Odluka EU da približavanje BIH toj integraciji uslovi sprovođenjem izmena izbora Predsedništva i Doma naroda BIH zbog sudskog spora Sejdić-Finci dovela je BH političare u tešku situaciju. Dok se oko Doma naroda parlamentarne skupštine BH nazire rešenje (iz RS bi, pored četiri Srbina, bio i jedan ili dva pripadnika ostalih, a u FBIH, uz četiri Bošnjaka i toliko Hrvata, još dva ili četiri ostala) za izbor članova predsedništva gde pripadnicima nacionalnih manjina u BIH ne bi bilo onemogućeno da se barem kandiduju teško da se mnogo odmaklo. U RS predlažu da se u tom entitetu bira jedan član predsedništva bez determinisane etničke pripadnosti, dok neke partije poput PDP-a, Mladena Ivanića, nemaju ništa protiv i da Skupština RS bira jednog člana trojnog predsedništva BiH.
Međutim, u Federaciji BiH traži se način da dođe do posrednog izbora dva člana predsedništva, mada ni direktan izbor nije stran ni SDA, niti HDZ-u, pod uslovom da Federaciju BIH podele na dve izborne jedinice, od kojih bi jedna bila većinski hrvatska. Čini se ipak da se rešenje traži u posrednom izboru (pre nekim predlozima Dom naroda BH davao bi konačnu saglasnost, pod uslovom da većina predstavnika iz sva tri naroda to odobri u tom telu). Ipak, budući da RS insistira na neposrednom izboru jednog člana, ako bi se dva birala u Domu naroda FBIH to bi stvaralo asimetriju protiv koje su bošnjačke partije.
Predlažem novu formulu: preslikavanje američkog elektorskog sistema kod izbora predsednika te države. Naime, Federacija BIH bi imala deset elektorskih jedinica koje bi bile u stvari sadašnji kantoni, dok bi RS praktično na izborima, kao jedna (elektorska) izborna jedinica birala jednog člana trojnog predsedništva (tu se faktički ništa ne bi promenilo osim što birani ne bi morao da bude Srbin, ali bi to u praksi bio). U FBIH bi dva kandidata koja dobiju najviše elektora, tj. prvoplasirani i drugoplasirani po broju pobeda u postojećih 10 kantona, postali članovi trojnog predsedništva države. Ako bi npr. drugolasirani i trećeplasirani imali isti broj pobeda, odnosno elektora, iz trke bi ispao onaj koji bi imao najmanju procentualnu razliku u odnosu na drugo-plasiranog u ''najtešnjoj'' pobedi. Npr. ako bi drugo-plasirani i treće-plasirani imali po tri pobede onda bi ispao onaj ko je ostvario ''najmršaviju'' pobedu, npr. 32% prema 31% od ukupnog broja glasača u nekom od kantona. Kada su u pitanju birači iz Distrikta Brčko, oni bi glasali u skladu sa opcijom Federacija BIH ili RS, ali bi npr. oni iz opcije FBIH mogli da imaju pod-opciju kanton Tuzla ili Posavski kanton (budući da je teritorija Distrikta pored RS pripadala i tim kantonima). Ipak, ovde treba biti oprezan, i npr. ne bi se smelo dozvoliti da broj onih koji se odluče za bilo koju pod-opciju bude veći od petine biračkog tela datog kantona.
Zašto je ovo rešenje možda prihvatljivo za sve strane. Za Srbe jer je to faktički i predlog stranaka iz RS. Za Hrvate jer bi samo teorijski moglo da ne dođe do izbora ''autentičnog'' Hrvata. Za Bošnjake jer bi se izbeglo novo crtanje mapa, odnosno izbornih jedinica, i na neki način ustroj FBIH bi bio potvrđen, odnosno pojačan. Pored toga, ovo bi bio džentlemenski način delimičnog rešavanja tzv. hrvatskog pitanja (biranje hrvatskog člana predsedništva BIH je nešto što i pojedine bošnjačke stranke smatraju nelegitimnim), a da formalno nema nikakvog etničkog određenja, što Bošnjaci žele da izbegnu.