Društvo| Istorija| Kultura| Moj grad| Umetnost

Jugoslovensko Dramsko Pozorište u Beogradu

Đorđe Bobić RSS / 12.08.2012. u 09:53

U Beogradu, preko puta Cvetnog trga, na obodu Manješkog parka prisutna je neprekidno više od jednog i po veka zgrada u kojoj se događa Jugoslovensko Dramsko Pozorište iliti JDP iliti Jugodrp. Ulaz u teatar JDP je iz ulice Maršala Tita a ima i jedan od strane parka gde je scena Bojan Stupica. Prelistavajući sve transformacije koje su se u proteklom vremenu događale ovom zdanju, može se čitati ne samo sled događanja koja se tiču njega samog, već i istorija urbane matrice Beograda sažeta u jedan trajni i veoma otporni arhitekturalni arte fact koji se neverovatno brzo i uspešno prilagođavao prilikama i neprilikama. Sadanje pozorište je pretekla izgrađena zabeleška o Beogradu, jedna od retkih preživelih o svemu što beše po gradu u vek i po. Cena opstajanja uprkos nevoljama ratnim i mirnodopskim je dopisivanje teksta mnogo puta tokom vremena, štivo je prepravljano i dopunjavano novim rečima, posebno je gramatika usavršavana i prilagođavana društvenom jeziku koji je bio aktuelan i u upotrebi. Posle svega, pozorišno i arhitektonsko narečije je najviše profitiralo.

Prvo je bila jahačka škola - Dvorski manjež - zidana šezdesetih godina devetnaestog veka ali je zbog teatraskih potreba, odmah nakon Prvog svetskog rata kada je Beograd postajao Evropa, adaptirana, padok je postao scena i to je bilo prvo mesto za Narodno pozorište opet nazvano Manjež. Deset godina kasnije bio je, koliko se zna požar, pa je arhitekta Aleksej . Krasnov 1928. godine zgradu prezidao koristeći neoklasični manir, prilagođen epohi a koji je našao u svom prtljagu. Da sve bude kao u pozorištu, bez želje da se posebno apostrofita komediski, dramski ili tragedijski iskaz i žargon, stolovao je u njenom krilu jedno vreme i Parlament Kraljevine Jugoslavije.

Zgrada je sačekala Drugi svetski rat, a odmah potom nova država je poželela da napravi sebi sasvim primereno pozorište, zadužila je Bojana Stupicu, pa je on sa arhitektom Momčilom Belobrkom neoklasičnu fasadu kolege Krasnova prekrio omalterisanim zidom od opeke na kant tek da sklone narodu iz vizure tu neoklasiku neprikladnu novom društvu, napravili su trem sa fontanom i onaj mali izlog ka ulici i sve to govoreći sasvim modernim arhitektonskim jezikom.

 

Kad se zid na kant od vremena razdrmao, Jovan Ćirilov je tražio da se to uredi pa su se slikar Čedomir. Vasić i arhitekta Đorde Bobić latili posla, popravili zid i obojili ga u vesele tonove ali su tom prilikom otkrili da je ispod zida na kant očuvana fasada arhitekte Krasnova. Onda su pokazali deo neoklasike beležeći na postmoderan način intimnu istoriju zdanja JDP.

Posle je opet izbio požar, devedesetih prošlog veka tako da su početkom dvadeset prvog veka arhitekte Zoran Radojičić i Dejan Miljković, dok je Branko Cvejić uz blagonaklost Njenog Gospodstva Talije održavao teatar, izgradili novu staru zgradu, glasno i jasno govoreći savremenim jezikom sa rečima koje sežu i u budućnost. Pozorišnim manirom ponudili su premijeru sa ogromnim izlogom ispod koga su dozvolili da se vidi obnovljena fasada po viziji arhitekte Krasnova. Krug je zatvoren i sada je vreme za nastavak početka.    

U uzbudljivom sledu događaja, arhitekture i pozorišta, vatra je svagda bila prisutna i inicirala novo lice zgrade, pa je to bio kao znak odozgo kojim je opominjano da je vreme za novo delanje i novi napor za hod unapred u ne uvek poznate predele. Jugoslovensko dramsko pozorište je kao ona mitska ptica što izađe iz vatre i opstane u vremenima bilo da su joj naklonjena ili nisu, zahvaljujući pre svega svom stvaralačkom naporu i želji da sačuva poruku o čežnji za novim prostorima i da je prenese dalje. Na njeniim krilima je i arhitektonika zdanja uvek letela unapred u novi svet, sledila događaje, stvarala nove, i bivala neprekidno integralni deo pozorišne predstave koja se odvijala unutra na sceni. Sadržaj i lik zdanja Jugoslovenskog dramskog pozorišta ujedinjeni i jedinstveni uvek su mogli, a i danas to čine, da šalju u prostor autentičnu poruku o smislu arhitekture koja ne sputava sadržaj zdanja već ga glasno iskazuje i to jeste razlog njenog postojanja.

Mnoga lica JDPa  koja su se pojavljivala tokom vremena u gradskoj matrici predstavljaju odraz i sliku načina razumevanja arhitekture, ali su i odraz kulturološkog obrasca jednog trenutka, onog kada su se dešavali požari ili kada je vladar odlučio da nešto uradi na tom mestu, na primer, da napravi pozorište. Retko se dešava da jedna ista zgrada, bez totalnog rušenja predhodne strukture, tako bitno promeni svoju arhitektoniku kroz vreme i, naravno, svojim uticajem promeni i okruženje. Od neoklasike - da se ne ide dalje u prošlost - pa preko savršene moderne u sred zahuktalog socrealizma što je već samo po sebi divljenja vredan poduhvat,  zatim preko postmoderne, posle klaćenja modernističkog zida na kant,  izvedene sa kulturološkim prizvukom ili opravdanjem ali u doba ne baš spremnog da rado prihvati takvu akciju, sve do lica koje se sada vidi i oplemenjuje Beograd i koje nije dobro klasifikovati jer se dela koja prevazilaze vremenski okvir zovu sama po sebi i imaju pravo da sama biraju mesto u stvaralačkim vremenskim šemama uprkos teoretičarima i njihovim ukrštenicama.

Sva lica JDPa su nastajala u nevreme, kada se to nije očekivalo ili nije bilo uopšte uslova u društvenom i kulturnom miljeu da se ona pojave. Uvek je svako novo lice zdanja u glavnoj ulici bilo ispred onog što je okolina mogla, i nagoveštavalo je šta će se dogoditi, šta će doći. Uvek nešto do tada neviđeno,  u saglasiju sa onim unutra, sa događajima u repertoaru i na sceni i to je bilo često u suprotnosti, bezmalo u sukobu sa okruženjem, preskačući kontrolu aparatčika ili etabliranih začaurenih poslenika u kulturi. Arhitektonika lica JDPa je zajedno sa JDPom opstajala potvrđujući da je to mesto na kojem opstaje grad. Priča o neprekidnoj promeni lika, ne samo arhitektonskog već i onog iznutra, događa se uvek na istom mestu, locus JDPa je odvajkada i zauvek ubeležen u gradsku matricu kao kotva koja baš tu drži grad na Beogradskom grebenu, a jedan krak kotve je i sam naziv pozorišta, Jugoslovensko. Tu, na obodu Manješkog parka, arte fact zgrade JDP jeste pramac broda koji uplovljava u glavnu gradsku ulicu sa mnogo imena, noseći na palubi poruku o vrednosti koja se stvara, o mestu, neki put nezavisno od neumesnih promena naziva ulice. Arhitektura ove zgrade kroz sve njene likove od kada je, pre vek i po, postavljena prva cigla sjedinjena sa umetnošću pozorišta, jeste priča o neprekidnom početku putovanja kroz grad, i na polzu grada po kome se putuje.     

 

 

 

Atačmenti



Komentari (39)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

vishnja92 vishnja92 10:01 12.08.2012

zgrada JDP :)

svaki put sam ponosna kad prodjem pored nje, a tako je bivalo i ranije :)
imala je srece, svaki put.

super tekst
max.cohen92 max.cohen92 10:47 12.08.2012

Da se i ja jednom slozim sa Vama

Informativan tekst Gosn. Djordje...uvek moze bolje doduse.

Dekijev mozda najbolji projekat. Jednostavnost, pametan pristup i moderan u duzem periodu.
Mozda nije zgoreg napomenuti da je rahmetli Bojan Stupica takodje bio kolega arhitekta, ali je uradio malo ili apsolutno nista u duhu svoje vokacije da ukaze na kvalitet i lepotu zgrade svojim bezumnim sprovodjenjem kao i obicno retrogradne ideje tadasnje vlasti. Da ne bude da se opet vracam na neke tvrdnje i konstatacije iz prethodnih blogova, ali cinjenice samo potvrdjuju moje ukazivanje.

Simpatican tekst.
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 12:23 12.08.2012

Re: Da se i ja jednom slozim sa Vama

Da se i ja jednom slozim sa Vama


To ne sluti na dobro i preti da umanji efekat pisanja ... uvek govorim da pisanje bez oponenata nema smisla ...
i još, nije pristojno izostavljati jednog od autora, onda, kad spominjete tvorce pored Dejana treba neizostavno navesti i Zorana ...
palilula92 palilula92 13:25 12.08.2012

pitanje

Meni nije jasno zasto je fasada bila na kant? Mora da postoji logicno objasnjenje.

Rec opeka se koristi samo na Arhitektonskom fakultetu, ali ni tamo nije bas odomacena. Tolike godine ponavljanja "nije cigla nego opeka" nisu bas urodile plodom.

Hvala za blog.
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 13:45 12.08.2012

Re: pitanje

Neki stari inžinjer takoreći savremenik tog zaziđivanja Krasnova mi je rekao da je zidanje na kant bilo znatno jeftinije a i bila je žurba sa nekim rokovima kako je onda to već bilo, datum neki ili je neko važan trebalo da dođe da gleda predstavu, pa onda ajde na brzaka ... super je onda bilo, bez mnogo prežvakavanja i uvek nekih boljih ideja ...
foghorn foghorn 21:57 12.08.2012

Re: pitanje

palilula92
Meni nije jasno zasto je fasada bila na kant? Mora da postoji logicno objasnjenje.

Rec opeka se koristi samo na Arhitektonskom fakultetu, ali ni tamo nije bas odomacena. Tolike godine ponavljanja "nije cigla nego opeka" nisu bas urodile plodom.

Hvala za blog.


Nije samo kod arhitetaka, i mladi dunđeri na početku studija padaju na ispitu iz građevinskih materijala ukoliko im se u odgovoru umesto opeke omakne cigla :)
dusanovaiivanovamama dusanovaiivanovamama 14:50 12.08.2012

Zgrada JDP



Hvala na tekstu

Evo jos jedne slike:

Đorđe Bobić Đorđe Bobić 15:54 12.08.2012

Re: Zgrada JDP

Puno hvala, ali nigde ne mogu da nađem fotku gde se vidi cela Brašovanova fasada od strane Cvetnog trga ... bilo bi lepo ako neko nađe da okači ovde.
milisav68 milisav68 16:09 12.08.2012

Re: Zgrada JDP

Đorđe Bobić
Puno hvala, ali nigde ne mogu da nađem fotku gde se vidi cela Brašovanova fasada od strane Cvetnog trga ... bilo bi lepo ako neko nađe da okači ovde.

Možda ima ovde i ovde.
dusanovaiivanovamama dusanovaiivanovamama 16:26 12.08.2012

Re: Zgrada JDP


Politikin Zabavnik, sad vidim milisav ostavio link.
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 18:11 12.08.2012

Re: Zgrada JDP

Hvala, našao sam dve fotke koje su bolje od mojih.
Ivana Knežević Ivana Knežević 15:05 12.08.2012

Nadahnut tekst

i ljubav prema gradu.

Jos mnogo vekova.
benevolent benevolent 20:59 12.08.2012

-Шта, већ је пола осам?

Kада је избио последњи пожар у ЈДП-у, одмах је обавештен управник Јован Ћирилов, који је не "тужну" вест прокоментарисао:-Шта, већ је пола осам?
Требало је реновирати стару Бојанову даму, а најбоље је било да се напрасно и спонтано догоди пожар.
Међутим, зграда је добила и стаклени излог као заштиту првобитне фасаде од распојасаних спрејоманијака и њихових рејв екстази графита.
Тај излог се убио за писту модних ревија код улице затворене за саобраћај прве суботе у месецу од Славије до Трга Републике.
sevarlica sevarlica 14:14 13.08.2012

Preporuka

Kao i uvek g-din Bobić ima prelepe tekstove o arhitekturi. Čestitka i preporuka

pa je on sa arhitektom Momčilom Belobrkom neoklasičnu fasadu kolege Krasnova prekrio omalterisanim zidom od opeke na kant tek da sklone narodu iz vizure tu neoklasiku neprikladnu novom društvu, napravili su trem sa fontanom i onaj mali izlog ka ulici i sve to govoreći sasvim modernim arhitektonskim jezikom


Bar su ostavili netaknutu zgradu koju je Krasnov projektovao, zgrade Momira Korunovića(uprava pošte) i Milana Antonovića(palata Zora) nisu bile te sreće :S

1. Uprava pošte

vishnja92 vishnja92 18:46 13.08.2012

Re: Preporuka

ta zgrada je posle rata fantasticno unapredjena u odnosu na Korunovicevo resenje, nego si ti skapirao da je krkar otisao pa nema ko da te lupa cekicom po glavi :)))))

mozda ces imati vise srece s gosn Bobicem.

prva fotka je lakrdijaska lakrdija i dokaz da su idiotarije imale prolaz uvek i svuda (za svuda ne nudim linkove, nadji si sam).

druga je sasvim solidna interpretacija moderne, poeticna cak s obzirom na gabarit.
antioksidant antioksidant 19:02 13.08.2012

Re: Preporuka

prva fotka je lakrdijaska lakrdija i dokaz da su idiotarije imale prolaz uvek i svuda (za svuda ne nudim linkove, nadji si sam).

druga je sasvim solidna interpretacija moderne, poeticna cak s obzirom na gabarit.

prvu ce da prave ponovo, pazi šta ti kažem (čim poseku svo drveće)
vishnja92 vishnja92 19:39 13.08.2012

Re: Preporuka

i naprave lepezu cosavih bulevara knjojzi.
u pravu si.

viva la Djilas, buduci prelat! kamo oda?
sevarlica sevarlica 21:41 13.08.2012

Re: Preporuka

vishnja92
ta zgrada je posle rata fantasticno unapredjena u odnosu na Korunovicevo resenje, nego si ti skapirao da je krkar otisao pa nema ko da te lupa cekicom po glavi :)))))

mozda ces imati vise srece s gosn Bobicem.

prva fotka je lakrdijaska lakrdija i dokaz da su idiotarije imale prolaz uvek i svuda (za svuda ne nudim linkove, nadji si sam).

druga je sasvim solidna interpretacija moderne, poeticna cak s obzirom na gabarit.


Kruna protiv kutije šibica. Zanimljiv izbor.

Sedi jedan :)

p.s. pa od Krkara čekić ima neku težinu od tebe , jok...
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 21:51 13.08.2012

Re: Preporuka i još malo

Svakako se ne može govoriti o unapređenju ... posle bombardovanja koje je znatno oštetilo Korunovićevu zgradu sazidana je sasvim nova zgrada, istina na temeljima one od pre rata, i to su dva sasvim različita arte facta i ne mogu se porediti. Svaka od njih govori jezikom svog vremena s tim što je Korunovićeva autentični primer srpsko-vizantiskog stila zaista visoke vrednosti i nije loše birati reči kada se o njoj govori, dok je posleratno zdanje u trendu moderne koja je u to vreme bila aktuelna u Evropi i takođe u tom načinu ima svoj, recimo savremeni identitet. Svaka od njih dve obeležava veoma jasno dva perioda istorije beogradske arhitekture i mislim da su obe zbog toga dragocene, posebno ona Korunovićeva. Naravno, ne mislim da je umesno sada ponovo vraćati u život Korunovićevu zgradu. Ona je zapisana u gradsku memoriju i odatle će slati svoju poruku o vremenu u kome je nastala a ova posleratna je preživela i takođe se beleži u istu istorisku knjigu. Zato, ponavljam, njih dve se ne mogu porediti već iz njih treba čitati šta se to Beogradu događalo. A o ukusima se ne diskutuje, svako ima pravo na obožavanje nečega i taj lični izbor se mora poštovati.
sevarlica sevarlica 22:23 13.08.2012

Re: Preporuka i još malo

dok je posleratno zdanje u trendu moderne koja je u to vreme bila aktuelna u Evropi i takođe u tom načinu ima svoj, recimo savremeni identitet.


Potpuno se slažem, meni lično izgled zgrade ne smeta (preterano), samo mislim da je lokacija i okruženje čine još jednostavnijom i nekako se gubi među ostalim objektima. Da je ovakva zgrada montirana npr. kod fontane na NBG-u to bi bio pun pogodak.
vishnja92 vishnja92 06:30 14.08.2012

Re: Preporuka i još malo

Da je ovakva zgrada montirana npr. kod fontane na NBG-u to bi bio pun pogodak.



toliko o razumevanju i poznavanju stilova.

ps
Svaka od njih dve obeležava veoma jasno dva perioda istorije beogradske arhitekture i mislim da su obe zbog toga dragocene, posebno ona Korunovićeva.


istorijska vrednost joj se svakako ne moze osporiti, kao ni ovo:
Svaka od njih govori jezikom svog vremena s tim što je Korunovićeva autentični primer srpsko-vizantiskog stila zaista visoke vrednosti i nije loše birati reči kada se o njoj govori, dok je posleratno zdanje u trendu moderne koja je u to vreme bila aktuelna u Evropi i takođe u tom načinu ima svoj, recimo savremeni identitet.


zapravo se slazem sa celim komentarom, izuzev sto smatram da srpsko-vizantijski stil srpskoj arhitekturi nije doneo nikakav bitan kvalitet, osim parcenceta nategnute i napadne autenticnosti prilicno sumnjive kakvoce.
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 06:51 14.08.2012

Re: Preporuka i još malo

srpsko-vizantijski stil srpskoj arhitekturi nije doneo nikakav bitan kvalitet, osim parcenceta nategnute i napadne autenticnosti prilicno sumnjive kakvoce.

tako nekako, u pravu ste, ali to je bilo, dogodilo se a nije dobro svoju prošlost trpati pod tepih ... posebno kada je u pitanju Korunović, on je zaista istraživao i nalazio modele sasvim posebne vrednosti.
vishnja92 vishnja92 07:05 14.08.2012

Re: Preporuka i još malo

naravno, slazem se. ne treba je trpati pod tepih, ali je ne treba ni nasilno ozivljavati.

antioksidant antioksidant 07:35 14.08.2012

Re: Preporuka i još malo

ali je ne treba ni nasilno ozivljavati.

kako tako protiv narodne volje?
dole drveće!
živele zgrade krune!
živeli zidovi (4 na broju)!
sevarlica sevarlica 08:07 14.08.2012

Re: Preporuka i još malo




toliko o razumevanju i poznavanju stilova.


Upravo! Samo što se moje poznavanje ne meri nivoom sarkazma kao kod tebe, već strukom. Uživaj u svom soc-realizmu koji je Beograda napravio bezličnu selendru od milion stanovnika. Koliko je arhitektura sadržana u formi toliko je i u detaljima. Kutije šibica detalje nemaju već samo svrhu. Toliko o tome.


zapravo se slazem sa celim komentarom, izuzev sto smatram da srpsko-vizantijski stil srpskoj arhitekturi nije doneo nikakav bitan kvalitet, osim parcenceta nategnute i napadne autenticnosti prilicno sumnjive kakvoce.


Soc. realizam sigurno jeste!!!
Koliko god cenio npr. jednog Mihajla Mitrovića, ne mogu da progutam Rudo kao arhitektonsko čudo ni za 1000 godina.

Ukoliko objekte sklapaš i vidiš kao što sklapaš rečenice, onda mi je sve jasno.


naravno, slazem se. ne treba je trpati pod tepih, ali je ne treba ni nasilno ozivljavati.


O oživljavanju si govorila ti Višnja.
vishnja92 vishnja92 08:23 14.08.2012

Re: Preporuka i još malo

strukom.

ne znam o kojoj struci govoris ako zgradu poste i Fontanu trpas u isti arhitektonski izraz.
takodje, ne znam otkud Rudo u celoj ovoj prici, tesko pratim takav tok misli.

uostalom, dizem ruke, ovo je blog o zgradi JDP-a, a ti te fotke poste kacis gde god stignes, totalno van konteksta. napisi tekst pa trazi gostovanje, ili racunaj s reakcijom kolega koje imaju drugacije misljenje od tebe.

o, sto volim vas neprikosnovene "strucnjake".

gosn Bobicu, izvinjavam se zbog trola, necu vise.

sevarlica sevarlica 08:31 14.08.2012

Re: Preporuka i još malo

o, sto volim vas neprikosnovene "strucnjake".

gosn Bobicu, izvinjavam se zbog trola, necu vise.


Višnja ti si mene popljuvala i to bukvalno, ne ja tebe.
Slike sam okačio samo kao podsećanje da još nekolicina zgrada deli istu ili sličnu sudbinu sa JDP-om, jer i to je deo ove priče, ajd stvarno da ne trolujemo više, ako hoćeš piši mi na pvt :)

Gosn Bobić, takođe izvinjavam.
Milan Novković Milan Novković 09:03 14.08.2012

Re: Preporuka i još malo

takođe izvinjavam

A ko će nama sa sela da se izvini zbog pežorativne upotrebe reči "selo" i njenih derivata?
antioksidant antioksidant 09:09 14.08.2012

Re: Preporuka i još malo

Milan Novković
takođe izvinjavam

A ko će nama sa sela da se izvini zbog pežorativne upotrebe reči "selo" i njenih derivata?

evo ja ću (zamisli uz cvetić i flajku vina i kutiju pralina )
(ako mi je u odbranu, trudim se, nije da se ne trudim...)
Milan Novković Milan Novković 09:15 14.08.2012

Re: Preporuka i još malo

evo ja ću (zamisli uz cvetić i flajku vina i kutiju pralina )
(ako mi je u odbranu, trudim se, nije da se ne trudim...)

Može, iako ne vidim gde si to eksplicitno zgrešio - mora da su ti misli bludne
antioksidant antioksidant 09:26 14.08.2012

Re: Preporuka i još malo

na stranu misli (nismo valjda dotle došli da se zbog misli crvenimo i da se izvinjavamo) ja to više kao izgovor za vino i praline (cvet će već naći put do kome/kojoj pripada)
uros_vozdovac uros_vozdovac 18:19 14.08.2012

malo trola

da ne bude prazno

Đorđe jes` video ono čudo u Skoplju? Šta misliš?

Za ostale, ćevapi ispod Trijumfalne kapije su sjajni...
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 18:26 14.08.2012

Re: malo trola

Nisam video to u Skoplju, a možda i jesam ali tamo ima više njih, mislim čuda, pa kaži o čemu se radi ili okači neku sliku da se čudimo tom posebnom čudu ...
uros_vozdovac uros_vozdovac 19:16 14.08.2012

Re: malo trola

Evo video, nije mi moja kamera pri ruci

Ovo kao da je uletelo na trg sa snimanja Monti Pajtona


Mi krenuli na ćevape, još jednom za svaku su preporuku
OVO JE LINK

Fontana detalj
Još jedan link

I još koji link
Klik!
Klik!
Klik!
Klik!
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 20:10 14.08.2012

Re: malo trola

Da to sam video ranije i pomislio koliko čežnja za identitetom može da motiviše ali kad nisi dorastao zadatku onda ispadne neopisani kič. Hvala na lepoj zbirci čuda sa južne strane koju si ovde pokazao. A kad samo pomislim da je posle onog skopskog zemljotresa gradski urbanistički plan radio Kenzo Tange, veliki deo je izgrađen, bio je fantastičan ali oni nažalost ništa nisu od toga naučili, opredelili su se za glamurozni i skupi kič, misle da će tako da budu prepoznati. Ali nisu jedini, i ovde ima toga ponegde, seti se Karićevih vila po Dedinju sda ne nabrjajam dalje. Makedonci se upisuju u tu ligu ništa manje sa Aleksandrom Makedonskim ...
uros_vozdovac uros_vozdovac 20:22 14.08.2012

Re: malo trola

Da to sa identitetom se ogleda u ozbiljnoj inflaciji zastava, naime zastave vidiš i gde očekuješ i gde ne očekuješ. Gde ih ne očekuješ su velike a gde ih očekuješ su ogromne.
Na jednoj raskrsnici u Skoplju, tu nam žive prijatelji, a raskrsnica je po veličini sliča npr Cara Dušana/Francuska ima ogroman jarbol sa ogromnom zastavom. Kad malo jače dune zastava liže balkon i zgradu - nema dovoljno prostora.

Sve u svemu od lepog grada napraviše nešto što ostavlja utisak. Neverica je nekako najpribližnija, vidiš a ne veruješ.
Živeo sam u zgradi koju je Kenzo projektovao, dosta su propale od lošeg održavanja.
Krst na Vodnu je poseban užas, osvetljen je noću nekim fensi svetlima, kad stvarno padne mrak, a vreo vazduh daje efekat titranja, izgleda kao da gori - nedostaje samo ekipa iz KKK da se postroje oko krsta.

Gradski park je zauzvrat ostao kao nekad, najlepši i najromantičniji park u ex YU, uprkos stadionu Vardara, koji nosi ponosno ime Filip II Makedonski Arena.

Ove nove zgrade koje se vide preko reko su Muzej, Ustavni sud i ne znam tačno još šta izgledaju monumentalno spreda, ali sa strane zbog nedostatka prostora izgledaju neobično usko. Kao kulise. To što su poptuno nove sa modernim prozirima i staklima u kontrastu željenjim antičkim stilom - izgledaju groteskno. Kao one stare Terazije na NBG.

Ova moja skopska ekipa se složno užasava, ali njih niko ne pita ništa.

Albanski deo grada izgleda očekivano. Mnogo se gradilo i sazidalo tamo ali bez ikakve svesti za opšte, trotoari, ulice, sve je manje više nabacano, šta je privatno to je super, šta je opšte to je koliko se mora.
uros_vozdovac uros_vozdovac 20:25 14.08.2012

Re: malo trola

Zaboravih...

Ispred sedišta Vlade RM ima lepa kolekcija kipova, i njima je neko kidao ruke i noge...


p.s. spomenik Aleksandru Makedonskom svira muziku. Ne lažem, majke mi! Svira. E sad, kad zaurla turbina ispod koja pravi efekat magle, a urla ljudski, onda se ne čuje više muzika. Kolateralna korist.
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 21:16 14.08.2012

Re: malo trola


Probudio si mi radoznalost za uživanje in vivo pa ću najesen da dođem u Skopje, ionako treba da posetim naselje Aerodrom za koje sam 1973 uradio urbanistički plan ... na slikici je sadašnji izgled naselja Aerodrom.
uros_vozdovac uros_vozdovac 21:53 14.08.2012

Re: malo trola

Hehe, ne zaboravi one ćevape, doživljaj su. Mada je fora jesti ćevape ispod Trijumfalne kapije, da me vidi Remark!
E još na svu muku na sred trga u onoj gomili spomenika nabacanih bez ikakvog smisla stoji gazebo. Na zaprepašćenje svih, a ponajviše njega.
Njuz je sjajno opisao stanje ovde:
Klik!

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana