Zabava| Životni stil

Uspeh, IQ versus EQ, čemu?

vladimir petrovic RSS / 01.11.2012. u 11:28

                It's a new dawn/ It's a new day/ It's a new life/ For me/ And I'm feeling good

1. Kažu da je inteligencija precenjena. 

Dobro, bolje je da čovek ima koeficijent inteligencije (IQ) 170 nego 70, ali mnogi sve više otvoreno ukazuju da je za čoveka danas najvažnije da bude uspešan u onome što radi. A inteligencija ne mora baš biti neophodna za uspešnost. Čak ima puno inteligentnih ljudi oko nas koji su neuspešni; drugim rečima, inteligentnost i uspešnost često  ne idu zajedno.

Naime, neka novija istraživanja pokazuju da izuzetno uspešnim osobama nije inteligencija pomogla da budu to što jesu, već nešto drugo. Otkrivati to „nešto drugo" je izazov. 

U međuvremenu, sve više se čuje parola: „Da biste bili srećni i zadovoljni, budite uspešni u onome što preduzimate". Ukazuje se, narodski rečeno, da ne kukuriču od sreće i zadovoljstva životom oni koji su inteligentni, već oni koji su -  uspešni.

Izgleda da nije bez veze onaj stari beogradski grafiti: Glupo  je  biti  pametan, a  siromašan. (Ostavimo po strani činjenicu da neki vide razliku, makar i nijansnu, između pameti i inteligencije). A kao što već rekoh, ima pametnih/inteligentnih i - siromašnih! Mantra  Nije sve u novcu,  koju obično slušamo u odrastanju,  ne drži  previše vodu! (Usput, neki cinici u medijima primećuju da srpska iskustva, kao i iskustva još nekih zemalja u tzv. tranziciji, ne vezuju brzi napredak za - um i čestitost).

Uspeh, samo uspeh! - šapuću lišće dok vijori na drveću, ptičice dok radosno lete iznad naših glava i oblaci koji plove žureći nekamo. I pčele koje neumorno i sistematično rade. Nekoga pokreće nužda, kod drugoga to ide samo od sebe, a najbolje je kad čovek radi samouvereno, nezavisno i - uspešno.

O uspehu su u poslednje vreme iskovane mnoge zanimljive fraze: „Ništa ne uspeva tako dobro kao uspeh". (Nothing succeeds like success. Rien ne réussit comme le succès). „Uspeh rađa uspeh", „Treba pobediti, a ne izgubiti". Između redova tih poruka kao da stoji ono filiprotovsko: „Izbegnite, iznad svega, beznačajnost. Ne smete ostati niko i ništa! Učinite nešto od sebe!". Drugim rečima: „Uspi ili - neka te nema!", jer niko ne voli neuspešne.

Naravno, pojam uspeha može se raznoliko tumačiti, posebno od strane onih koji su iole filozofski raspoloženi. Neki od njih su spremni da ustvrde kako „cilj treba da bude - imati cilj, a težnja imati težnju", odnosno da je važan put ka uspehu, a ne sam uspeh. Pritom ukazuju da uspeh može imati  i - lošu stranu. Navodim dva mišljenja:

Umberto Eko: U Americi postoji puritanska etika i mitologija uspeha. Onaj ko je uspešan - taj je dobar. U latinskim zemljama, u katoličkim zemljama, uspešan čovek je grešnik. Prilično staromodno!

Ivo Andrić: Često u životu, uspeh je ono što čoveku lomi vrat. Prilično fatalističko!

Doduše, čovek se može uslovno složiti sa navedenim mišljenjima, ali to ne znači da ne treba da se trudi  da bude uspešan u onome što radi, kao i da to postigne.

A evo i jednog savremenijeg mišljenja (od nepoznatog autora), koje ukazuje da uspešnost može pomoći čoveku da lakše podnese neke lične nedaće: Prevareni muškarac  najbolje se sveti  ženi kada dokaže da je- poslovno uspešan muškarac. (Ja lično to razumem).

2. A ako suva (racionalna, kognitivna) inteligencija (ipak) nema mnogo veze sa uspešnošću, onda se nameće potreba za novom merom. Ta nova mera je - emocionalna inteligencija (EQ). Kažu da ona omogućuje da lakše dođemo do uspeha boljim iskorišćavanjem naših sveukupnih emocionalnih potencijala i izdignemo se nad drugima iz okruženja. A bazira se, kao što i ime kaže, na - emocijama.

Evo jedne od mnogih definicija emocionalne inteligencije: sposobnost prepoznavanja osećaja, njihovog jasnog identifikovanja, razumevanja, kontrolisanja i korišćenja za izražavanje misli i delovanje. Naglasak je, dakle, na osećanjima. Samo po sebi je razumljivo koliku ulogu ona imaju u nošenju sa svakodnevnim situacijama, komuniciranju s drugim osobama i, što je posebno važno, u donošenju odluka. Sve je u tome da spoznamo šta su osećanja, šta ona znače i kako bi trebalo da se odnosimo prema njima. (Knjige tipa "Filozofija osećanja" polaze od toga da mi pomoću osećanja - bilo da je to sreća, tuga, strepnja, strah, ljutnja ili očajanje - spontano zauzimamo stav prema stvarnosti i pre nego što uopšte počnemo da razmišljamo i analiziramo).

Osećaji! Samopouzdanje! Akcija i istrajnost!

Za razliku od IQ, koji nam je dat rođenjem, koeficijent emocionalne inteligencije (EQ) se stiče - razvija se u životnom hodu. To je važno shvatiti. Može se, dakle, raditi na njegovom povećanju u svakom dobu. Svakog dana, na svakom mestu, u svakom pogledu. (Ja, lično, preferiram "stečeno" nad "urođenim").

Koncept emocionalne inteligencije pojavio se, koliko ja znam, krajem prošloga veka, a za njegovu svetsku afirmaciju mnogo je doprineo Danijel Goulman sa knjigom Emocionalna inteligencija, zašto ona može biti značajnija od IQ (Već u podnaslovu se ukazuje da EQ može biti značajnija od IQ!). Danas je ta knjiga klasik modernog doba. Mnogo je prevođena i doživela milionske tiraže. U njenom najavljivanju obično se ističe da autor stavlja, dakle, EQ iznad IQ u analizi preduslova za uspeh i sreću čoveka u savremenom društvu. Bazirajući svoje istraživanje na brojnim primerima odraslih (ali i dece), on predstavlja čitaocima potpun i sveobuhvatan pristup sve prisutnijoj temi emocionalne inteligencije.

Pritom, ukazuje da, za razliku od IQ, visok nivo EQ uglavnom garantuje uspeh, bilo privatno ili poslovno, sa mnoštvom dokaza. Polazi se od toga da se emocionalno inteligentna osoba neće lako zbuniti, retko žali za svojim odlukama ili postupcima, vrlo dobro se nosi sa stresom. Ne propušta svoje prilike, iskorišćava svoje prednosti, ne zaboravlja ono što je važno (a nije sve podjednako važno). Prihvata izazove i ne slama se pod pritiscima; ne dangubi nad počinjenim pogreškama, zapravo svesno reaguje na svoje gubitke. Svesna  je svog unutrašnjeg dijaloga. Samoograničava se, ali ima visoko samopouzdanje; zna prepoznati svoje vrednosti; izgrađuje i nalazi u sebi svoje svemoguće JA. Zdravija je i zadovoljnija životom od onih koji pretenduju na racionalnu inteligenciju. 

Međutim, EQ je teže merljiva od IQ, ali neki teoretičari navode sledeće kriterije značajne za emocionalnu inteligenciju: kako vidimo sebe i koliko smo sposobni da identifikujemo različite emocije u isto vreme. Pritom se ima u vidu samopouzdanje, samosvest i neovisnost. Važni su i naš odnos prema drugima (empatija kao sposobnost da osetimo tuđe emocije), društvena odgovornost (shvatanje našeg doprinosa za opšte dobro), naša sposobnost da tolerišemo stres i kontrolišemo impulzivne reakcije, itd. Naravno, ljudi su nepredvidivi i mnogima je teško da potpuno zavladaju svojim osećajima, ali to ne znači da ne treba pokušavati.

Kažu da emocionalna inteligencija nudi rešenja za probleme vaspitanja, školstva, zaposlenja, braka. Verovatno i seksa. Za one koji nemaju visok nivo emocionalne inteligencije, ova saznanja stižu kao pravo otkriće. S druge strane, oni koji poseduju pomenute emocionalne veštine dobijaju pravu potvrdu koliko je njihovo posedovanje značajno, kao i koliko te veštine olakšavaju brigu za zajednički život ljudi i odnose među njima. Ne zvuči  loše, samo treba to sprovesti u život.

Knjiga je prevedena na srpski i hrvatski. 

3. Na kraju, da kažem i da se poznati američki poslovni magazin Forbs (Forbes)  nedavno posebno bavio pitanjima emocionalne inteligencije, polazeći od onoga što sam gore već pomenuo: dobro obrazovanje i inteligencija jesu važni, ali nedovoljni da bi  čovek u potpunosti iskoristio svoje potencijale i bio uspešan.

Pored emotivne inteligencije pominju se još dve vrste: moralna i telesna.

Moralna inteligencija (MQ) direktno prati EQ, jer se bavi čovekovim integritetom i osećajem za odgovornost, saosećajnost i opraštanje. Način na koji se neko ponaša prema sebi je način na koji će se i drugi ponašati prema njemu. Preuzimanje obaveza, zadržavanje svog intergiteta i iskrenost su krucijalni za moralnu inteligenciju. A "saveti za unapređenje" jesu: Pravite manje izgovora i preuzmite odgovornost za svoja dela. Izbegavajte male bele laži. Pokažite saosećanje i poštovanje u komunikaciji sa drugima. Vežbajte prihvatanje i pokažite toleranciju za mane dugih ljudi. Opraštanje se ne odnosi samo na to kako se odnosimo prema drugima, već i kako se odnosimo i osećamo prema sebi samima.

Tu je i telesna inteligencija (BQ), koja odražava ono što znate o svom telu, kako se osećate u vezi s njim i kako vodite računa o njemu. Polazi se od toga da nam naše telo konstantno govori stvari. Da li slušamo te signale ili ih ignorišemo? Da li svakodnevno jedemo hranu koja daje ili oduzima energiju? Da li se dovoljno odmaramo? Da li vežbamo i vodimo računa o našem telu? S tim u vezi, ukazuje se da telesna inteligencija uveliko određuje naša osećanja, misli, samopouzdanje, stanje uma i nivo energije. A "saveti za unapređenje" ovde jesu: Bar jednom dnevno, poslušajte poruke koje vam vaše telo šalje u vezi sa vašim zdravljem. Dobra ishrana, redovno vežbanje i odgovarajući odmor su glavni aspekti visoke BQ. Praćenje vaše težine, vežbanje umerenosti u alkoholu i slobodno vreme mogu dramatično da doprinesu funkcionisanju vašeg mozga.

Budite emocionalno (moralno i telesno) inteligentni!

P. S. Slobodan sam da pretpostavim da najinteligentniji blogeri ovde (mislim na one sa najvišim IQ) nisu i - najuspešniji blogeri!

Atačmenti



Komentari (94)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Jukie Jukie 11:35 01.11.2012

Prvi

A inače mislim da je tekst bezveze i na nivou ovih linkova za duge sate dosade, koje vidimo na desnoj strani ekrana:

"Roki" večeras u 21.02
Večeras u Bioskopu 92 očekuje vas klutni „Roki“, koji je proslavio Silvestera Stalonea. Osim što igra u glavnoj...
01.11.2012 / 18:17
Abraham Linkoln daleki Klunijev rođak?
01.11.2012 / 17:40
Najhladnija haljina na svetu
01.11.2012 / 15:45
Muzika zaista pokreće svet (VIDEO)
Čitajte ostale članke...
B92 / Putovanja
Sikstinska kapela propada zbog posetilaca
Vatikan upozorava da će morati da ograniči broj posetilaca Sikstinske kapele zato što zagađenje oštećuje Mikelanđelove...
01.11.2012 / 15:55
Jesen u Amsterdamu (VIDEO)
01.11.2012 / 03:00
Top 5: Najzanimljiviji buvljaci sveta
expolicajac expolicajac 11:44 01.11.2012

Re: Prvi

Jukie
A inače mislim da je tekst bezveze i na nivou ovih linkova za duge sate dosade, koje vidimo na desnoj strani ekrana:

"Roki" večeras u 21.02
Večeras u Bioskopu 92 očekuje vas klutni „Roki“, koji je proslavio Silvestera Stalonea. Osim što igra u glavnoj...
01.11.2012 / 18:17
Abraham Linkoln daleki Klunijev rođak?
01.11.2012 / 17:40
Najhladnija haljina na svetu
01.11.2012 / 15:45
Muzika zaista pokreće svet (VIDEO)
Čitajte ostale članke...
B92 / Putovanja
Sikstinska kapela propada zbog posetilaca
Vatikan upozorava da će morati da ograniči broj posetilaca Sikstinske kapele zato što zagađenje oštećuje Mikelanđelove...
01.11.2012 / 15:55
Jesen u Amsterdamu (VIDEO)
01.11.2012 / 03:00
Top 5: Najzanimljiviji buvljaci sveta

I ja se držim one stare "Srećni i debeli"
A inače mislim da tekst nije dosadan.
Jukie Jukie 11:55 01.11.2012

Re: Prvi

expolicajac

A inače mislim da tekst nije dosadan.

Ja mislim da jeste pošto nije rečeno ništa novo.
Čitam juče na blicu tekst o petoro ili šestoro dece koja imaju IQ preko 160 a naslov je da su pametniji od Ajnštajna.
Među gomilom komentara o tome kako je Ajnštajn bio debil kome je dobrodušna Mileva (koja je bila ekstremno inteligentna zato što je bila Srpkinja) sve radila pa on prisvojio njene zasluge, nalazi se i gomila komentara u kojima se zlurado naglašava da mnogi ljudi sa visokim IQ nisu, recimo, uspešni u životu, ha, ha, eto im, bolje da su bili glupi kao mi pa bi imali lep posao, ženicu, dečicu, labrador retrivera i kuću sa bazenom.
E sad pošto su komentatori niske inteligencije (što sami naglašavaju), oni ne shvataju da ne biraš sam svoj koeficijent inteligencije, boju očiju i kože itd. kada se rađaš, nego šta te zapadne kao na lutriji
I jak im je taj EQ kad im je vrhunac radosti da se sprdaju sa nekim zato što ume da uradi zadatke koje oni ne umeju
Kazezoze Kazezoze 14:20 01.11.2012

Re: Prvi

A inače mislim da tekst nije dosadan.

površan je jer se, umesto konkretnih primera o izgradnji emocionalne inteligencije (pošto je stečena), bavi definicijama i nepotrebnim citatima.

evo i konkretnog pitanja za autora: kako steći empatiju?
vladimir petrovic vladimir petrovic 14:43 01.11.2012

Re: Prvi

Jukie
... mislim da je tekst bezveze

Šališ se?


Mene uvek zanimaju pitanja iteligencije i emocija, a i uspeha. To me rukovodilo ovde. (Dao sam link na Forbs, da ne bi neko krivo shvatio da ja "govorim napamet".

Usput, nadam se da ću nešto naučiti, jer sam već rekao da sam pobornik "stečenog znanja".

A kao što neke blogočitaoce ne interesuje seksanje à la Erica Jong (zipless fuck je za njih špansko selo), tako druge ne dodiruju pitanja inteligencije, emocija, uspeha i slično.
Ja to razumem. Blago krotkima duhom...
blue rider blue rider 15:10 01.11.2012

Re: Prvi

Eto, neko ne mora ni da racuna svoj EQ, sve je jasno! :) (naravno poruceno dragom/j jukie)
Hansel Hansel 15:35 01.11.2012

Re: Prvi

Kazezoze
površan je jer se, umesto konkretnih primera o izgradnji emocionalne inteligencije (pošto je stečena), bavi definicijama i nepotrebnim citatima.evo i konkretnog pitanja za autora: kako steći empatiju?

Pa, sad, ako hoćemo da znamo o čemu pričamo, da to razumemo, valjda moramo i da definišemo?

A, inače, ne znam čija je izvorno teza da je EI stečena, tj. isključivo stečena osobina (piše i u tekstu, video sam) -- u eksperimentima je pokazano da već deca drugačije reaguju na istu vrstu problema, da ne kažemo - iskušenja (npr. u klasičnom testu - ja sada idem, a vi nemojte da dirate kolače dok se ne vratim - pa onda koje sve varijacije postoje - s obećanim nagradama ili kaznama... (A da je podložna oblikovanju, naravno da jeste, kao i kognitivna inteligencija.)

Ovo me sada podsetilo na priču oca mog kuma -- kada je bio mali, deca nisu smela da jedu dok se gost ne posluži. I, došao, tako, gost, i priča, priča... A kolači na stolu stoje, deca sede, ćute i čeznu. Mališa nije prekršio svoje vaspitanje - da uzme kolač pre gosta. Ali, zato mu je, u zgodnom trenutku, ugurao kolač u usta!
vladimir petrovic vladimir petrovic 10:27 02.11.2012

¿Por qué no te callas?

Kazezoze
... površan je jer se, umesto konkretnih primera o izgradnji emocionalne inteligencije (pošto je stečena), bavi definicijama i nepotrebnim citatima.

Ti si moj dežurni pljuvač. Čekam da ti dosadi.

Kao što kažu da je lepota u očima posmatrača, tako je i zloba u očima posmatrača.

Ne smaraj više sa tim da ima nepotrebnih citata.

NEMA. Sve je na svom mestu.

-------------------------
P. S. Ne mogu da zaboravim kako si bio nekulturan kod blogokolege Nikole Kneževića, finog čoveka:

Kazezoze
Nikola Knežević

Ja ne osuđujem nikoga. Nisam za zabranu niti izložbe niti Prajda već dajem svoje mišljenje. Valjda na to imam pravo ili mislite da možda nemam pravo da dam svoje mišljenje povodom izložbe?

super, a što onda urlaš?
nervoza, čemu?

Manjka ti kulture kad se tako obraćaš sagovorniku!


Tako ti je odgovorio Nikola - manjka ti kulture kada se obraćaš sagovornicima!
Kazezoze Kazezoze 11:24 02.11.2012

Re: ¿Por qué no te callas?

Ti si moj dežurni pljuvač. Čekam da ti dosadi.

Kao što kažu da je lepota u očima posmatrača, tako je i zloba u očima posmatrača.

Ne smaraj više sa tim da ima nepotrebnih citata.

NEMA. Sve je na svom mestu.

nisam se bavio tobom nego tvojim tekstom, a to što se ti primaš ko uvređena mlada je tvoj problem.

naravno na konkretno pitanje nisi ni pokušao da smisliš neki odgovor (ili bar da nađeš odgovor u knjizi o emocionalnoj inteligenciji).

da te potsetim, pitanje glasi: kako steći empatiju?

uzgred, kad već spominješ moj dialog sa nikolom, promaklo ti je da se moj komentar odnosio na njegovo pisanje masnim, boldovanim slovima, što se u internet komunikaciji smatra deranjem ili kako ja volim da kažem "urlanjem".
dakle, pitanje je ko se od nas dvojice nekulturno ponašao, ja koji sam mu ukazao na urlanje ili on koji je urlao?
Kao što kažu da je lepota u očima posmatrača, tako je i zloba u očima posmatrača.

ni lepota ni zloba nisu u očima posmatrača, sve je to stvar emocionalne inteligencije.
ecce-florian ecce-florian 09:22 04.11.2012

Re: ¿Por qué no te callas?

da te potsetim, pitanje glasi: kako steći empatiju?

na on line kursu Kaz
How To Discover & Market Your Own Value In The New “Empathy Economy”
mili92 mili92 11:46 01.11.2012

EQ

Први, баш сам успјешан!
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 12:09 01.11.2012

Sve naše inteligencije

vladimire petroviću, ne mogu da verujem da si u svom tekstu izostavio socijalnu, a pogotovo seksualnu nteligenciju. Zato, u svom komentaru, moram biti malo opširniji:

Kada je dr Danijel Goleman svoja istraživanja o afektivnoj sferi ličnosti uobličio u knjigu „Emocionalna inteligencija“ , koja je ubrzo postala svetski hit, a zatim ih proširio i na grupnu dinamiku, pa objavio novu studiju „Socijalna inteligencija“, samo je bilo pitanje dana kada će se početi govoriti i pisati i o seksualnoj inteligenciji. Na taj dan se, naravno, nije dugo čekalo.

Dr Sheree Conrad i dr Michael Milburn posle privođnja kraju svog obimnog istraživanja o seksualnom životu u SAD, sa velikim čuđenjem su konstatovali da gotovo pola veka od seksualne revolucije 60-tih, u kojoj su porušeni svi tabui, zapanjujuće velik broj Amerikanaca oba pola još uvek u tišini pati od hroničnog poremećaja seksualnog života, uključujući nedostatak želje, impotenciju i nemogućnost da doživi orgazam. Ako ćemo pravo čuđenju i nije bilo mesta. Konradova i Milburn su izgleda zaboravili da se, za razliku od znanja, socijalno iskustvo ne akomulira i da ga svaki pojedinac nanovo mora sticati, udarajući često glavom u zid praveći ponekad iste greške kao i njegovi preci. Bilo, kako bilo, Konradova i Milburn su se lepo dosetili da uvedu i razrade novu vrstu inteligencije – seksualnu inteligenciju.

Ako se mentalna inteligencije definiše kao sposbnost rešavanja problema i snalaženja u novonastalim okolnostima, emocionalna inteligencija kao sposbnost upravljanja vlastitim emocijama, a socijalna kao sposbnost razumevanja drugih ljudi i veština uspostavljanja socijalnih odnosa, onda se pod seksualnom inteligencijom podrazumeva sposbnost ličnosti da upravlja svojim seksualnim životom i veština seksualne komunikacije i odnosa sa partnerkom/om.

Seksualna inteligencija se jednim delom, također, stiče genetskim nasleđem, ali za razlku od racionalne (mentalne) inteligencije, značajnij udeo u njenom formiranju ima učenje, iskustvo i uticaj sredine. Tu nije kraj u sličnostima. Mentalna inteligencija se meri testovima inteligencije, a merna jedinica je količnik inteligencije (IQ). Seksualna inteligencija se meri upitnicima, a merna jedinica je koificijent seksualne inteligencije (SQ). U zavisnosti od vrednosti SQ, distribucija se, baš kao i kod IQ, kreće od seksualno retardiranih, pa do seksualnih genija.

Seksualni genije, u skladu sa takvim stavovima, nije onaj koji je obdaren, kao ni ona koja doživljava orgazme u nizu, već oni koji umeju prirediti partnerki/partneru uživanje u međusobnom sexsualnom odnosu.

Lični stav: Mislim da su sve te priče o emocionalnim, socijalnim, sexualnim i drugim inteligencijama pokušaj psihologa za inovacijama. Inteligencija pripada racionalnoj sferi ličnosti, dočim emotivni, socijalni ili seksualni stavovi pripadaju afektivnoj sferi ličnosti i oni se, na osnovu predispozicija, razvijaju pod uticajem okruženja i stiču ličnim iskustvom. Čemu brkati pojmove?
Hansel Hansel 12:38 01.11.2012

Re: Sve naše inteligencije

Trebalo bi reći da su, ako prihvatimo pojmovno sve ove inteligencije, da su one u velikoj međuzavisnosti, a naravno da zavise i od genetskog faktora. Pa, ni IQ nije "zakucan" genima, zna se da različiti oblici deprivacije (uskraćivanja) negativno utiču na IQ, dok neki faktori (iz drugog kontinuuma, npr. u oblasti emotivnog života) deluju stimulativno. Osim toga, IQ je mera efektivnosti kognitivnog potencijala, nužno se ona ne poklapa s potencijalom. A onda postoje i različite vrste inteligencije (one prvobitno "jedine" - kognitivne) - npr. konvergentna i divergentna (IQ, bar onaj "starinski", odnosi se na kobvergentnu inteligenciju).

Složio bih se da je ova "diversifikacija" inteligencija zaista rezultat pokušaja psihologa za inovacijama, pa čak i tamo gde realno inovacije i nema. Ali, možda je to i odgovor na "duh vremena", koji traži nove varijante objašnjenja davno poznatih stvari. Pogledajmo samo stare definicije i diskusije o zrelosti ličnosti, pa ćemo naći mnoge sličnosti s pojmom emocionalne inteligencije, pa i ne samo njim. Preklopiće se više ili manje s definicijama mentalnog zdravlja itd. itd...
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 12:51 01.11.2012

Re: Sve naše inteligencije

Karakter je čovekova sudbina, rekao je pre više milenijuma Heraklit.

Da podsetim, na Stanfordu, psiholog Lewis Terman, je daleko pre MENS-e, započeo masovno longitudinalno istraživanje više od hiljadu i petstotina dece s visokim količnikom inteligencije, poznato pod imenom "Termanova deca".
Kroz čitav život praćene su i upoređivane po uspešnosti dve grupe: grupa vrlo inteligentnih i prosečnih.
Rezultati nisu baš pohvalni za inteligentne, glede životnog uspeha, o kome ovde vladimir petrović piše. Među njima je bilo staistički značajno više alkoholičara, drogaša, razočaranih..., a samo retki su uspeli iskoristiti svoju nadarenost.

Postoje najmanje dva razloga zašto je to tako.
Prvi razlog je individualni. Nadprosečna inteligencija nije dovoljan uslov za izuzetne rezultate u profesiji i životu. Ličnost je zbir aktuelnih i potencijalnih obrazaca ponašnja, a rezultat, pored inteligencije, zavisi i od karaktera, temperamenta i konstitucije ličnosti.

Drugi razlog je opšti i ključni: svet je uređen i podešen prema prosečnima.
Nadarena, iznadprosečno inteligentna deca su, već na prvom koraku, u školskoj klupi sputana u svom bržem napredovanju.

Međutim, oni nadprosečno sposobni pojedinci, koji prođu kroz sve scile i harbide školovanja, sačuvaju i razviju svoje izuzetne sposbnosti, već na drugom koraku, u svom profesionalnom okruženju, ponovo se susreću se sa dominacijom mediokriteta.

Znači, nije lako pametnima u ovom svetu, a da bi uspeli moraju razvijati socijalnu i emocionalnu veštinu, a ne inteligenciju. Visoku inteligenciju već imaju, ona im ne manjka.
Jukie Jukie 13:39 01.11.2012

Re: Sve naše inteligencije

Vojislav Stojković

Znači, nije lako pametnima u ovom svetu, a da bi uspeli moraju razvijati socijalnu i emocionalnu veštinu, a ne inteligenciju. Visoku inteligenciju već imaju, ona im ne manjka.

Tačno. Da li negde postoje programi pomoći inteligentnim osobama da razvijaju te veštine?
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 14:46 01.11.2012

Re: Sve naše inteligencije

Jukie
Da li negde postoje programi pomoći inteligentnim osobama da razvijaju te veštine?


Glede sexualnih veština (sexualne inteligencije, reklo bi se danas), nekada su stričevi, ili očevi najbolji prijatelji, vodili mladog junca u onu kuću, dočim se danas svi oslanjaju na FB, slične društvene mreže i porno sajtove.
vladimir petrovic vladimir petrovic 15:15 01.11.2012

Re: Sve naše inteligencije

vojislav stojković
... ne mogu da verujem da si u svom tekstu izostavio socijalnu, a pogotovo seksualnu inteligenciju.

Odlična opaska, naravno.

pod seksualnom inteligencijom podrazumeva sposobnost ličnosti da upravlja svojim seksualnim životom i veština seksualne komunikacije i odnosa sa partnerkom/om.

Seksualna inteligencija se jednim delom, također, stiče genetskim nasleđem, ali za razlku od racionalne (mentalne) inteligencije, značajnij udeo u njenom formiranju ima učenje, iskustvo i uticaj sredine. Tu nije kraj u sličnostima. Mentalna inteligencija se meri testovima inteligencije, a merna jedinica je količnik inteligencije (IQ). Seksualna inteligencija se meri upitnicima, a merna jedinica je koificijent seksualne inteligencije (SQ). U zavisnosti od vrednosti SQ, distribucija se, baš kao i kod IQ, kreće od seksualno retardiranih, pa do seksualnih genija.

Seksualni genije, u skladu sa takvim stavovima, nije onaj koji je obdaren, kao ni ona koja doživljava orgazme u nizu, već oni koji umeju prirediti partnerki/partneru uživanje u međusobnom sexsualnom odnosu.



To.
U mom prošlom blogu o Ms Erica Jong toliko sam se izofirao oko seksualnih stvarčica da me je malo bilo sramota. Crveneo sam. Međutim, ja stvarno njenom stvaralaštvu prilazim sa literalnog stanovišta, a slažem se s njom da se i seksu može pričati na mnogo načina. I neskriveno mi je draga.

Svakako da postoji seksualna inteligencija.

Da pomenem i to da je Erica Jong bila velika poklonica Izveštaja Hajt (Shere Hite: Hite Report, a Nationwide study on female sexuality). Klitoralni orgazam i tako to (naravno, ne samo to).

A žalila se Erika i na to da danas seks nije više što je nekada bio, da svet danas ne pridaje značaja seksulanoj kulturi, da imaju preča posla, što je loše, jer vodi osiromašenju življenja... Pa Njujorktajms je sebi dozvolio da objavi njen članak na tu temu, prošle godine, sa provokativnim naslovom "Da li je seks - prošlost", što sam pomenuo u mom prethodnom blogu.

Neka, neka, vratiće se staro, odnosno svestranije uživanje u seksu, kao u vreme te famozne "seksualne revolucije", he, he, he...

N. B. Hteo sam se, naravno, malo našaliti sa pojmom kognitivne inteligencije, polazeći od toga da je - precenjena, te da moramo davati značaja i sticanju znanja, čemu konkretnije uče druge vrste inteligencija.
vladimir petrovic vladimir petrovic 15:36 01.11.2012

Re: Sve naše inteligencije

Hansel
... Složio bih se da je ova "diversifikacija" inteligencija zaista rezultat pokušaja psihologa za inovacijama, pa čak i tamo gde realno inovacije i nema. Ali, možda je to i odgovor na "duh vremena", koji traži nove varijante objašnjenja davno poznatih stvari.

Slažem se. Mislim da treba diversifikovati inteligencije, odnosno ići dalje od klasičnog IQ. Nova sagledavanja uvek mogu dovesti do novih saznanja.

Drugo, ono što stoji između redova jeste to da u svakodnevnom životu često robujemo nekim klasifikacijama i definicijama, tako da u glavama ljudi ponekad neki pojmovi bivaju precenjeni, kao što su inteligencija (to sam rekao na početku), lepota, ljubav, prijateljstvo... Ako bi se svim ovim pojmovima kritično prišlo, skinula bi im se zlatna aura, ali ljudi to uglavnom ne žele.

Sećam se da je Ivo Andrić jednom bio prilično kritičan prema - prijateljstvu, navodeći da za osnovu ima čist egoizam. Čovek ima prijatelja (ponekad) zato da bi mu on mogao pomoći onda kada je u nevolji, pa otuda i mnoge poslovice širom sveta (Prijatelj u nevolji je prijatelj doista, Pravi prijatelji će uvek biti uz tebe kad ih zatrebaš, Očivanje prijateljstva je vrlina i slično), da prijatelji treba da se ispomažu, da je to glavna poenta. S druge strane, ne isključujem ni altruističku dimenziju prijateljstva.

Na kraju, namerno sam stavio naglasak na uspeh. To je ispravno, mada je uvek diskutabilno. Ali mislim da se moramo osloboditi bojazni da je uspeh nešto grešno.
cassiopeia cassiopeia 15:52 01.11.2012

Re: Sve naše inteligencije

Jukie

Tačno. Da li negde postoje programi pomoći inteligentnim osobama da razvijaju te veštine?


Postoje. Evo, na primer, ovde http://www.psihoedukacija.rs/licni_razvoj.php

ili

Kurs emocionalne pismenosti

jednatanja jednatanja 15:54 01.11.2012

Re: Sve naše inteligencije

Moja emocionalna inteligencija mi govori da je tema skrenula na seks jer su gore potpisani blogokomentatori muškog pola razvili, potpomognuto hormonskim genetskim uticajem, natprosečno znanje i veštinu za ovu temu.
Hansel Hansel 16:33 01.11.2012

Re: Sve naše inteligencije

Sećam se da je Ivo Andrić jednom bio prilično kritičan prema - prijateljstvu, navodeći da za osnovu ima čist egoizam. Čovek ima prijatelja (ponekad) zato da bi mu on mogao pomoći onda kada je u nevolji, pa otuda i mnoge poslovice širom sveta (Prijatelj u nevolji je prijatelj doista, Pravi prijatelji će uvek biti uz tebe kad ih zatrebaš, Očivanje prijateljstva je vrlina i slično), da prijatelji treba da se ispomažu, da je to glavna poenta. S druge strane, ne isključujem ni altruističku dimenziju prijateljstva.

Nesumnjivo je da se lična korist vrlo često petlja u međuljudske odnose, ta primedba o egoističnoj podlozi mnogih viših motiva nije nova (Frojd je kompromitovao čak i ljubav deteta prema majci onom "Ljubav se mlekom hrani" čega je netačnost kasnije dokazana ekperimentom na rezus majmunima i dvema surogat majkama - jednom plišanom - mekom i toplom, ali bez mleka i drugom žičanom, s mlekom)... mene je u svoje vreme to pitanje prilično okupiralo, pa sam se u nekom trenutku ispetljao iz toga zaključkom da, ako su ljubav i prijateljstvo vidovi egoizma, onda su to makar (kad nisu bar svesno proračunati) njegovi najplemenitiji vidovi/derivati.

Kazezoze Kazezoze 16:45 01.11.2012

Re: Sve naše inteligencije

ako su ljubav i prijateljstvo vidovi egoizma, onda su to makar (kad nisu bar svesno proračunati) njegovi najplemenitiji vidovi/derivati.

misliš, nešto kao "lepa laž" ili "šarena laža"?
vladimir101 vladimir101 16:47 01.11.2012

Re: Sve naše inteligencije

Na kraju, namerno sam stavio naglasak na uspeh. To je ispravno, mada je uvek diskutabilno. Ali mislim da se moramo osloboditi bojazni da je uspeh nešto grešno.

Upravo tako. Kljuc jeste u pronalazenju emotivnih barijera koje sve nas sputavaju da postanemo "uspesni". Sta god "uspeh" znacio za svakog od nas, potrebno je suociti se sa unutrasnjim strahovima koji su mahom steceni/nauceni putem vaspitanja, obrazovnog sistema ili uticaja kompanije u kojoj radimo.Ovo uopste nije lako, jer prosto zahteva pomeranje iz komforne zone u kojoj se osecamo sigurno.
Zanimljivo istrazivanje na ovu temu su sproveli George W. Duddley and Shannon L. Goodson [url=http://www.amazon.com/The-Psychology-Sales-Call-Reluctance/dp/0935907122][/url], gde su pokusali da daju odgovor na pitanje zasto inteligentni i talentovani ljudi nisu i uvek uspesni.

Tačno. Da li negde postoje programi pomoći inteligentnim osobama da razvijaju te veštine?


Postoje, bez obzira na nivo inteligencije. Odgovorne kompanije koriste ovakav pristup da bi identifikovale precizno gde novac predvidjen za trening/obuku zaposlenih treba biti ulozen (pored ulaganja u razvoj tehnickih vestina).
vladimir petrovic vladimir petrovic 17:12 01.11.2012

Prijateljstvo

Hansel
... Nesumnjivo je da se lična korist vrlo često petlja u međuljudske odnose, ta primedba o egoističnoj podlozi mnogih viših motiva nije nova

Da se razumemo, ja ne smatram da je lična korist per se rđava podloga prijateljstva.
Zapravo, hteo sam da skinem idealističku auru sa prijateljstva.

Čak šta više, da lična korist bude česta u međuljudskim odnosima meni izgleda kao nešto prirodno, u bukvalnom smislu te reči, u funkciji održanja čovekove vrste. Čovek je od vajkada upućen na drugog čoveka, ispomaganje se podrazumeva, radi preživljavanja. Imaju smisla opšte fraze da bi bez prijateljstva i ljubavi život bio izuzetno težak. (Malo sam uprostio, ali nadam se da se shvata šta hoću reći).

U tom kontekstu, ovo je veoma tačno
ako su ljubav i prijateljstvo vidovi egoizma, onda su to makar (kad nisu bar svesno proračunati) njegovi najplemenitiji vidovi/derivati
lakipingvin lakipingvin 17:53 01.11.2012

Re: Sve naše inteligencije

Jukie
Vojislav Stojković

Znači, nije lako pametnima u ovom svetu, a da bi uspeli moraju razvijati socijalnu i emocionalnu veštinu, a ne inteligenciju. Visoku inteligenciju već imaju, ona im ne manjka.

Tačno. Da li negde postoje programi pomoći inteligentnim osobama da razvijaju te veštine?

http://www.talentsmart.com/
Hansel Hansel 17:58 01.11.2012

Re: Sve naše inteligencije

Kazezoze
misliš, nešto kao "lepa laž" ili "šarena laža"?

Ja ne volim laži, pa makar i ako se volimo jer smo "zajedno jači". Laž bi bila kada jedna strana nije spremna da participira, ako ćemo do kraja ekonomski da posmatramo.

vladimir petrovic
Da se razumemo, ja ne smatram da je lična korist per se rđava podloga prijateljstva. Zapravo, hteo sam da skinem idealističku auru sa prijateljstva. Čak šta više, da lična korist bude česta u međuljudskim odnosima meni izgleda kao nešto prirodno, u bukvalnom smislu te reči, u funkciji održanja čovekove vrste.

Razumemo se potpuno, i ja sam baš skoro doslovno mislio da zajedništvo i jeste u funkciji održanja, nema sumnje. Ali, ne bih skidao tu idelaističku auru sa (svih) prijateljstava i ljubavi. Ili, bar ne u potpunosti. Jasno je da najveći deo njih ima funkciju za one koji u njima učestvuju, čak i ako nema opipljive koristi, ali primeri davanja kada postoji puna svest da se neće dobiti ništa zauzvrat, nekad i onima koje i ne poznajemo, navode na misao da čovek bar u nekim situacijama prevazilazi svoj ego, potpuno prirodno, i bez nekakve "naredbe" superega ili "diktata" ida. Neki u tome vide i "alter-egoizam", ali valjda se razlikujemo i po tome ko u šta veruje.
cassiopeia cassiopeia 18:01 01.11.2012

Re: Sve naše inteligencije

cassiopeia
Jukie

Tačno. Da li negde postoje programi pomoći inteligentnim osobama da razvijaju te veštine?


Postoje. Evo, na primer, ovde http://www.psihoedukacija.rs/licni_razvoj.php

ili

Kurs emocionalne pismenosti



Malopre videh kod prijateljice na facebook-u.

OSTVARITE SVOJE CILJEVE
Ono što razlikuje uspešne od neuspešnih ljudi jesu veštine definisanja i postavljanja ciljeva. Na besplatnoj radionici Udruženja HERC naučite kako da definišete svoje ciljeve i uz pomoć samomotivacije i korišćenja različitih resursa, koji vam stoje na raspolaganju, kreneta putem uspeha! Svi učesnici radionice dobiće radni materijal. Radionica će se održati 12.11.2012. u Višegradskoj 23 u terminu 18-20h. Radionicu će voditi diplomirana psihološkinja Ivana Milosavljević.

mirelarado mirelarado 23:25 01.11.2012

Re: Sve naše inteligencije

A žalila se Erika i na to da danas seks nije više što je nekada bio, da svet danas ne pridaje značaja seksulanoj kulturi, da imaju preča posla, što je loše, jer vodi osiromašenju življenja...


Да се и ја мало нашалим, Владимире. Можда се дами то само тако чини, сада када је зашла у извесне године. Могуће је (и сасвим очекивано) да млади данас имају другачије сексуалне навике и схватања него у њено време, али баш да "имају преча посла", чисто сумњам.
vladimir petrovic vladimir petrovic 00:58 02.11.2012

Re: Sve naše inteligencije

Mirelarado
... Да се и ја мало нашалим, Владимире. Можда се дами то само тако чини, сада када је зашла у извесне године


Eh, jadan ja. Taman sam rekao da neću više smarati sa Erikom, iako sam i dalje u debelom fazonu s njom (pustio bih ja nju, neće ona mene!), moram da kažem ovo, povodom pominjanja "izvesnih godina".

Ja sada čitam treću knjigu u kojoj je heroina - Izadora Ving (prve dve su bile Strah od letenja i Kako spasiti vlastiti život). Ova knjiga se zove Padobrani & poljupci, i u njoj je Izadora Ving već "dama u izvesnim godinama", što konkretno znači da je na pragu četrdesete, a razdvojena je od Džoša, svog trećeg muža.

Elem ta treća knjiga (zagrebačko izdanje, u prevodu Maje Zaninović) doslovno počinje ovako (zabranjeno je da čitaju maloletnici!!!):

"Isadora je, razdvojena od Josha, poput mlade djevojke od dvadeset i nešto godina. Samo što ona, kad je bila djevojka, nikad nije stvarno imala dvadeset godina - nikad nije bila gotovo sasvim bezbrižna. Sada, s trideset i devet godina, odjednom je otkrila da je opsjednuta demonskom seksualnošću - koja nema nikakve potrebe da se opravdava ljubavlju.

Nakon što je strašna, kidajuća bol prvih nekoliko razdvojenih mjeseci uminula, Isadora suludo jurca naokolo kao da misli da će na taj način umaći očajanju. Nitko - tako ona misli u početku - ne može u krevetu biti ravan Joshu. I sad, kad je konačno puna love (iako ona to nikako ne može vjerovati) i slavna (iako ni u to ne vjeruje), svijet je - tako se barem čini - pun impotentnih muškaraca! Zašto nam nitko nije rekao da će muškarci - ako žene postanu jake - postati dvostruko slabiji, kao za inat? Svejedno, ona se ipak zabavlja - s jednim drogiranim disk-džokejom iz Hartforda (on je njezin jenkijevski Mellors-lovočuvar iz Connecticuta), jednim maznim židovskim bankarom iz New Yorka, jednim plavookim južnjačkim spisateljem iz New Orleansa, jednim slatkim Šveđaninom, građevinskim poduzetnikom koji posjeduje (i polako ih uništava) čitav niz otoka u Karibima, s jednim posrnulim rabinom koji želi da mu ona bude sveukupnom pastvom, s jednim trgovcem antikvitetima koji vozi Rolls i koji je išao u gimnaziju Erasmus Hall, ali nikad nije maturirao, s jednim briljantnim dvadeset šestogodišnjim studentom medicine, obdarenim visuljkom zapanjujućih dimenzija, koji u svakom trenutku može nabaviti obilje valiuma, quaaluda i prvoklasne Sonoma County trave (a u slobodno vrijeme pokušava otkriti lijek za rak), s jednim plastičnim hirurgom iz New Yorka koji se fura na oralni seks i s još toliko druigh da im je, praktički, izgubila broj.

Svi se sada, izgleda, furaju na oralni seks. Svi su otkrili klitoris. U ovih deset godina otkako je Isadora ostavila Bennetta Winga i odbjegla (na kratko) Adrianu Goodloveu (pa zatim o tome napisala knjigu koja je posvud u svijetu ženama dala dozvolu da i one isto tako postupe), svijet se, sasvim sigurno, silno promijenio. Kao prvo, sad ima puno više oralnog seksa. Kao drugo, ima puno više impotencije. Kao treće, seks je sveprisutan, a u isti mah nekako lišen naboja misterije. Kao četvrto, svijet definitivno tetura svome kraju.

Isadorina je generacija zašla u svoje srednje godine...".

Eto, tako počinje Erica Jong svoju treću knjigu o Izadori Ving, koju svet rado čita (ovaj hrvatski prevod je već drugo izdanje), a žene iz svih krajeva planete (sic) uzvikuju (kao što sam rekao u prošlom blogu): "Ja sam Izadora Ving". (Erika Džong u knjizi U postelji sa demonom piše: „Moja knjiga Strah od letenja se i dalje prodaje, postala je slavna u Hrvatskoj, Poljskoj, u Koreji i na Tajvanu, a u Kini se pojavilo njeno piratsko izdanje. Žene sa svih tih dalekih i krajnje različitih mesta su mi pisale, govoreći mi kako je Izadorina priča zapravo priča o njihovim životima. Bila sam fascinirana takvim reakcijama – time koliko su ženska osećanja bila slična u tako različitim zemljama i kulturama“).

Da li se stvarno žene toliko poistovećuju sa Erikinom heroinom? Ili se to Eriki samo čini? Ispade da ona vrši neku prosvetiteljsku ulogu, da uči žene kako da se ponašaju kada je u pitanju njihova vlastita seksualnost...

Neću više, jer već imam mali osećaj krivice, da možda malo zastranjujem sa shvatanjem i filozofijom Erike Džong!
Ali, ne prestajem da se divim njenoj literarnoj fantaziji.

Edit:

I da smatram Eriku Džong, u kontekstu ovog bloga o uspehu i zadovoljstvu radom i žvotom - srećnom i uspešnom ženom. Ima li šta bolje od toga?

iris.davidovich iris.davidovich 04:35 02.11.2012

Re: Sve naše inteligencije

jednatanja
Moja emocionalna inteligencija mi govori da je tema skrenula na seks jer su gore potpisani blogokomentatori muškog pola razvili, potpomognuto hormonskim genetskim uticajem, natprosečno znanje i veštinu za ovu temu.


Meni moja govori da je bas dobro kada tema skrene na seks, a I da natprosecno znanje I vestina za tu temu nemaju veze s polom.

(vladimire, evo se ofiramo zajedno, kad si mi vec ostavio onaku numeru)
vladimir petrovic vladimir petrovic 09:32 02.11.2012

Re: Sve naše inteligencije

Vojislav Stojković
... samo retki su uspeli iskoristiti svoju nadarenost.

Postoje najmanje dva razloga zašto je to tako.

Prvi razlog je individualni. Nadprosečna inteligencija nije dovoljan uslov za izuzetne rezultate u profesiji i životu. Ličnost je zbir aktuelnih i potencijalnih obrazaca ponašnja, a rezultat, pored inteligencije, zavisi i od karaktera, temperamenta i konstitucije ličnosti.

Drugi razlog je opšti i ključni: svet je uređen i podešen prema prosečnima.Nadarena, iznadprosečno inteligentna deca su, već na prvom koraku, u školskoj klupi sputana u svom bržem napredovanju.


To je to. (Podvlačenje u citatu je moje). To sam imao u vidu dok sam pisao ovaj tekst.
... ponovo se susreću se sa dominacijom mediokriteta.


Ovde bih se ogradio u meri u kojoj ja smatram da ovo pominjanje mediokriteta ne bi trebalo da bude pežorativno. Nije sramotno biti prosečan i imati baš njih u vidu pri pravljenju sveta .

Ono što se postavlja samo od sebe jeste da je potrebno stalno podizati nivo
prosečnosti, ako i koliko se može.

Hipotetički gledano, svet ispunjen izuzetno inteligentnim osobama bio bi dosadan.
Kao što su savršene osobe - dosadne.

U literaturi su osobe koje pretenduju na savršenstvo nesnošljive. To zna i "moja" Erika Džong, koja na jednom mestu (u Postelji sa demonom) s pravom kaže: "Niko ne želi da čita - ili da piše - o savršenim ljudima. Savršenstvo je vrlo dosadno i neuverljivo".
vladimir petrovic vladimir petrovic 09:43 02.11.2012

Re: Sve naše inteligencije

Vladimir101
... Kljuc jeste u pronalazenju emotivnih barijera koje sve nas sputavaju da postanemo "uspesni". Sta god "uspeh" znacio za svakog od nas, potrebno je suociti se sa unutrasnjim strahovima koji su mahom steceni/nauceni putem vaspitanja, obrazovnog sistema ili uticaja kompanije u kojoj radimo.Ovo uopste nije lako, jer prosto zahteva pomeranje iz komforne zone u kojoj se osecamo sigurno.
Zanimljivo istrazivanje na ovu temu su sproveli George W. Duddley and Shannon L. Goodson [url=http://www.amazon.com/The-Psychology-Sales-Call-Reluctance/dp/0935907122][/url], gde su pokusali da daju odgovor na pitanje zasto inteligentni i talentovani ljudi nisu i uvek uspesni.



Pozdrav imenjaku!



tasadebeli tasadebeli 10:13 03.11.2012

Re: Sve naše inteligencije

mirelarado
A žalila se Erika i na to da danas seks nije više što je nekada bio, da svet danas ne pridaje značaja seksulanoj kulturi, da imaju preča posla, što je loše, jer vodi osiromašenju življenja...Да се и ја мало нашалим, Владимире. Можда се дами то само тако чини, сада када је зашла у извесне године. Могуће је (и сасвим очекивано) да млади данас имају другачије сексуалне навике и схватања него у њено време, али баш да "имају преча посла", чисто сумњам.



Већ пет година одлазим у исто место на летовање и већ пет година виђам тамо више младих парова, млађих од мене барем 20 година, што значи да сада никако немају више од тридесет година. Када долазе на плажу, она обавезно има розе папучице, он обавезно има плаве папучице. Исто је и са пешкирима за плажу. Као и са шеширићима. Хране се углавном салатама и пију сокиће. Никада их нисмо видели у неком ресторану или у шетњи обалом после десет увече. Таман посла да изују сандале и да ходају по пешчаној плажи кроз воду под месечином. Увек у исто време долазе на плажу и одлазе са ње. На плажи ретко проговарају међусобно, а са другима никако. Када се купају, пливају само прсно, чак и када он сам улази у море. Када улазе у море, обавезне су патикице за пливање, погађаш већ и сама, розе и плаве (плажа је пешчана). Квашење косице и роњење не долази у обзир. Увек иста поза на лежаљкама и увек исти празан поглед у ретким тренуцима када су без наочара за сунце.

Извини, Миреларадо, знам да то није моја ствар и да ме та моја љубопитљивост сврстава у ред оних радозналих баба што кроз шпијунку вазда вире да виде ко је то дошао код комшије, али нисам могао, а да се не запитам какав ли је њихов секс...

П.С. - По количини деминутива које сам искористио пишући ово и сама закључујеш да саосећам са њима слично као и са онима које је живот сам по себи већ довољно казнио...
maksa83 maksa83 11:34 03.11.2012

Re: Sve naše inteligencije

Таман посла да изују сандале и да ходају по пешчаној плажи кроз воду под месечином.

Eeeh, da, nema više te romantike, sve se to izgubilo...

TShirtHell trikotaža kaže na tu temu:

tasadebeli tasadebeli 11:48 03.11.2012

Re: Sve naše inteligencije

maksa83
Таман посла да изују сандале и да ходају по пешчаној плажи кроз воду под месечином. Eeeh, da, nema više te romantike, sve se to izgubilo...TShirtHell trikotaža kaže na tu temu:


Кад смо већ код (к)анала, прошлог лета су двојица средовечних хомосексуалаца из Холандије изгледали као најзаљубљенији пар на тој истој плажи. Држали су се за руке чак и када улазе у воду и мазали један другом длакава леђа...
mirelarado mirelarado 15:34 03.11.2012

Re: Sve naše inteligencije

tasadebeli
али нисам могао, а да се не запитам какав ли је њихов секс...


Вероватно бисмо га и ти и ја оценили као никакав... Но, надам се да се опис односи на веома мали део младог нараштаја. Док сам у позним вечерњим сатима редовно шетала са својим псом по великом парку, наилазила сам на сасвим другачије призоре, како на очекиваним, тако и на неочекиваним местима. :)
tasadebeli tasadebeli 08:29 04.11.2012

Re: Sve naše inteligencije

mirelarado
Док сам у позним вечерњим сатима редовно шетала са својим псом по великом парку, наилазила сам на сасвим другачије призоре, како на очекиваним, тако и на неочекиваним местима. :)



Хм, да, и ја такође... Надам се да си ти у праву за број једних и других младих. С тим што ја имам један мали проблем ту. Када налетим на такав пар у парку или на плажи, увек је мене срамота. А они ништа... После почнем да размишљам како би то, у ствари, требало да буде обрнуто, па се тешим оним речима Александра Великог из Стоуновог филма када објашњава да су Персијанци у односу на Грке обични варвари зато што се "паре у јавности, на улицама Вавилона".

Све у свему, драга моја Миреларадо, спас налазим у:

"Нико срећан, а нико довољан,
нико миран, а нико спокојан,
све се човјек брука са човјеком,
гледа мајмун себе у зрцало."

Мени ова мантра увек донесе смирење јербо себи барем тако покажем где ми је место у овом свету. Испред зрцала, наравно,...
bocvena bocvena 10:45 04.11.2012

Re: Sve naše inteligencije

Када налетим на такав пар у парку или на плажи, увек је мене срамота. А они ништа..

Zato što oni gledaju svoja posla.
Hansel Hansel 17:54 04.11.2012

Re: Sve naše inteligencije

Zanimljivi su ti koji gledaju svoja posla -- pred drugima.
Neki bi rekli da su za -- posmatranje.
bocvena bocvena 08:24 05.11.2012

Re: Sve naše inteligencije

Dear Prudence...
Hansel Hansel 10:22 05.11.2012

Re: Sve naše inteligencije

Ih, bocvena, mnogo si, bre, ozbiljna!
niccolo niccolo 13:47 01.11.2012

Kako definišemo

P. S. Slobodan sam da pretpostavim da najinteligentniji blogeri ovde (mislim na one sa najvišim IQ) nisu i - najuspešniji blogeri!

uspešnost za potrebe ovog dijaloga?

p.s.
Vojislav
Karakter je čovekova sudbina, rekao je pre više milenijuma Heraklit.

Molim potvrdu od našeg najvećeg stručnjaka za Heraklita da je ovo zaista on* izrekao.

* Heraklit, ne stručnjak...
heraklit_jr heraklit_jr 14:39 01.11.2012

Re: Kako definišemo

niccolo
P. S. Slobodan sam da pretpostavim da najinteligentniji blogeri ovde (mislim na one sa najvišim IQ) nisu i - najuspešniji blogeri!

uspešnost za potrebe ovog dijaloga?

p.s.
Vojislav
Karakter je čovekova sudbina, rekao je pre više milenijuma Heraklit.

Molim potvrdu od našeg najvećeg stručnjaka za Heraklita da je ovo zaista on* izrekao.

* Heraklit, ne stručnjak...


Rekao sam :)

Vojislav Stojković Vojislav Stojković 14:41 01.11.2012

Re: Kako definišemo

eto vidiš, niccolo.
niccolo niccolo 15:33 01.11.2012

Re: Kako definišemo

A, ne, ne, nisam rekao da potvrdi lično Heraklit odnosno junior, nego naš najveći stručnjak za njega. Tako da tačno znamo koji fragment je u pitanju...
vladimir petrovic vladimir petrovic 15:41 01.11.2012

Re: Kako definišemo

Niccolo
... P. S. Slobodan sam da pretpostavim da najinteligentniji blogeri ovde (mislim na one sa najvišim IQ) nisu i - najuspešniji blogeri!

... uspešnost za potrebe ovog dijaloga?


Naravno da sam i ovo rekao u šali, premda mislim da postoje ljudi čiji uspeh u blogovanju nije rezultat visoke inteligencije.

Naprosto, postoje osobe koje umeju da vode razgovore, koji su aimable / likable, a da njihov IQ nije baš 170.
I postoje oni koji su prilično inteligentni, ali deluju nadrndano.
niccolo niccolo 15:47 01.11.2012

Re: Kako definišemo

Naprosto, postoje osobe koje umeju da vode razgovore, koji su aimable, a da njihov IQ nije 170.

Kažu da zna da bude baš obrnuto, da upravo ti s 170 ne umeju da vode razgovore...samo je pitanje da li oni koji ne umeju da vode razgovore mogu biti uspešni blogeri ili ne?
Jukie Jukie 15:57 01.11.2012

Re: Kako definišemo

Pa za tog sa 170 IQ ovi sa 130 su kao što je za njih neko sa 90...
Nema baš mnogo zajedničkih tema za razgovor
niccolo niccolo 16:02 01.11.2012

Re: Kako definišemo

Naravno. Zato se i postavlja pitanje mogu li da budu uspešni blogeri ili ne...
gedza.73 gedza.73 22:44 01.11.2012

Re: Kako definišemo

Vojislav
Karakter je čovekova sudbina, rekao je pre više milenijuma Heraklit.

Molim potvrdu od našeg najvećeg stručnjaka za Heraklita da je ovo zaista on* izrekao.


To je rekao Džoni.


kažu ukus je karakter
a karakter sudbina
pa što ću ja u svemu tome
htio bi da znam





vladimir petrovic vladimir petrovic 08:56 02.11.2012

Re: Kako definišemo

heraklit_jr
... Rekao sam :)

Želim dobrodošlicu Heraklitu Junioru!

myredneckself myredneckself 19:14 02.11.2012

Pridružujem se

vladimir petrovic
heraklit_jr
... Rekao sam :)

Želim dobrodošlicu Heraklitu Junioru!



Quince time, ljudi, jesen stiže dunjo moja, panta rei, i bogznakako!

"Action is the foundational key to all success." (Pablo Picasso)

Tako da, ne bih ja o inteligencijama, ja sam žena od akcije, Vladimire...



Kitnikez je gotov, hladi se, i koštaćemo ga malko, koliko večeras, ostatak neka se suši. Sutra će sigurno neko svratiti.
maksa83 maksa83 19:42 02.11.2012

Re: Pridružujem se

"Action is the foundational key to all success." (Pablo Picasso)

"U korenu svakog Neuspeha stoji jedan Pokuša.j" (Homer Simpson)
vladimir petrovic vladimir petrovic 21:02 02.11.2012

Pokušaj i pobeda

Maksa83
... "U korenu svakog Neuspeha stoji jedan Pokušaj" (Homer Simpson)


Makso, da si mi dobar šlagvort: prisetio sam se nečega oko - pokušaja.

Naime, ima onih koji su veoma kritični oko pojma pokušaj. Ne slažu se sa onima koji zagovaraju da "treba pokušati, pa ako uspe - uspe, ako ne uspe -nikom ništa". Jok. Mora se ići na uspeh (pobedu).

Jedan poznati američki advokat napisao je zanimljivu knjigu "Raspravom do pobede - kako raspravljati i uvek pobediti" (Gerry Spence: How to Argue and Win Every Time). On smatra da rasprava počinje od ličnosti i da je za uspešnu raspravu potrebno naučiti mnogo više od obične tehnike. Po njegovom mišljenju, uspeh u raspravi, kao i u životu, posledica je ličnog sazrevanja, otkrivanja sopstvene ličnosti i jedinstvenih osobina koje su svojstvene svakom pojedincu.


Na jednom mestu Spens piše o pokušaju:

Skrećem vam pažnju, uspešan nastup pobednika nije stvar pokušaja. Čujem ljude kako kažu; "Pokušaću to da uradim što najbolje mogu". Pokušavaju oni koji gube. Pokušaj podrazumeva mogućnost neuspeha. Pokušaću da pobedim. Pokušaću da ne izgubim. Ako pokušaju i izgube pokušali su, zar ne? Gubitnici uvek pokušavaju. Pobednici nikad ne pokušavaju. Pobednici pobeđuju.

Sećam se jednog mladog ukrotitelja konja koji je, pošto ga je konj zbacio, ustao, otresao pantalone i, postiđen, došepao do starog kauboja koji je bio svedok momkovog poniženja.
"Što ga ne jašeš?" - upitao ga je kauboj.
"Pokušao sam" - odgovorio je mladić.
"Pokušao si, a?" - stari je nastavio. "Vidiš onog vola tamo? Kao što znamo, volovi su kastrirani bikovi. Sudbina im je da ih tove i kolju. Pusti tog vola među mlade krave i znaš šta će da radi? Pokušavaće. Volovi pokušavaju. Nisi ti vo, momče. A sad, hajde tamo i jaši tog konja". Momak je to i uradio.
margos margos 21:33 02.11.2012

Re: Pokušaj i pobeda

Ili što bi rekao jedan od mojih omiljenih likova:
''Ja kad idem - idem da prolazim!''
dragoljub92 dragoljub92 01:27 07.11.2012

Re: Kako definišemo

Naprosto, postoje osobe koje umeju da vode razgovore, koji su aimable / likable, a da njihov IQ nije baš 170.

ja mislim da na blogu ima bar pet blogera koji su blizu ili preko 170, ja nisam među njima,eto priznajem nevoljno. i ta petina blogera je baš dobra u komunikaciji.
I postoje oni koji su prilično inteligentni, ali deluju nadrndano.

nadrndani mogu da budu i oni sa 70
Naravno da sam i ovo rekao u šali, premda mislim da postoje ljudi čiji uspeh u blogovanju nije rezultat visoke inteligencije.

zbog čega bi ovo bilo bitno da se napomene,bez obzira što je blog o inteligenciji ipak deluje maliciozno.
jednatanja jednatanja 16:04 01.11.2012

Koliko

znam socijalna i emocionalna inteligencija su slično definisani, jer se upravo emocionalna inteligencije tiče odnosa sebe i ostatka društva, i kako se najbolje snaći (postići uspeh) u svom okruženju. Ispravi me ako grešim. Dobar tekst. Ubeđena sam da IQ i EQ mogu da se razvijaju i nadograđuju tokom života, i to više od 10-20 poena koliko stručnjaci procenjuju.
dragoljub92 dragoljub92 01:35 07.11.2012

Re: Koliko

jednatanja
znam socijalna i emocionalna inteligencija su slično definisani, jer se upravo emocionalna inteligencije tiče odnosa sebe i ostatka društva, i kako se najbolje snaći (postići uspeh) u svom okruženju. Ispravi me ako grešim. Dobar tekst. Ubeđena sam da IQ i EQ mogu da se razvijaju i nadograđuju tokom života, i to više od 10-20 poena koliko stručnjaci procenjuju.

ne može što postigneš do 22-6 godine to ti je,posle ide očekivani pad.
a nemoguće je iz čisto bioloških razloga jer prestaje fizičko povezivanje neurona a upravo su te veze nosioci inteligencije.ovde sam stavio 22-6 jer ne mogu trenutno sa se setim kada je tačno vrh razvoja inteligencije dali sa 22 ili sa 26.a mrzi me da guglam.
napominjem sam koeficijen inteligencije je beznačajan ako ga ne prate i drugi uslovi koji pomažu iskorišćavanju iste.to onda postaje dijamant od 170 karata koji u sebi ima pukotinu koja ne dozvoljava da se isti izbrusi ili seče na manje jer je pukotina takva da bi svaka intervencija dovela do raspada u beznačajne parčiće zvanebrilijanti a brlilijanti su samo neuspeli dijamanti.
vladimir petrovic vladimir petrovic 16:12 01.11.2012

Liste IQ

Smatra se da je prosečni IQ - 100

Ima više lista visokih IQ, evo jedne od njih, orijentacije radi:

The Highest IQs on Record
People Still Alive

210 - Physicist / Engineer Kim Ung-yong (verified)
195 - Bouncer Christopher Michael Langan (verified)
190 - Engineer Philip Emeagwali (alleged to have)
190 - World Chess Champion Garry Kasparov (alleged to have)
186 - Author Marilyn Vos Savant (verified)
180 - Actor James Woods (alleged to have)
180 - Politician John H. Sununu (alleged to have)
180 - Prime Minister Benjamin Netanyahu (alleged to have)
170 - Mathematician Andrew Wiles (alleged to have)
170 - World Chess Champion Judith Polgar (alleged to have)
170 - Chess Grandmaster Robert Byrne (alleged to have)
167 - World Chess Champion Bobby Fischer (alleged to have)
160 - Mathematician/Physicist Stephen W. Hawking (alleged to have)
160 - Microsoft Founder Paul Allen (alleged to have)
154 - Actress Sharon Stone (alleged to have)

From the Past

190 – Ludwig Wittgenstein
190 – Isaac Newton
190 – Voltaire
180 – Leonardo da Vinci
180 – David Hume
180 – Buonarroti Michelangelo
179 – Johann Wolfgang von Goethe
176 – Emanuel Swedenborg
176 – Gottfried Wilhelm von Leibniz
175 – Johannes Kepler
175 – Edmund Spenser
175 – Baruch Spinoza
174 – John Stuart Mill
171 – Blaise Pascal
170 – Michael Faraday
170 - Antoine Lavoisier
170 – Martin Luther
165 – Galileo Galilei
165 – Charlotte Bronte
165 – Johann Sebastian Bach
165 – Thomas Hobbes
165 – John Locke
165 – Joseph Priestley
165 – Ludwig van Beethoven
165 – Samuel Johnson
162 – Rene Descartes
162 – Madame De Stael
160 – Albert Einstein
160 – Robert Boyle
160 – Benjamin Franklin
159 – Immanuel Kant
156 - Linus Carl Pauling
156 – Sofia Kovalevskaya
156 – Thomas Chatterton
156 – Olof Palme
155 – Rembrandt van Rijn
155 – Miguel de Cervantes
155 – Jonathan Swift
153 – Charles Darwin
153 – Wolfgang Amadeus Mozart
150 – George Eliot (Mary Ann Evans)
150 – Nicolaus Copernicus
150 – Abraham Lincoln
145 – Napoleon Bonaparte
145 – Anna Lindh
143 – George Sand
140 – George Washington
130 – Ulysses S. Grant
130 – Sir Francis Drake

Trivia:

Poklonici Madone tvrde da je njen IQ 140 /estimated/.
S druge strane, prema nekim saznanjima J. F. Kennedy je imao "samo" IQ 120.
Hansel Hansel 16:43 01.11.2012

Re: Liste IQ

Eh, baš bi bilo zanimljivo kojom metodom su "izmereni" koeficijenti inteligencije pozamašnoj većini sa spiska iz prošlosti - merenja (naročito po ovoj skali) postoje tek od pre nešto više od sto godina.

Negde sam čuo da smo imali akademika iz oblasti arhitekture čiji je izmereni IQ bio 76. Ako je to tačno, znači li to da je sve postigao nečasno, ili pak da testovi ne mere baš sve što treba da mere. Kao što rekoh, koeficijent inteligencije odnosi se na konvergentnu inteligenciju, a kod umetnika je obično dominantna divergentna. Ne znam, međutim, za eventulana istraživanja korelacije rezultata na testovima ova dva tipa inteligencije...
Kazezoze Kazezoze 17:09 01.11.2012

Re: Liste IQ

Hansel
Eh, baš bi bilo zanimljivo kojom metodom su "izmereni" koeficijenti inteligencije pozamašnoj većini sa spiska iz prošlosti - merenja (naročito po ovoj skali) postoje tek od pre nešto više od sto godina.

Negde sam čuo da smo imali akademika iz oblasti arhitekture čiji je izmereni IQ bio 76. Ako je to tačno, znači li to da je sve postigao nečasno, ili pak da testovi ne mere baš sve što treba da mere. Kao što rekoh, koeficijent inteligencije odnosi se na konvergentnu inteligenciju, a kod umetnika je obično dominantna divergentna. Ne znam, međutim, za eventulana istraživanja korelacije rezultata na testovima ova dva tipa inteligencije...

ne, nego znači da njegov mehanički deo intelektualnog centra nije dostigao dovoljno veliku razvijenost.
verujem zato da je njegov intelektualni deo intelektualnog centra na vrlo visokom nivou.
samo da pojasnim; uloga mehaničkog dela intelektualnog centra je registrovanje memorije, utisaka i asocijacija. to je formativni deo koji uglavnom radi već naučene mehaničke radnje. na taj način se razvija veština sklapanja puzli što određuje naš IQ. kasparov je, recimo, znao veliki broj partija napamet, te nije ni čudo da je njegov IQ veliki.
intelektualni deo intelektualnog centra uključuje kapacitet za stvaralaštvo, konstruktivnost, pronalazaštvo, iznalaženje metoda, uviđanje veza, i skupljanje prividno izolovanih delova u red ili jedinstvo ili jasnu formulisanost, tako da stičemo mogućnost da vidimo istinu o nečemu koja nam je do sada bila nejasna. ovaj deo ne može da radi bez direktne pažnje, dok za mehanički deo pažnja nije ni potrebna jer sve radi mehanički. verujem da je taj akademik imao mnogo razvijeniji intelektualni od mehaničkog dela intelektualnog centra.

Hansel Hansel 18:05 01.11.2012

Re: Liste IQ

Drugim rečima, intelektualci mogu biti i glupaci!

Šalim se, naravno... Ja sam bio sklon da mislim slično, da se radi o nekoj vrsti "raspodele" i "specijalizacije", ali teško može da dobro radi intelektualni deo bez inteligentnog dela... Pre bih rekao da se radi o dominaciji jednog dela nad drugim (uklopilo bi se i u priču o lateralizaciji mentalnih funkcija - znaju se razlike desne i leve hemisfere mozga)... Kada takav čovek vidi te "konvergentne" zadatke, on u njima vidi razne mogućnosti, on ne žuri da dođe do jedne ispravne... a vreme za testiranje je ograničeno.
Jukie Jukie 18:10 01.11.2012

Re: Liste IQ

Hansel

.Negde sam čuo da smo imali akademika iz oblasti arhitekture čiji je izmereni IQ bio 76. ..

Pa teško da arhitekta ne bi dobro uradio sve one zadatke sa prostornim oblicima i matematikom. Ili se zezao dok je popunjavao ili je izmišljotina.
Jedan moj učenik svojevremeno (pre uvođenja IOPa) po rečima školske pepsi službe nije prebačen u razvojno odeljenje jer je imao par poena preko tog praga granične inteligencije (ne znam koji je tačno broj) jer je imao stvarno odličnu prostornu inteligenciju i lepo je crtao. Bilo je jako teško postići da ispuni ishode za redovnu školu ako nisu imali veze sa crtanjem.
Jukie Jukie 18:17 01.11.2012

Re: Liste IQ

Kad smo kod nižih brojki, jedna učiteljica sa drugog foruma radi u odeljenju sa nadarenom i talentovanom decom i kaže da po nekom njihovom zakonu svako sa IQ od 130 i više MORA da bude u njenom odeljenju. Ako se radi o nekome čiji prvi jezik nije engleski ili (ne sećam se druge stavke) onda je potreban neki manji broj. Trenutno muku muči sa par neke dece koja imaju značajne probleme u funkcionisanju u učionici (autistični spektar).
Pošto u nekoj ogromnoj školi u kojoj predaje ima samo oko 15 đaka po godini koji ispunjavaju uslove za njenu učionicu, ostatak do zakonski propisanog broja đaka po odeljenju (kako bi se sve nastavnice podjednako mučile) dopunjava se decom sa IQ ispod 130 koja su imala sve petice na kraju prošle školske godine (a petice se određuju nekom vrstom državne mature na kraju svakog razreda).
dragoljub92 dragoljub92 01:38 07.11.2012

Re: Liste IQ

Hansel
...

pročitaj knjigu 'tragedija genija' tu bi mogo da nađeš odgovor na pitanje,ne mogu da se setim autora sem da je u pitanju 'naš rus' knjiga je vrlo priznata ,ako se dobro sećam.
number42 number42 18:15 01.11.2012

a

sta je to uspeh?
maksa83 maksa83 18:29 01.11.2012

Re: a

sta je to uspeh?

Kao i većina drugih stvari, uspeh ne postoji van nekog konteksta. Kontekst je - sve.
vladimir petrovic vladimir petrovic 18:31 01.11.2012

Re: a

Number42
... sta je to uspeh?




number42 number42 18:46 01.11.2012

Re: a

maksa83
sta je to uspeh?

Kao i većina drugih stvari, uspeh ne postoji van nekog konteksta. Kontekst je - sve.

upravo.
definicija uspeha nije ista za tibetskog monaha i njujorskog brokera.

a cini mi se da je u tekstu kontekst uspeha podrazumevan.
number42 number42 18:49 01.11.2012

Re: a

vladimir petrovic
Number42
... sta je to uspeh?






ok, kapiram, u uspehu preovladjuje 'not peeing your pants'
maksa83 maksa83 18:53 01.11.2012

Re: a

definicija uspeha nije ista za tibetskog monaha i njujorskog brokera.

Ako meru uspeha svedemo na prost subjektivan kontekst "biti srećan", oficijelno najsrećniji čovek na svetu jeste budistički monah - French Buddhist Dubbed Happiest Man On The Planet.
Filip2412 Filip2412 20:13 01.11.2012

Re: a

... sta je to uspeh?
pa to je bar lako utvrditi: uspeo sam u zivotu, zavide mi svi...

uzgred, ne treba zaboraviti jos nesto: only a successful can fail
vladimir petrovic vladimir petrovic 20:55 01.11.2012

Re: a

Number42 ... sta je to uspeh?

Maksa83 ... Kao i većina drugih stvari, uspeh ne postoji van nekog konteksta. Kontekst je - sve.


Filip2412... pa to je bar lako utvrditi: uspeo sam u zivotu, zavide mi svi... uzgred, ne treba zaboraviti jos nesto: only a successful can fail


Govoriti o uspehu je risky, to je klizav teren. Ono što je za jednoga uspeh za drugoga nije, itd.

Od našeg pristupa životu zavisi i naše shvatanje uspeha: pastir sa ovcama na planini, monah u manastiru, lekar u bolnici, glumica u pozorištu, pisac nad belim papirom ili ispred PC, djačić u školi - svi oni imaju različite predstave šta je to uspeh. I svako je na svoj način u pravu.

Pa opet, neke zajedničke determinante postoje - većina ljudi teži uspehu u onome što radi, bez obzira koji je to posao. Težnja ka težnji je već korak napred. Zapravo, istočnjački mudraci govore da je postavljanje na putu prema uspehu važnije od samog uspeha, itd. itd. Drugi kažu da jednom kada se uspeh postigne, on prestaje da bude uspeh, pomeraju se granice.

Mene lično uvek zbunjuje kad vidim da neke izuzetno inteligentne osobe bivaju neuspešne u klasičnom poimanju te reči. Ili je to, pak, normalno - što je čovek inteligentniji to su njegovi kriteriji viši, pa uobičajenu predstavu "sreće i zadovoljstva" ostavlja onima koji su manje inteligentni, a među kojima ima pragmatičnih ljudi, koji vidno uspevaju da budu iznad drugih u onome što rade.

Usput: Neki tvrde da je prevaziđeno ono "važno je učestvovati", već da se mora pobeđivati. Da li greše?

Jedna narodna izreka kaže: "Sramota je takvome junaku džilitnut se a ne pogoditi cilja". Postizanje cilja je ponekad ponekima važno.

Pomenuo sam magazin Forbs, koji povremeno izlazi sa listom bilionera. Zašto? Čemu?

Da li je to sve bez veze? Nije.

I na kraju, kao što sam citirao Ivu Andrića u tekstu, a to reče i Filip (only a successful can fail) uspeh može da donese, kad-tad, nesreću i nespokojstvo, pa kažu da velikom uspehu treba da teže jake osobe, koje mogu da se nose i sa (eventualnim) padom. Opet, mislim da nije svaki uspeh fatalan.

Svu tu priču sa EQ ja shvatam samo kao način da se nađu neka nova rešenja koja bi pomogla širem pučanstvu da se bolje organizuje. To je dobro, jer organizovati sebe nije lako. Ali nikako ne znači da treba poželeti da bude što manje inteligentnih osoba u našem okruženju, he, he, he...

vladimir petrovic vladimir petrovic 22:07 01.11.2012

Re: a

Number42
... definicija uspeha nije ista za tibetskog monaha i njujorskog brokera.


Izgleda da nije. Ako bismo tibetanskom monahu i njujorškom brokeru dodali i britanskog prestolonaslednika, eto i treće definicije uspeha:


Prince Charles sits on a motorcycle as he speaks with a fundraiser during a tour in aid of Poppy Day at Clarence House

a i ovaj (pravi) motorciklista je četvrta priča.

Ah, uspeh!

Englezi nude formulu, ali to je hipotetično:

The Success Formula
If we’re talking formula’s, and we’re using the above definitions, then success only encompasses a few things:

1) a goal
2) a plan of action to achieve that goal
3) action

I know it sounds cliche, but success is as easy as 1-2-3. Sure, you’ll find people who will tell you “it’s more complicated than that,” but it’s not. If success is the attainment of a desired outcome, then you simply need to 1) identify the outcome, 1) plan a way to achieve it, and then 3) follow your plan and do the work. When you internalize the simplicity of applying success, it’s both liberating and humbling. But don’t neglect any one of the steps. Each is an integral part of the formula. With one element lacking, success is either unlikely or impossible.
number42 number42 23:51 01.11.2012

Re: a

vladimir petrovic

neke zajedničke determinante postoje - većina ljudi teži uspehu u onome što radi


pa ovo je malo zeznuto. ako tezis tome da budes naj, ili jos bolji (uvek od nekoga), to podrazumeva sukobe. ima sjajna scena u 'meet the fockers' gde dastin hofman ima citavu tablu priznanja svog sina ben stilera kao klinca, koje pokazuje de niru u poseti, i onda kaze: 'evo vidis ovo je za peto mesto osvojeno u tome i tome, tu je i medalja za sjajni sedmi rezultat na takmicenju u ... necemu, itd :)))

znaci hvali se kako je lepo vaspitao sina da tezi prosecnosti, tacnije mogucem, tj realnom. da ne podleze takmicarskom duhu i olimpizmu koje drustvo gaji, a sve shodno njegovom hipi zivotnom opredeljenju.

ovaj kontekst u koji je stavljen uspeh u ovom tekstu, u funkciji moci, birokratizma i ide do konzumerizma, prati do detalja tu shemu hijerarhije, takmicenja, sukoba, gde se u slucaju neuspeha javlja frustracija a u slucaju ispunjenja teznje tj uspeha - lestvica dize jos vise i tezi se vecem uspehu.

ovo neodoljivo potseca na narkomansku shemu, tacnije zavisnicku. i bojim se da onda tu ne pomaze nikakvi iq, eq, ili sq, jednostavno greska je sistemske prirode, a manifestuje se u obliku hijerarhije i olimpizma.
vladimir petrovic vladimir petrovic 19:08 02.11.2012

Food for thought

Ti pokrećeš više stvari, što ja shvatam.

Number42
... pa ovo je malo zeznuto. ako tezis tome da budes naj, ili jos bolji (uvek od nekoga), to podrazumeva sukobe.


Da. Sukobi su neizbežni. Uspešan čovek mora da uživa u moći, mora da poseduje određenu beskrupuloznost da bi mogao da opstane tu gde jeste, a i da ne bude nesrećan zbog činjenice da je na vrhu ili visoko, što izaziva reakcije onih u okruženju. I sukobe. Sukobe na mnogim nivoima. Ne samo u okruženju, već i u okviru porodice. Primera radi, dve sestre se često mrze jer je jedna od njih bogato udata a druga je udata za siromaška, koji je usput veoma inteligentan. (Erika Džong, kada je postala slavna i bogata pišući one svoje "bezobrazne knjige", navukla je mržnju svoje dve rođene sestre, pa i majke, jedino su otac i deda na nju gledali onako kako je njoj odgovaralo). Biti uspešan je teško breme, to je samo za jake.

Dalje, nije važno samo biti naj, nego uvek bolji od nekoga.
To stvara kompeticiju. A niko ne tvrdi da je to baš zdravo. Tamo gde ima kompeticije ima stresova.

shodno njegovom hipi zivotnom opredeljenju.

Valjda je to prevaziđeno, taj "hipi model"?

Ko hoće duševni mir, odlazi u manastir, pa u keliji ceo dan prebrojava brojanice i moli se. I tako obezbeđuje svoj duševni mir (valjda)! Ranije su to bili hipi pokreti, možda će se to vratiti.

Moja inicijalna ideja nije išla toliko daleko (najhijerarhija, olimpizam i slično) već od toga da je potrebno iznalaziti načine da čovek bude zadovoljan sobom, a da u tome inteligentni često omanu. To je ono što mene donekle muči. Zašto inteligentni ljudi nisu uspešni? Vojislav S. gore reče da je sve, počev od školstva, pravljeno za prosečne, što meni izgleda OK, ali to ne bi značilo da inteligentni budu skrajnuti. Drugim rečima, nije strašno ako neki prosečnjak ne bude uspešan, strašnije je ako neki inteligentan ne bude uspešan.

Dobro, imamo eklatantnih slučajeva gde je inteligencija trijumfovala (dečko koji stvorio Fejsbook, oni drugi tipovi iz Majkrosofta, Gugla i ine informatičke industrije), ali to su (uglavnom) izuzeci.

Šta je sa hiljadama drugih inteligentnih koji jedva životare?

Ja sve ovo pitam, a u sebi znam da je to normalno. Taman posla kada bi svi iz tog intelegentnog segmenta društva bili na vrhu. Gušili bismo od njih, a i oni sebe bi gušili. (bilo je nekih futurističkih filmova o planetama na kojima žive samo inteligentni (sic), gde nema ni starih nego se umire u 33. godini i tako to, pa se sve to završavalo tako da prosečan gledalac nije mogao da poželi da se to istinski zbije na zemlji.

Pošao sam, dakle, od one prozaične i poznate rečenice: "Srećni su oni ljudi koji mogu da rade ono što vole i da u tome budu još i uspešni". Pričajmo o tome.
(Što ne isključuje mogućnost da u podsvesti manje-više imamo i olimpijske ideje; ponekad one dođu same od sebe).

Sve opcije treba da budu na tanjiru. A neko uvek ostaje (polu)gladan.


zemljanin zemljanin 19:22 02.11.2012

Re: Food for thought

Koju god inteligenciju da razmatramo to je samo potencijal ... neki ga ostvare neki ne ... možda oni sa visokim IQ su svesniji tog potencijala pa samim tim i ogorčeniji zbog toga što ga nisu u potpunosti ostvarili ... "šta bi bilo kad bi bilo"
zemljanin zemljanin 00:41 02.11.2012

Kviz

Svira klavir, dva puta nastupala u Karnegi holu sa 13 i 14 godina, članica MENSE, IQ 156 ... ko je ona ?

normalno, Asia Carrera ... ko ne zna, neka gugla
bocvena bocvena 11:07 02.11.2012

Re: Kviz

Svira klavir, dva puta nastupala u Karnegi holu sa 13 i 14 godina, članica MENSE, IQ 156 ... ko je ona ?

Ja?
Ne volim da se hvalim na blogu...
(ne bih pristala na merenje inteligencije ni pod razno...mislim da bi rezultat bio porazan...kad vidim ono 4 broja, pa nastavite niz, moj nesrećni mozak zaplače i zamoli da ga ne uznemiravam)
jinks jinks 11:55 02.11.2012

...

Britanski istrazivac iz oblast psihologije Sajmon Bajron Koen (bas je sad bilo na RTS2) je sa EQ oznacio Empathy Quotient ... cak je u jednom od svojih dela dao i test za odredjivanje vrednosti ovog koeficijenta.
margos margos 17:59 02.11.2012

Re: ...

Slučajno uhvatih deo emisije.
Ukratko, empatija bi bila sposobnost stavljanja u tuđe cipele. Dugo sam mislila da je to prirođena osobina svim ljudima, ali je dobra vest da se može naučiti. Samo još da se hoće.

Inače, kad već hranimo misli, evo malog priloga - koje je karakteristike Goleman naveo kao bitne za emocionalnu inteligenciju:

- prevazilaženje stresa
- upravljanje osećanjima
- samoprihvatanje
- samopouzdanje
- samostalno donošenje odluka
- (lična) odgovornost
- otvorenost
- pronicljivost
- empatija
- komunikacija
- grupna dinamika
- rešavanje konflikata
- samosvest



dragoljub92 dragoljub92 12:17 02.11.2012

IQ

negde sam pročitao da IQ od 120 obezbeđuje čoveku sposobnost da nauči sve što ga interesuje ili mora i tačka.tu to je to.
karta za bioskop ti omogućuje da pogledaš film,ne garantuje ti da ćeš da ga razumeš.veličina IQ ti obezbeđuje mesto u bioskopu sa kog ćeš da gledaš ,dal ćeš da sediš ispred platbna ili levo-desno u sredini sale ili u dnu,ali opet ti ne garantuje da ćeš da razumeš film(život).
veliki IQ je najčešće balast koji opterećuje normalan život.
Milan Novković Milan Novković 13:23 02.11.2012

Re: IQ

karta za bioskop ti omogućuje da pogledaš film,ne garantuje ti da ćeš da ga razumeš.veličina IQ ...

Meni obezbeđuje i uredno spavanje (u bioskopu mi uvek prijatno da zaspim) pošto se brzo pogubim u većini filmova
vladimir petrovic vladimir petrovic 15:05 02.11.2012

Re: IQ

Dragoljub92
... karta za bioskop ti omogućuje da pogledaš film,ne garantuje ti da ćeš da ga razumeš.veličina IQ ti obezbeđuje mesto u bioskopu sa kog ćeš da gledaš ,dal ćeš da sediš ispred platbna ili levo-desno u sredini sale ili u dnu,ali opet ti ne garantuje da ćeš da razumeš film(život).



Još si me i nasmejao, primer je tako živopisan i slikovit.

veliki IQ je najčešće balast koji opterećuje normalan život.

Plašim se da neke blogokolege, sa visokim IQ, neće voleti ovo tvoje ukazivanje da poseduju nešto što im baš i nije previše potrebno, he, he, he...

tasadebeli tasadebeli 09:29 04.11.2012

Re: IQ

Milan Novković
karta za bioskop ti omogućuje da pogledaš film,ne garantuje ti da ćeš da ga razumeš.veličina IQ ...Meni obezbeđuje i uredno spavanje (u bioskopu mi uvek prijatno da zaspim) pošto se brzo pogubim u većini filmova




Ех, сапатниче, исти случај и код мене. Холивудска продукција (неку другу и не можемо да видимо по нашим биоскопима или телевизијама) делује на мене исто као што су валеријан капи деловале на моју бабу... Да имамо између 7 и 18 година, одмах би нас водили код школског психолога са прикаченом карактеристиком "поремећај пажње".

Препоручујем још једно ефикасно средство - фудбалска утакмица. Мале шарене тачкице које се померају по зеленом пољу и... Нагли трзај са обавезном реченицом: "Кад пре 3:0?"
blogov_kolac blogov_kolac 14:35 02.11.2012

pogresne postavke

Zasto je u uvodnom tekstu IQ suprostavljen uspehu? Kao da se radi o stvarima koje iz nekih razloga smetaju jedne drugima, ili se cak iskljucuju!? Potpuno ista greska se u nastavku teksta prenosi na odnos IQ i EQ (ako tako nesto uopste postoji), kao da maltene svi imaju istu nekakvu "ukupnu" inteligenciju pa ko ima veci IQ automatski mu je EQ manji, i obratno. U praksi, naravno da ljudi sa vecim IQ imaju vise sansi za "uspeh" ili "napredovanje" u oblastima gde se trazi nekakva "inteligencija". Paradoks je jedino u tome sto od ljudi sa izrazito visokim IQ postoje i izrazito visoka ocekivanja, i posto taj IQ-faktor svakako nije jedini, pa ni presudan za uspeh (statisticki dokazano), onda su "razocarenja" veca i upadljivija.

Ako uzmes prvog slucajnog prolaznika na ulici i pocnes da analiziras njegovu "uspesnost", potpuno je besmisleno istrazivati zasto on nije postao super-uspesan lekar, advokat, inzenjer... - a zasto bi bio? Sa druge strane za nekog izmereno "superinteligentnog" koji se manje-vise u nicemu nije ostvario u zivotu, a jos i grca u raznim problemima, ima smisla postaviti pitanje otkud to. Ali nema nikakvog smisla za njegov "neuspeh" optuzivati visak IQ, pa makar taj covek ziveo u Srbiji!

Takodje, ima tu jos jedan paradoks, koji je statisticki lako objasnjiv. Ako recimo uporedimo IQ raznih direktora svega i svacega na nekom jako velikom uzorku, npr u celoj Evropi zadnjih pola veka (a direktorska funkcija je nekakav laicki pojam za uspeh), uzorak je veliki i svakako vise nego reprezentativan, i po njemu ispada da je ukupan broj raznoraznih direktora sa IQ oko 100 (prosecna inteligencija, +/- 10%) npr trostruko veci od onih sa IQ od preko 150 (izrazito visoka inteligencija). Da li je to dokaz da IQ smeta ljudima da "uspeju"? Ne, naprotiv, to je ustvari dokaz da visoka inteligencija (sta god da to znaci) moze biti jako korisna u napredovanju u karijeri, jer je broj ljudi sa prosecnim IQ jedno deset puta veci od onih sa izrazito visokim IQ, dok ih je na raznoraznim upravljackim direktorsko/menadzerskim poslovima "samo" tri puta vise, a ova proporcija bi bila svakako jos drasticnija ako bi stavili odredjene filtere (u smislu zahtevnosti posla) koji bi suzili ovaj "direktorski" uzorak.

I na kraju, moram da istaknem svu ironiju situacije da je ovaj blog o suprostavnju inteligencije i uspeha napisan u zemlji Srbiji!? U zemlji gde je vec decenijama jedna od glavnih izreka (pogotovo kada se prica samom sebi u brk) "zbogom pameti", a jedna od najpoznatijih parola kojom se opisuje nas mentalitet je "ovde se samo uspeh ne prasta"! I oni "previse inteligentni" i oni "previse uspesni" u svojim oblastima, u Srbistanu su ugrozena vrsta, i ne samo sto se medjusobno ne sukobljavaju, vec cesto pomazu jedni drugima, naprimer pri pakovanju kofera...
vladimir petrovic vladimir petrovic 15:18 02.11.2012

Re: pogresne postavke

blogov_kolac
... Zasto je u uvodnom tekstu IQ suprostavljen uspehu? Kao da se radi o stvarima koje iz nekih razloga smetaju jedne drugima, ili se cak iskljucuju!? Potpuno ista greska se u nastavku teksta prenosi na odnos IQ i EQ (ako tako nesto uopste postoji), kao da maltene svi imaju istu nekakvu "ukupnu" inteligenciju pa ko ima veci IQ automatski mu je EQ manji, i obratno. U praksi, naravno da ljudi sa vecim IQ imaju vise sansi za "uspeh" ili "napredovanje" u oblastima gde se trazi nekakva "inteligencija". Paradoks je jedino u tome sto od ljudi sa izrazito visokim IQ postoje i izrazito visoka ocekivanja, i posto taj IQ-faktor svakako nije jedini, pa ni presudan za uspeh (statisticki dokazano), onda su "razocarenja" veca i upadljivija...


Pišući ovaj blog (Uspeh, IQ versus EQ, čemu?) namera mi je bila, naravno, da sebi i drugima dam:

Food for thought - anything that provides mental stimulus for thinking



Trudio sam se da ne bude mnogo vegetarijansko (postoji i Vege Food For Thought), premda ima onih koji vole vegetarijanstvo, ha, ha, ha... (Doc, gde si?)
tasadebeli tasadebeli 09:28 03.11.2012

Ово ми није требало

Ментална интелигенција сумњивих вредности на скали, социјална интелигенција као код неприлагођених, емоционална интелигенција неуравнотежена, а сексуална интелигенција на нивоу ретардираности...

Шта ја уопште и тражим на овом блогу!

Упропасти ме оволико теорије... А таман сам лепо скувао јутарњу кафицу, запалио цигарету и сео да уживам у тексту...
vladimir petrovic vladimir petrovic 13:36 03.11.2012

Re: Ово ми није требало

Tasadebeli
... Шта ја уопште и тражим на овом блогу!

Na dobrom ste blogu.
Nema loših blogova (svako nešto hoće da kaže), ima loših (površnih) čitalaca.
Упропасти ме оволико теорије... А таман сам лепо скувао јутарњу кафицу, запалио цигарету и сео да уживам у тексту...

Tačno je da ima mnogo teorija, ali svi imamo pravo da biramo ono što nam odgovara.
Velika informisanost ne ubija, zar ne?

A pušenje ubija, naučnici to stalno govore.

Ova sličica kaže: Pušiti znači biti rob duvana


Ментална интелигенција сумњивих вредности на скали, социјална интелигенција као код неприлагођених, емоционална интелигенција неуравнотежена, а сексуална интелигенција на нивоу ретардираности...


Sve ovo prihvatam. Zar filozof Žan-Pol Sartr (Sartres) nije govorio da svemu treba prilaziti kritički? U sve sumnjati. Ništa ne uzima zdravo za gotovo. Ovoliko cepidlačenje autora bloga sa kojekakvim inteligencijama (racionalna, moralna, telesna, seksualna, emocionalna i tako to) jeste namerno, zato što smo bombardovani sa informacijama i moramo da zauzimamo nekakav svoj stav... A ako sam rekao da ja sve ove kvalifikacije gore prihvatam /sumnjive vrednosti na skali, neprilagođenost, neuravnoteženost, retardiranost/ ja to stvarno mislim, zato što ne živimo u vremenu kada nam NEKO treba servirati samo prihvatljive vrednosti. Na nama je da biramo, ponavljam.

а сексуална интелигенција на нивоу ретардираности...

Ovde se malo ogrešujete, neki vole seksanje i na primitivan (ja tako shvatam retardiran) način... Neka svako radi što mu odgovara, a ne znam da li su srećniji oni koji se seksaju na nekakvom nivou sofisticiranosti i tako to... Ti brzo postaju impotentni, ako je sve mnogo sofisticirano. Mislim da je, od vajkada, u seksu najmanje bilo napretka... U pitanju su samo nijanse, ha, ha, ha...
tasadebeli tasadebeli 09:02 04.11.2012

Re: Ово ми није требало

vladimir petrovic


Шалим се ја то, Владимире, наравно да сам на добром блогу који ме интересује иначе се не бих ни трудио да пишем неки коментар. А читајући о овој теми коментаре, приметио сам да неки та разна мерења интелигенције узимају исувише озбиљно, па се нисам могао суздржати, а да не напишем оно изнад док певушим стару ствар Ши блајндид ми вит сајенс...

(Ето, сад сам се офирао, па ће неки на чијим блоговима не остављам коментаре можда и да се увреде, а не ради се о томе да њихови блогови нису добри, него о томе да ме те њихове теме једноставно не интересују.)

Кад сам већ почео да коментаришем на тај начин, допустите ми да наставим у истом тону...


Један савет из искуства за мушке блогере

Немојте никада (подвлачим, никада!) да радите тестове интелигенције заједно са својом будућом или садашњом лепшом половином. Ја сам се једаред преварио, имала је крајњи резултат за један подељак бољи од мене, и већ годинама се све наше свађе или препирке завршавају њеним речима:"Слушај жену, животињо! Паметнија сам од тебе, то је доказано, имам доказе и на папиру!"

И ја, шта ћу глупан, заћутим јербо верујем науци...



Hansel Hansel 09:39 04.11.2012

Re: Ово ми није требало

tasadebeli
Шалим се ја то, Владимире, наравно да сам на добром блогу који ме интересује иначе се не бих ни трудио да пишем неки коментар.

Е, Тасо, за неку годину (ако већ није) неко ће да измисли блогоинтелигенцију и напише књигу о њој... о емпатији и симпатији (само да знате да се само ово друго односи на уживљавање у туђа осећања, емпатија се односи на уживљавање у, 'ај' да кажемо -- стања свести других људи) -- на мрежи... Брр, почео сам да разрађујем шта би све ту могло да се још накалеми, али боље је о томе не мислити, иовако помало не подносим самог себе што сам превише у виртуелном...

И ја, шта ћу глупан, заћутим јербо верујем науци...

Кажи ти њој да једно мерење не значи ништа, да ти је тада био пао шећер, и да је та разлика мања од једног процента и, као таква, сасвим непоуздана.
sokodbuba sokodbuba 13:31 03.11.2012

Diogen



Glupo je biti pametan, a siromašan.


Ovo nije napisao neko ko je čuo za Diogena, koji je smatrao da je siromaštvo najveća vrlina kojoj bi čovek trebalo da teži, kako bi dostigao potpunu slobodu i nezavisnost, autarkiju. Po ovom idealu, ko teži za uspehom, nije dovoljan samom sebi. U antičko doba su cenili pamet, pa je tako Aleksandar Veliki, kada je osvojio Atinu, pošao da nađe Diogena i ponudio mu tokom razgovora da potraži od njega šta god, a ovaj mu je potražio da se makne jer mu je zaklanja sunce.

Društvene vrednosti su u svim vremenima bile manje više slične, nego se tokom ovog veka manje popularizuju oni koji im se suprotstavljaju mišljenjem i delima, kao na primer kiničari. Popularne psihologije i sociološke filozofije nisu merilo ničega, osim potrebe za proizvodnjom masovnog težišta od koga nijedan pošten čovek nema dobrobit, ukoliko ne poseduje hedž fond, igra se Blek-Šol formulom ili drugim opcijama finansijskih derivata, i teško da takav čovek može biti pošten, što je druga tema :)
vladimir petrovic vladimir petrovic 13:33 04.11.2012

Siromaštvo, sreća, uspeh...

Sokodbuba
... za Diogena, koji je smatrao da je siromaštvo najveća vrlina kojoj bi čovek trebalo da teži, kako bi dostigao potpunu slobodu i nezavisnost, autarkiju.


Ah, siromaštvo!
Postoje filozofski (ili pseudofilozofski) stavovi, u svim vremenima i delovima sveta, da je u životu daleko prirodnije biti siromašan nego bogat.
(Uzgred, bogati su samo vrh brega, svet drže siromašni).

Siromaštvo je česta tema u literaturi. Isidora Sekulić je napisala esej Problem siromaštva u čoveku i u književnosti, koji je počela rečima: „Neumoran je bunt čoveka protiv siromaštva, i neumorna je pobeda siromaštva nad svim buntovima. Čovek sa sekirom u ruci juriša na siromaštvo i udara, a siromaštvo je besmrtno“. A onda se poziva na poznati Rilkeov stih „Siromaštvo je veliki sjaj iznutra" (Die Armat ist ein grosser Glanz aus innen).

Međutim, mi živimo u vremenu kada se naglašeno insistira na uspehu, naročito u SAD i EU zemljama (premda uspeh ne mora donositi i bogatstvo, ali bar treba da pomogne da se izbegne, koliko-toliko, siromaštvo i beznačajnost, odnosno bezličnost).

A sreća? I siromašni imaju trenutke sreće, ali neki tvrde da je toga više kod bogatih, što je veoma diskutabilno.

Pomenuo bih i da postoji strah ljudi od - sreće: „Ljudi se više boje sreće nego bilo čega; svega će se pre odreći nego patnje“. Polazi se od toga da se ljudi boje sreće (prosto ne veruju da se nešto lepo njima događa, misle da je u pitanju greška i tako to, dok mnogi svoju patnju, najčešće nesvesno prihvataju kao nešto normalno; zar Mitke iz Koštane ne poji: „Stegni srce i trpi. Bidni čovek. A čovek je samo za žal i muku zdaden“?).

Siromaštvo, sreća i uspeh su povezani. Svaki od tih pojmova sam za sebe nije dovoljan, ili bar tako izgleda, da zadovolji čoveka. Stoga mi se čini, mada je bogatstvo često prezreno, ljudi sanjaju o tome da pobegnu iz siromaštva, i u tome im protekne život.
sokodbuba sokodbuba 18:07 04.11.2012

Re: Siromaštvo, sreća, uspeh...


(premda uspeh ne mora donositi i bogatstvo, ali bar treba da pomogne da se izbegne, koliko-toliko, siromaštvo i beznačajnost, odnosno bezličnost).


Ovo me podseti na zbivanja tokom Trimalhionove gozbe, gde je sve uteklo siromaštvu i beznačajnosti, kao i bezličnosti :)


Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana