosi oko 6.5%. Plaćeni porez na profit 2011.godine je oko 0,3 milijarde evra. Što zanči da je ukupan profit na koji je plaćen porez oko 4.5 milijardi evra.

Veliki broj privrednih društava nije profitabilan, već pravi gubitke. Veliki broj je oslobođen po raznim osnovama.
sevarlica sevarlica 22:35 03.07.2012

Re: profit

Saša Radulović
Efektivna stopa poreza na profit iznosi oko 6.5%. Plaćeni porez na profit 2011.godine je oko 0,3 milijarde evra. Što zanči da je ukupan profit na koji je plaćen porez oko 4.5 milijardi evra.

Veliki broj privrednih društava nije profitabilan, već pravi gubitke. Veliki broj je oslobođen po raznim osnovama.


Znači progresivna stopa poreza pod hitno. Oni koji zarađuju malo plaćaju malo, oni koji zarađuju mnogo neka i plate mnogo.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana