Mi smo u ozbiljnom strukturnom finansijskom problemu. Kao i ranije, sa ovim problemom se ne suočavamo, ne rešavamo ga. Koristimo trikove, varke, inflaciju, kurs, šarene projekcije i sve ostale proverene metode bežanja od stvarnosti i odgovornosti i sigurnim i nepokolebljivim korakom ulazimo sve dublje u blato.
Problem je kao i uvek u znanju, analizi, volji i preuzimanju političke odgovornosti. Nama nedostostaje sve četvoro. Odavno.
Izgubili smo 670.000 zaposlenih od 2008.godine do aprila 2012.god. Od toga 410.000 formalno zaposlenih (sa radnom knjižicom) i 260.000 poljoprivrednika i pomažućih članova domaćinstva.
Danas imamo 1.770.000 formalno zaposlenih (sa radnom knjižicom).
- Za državu radi oko 700.000 ljudi. Od toga oko 470.000 ljudi radi za državu i prima platu iz budžeta od poreza i taksi. U zdravstvu, obrazovanju, administraciji, policiji, vojsci, sudstvu. Oko 230.000 ljudi radi u javnim i državnim preduzećima.
- Kod preduzetnika je oko 400.000 ljudi.
- U privatnim pravnim licima oko 670.000 ljudi.
Neformalno zaposlenih u poljoprivrednim gazdinstvima je 350.000. Aktivno nezaposlenih je 750.000. Neaktivnih, a radno sposobnih (od 15-65 godina), je 1.800.000.
Najbolje su plaćena radna mesta kod države. Upravo u toj armiji od 700.000 ljudi možemo i tražiti uzroke poplave nazovi univerziteta i fakulteta i hiperprodukcije diploma. Zašto bi iko plaćao bofl diplomu u ekstra kratkom "školovanju", ako nema neko namešteno državno radno mesto. U privatnom sektoru vam bofl diploma ne pomaže.
Penzionera 1.700.000. Od toga 350.000 invalidskih i 350.000 porodičnih. Mlađih od 65 godina je oko 40%.
Ovo je naše neveselo stanje, za koje nemamo nikakav odgovor. Sad malo o budžetu koji navaljujemo na ovako neveselo stanje.
Ukupni planirani prihodi konsolidovanog budžeta 2013 iznose 1.680 milijardi dinara. Rebalans 2012.godine je planirao prihode od 1.500 milijardi dinara.
Ukupni planirani rashodi konsolidovanog budžeta 2013 su 1.820 milijardi dinara. Rebalans 2012 godine je planirao rashode od 1.720 milijardi dinara.
Konsolidovani deficit iznosi 140 milijardi dinara.
Osnovne pretpostavke budžeta za 2013.godinu su realan rast BDP-a od 2%, prosečna inflacija od 9%. Ako je očekivani kurs na kraju ove godine 115 din/evro, to znači da je planiran kurs na kraju 2013.godine 126 din/evro.
Pri ovakvom kretanju inflacije i kursa, rashodi u 2013.godini će biti oko 600 miliona evra manji nego 2012, a prihodi za 300 miliona evra veći.
Rashodi koji su 2012.godine nakvasali na 15 milijardi evra, treba da se smanje na 14,4 milijarde.
Šta su rashodi?
- Penzije - 4 milijarde evra
- Plate - 3,7 milijardi evra
- Roba i usluge - 2 milijarde evra
- Socijalna davanja - 1,5 milijardi evra
- Subvencije - 0,85 milijardi evra
- Kamate - 0,75 milijardi evra
- Kapitalni rashodi - 1,1 milijarda evra
Glavna ušteda na rashodima dolazi kroz zamrzavanje plata i penzija. Utvrđivanjem stope njihovog rasta na 2%, što je veća inflacija, to je veća ušteda. Zbog toga i imamo nagli rast inflacije.
Jedini rashod koji će porasti je rashod za kamate po osnovu javnog duga. Svi ostali rashodi će realno pasti. Rashod za kamate je planiran na nivou od 95 milijardi dinara.
A rast u prihodima? Očekujemo rast na PDV-u, akcizama i porezu na dobit, a pad na doprinosima. Najveći rast očekujemo od PDV-a na uvoz. Lipsalo magare od privrede i građani sa smanjenim prihodima treba da iscede čitavih 300 miliona evra više.
U perpetuum mobile ekonomiji, i u bezvazdušnom prostoru bez gravitacije, što veća inflacija, to bolja konsolidacija budžeta i manji deficit. Ako bi inflacija otišla na 15%, to bi dodatno smanjilo rashode budžeta, a sa druge strane povećalo prihode. Na nivou inflacije od 20% bi smo potpuno eliminisali deficit.
U realnoj ekonomiji, onoj u kojoj važi gravitacija, smanjenje prihoda stanovništva dovodi do istovremenog pada potrošnje, pa time i prihoda privrede. Pa ako imate jaku inflaciju, ona i pored viših cena smanjuje broj prodatih proizvoda, tako da to dovodi do realnog pada poreskih prihoda.
Ima jedna jednačina bruto domaćeg proizvoda koja kaže:
BDP = Potrošnja + Investicija u fiksni kapital + Neto izvoz (izvoz - uvoz)
Ova jednačina nam govori kako se konzumira društveni proizvod. On se ili potroši (pojede, obuče itd.) ili se nabavi fiksni kapital (imovina, nekretnine, oprema) ili se izveze.
U Srbiji BDP iznosi oko 30 milijardi evra, i on se po jednačini raspoređuje otprilike ovako:
100% = 100% + 20% - 20%
Kod nas je potrošnja oko 100% BDP-a. Pogađate, u jednoj Nemačkoj, to nije tako :)
Naš neto izvoz je negativan, odnosno mi smo veliki uvoznik.
Ako dođe do pada tekuće potrošnje domaćinstava i države od 2%,, kako će onda doći do rasta BDP-a od 2%? I tu su se kreatori ovog divnog dokumenta dosetili, pa su planirali rast investicija od skoro 8% i rast neto izvoza od 7,6%. Na čemu su zasnovali ovaj optimizam? U dokumentu ne piše.
Pošto još uvek nemamo nikakvu detaljnu analizu BDP-a za 2011.godinu (to možemo da očekujemo tek na leto naredne godine), ono što bode oči je prikazani rast GDP-a u 2011.godini čija je glavna komponenta rast investicija u fiksni kapital od 26%. Prosto neverovatno.
Pored toga, očekuje se i pad BDP-a u ovoj godini od samo 1%. U prva tri kvartala imamo pad od oko 2%. Morali bi da imamo neverovatan rast u četvrtom kvartalu da postignemo pad od samo 1%.
U dokumentu pod naslovom Nacrt fiskalne strategije je rečeno da pošto se ne može očekivati da će privatni sektor izvršiti investicije, to će uraditi javni sektor. Od kojeg novca, nije rečeno. Mogu samo da pretpostavim da je to deo one razvojne banke koja je pominjana na početku ove vlade i reindustrijalizacije.
Nesreća je što ima još jedna jednačina za taj isti BDP. Proizvodna. Ona kaže ko proizvodi BDP. I ona mora da da isti rezultat kao i ova potošačka.
BDP = BDV + Porezi na proizvode - Subvencije.
BDV predstavlja bruto dodatu vrednost. Kako se on računa? Grubo rečeno, uzmete sva privredna društva, sve preduzetnike i domaćinstva, sve banke, neprofitni sektor i državu i saberete plate koje se podele i bruto dohodak koji se ostvari.
BDV = Bruto zarade + Bruto dohodak
Zarade idu zaposlenim. Dohodak ide vlasnicima.
U Srbiji ovo okvirno izgleda ovako:
BDV = 55% + 45%
Porezi na proizvode (PDV, akcize, carine) su zavisni od BDV-a. Odnosno ne može manji BDV, a veći porezi na proizvode.
Bruto dohodak je približno EBITDA: dohodak pre poreza, kamata i amortizacije.
Pošto očekujemo realno manje zarade u 2013.godini, to znači da nam realan rast mora doći od rasta dohotka od oko 5%. To je preko 1 milijardu evra. Ko to treba da donese? Ova jednačina nije ni pomenuta ni obrazložena.
U budžetu nema ni reči o popisu imovine. U budžetu nema ni popisa svih državnih Agencija. Nema ni broja zaposlenih. Nema nikakvih objašnjenja o tome kome tačno subvencije. Kakva finansijska imovina se kupuje. Po ovome ovaj budžet nije ni bolji ni lošiji od prethodnih.
Kao i svi prethodni, ovaj budžet nema ni analizu ni strukturu troškova na nekom nivou koji omogućava diskusiju. Nema broj škola i broj đaka po učitelju. Ni strutkturu troškova zdravstva. Ni budžeta Fonda PIO, ni budžeta fonda zdravstva. Ni budžete lokalnih samouprava.
Naravno nema ni analize koje će efekte ova ili ona subvencija imati na privredu. Sve je ad hoc sa sve populističkom galamom.
Opet koristimo inflaciju kao glavni instrument fiskalne politike. I idemo sve dublje u zaduživanje. Mi bankrot nismo izbegli. Pomerili smo ga do proleća time što smo se dodatno zadužili.
Mi nikada ne propuštamo priliku da propustimo priliku. Umesto analize i transparentnosti, krijemo se iza brojeva koji kada ih pogledate zajedno nemaju smisla. U realnom svetu. Gde se ne koristi funny money.
Budžet nam jasno pokazuje da neće biti nikakvih značajnih reformi. Ni u oblasti penzija, ni u oblasti socijalne politike, ni u oblasti obrazovanja, ni u oblasti zdravstva. To su inače najveći potrošači budžeta. Ozbiljna vlada pravi najveće promene u prve dve godine vladavine. Te promene onda daju rezultate u druge dve i ide se na izbore gde građani cene učinjeno.
Dokle misle da ovako može, zaista ne znam. Očigledno smo osuđeni na tiho umiranje..Jer bez značajnih promena, to je to. Znam jedno sigurno: političku cenu ovog ekonomskog ludila dva mala partnera u vladi će platiti najveća stranka.
https://www.facebook.com/SasaRadulovich
https://twitter.com/SasaRadulovich
.