Društvo| Ekonomija

Budžet za 2013.godinu

Saša Radulović RSS / 08.11.2012. u 01:43

Mi smo u ozbiljnom strukturnom finansijskom problemu. Kao i ranije, sa ovim problemom se ne suočavamo, ne rešavamo ga. Koristimo trikove, varke, inflaciju, kurs, šarene projekcije i sve ostale proverene metode bežanja od stvarnosti i odgovornosti i sigurnim i nepokolebljivim korakom ulazimo sve dublje u blato.

Problem je kao i uvek u znanju, analizi, volji i preuzimanju političke odgovornosti. Nama nedostostaje sve četvoro. Odavno.

Izgubili smo 670.000 zaposlenih od 2008.godine do aprila 2012.god. Od toga 410.000 formalno zaposlenih (sa radnom knjižicom) i 260.000 poljoprivrednika i pomažućih članova domaćinstva.

Danas imamo 1.770.000 formalno zaposlenih (sa radnom knjižicom).
- Za državu radi oko 700.000 ljudi. Od toga oko 470.000 ljudi radi za državu i prima platu iz budžeta od poreza i taksi. U zdravstvu, obrazovanju, administraciji, policiji, vojsci, sudstvu. Oko 230.000 ljudi radi u javnim i državnim preduzećima.
- Kod preduzetnika je oko 400.000 ljudi.
- U privatnim pravnim licima oko 670.000 ljudi.

Neformalno zaposlenih u poljoprivrednim gazdinstvima je 350.000. Aktivno nezaposlenih je 750.000. Neaktivnih, a radno sposobnih (od 15-65 godina), je 1.800.000.

Najbolje su plaćena radna mesta kod države. Upravo u toj armiji od 700.000 ljudi možemo i tražiti uzroke poplave nazovi univerziteta i fakulteta i hiperprodukcije diploma. Zašto bi iko plaćao bofl diplomu u ekstra kratkom "školovanju", ako nema neko namešteno državno radno mesto. U privatnom sektoru vam bofl diploma ne pomaže.

Penzionera 1.700.000. Od toga 350.000 invalidskih i 350.000 porodičnih. Mlađih od 65 godina je oko 40%.

Ovo je naše neveselo stanje, za koje nemamo nikakav odgovor. Sad malo o budžetu koji navaljujemo na ovako neveselo stanje.

Ukupni planirani prihodi konsolidovanog budžeta 2013 iznose 1.680 milijardi dinara. Rebalans 2012.godine je planirao prihode od 1.500 milijardi dinara.

Ukupni planirani rashodi konsolidovanog budžeta 2013 su 1.820 milijardi dinara. Rebalans 2012 godine je planirao rashode od 1.720 milijardi dinara.

Konsolidovani deficit iznosi 140 milijardi dinara.

Osnovne pretpostavke budžeta za 2013.godinu su realan rast BDP-a od 2%, prosečna inflacija od 9%. Ako je očekivani kurs na kraju ove godine 115 din/evro, to znači da je planiran kurs na kraju 2013.godine 126 din/evro.

Pri ovakvom kretanju inflacije i kursa, rashodi u 2013.godini će biti oko 600 miliona evra manji nego 2012, a prihodi za 300 miliona evra veći.
Rashodi koji su 2012.godine nakvasali na 15 milijardi evra, treba da se smanje na 14,4 milijarde.
Šta su rashodi?
- Penzije - 4 milijarde evra
- Plate - 3,7 milijardi evra
- Roba i usluge - 2 milijarde evra
- Socijalna davanja - 1,5 milijardi evra
- Subvencije - 0,85 milijardi evra
- Kamate - 0,75 milijardi evra
- Kapitalni rashodi - 1,1 milijarda evra

Glavna ušteda na rashodima dolazi kroz zamrzavanje plata i penzija. Utvrđivanjem stope njihovog rasta na 2%, što je veća inflacija, to je veća ušteda. Zbog toga i imamo nagli rast inflacije.

Jedini rashod koji će porasti je rashod za kamate po osnovu javnog duga. Svi ostali rashodi će realno pasti. Rashod za kamate je planiran na nivou od 95 milijardi dinara.

A rast u prihodima? Očekujemo rast na PDV-u, akcizama i porezu na dobit, a pad na doprinosima. Najveći rast očekujemo od PDV-a na uvoz. Lipsalo magare od privrede i građani sa smanjenim prihodima treba da iscede čitavih 300 miliona evra više.

U perpetuum mobile ekonomiji, i u bezvazdušnom prostoru bez gravitacije, što veća inflacija, to bolja konsolidacija budžeta i manji deficit. Ako bi inflacija otišla na 15%, to bi dodatno smanjilo rashode budžeta, a sa druge strane povećalo prihode. Na nivou inflacije od 20% bi smo potpuno eliminisali deficit.

U realnoj ekonomiji, onoj u kojoj važi gravitacija, smanjenje prihoda stanovništva dovodi do istovremenog pada potrošnje, pa time i prihoda privrede. Pa ako imate jaku inflaciju, ona i pored viših cena smanjuje broj prodatih proizvoda, tako da to dovodi do realnog pada poreskih prihoda.

Ima jedna jednačina bruto domaćeg proizvoda koja kaže:

BDP = Potrošnja + Investicija u fiksni kapital + Neto izvoz (izvoz - uvoz)

Ova jednačina nam govori kako se konzumira društveni proizvod. On se ili potroši (pojede, obuče itd.) ili se nabavi fiksni kapital (imovina, nekretnine, oprema) ili se izveze.

U Srbiji BDP iznosi oko 30 milijardi evra, i on se po jednačini raspoređuje otprilike ovako:
100% = 100% + 20% - 20%

Kod nas je potrošnja oko 100% BDP-a. Pogađate, u jednoj Nemačkoj, to nije tako :)
Naš neto izvoz je negativan, odnosno mi smo veliki uvoznik.

Ako dođe do pada tekuće potrošnje domaćinstava i države od 2%,, kako će onda doći do rasta BDP-a od 2%? I tu su se kreatori ovog divnog dokumenta dosetili, pa su planirali rast investicija od skoro 8% i rast neto izvoza od 7,6%. Na čemu su zasnovali ovaj optimizam? U dokumentu ne piše.

Pošto još uvek nemamo nikakvu detaljnu analizu BDP-a za 2011.godinu (to možemo da očekujemo tek na leto naredne godine), ono što bode oči je prikazani rast GDP-a u 2011.godini čija je glavna komponenta rast investicija u fiksni kapital od 26%. Prosto neverovatno.
Pored toga, očekuje se i pad BDP-a u ovoj godini od samo 1%. U prva tri kvartala imamo pad od oko 2%. Morali bi da imamo neverovatan rast u četvrtom kvartalu da postignemo pad od samo 1%.

U dokumentu pod naslovom Nacrt fiskalne strategije je rečeno da pošto se ne može očekivati da će privatni sektor izvršiti investicije, to će uraditi javni sektor. Od kojeg novca, nije rečeno. Mogu samo da pretpostavim da je to deo one razvojne banke koja je pominjana na početku ove vlade i reindustrijalizacije.

Nesreća je što ima još jedna jednačina za taj isti BDP. Proizvodna. Ona kaže ko proizvodi BDP. I ona mora da da isti rezultat kao i ova potošačka.

BDP = BDV + Porezi na proizvode - Subvencije.

BDV predstavlja bruto dodatu vrednost. Kako se on računa? Grubo rečeno, uzmete sva privredna društva, sve preduzetnike i domaćinstva, sve banke, neprofitni sektor i državu i saberete plate koje se podele i bruto dohodak koji se ostvari.

BDV = Bruto zarade + Bruto dohodak

Zarade idu zaposlenim. Dohodak ide vlasnicima.

U Srbiji ovo okvirno izgleda ovako:
BDV = 55% + 45%

Porezi na proizvode (PDV, akcize, carine) su zavisni od BDV-a. Odnosno ne može manji BDV, a veći porezi na proizvode.

Bruto dohodak je približno EBITDA: dohodak pre poreza, kamata i amortizacije.

Pošto očekujemo realno manje zarade u 2013.godini, to znači da nam realan rast mora doći od rasta dohotka od oko 5%. To je preko 1 milijardu evra. Ko to treba da donese? Ova jednačina nije ni pomenuta ni obrazložena.

U budžetu nema ni reči o popisu imovine. U budžetu nema ni popisa svih državnih Agencija. Nema ni broja zaposlenih. Nema nikakvih objašnjenja o tome kome tačno subvencije. Kakva finansijska imovina se kupuje. Po ovome ovaj budžet nije ni bolji ni lošiji od prethodnih.

Kao i svi prethodni, ovaj budžet nema ni analizu ni strukturu troškova na nekom nivou koji omogućava diskusiju. Nema broj škola i broj đaka po učitelju. Ni strutkturu troškova zdravstva. Ni budžeta Fonda PIO, ni budžeta fonda zdravstva. Ni budžete lokalnih samouprava.

Naravno nema ni analize koje će efekte ova ili ona subvencija imati na privredu. Sve je ad hoc sa sve populističkom galamom.

Opet koristimo inflaciju kao glavni instrument fiskalne politike. I idemo sve dublje u zaduživanje. Mi bankrot nismo izbegli. Pomerili smo ga do proleća time što smo se dodatno zadužili.

Mi nikada ne propuštamo priliku da propustimo priliku. Umesto analize i transparentnosti, krijemo se iza brojeva koji kada ih pogledate zajedno nemaju smisla. U realnom svetu. Gde se ne koristi funny money.

Budžet nam jasno pokazuje da neće biti nikakvih značajnih reformi. Ni u oblasti penzija, ni u oblasti socijalne politike, ni u oblasti obrazovanja, ni u oblasti  zdravstva. To su inače najveći potrošači budžeta. Ozbiljna vlada pravi najveće promene u prve dve godine vladavine. Te promene onda daju rezultate u druge dve i ide se na izbore gde građani cene učinjeno.

Dokle misle da ovako može, zaista ne znam. Očigledno smo osuđeni na tiho umiranje..Jer bez značajnih promena, to je to. Znam jedno sigurno: političku cenu ovog ekonomskog ludila dva mala partnera u vladi će platiti najveća stranka.

 

https://www.facebook.com/SasaRadulovich

https://twitter.com/SasaRadulovich

 

.



Komentari (49)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

nicknaylor nicknaylor 02:03 08.11.2012

:)

Ti nikad neces dobiti kontra-blog :)
011-495 011-495 07:56 08.11.2012

Nema znanja?

Kako nema znanja? Veliko je znanje nasminkati i namirisati kaku tako da se svi naprave da ne vide sta je nego to sto bi voleli da bude. Ocigledno je da to ogromnoj vecini odgovara, svakom iz nekih svojih razloga.
kalifumestokalifa kalifumestokalifa 08:26 08.11.2012

2011?

Pošto još uvek nemamo nikakvu detaljnu analizu BDP-a za 2011.godinu (to možemo da očekujemo tek na leto naredne godine), ono što bode oči je prikazani rast GDP-a u 2011.godini čija je glavna komponenta rast investicija u fiksni kapital od 26%. Prosto neverovatno.
Pored toga, očekuje se i pad BDP-a u ovoj godini od samo 1%. U prva tri kvartala imamo pad od oko 2%. Morali bi da imamo neverovatan rast u četvrtom kvartalu da postignemo pad od samo 1%.


Pretpostavljam da ste mislili na tekuću 2012.?
Saša Radulović Saša Radulović 10:08 08.11.2012

Re: 2011?

Ne. Radi se o 2011.godini. Detaljniji prikaz BDP-a daje tek Zavod za statistiku u svom statističkom godišnjaku, u poglavlju Nacionalni racuni. On je ove 2012.godine objavljen sa analizom BDP-a za 2010. Do tada, uvek imamo značajne promene. Zbog toga i jeste veoma problematičan rast finvesticija u fiksni kapital od 26% u 2011.godini. Nema nikakvog objašnjenja. Inače i ta detaljna analiza Nacionalnih računa ima dosta stvari koje nedostaju. To ozbiljne analize i planove čini veoma teškim i često nagađajućim.
little_radojica little_radojica 09:25 08.11.2012

so true...

Mi nikada ne propuštamo priliku da propustimo priliku.


овим је све речено. Сјајно. Ипак не треба одустати од подвлачења ове просте истине и инсистирања на систематичности и транспарентности јавних служби, баш овако како то госп. Радуловић ради.

Заиста никад није касно да се погледамо у огледало или да прихватимо као истину оно што нам сви кажу, да се одрекнемо веровања у "неочекивану силу која се изненада појављује и решава ствар". И ово је идеална прилика. Стандард је пао, стандарда нема. Зато сада шта год да "добијемо" од државе, ЕУ, ММФ-а биће мало. Ово је прилика и то каква да им се скинемо са сисе и да проходамо више самостално у овом капитализму који нас је ето "неочекивано" задесио. Да почнемо и да памтимо шта су нам обећавали и шта све нису испунили, да почнемо да схватамо шта би они уопште смели да нам обећају, па да их ватамо у тренутку лажи, а не ретроактивно јер дотле "поједе вук магарца". Да им не дозволимо да свакакве шкработине представљају као стратегије, а свако парче папира као буџет који "нико не чита", другим речима да поред свих 30 слова научимо и да читамо и да слушамо, опет баш као што то госп. Радуловић чини. Свако у својој области да се пробуди и ангажује, да их притиснемо оркестрирано са свих страна, аргументима, да не могу да нам постављају певачице више у скупштину и нестручне људе на битна места. Људи тако мало (а опет тако пуно) треба за то...
highshalfbooze highshalfbooze 09:30 08.11.2012

Panika

Panici mesta nema, evo mlađani Dinkić je izmolio Kineze da nam naprave malo puteva. To će blagotvorno da deluje po naš spoljnji dug i zapošljavanje domaćeg kadra. Izvoz ćemo da podignemo tako što ćemo njive da prodamo šeicima. Gde oni ašov zabodu, ta se zemlja pozlati. U zemlji će vladati blagostanje, radnici neće morati da rade jer će se sve nabavljati u inostranstvu, tako će radnike autobusi strane proizvodnje voziti na njihova radna mesta... hm... koja radna mesta?
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 09:35 08.11.2012

Податак?

Покушавам да нађем неку статистику која говори колики је послодавац држава у другим земљама, то јест колико запослених ради у државним службама. Једино ОВДЕ нађох историсјки преглед за USA. Тамо је то увек доста испод 20%, а код нас 40%. Шта је неки "здрави проценат" у ком се држава појављује као послодавац, дакле податак за једну Немачку, Италију или Француску?
vanja.t vanja.t 10:33 08.11.2012

Re: Податак?

u nemačkoj oko 10% radi u javnom sektoru, u sad 15%.
dodatna patologija ovih zemalja sa 30% i više u javnom sektoru je to, što je prosečna plata veća nego u privatnom, a ilustracija svih naših problema je (vest iz kragujevca):

Radnici kažu da je radno vreme od 10 sati preveliko opterećenje, posebno od kada je proizvodna traka počela brže da se kreće i od kada je povećana proizvodnja. Za sada se u fabrici radi četiri dana po 10 sati, dok su tri dana slobodna. Radnici traže da im se obezbedi osmočasovno radno vreme, ali da rade pet dana u nedelji. Uz to, traže i da im se povećaju plate, jer sada zarađuju oko 33.000 dinara. Ne odgovara im ni noćni rad, jer za to dobijaju samo 300 dinara

ukratko drugovi radnici, bi da vrate samoupravljanje, a ne vide koliko su lenji i neproduktivni, niti shvataju šta znači konkurentnost proizvoda na globalnom tržištu.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 10:47 08.11.2012

Re: Податак?

Nisam siguran koliko si ovde u pravu, Vanja. Današnja produktivnost gotovo da ne zavisi nimalo od radnika, već najpre od primenjene tehnologije. Utoliko se kragujevački radnici ništa ne pitaju o rezultatima poslovanja i njegovoj profitabilnosti, baš kako i treba. A strane investicije ovde i dolaze jer mogu da "vaćare" radnike, to jest plaćaju manje nego drugde. Takva je naša zaslužena sudbina i ona se može tek korak po korak menjati, u narednih deceniju-dve. Sve veći broj zaposlenih stvoriće konkurenciju i u tražnji radne snage, a ne samo u ponudi. Tada će se poboljšati položaj radnika.
vanja.t vanja.t 11:13 08.11.2012

Re: Податак?

Današnja produktivnost gotovo da ne zavisi nimalo od radnika, već najpre od primenjene tehnologije

pa slažem se, ja i navodim reči ovog ''mozga'' iz sindikata da traka ide prebrzo (što je tehnološki determinisano), sem toga njima je dodatni problem i to što je proizvodnja povećana.

kako uopšte misle da stignu do serijske proizvodnje u stotinama hiljada komada? verovatno sa 50.000 zaposlenih ko nekad, pa da onda država pokriva troškove koji su veći od prihoda.

hoochie coochie man hoochie coochie man 17:37 08.11.2012

Re: Податак?

pa slažem se, ja i navodim reči ovog ''mozga'' iz sindikata da traka ide prebrzo (što je tehnološki determinisano), sem toga njima je dodatni problem i to što je proizvodnja povećana.

kako uopšte misle da stignu do serijske proizvodnje u stotinama hiljada komada? verovatno sa 50.000 zaposlenih ko nekad, pa da onda država pokriva troškove koji su veći od prihoda.


Koliko danas cujem strajka nece biti jer je poslodavac prihvatio da poveca plate za cak 25%, i napravio jos neke ustupke.
Bice da ipak ima neceg osnovanog u tim zahtevima a da nisu u pitanju samo razmazeni samoupravljaci.
glasno_razmisljam glasno_razmisljam 10:22 08.11.2012

Pitam se samo...

Samo da se uključim u raspravu o budžetu za 2013.godinu...
Saša, kako i sam voliš cifre i podatke hajde da se poigramo malo sa jednim delom - auto industrijom, tj. FIAT-om.
Video sam da su bili iznenađeni i Saša Stamenković i njegove kolege na poslednjoj konferenciji za štampu (mislim juče...), povodom makroekonomskih pokazatelja... - ja bih dodao jedan detalj o kome vidim da niko ne priča i niko ne planira te stvari.. Radi se o FIAT-u i njegovim planovima i realnim stvarima koje se sada dešavaju u Kragujevcu, tj. Srbiji. Radi se o proizvodnji Septembar, Oktobar, Novembar i Decembar za 2012.godinu.
Namerno ću ići sa minimalističkim procenama... Ako FAS danas proizvodi cca. 200 automobila u smeni i radi u dve smene dnevno, to je 400 vozila dnevno. Ako je 20 radnih dana u mesecu (a više je...) to znači: 400 x 20 = 8.000 komada mesečno.
Ako je najjeftiniji auto 15.000 Euro i sve ide u izvoz (99%) to znači: 8.000 x 15.000 Euro = 120.000.000,00 Euro mesečno. Tj. 120.000.000,00 Euro x 12 meseci = 1.440.000.000,00 Euro godišnje. Malo li je...? I to sada u startu sa neuigranim radnicima i na samom početku. Očekuje se (realno, ne politička priča i fikcija) da će se proizvoditi još najmanje 1 model novog automobila - to znači da će jako puno para da se slije u budžet od izvoza... I to u milijardama Eura...
Pozdrav svima
rikelme rikelme 10:43 08.11.2012

Re: Pitam se samo...

to znači da će jako puno para da se slije u budžet od izvoza

Od izvoza se ne sliva ništa u budžet. Sliva se od poreza na zaradu firme i poreza na isplatu zarade radnicima.
Zar stvarno misliš da će sva zarada koju ostvari FIAT na automobilima proizvedenim u Srbiji ostati u Srbiji?
Dr M Dr M 11:41 08.11.2012

Re: Pitam se samo...

Ako je najjeftiniji auto 15.000 Euro i sve ide u izvoz (99%) to znači: 8.000 x 15.000 Euro = 120.000.000,00 Euro mesečno. Tj. 120.000.000,00 Euro x 12 meseci = 1.440.000.000,00 Euro godišnje. Malo li je.


To je bruto prihod.

A koliki je rashod?

Drugo pitanje:

Kome će da se proda taj auto od 15.000 evra kad su direktno konkurentni automobili jeftiniji?
busolazasrbiju busolazasrbiju 11:56 08.11.2012

Re: Pitam se samo...

Očekuje se (realno, ne politička priča i fikcija) da će se proizvoditi još najmanje 1 model novog automobila - to znači da će jako puno para da se slije u budžet od izvoza... I to u milijardama Eura...


Budžet i izvoz nemaju baš mnogo veze, preciznije imaju najslabije veze, budući da se od izvoza najmanje para sliva u budžet. PDV i carine u prethodnim fazama prometa se vraćaju proizvođačima, tako da ostane samo porez na profit i zarade (uključiv i doprinose). Profita sigurno neće biti (sve multinacionalne kompanije to počiste preko transfernih cena), a videli smo da su plate male. Dakle u budžet od navedenih 1.440.000.000 evra neće otići više od 10 - 20 miliona evra. Možda još nešto malo nekog PDV kroz međusektorsku potrošnju.

Takođe, ni efekti na rast BDP neće biti baš veliki, budući da u njega ulazi samo novostvorena vrednost kod izvoza, a to će zbog pomenutih transfernih cena i uvoznih komponenti biti jako malo (plate, doprinosi, potrošena ele. energija, voda, grejanje, eventualne novostvorene vrednosti u domaćim komponentama i slične stvari domaćeg porekla). Dao Bog da to bude 20% od tih 1.440.000.000 evra. A to je manje od 1% rasta GDP. Ali kako se vodi država unazad 20 godina ni to nije loše.
Saša Radulović Saša Radulović 22:47 08.11.2012

Re: Pitam se samo...

Lepo što ste se registrovali za potrebe komentara.

Ako je najjeftiniji auto 15.000 Euro i sve ide u izvoz (99%) to znači: 8.000 x 15.000 Euro = 120.000.000,00 Euro mesečno. Tj. 120.000.000,00 Euro x 12 meseci = 1.440.000.000,00 Euro godišnje. Malo li je...? I to sada u startu sa neuigranim radnicima i na samom početku. Očekuje se (realno, ne politička priča i fikcija) da će se proizvoditi još najmanje 1 model novog automobila - to znači da će jako puno para da se slije u budžet od izvoza... I to u milijardama Eura...


Tako to ide u teoriji besplatnog ručka.

U realnom svetu, Postoje i rashodi i uvoz povezan sa rashodima. Svaka firma doprinosi BDP-u u visini BDV-a i međufazne potrošnje koja dalje generiše BDV kor dobavljača.

A u tekstu piše da je BDV = zarade + dohodak.

Porezi se uzimaju na zarade (rad) i na dobit, koja je dohodak umanjen za amortizaciju i kamate.

Znači za nas i budžet prvi ključni pokazatelj je broj zaposlenih u Fijatu (oko 1000) i broj zaposlenih kod svih dobavljača u Srbiji.

Drugi pokazatelj je ostvareni dohodak. Fijat je došao u Srbiju da bi dobit slao u Italiju. Što je sasvim normalno i u čemu nema ništa lošeg. Isto važi i za sve dobavljače koji su otvorili pogone u Srbiji.

Ono što je loše je prosipanje demagogije o milijardama od Fijata. Ugovor sa Fijatom nam nije poznat, odnosno zacrnjen je, što je veliki blam ovog ministra i prethodne vlade. Tako da i nemamo nikakvu analizu koliko smo uložili, šta Fijat dobija, a koliko mi, poreski obveznici koji su uložili. Priča o milijardama od Fijata je neozbiljna. Da li je Fijat uopšte dobra investicija, možemo znati tek kada se transparentno objave podaci i uradi ozbiljna analiza. Ja se iskreno nadam da je dobra.

busolazasrbiju busolazasrbiju 11:37 08.11.2012

Jednačine

Na pravom ste putu. Iako su navedene jednačine tačne, tj. na navedeni način ih obrađuje RZS, moj predlog za Vaše analize je da ih malo modifikujete jer ćete na taj način mnogo bolje sagledati suštinu.

1. GDP + uvoz = finalna potrošnja + investicije + izvoz

2. GDP = zarade + profit + amortizacija (ovo je primarna struktura pre mešanja države se fiskalnom politikom)

Saša Radulović Saša Radulović 22:51 08.11.2012

Re: Jednačine

Obe formule upravo tako i pišu u tekstu.

Dohodak (EBITDA) u sebi sadrži profit, amortizaciju i porez na dobit.
domazetovic.andrej domazetovic.andrej 16:59 08.11.2012

Lepa analiza

Sasa,

Kada analizirate budzet, tu pretpostavljam da ne uracunavate fondove - PIO i zdravstvo? Kako su ovi takodje fiskalna kategorija, nisu dobrovoljni, predlozio bih da se i oni uracunaju pri razmatranju jer samo tada sticemo sliku sa kolikim delom BDPa ova drzava direktno raspolaze...

Takodje, pratio sam vase gostovanje kod Olje Beckovic - ovo vec drugo mislim. Nije mi jasno zbog cega vas zove u emisije koje se mahom bave politickom temom, a ne ekonomskom? Nekako, sve ovo sto ovde navodite u tim emisijama ni nemate prilike da iznesete. Niti je onomad Vucic, a niti su sada novinar i profesor pravi sagovornici za teme sa kojma se vi bavite? Mozda samo moj los utisak???

Konacno, BDP formulu treba malo 'rasiriti' kako se to obicno radi:

GDP = C + I + G + (Ex - Im)

C - potrosnja gradjana
I - investicije
G - potrosnja vlade
Ex-Im - Izvoz minus uvoz (netto izvoz)

Ovako je interesantnija (po mom skromnom misljenju) jer se jasno vidi da ako zelite da smanjite javnu potrosnju (G) to direktno vodi ka recesiji (Grcka, Spanija, ...) ako pri tome nemate jasan plan kako cete a) smanjiti trgovinski deficit i/ili b) povecati investicije. Krediti koji nam spolja ulaze umesto da idu u I deo, odlaze u C,G,Im deo. Bez I dela, ne mozete znacajno povecati Ex deo, tako da deficit mozete smanjivati samo smanjenjem Im dela, a to sve zajedno vodi drasticnom padu standarda... Iako je kredit u prvo vreme 'pozitivno' delovao na BDP... Samo gledanjem ovog matematickog identiteta vidimo nasu stvarnost u poslednjih 12 godina...

Pozdrav!
Saša Radulović Saša Radulović 23:00 08.11.2012

Re: Lepa analiza

Javna potrošnja je mnogo, mnogo veća od G iz formule. G predstavlja samo finalnu potrošnju države i ona učestvuje sa oko 15% u ukupnoj potrošnji čija je glavna komponenta potrošnja domaćinstava.

Javna potrošnja je obrađena u tekstu kod konsolidovanog budžeta, i ona nam govori o tome kolika nam je država.

Ja bih izvukao drugi zaključak. Potrošnja je gorivo za proizvodnju. Ona se treba prekomponovati da podstiče domaću proizvodnju. Kako se to radi?

Pošto se BDV sastoji od zarada i dohotka, a u zaradama i dohotku se nalaze i porezi, a porezi za zarade i doprinosu su 62%, a na dohodak 6,5%, najvažnija mera je smanjenje poreza na rad. BDV uvoznika ima malu komponentu zarada. Kod proizvođača je obratno. Uvoznik koristi uvozen gotov proizvod, proizvođač rad i sirovine.

SMANJITI NAMETE NA RAD. Kako bi proizvodnja postala isplativa.

Jedini održiv rast GDP-a dolazi kroz zapošljavanje koje stvara novu vrednost.
jkt2010 jkt2010 06:31 09.11.2012

Re: Lepa analiza

Saša Radulović
Potrošnja je gorivo za proizvodnju. Ona se treba prekomponovati da podstiče domaću proizvodnju. Kako se to radi?

(...)

SMANJITI NAMETE NA RAD. Kako bi proizvodnja postala isplativa.



Vi i dalje mislite da u Srbiji nema proizvodnje zbog nameta na rad?

Kazu ovi sindikalci iz FAS-a (ne znam dal je istina): Fiat placa radnika u Srbiji 3 x manje od radnika u Poljskoj a 9 x manje od radnika u Italiji. A rade u istoj firmi. Ako im je trosak za rad 3 x manji vec danas, sto ne presele proizvodnju iz Poljske u Srbiju? Cekaju da se smanje nameti na rad? Ne verujem, njima je vec rad jeftin - eto, cujem podici ce plate za 20% ili 25% ko nista...

Ili: cuo sam al ne znam dal je tacno, Henkel kupio Merimu i desetkovao domacu proizvodnju (ako je ista i ostalo); cujem da je od te Merime otprilike ostala redukovana sluzba marketinga ili tako neka, za uvoz i distribuciju. Granice otvorene, ono sto je Merima proizvodila sad Henkel uvozi iz svojih drugih fabrika. Na pr iz Poljske. I plasira na nase trziste. Sto ne pokrece tu proizvodnju u Merimi, i oni cekaju da se smanje nameti na rad mozda? Pa kao i Fiatu, i njima je ovde vec sad trosak rada 3 x manji nego u Poljskoj - znaci tesko da je to razlog.

Da se razumemo, ja bih sa obe ruke glasao za smanjenje bilo kojih tj svih nameta. Al da je to razlog sto mi nemamo proizvodnju - nece biti... pa tako nece biti da je smanjenje nameta na rad taj cudotvorni lek...
Saša Radulović Saša Radulović 10:20 09.11.2012

Re: Lepa analiza

Hoće biti.

Kapital ide tamo gde stvara najveći profit, gde su mu troškovi i rizik najmanji. U trange frange ekonomiji, profit je svuda osim u proizvodnji. Troškovi su najveći u proizvodnji. Troškovi rada.

Sa druge strane, veliki nameti na rad su i glavni razlog za veliku sivu ekonomiju. I glavna kočnica za razvoj malih i srednjih preduzeća.

Što napisaste za Merimu je tačno. Samo što cena rada za stranog investitora sa razvijenim biznisom nije jedina komponenta. Razloge za Henkel i Merimu treba tražiti u razlogu zašto su došli u Srbiju. Isti razlog zbog koga su došli i u druge zemlje regiona: tržište. Isto važi i za cementare. Njihova strategija je distribuirana proizvodnja za lokalno tržište. Njihova poslovna strategija nije širenje proizvodnje u bilo kojoj zemlji. Trebali bi znati o njoj, da bi izvlačili bilo kakve zaključke.

Stalno mašite suštinu. I vi izgleda verujete u priči o stranim investitorima.

Snaga Srbije, isto kao i svake druge zemlje, su njeni građani koji su pokretač i kičma ekonomije kroz mala i srednja preduzeća, poljoprivredna gazdinstva. Oni su osnov zapošljavanja. Strani investitori su samo dobrodošao komplement.
busolazasrbiju busolazasrbiju 00:49 10.11.2012

Re: Lepa analiza

Ovako je interesantnija (po mom skromnom misljenju) jer se jasno vidi da ako zelite da smanjite javnu potrosnju (G) to direktno vodi ka recesiji (Grcka, Spanija, ...) ako pri tome nemate jasan plan kako cete a) smanjiti trgovinski deficit i/ili b) povecati investicije. Krediti koji nam spolja ulaze umesto da idu u I deo, odlaze u C,G,Im deo. Bez I dela, ne mozete znacajno povecati Ex deo, tako da deficit mozete smanjivati samo smanjenjem Im dela, a to sve zajedno vodi drasticnom padu standarda... Iako je kredit u prvo vreme 'pozitivno' delovao na BDP... Samo gledanjem ovog matematickog identiteta vidimo nasu stvarnost u poslednjih 12 godina...


Ovo prvo je potpuno tačno, oko efekata smanjivanja javne potrošnje, ali ste dalje upali u zamku i priču oko neophodnosti povećanja izvoza. Izvoz ni teorijiski, ni dokazano empirisjki ne dovodi do rasta standarda gradjana. Pogledajte statistiku NBS, izvoz Srbije u njenoj istoriji nikad nije bio veći (porastao preko 30% 2011. u odnosu na predkriznu 2007. godinu, a standard otišao u tri lepe materine). Što je izvoz veći ima manje roba i usluga za finalnu potrošnju (cilj ekonomije kao nauke), a i za investicije (dugoročno obezbedjivanje stabilnosti i rasta finalne potrošnje). Izvoz je nužno zlo. Srpski izoz nije mali 2011. - 37% GDP, ali je problem što joj je uvoz veliki 53% GDP. On ubija mogućnost rasta finalna potrošnje i investicije preko rasta potrošnje domaćih proizvoda po glavi stanovnika. Ako se u EU troši 5 puta više mleka po glavi stanovnika nego u Srbiji, kakve veze ima izvoz sa tim. Na kraju pogledajte i tu formulu koju ste naveli što veći Im (uvoz) manji GDP. Obrnuto srazmerno što bi rekli teoretičari. Tu je jedan od osnovnih tehničkih problema naše propasti.
jkt2010 jkt2010 07:53 10.11.2012

Re: Lepa analiza

Sa druge strane, veliki nameti na rad su i glavni razlog za veliku sivu ekonomiju. I glavna kočnica za razvoj malih i srednjih preduzeća.

Pa OK, oko toga se ne slazemo sto nije problem. Ja mislim i dalje da ako je ukupan trosak za rad nizak (a nizi je 3 x nego u Poljskoj na primer), onda ni bilo koji segment tog ukupnog troska ne moze da bude glavna kočnica za razvoj malih i srednjih preduzeća. Ja mislim da je glavna kocnica na nekom drugom mestu. Na primer, gomila firmi placa radnike simbolicno i kad se ima, ili ne placa te namete, pa su opet u buli. Kao sto je zeleznica bila u totalnoj buli dok godinama uopste nisu placali te namete. Pa ako je to ta glavna kocnica kako se zeleznica ne izvuce iz problema sa nula nameta?

Na primer, za mene je glavnija kocnica za razvoj sto nema posla. Kad nema posla mozes da radis i za dzabe pa ne vredi.

I onda drzava, umesto da kreira potraznju za domacom robom, ona je sputava. Na primer, kad bi poukidali sve namete u gradjevinarstvu, od PDV-a pa preko taksi i svih ostalih nameta, mozda bi pospesili tu granu jer bi stanovi/kuce pojeftinili, pa bi ljudi kupovali, pa bi zidari radili, pa bi fabrike gradjevinskog materijala i ostale opreme radile, pa bi se stvar mrdnula. Znaci, treba da rade upravo kontra od onog sto vi pricate (smanji namete na rad a povecaj namete na imovinu). Ko je lud da investira kad je em skupo da se izgradi em neizvesno da ce da se proda, a bogami se ne zna ni koliko ce sutra drzava (slusajuci vas) da ti zavuce ruku u dzep.

Pa drugi primer: da drzava propise da svi djaci moraju da nose uniforme domace proizvodnje, uposlila bi tekstilce. Nije nesto al hebiga, milion djaka po 4 kompleta svake godine, pa ti gledaj sta je posla. Ovako, nema sanse da se takmice sa Kinezima ili Turcima ni na domacem terenu a kamoli u izvozu, pa taman da su nameti na rad nula.

I tako redom.... da se ne vracam na one visokoteholoske stvari za kojima jedino drzava ima para i moci da stvori (bukvalno izmisli) traznju pa da se onda na osnovu tih drzavnih programa pokrene cela jedna nova domaca industrija, od dizajna i projektovanja pa do proizvodnje. Ono sa kontrolom saobracaja i naplatom putarine sto sam vam par puta navodio kao primer sta treba da se radi....
domazetovic.andrej domazetovic.andrej 10:50 10.11.2012

Re: Lepa analiza

Pa drugi primer: da drzava propise da svi djaci moraju da nose uniforme domace proizvodnje, uposlila bi tekstilce.


Ili da drzava propise da svi moraju da koriste moj software? Ili da svi moraju da kupe Milicin sir ili Perin paradajz? A da drzava propise da ove godine svi moraju da kupe nove prozore? Ili zimske gume i novu opremu za prvu pomoc u kolima? Dobro, ovo poslednje je vec probano, pa ne vidim bum privrede...

Tako se ekonomija ne vodi. Ne mozete makroekonomiju voditi sa stavom 'sta bih na primer ja....' ili 'sta konkretno meni smeta...'

Vi ste vec naveli svoje predloge o elektronskom novcu i raznim resenjima koja direktno zadiru u ljudske slobode. Ovde nije prica da li je nekom Fijatu radna snaga ovde jeftinija nego u Poljskoj. Prica je da li se bilo kom malom obicnom coveku isplati da bilo sta radi ili da bilo koga zaposli. Kako se ne isplati, gase se mala i srednja preduzeca. To je armija nezaposlenih za koju nam je potrebno ~100 zelezara Smederevo ili ~400 Fijata da ih zaposle.

domazetovic.andrej domazetovic.andrej 10:59 10.11.2012

Re: Lepa analiza

Što je izvoz veći ima manje roba i usluga za finalnu potrošnju (cilj ekonomije kao nauke), a i za investicije (dugoročno obezbedjivanje stabilnosti i rasta finalne potrošnje).


Robe i usluge se u normalnoj ekonomiji permanentno stvaraju, nisu torta koju delimo pa kada je pojede jedan onda nema za drugog. Na primer, koliko Juznoj Koreji nedostaje televizora zbog toga sto je Samsung preplavio svet televizorima? Ili mobilnih telefona? Sta vise, ta ista Juzna Koreja vam je primer kako se izvozom standard stanovnistva podize. Sa druge strane one paralele ne izvoze nista vec sve prave sami za sebe. Sve robe i usluge trose sami...
Saša Radulović Saša Radulović 12:32 10.11.2012

Re: Lepa analiza

I onda drzava, umesto da kreira potraznju za domacom robom


Pa drugi primer: da drzava propise da svi djaci moraju da nose uniforme domace proizvodnje, uposlila bi tekstilce.


Očigledno provejava planska privreda kod vas. Ovo vaše pisanje, a i sva prethodna (npr. vaš doživljaj poreske politike sa stanovišta vešg ličnog džepa), su toliko promašena,da ne zadovoljavaju ni elementarne kriterijume smislenog razgovora.

Nije pitanje slaganja. Ja razumem da cenite sopstveno mišljenje. Svako ceni svoje. Da bi ga drugi cenili, morate da ga dokazujete da vaše mišljnje ima veze sa realnošću. Dokazivanje ide kroz analize. Ako niste nikakve analize radili, a niste, vaše mišljenje, šta se vama čini ili vam se ne čini, zaista ništa ne znači.

Čitava naša ekonomska politika je zasnovana na ad hoc neozbiljnim naglabanjima o tome šta treba raditi. Baš kao i ova vaša pisanja. Nigde ni jedna analiza. To je zato što su ljudi koji vode ekonomiju i finansije neozbiljni.

Ne bih se ni obazirao na njih, ali zatpavate blog pa moram. Ukoliko mislite da moji kriterijumi nisu u redu možete da odete i npr. pokrenete svoj blog. Ja od vas na svom blogu na moju veliku žalost ne mogu.


busolazasrbiju busolazasrbiju 01:38 11.11.2012

Re: Lepa analiza

Robe i usluge se u normalnoj ekonomiji permanentno stvaraju, nisu torta koju delimo pa kada je pojede jedan onda nema za drugog. Na primer, koliko Juznoj Koreji nedostaje televizora zbog toga sto je Samsung preplavio svet televizorima? Ili mobilnih telefona? Sta vise, ta ista Juzna Koreja vam je primer kako se izvozom standard stanovnistva podize. Sa druge strane one paralele ne izvoze nista vec sve prave sami za sebe. Sve robe i usluge trose sami...


Lepo ste rekli robe i usluge se permanentno stvaraju, a i permanentno troše u zemlji ili permanentno izvoze, pa na kraju godine dobijete sumu i odnose. Ali Vi očigledno imate problem jer nećete da koristite logiku (formula koju ste sami naveli), a ni statistiku (NBS koju sam Vam ja naveo). Teško je čoveka uveriti u nešto ako ne želi da sluša, a pri tome neće ni da koristi mozak. Držite se Vi korejske izreke, koju vole da citaraju oni koji misle da su ekonomisti: izvoz ili smrt.

Nego da Vam kažem da Južna Koreja ima 3 puta veću prosečnu carinsku stopu od Srbije. Em ‚‚malo‚‚ veća, em ‚‚malo‚‚ razvijenija‚‚ od Srbije i vuče tako ‚‚pogrešne‚‚ poteze i štiti svoju proizvodnju. A tek poljoprivreda koja će u Srbiji od 2014. da ostane bez carinsek zaštite. Carine u J. Koreji van kvota: pirinač 89%, zrnasti proizvodi 326%, uljarice 545%, mleko 106%, meso 42% i voće i povrće 305%. Kod nas i u doba komunizma nisu bile ovolike. Takođe, ona korejska izreka je nastala ne zato što su mnogo izvozili nego zato što su imali deficit spoljnotrgovinskog bilansa (kao što ga imaju i sada). A takvo stanje spoljnotrgovinskog bilansa i carinska zaštita nedvosimisleno govori da oni dosta troše na unutrašnjem tržištu i trude se iz petnih žila da troše domaće proizvode. Znači ni tamo standard nije porastao zbog izvoza nego unutrašnje potrošnje domaćih proizvoda. A televizori i telefoni, pa oće to kada možete da postignete ekonomiju obima na tržištu koje štitite, pa onda prođe neko vreme, pa porastete pa zavladate regionom, a onda krenete u beli svet. Evolucija nije prisutna samo u prirodi nego i u poslovima.

Ono o paralelama nisam razumeo.
domazetovic.andrej domazetovic.andrej 11:04 11.11.2012

Re: Lepa analiza

Ali Vi očigledno imate problem jer nećete da koristite logiku (formula koju ste sami naveli), a ni statistiku (NBS koju sam Vam ja naveo). Teško je čoveka uveriti u nešto ako ne želi da sluša, a pri tome neće ni da koristi mozak.


Sta cu, prepun sam problema.... Tu ste zato Vi...

Cilj je povecati (Ex-Im). Ja bih da povecavam izvoz, a Vi biste da smanjujete uvoz. Za Vas je izvoz 'nuzno zlo', a resenje je u zastiti domaceg trzista. Ideja je pretpostavljam da naterate decu da jedu Simku i Pionir cokolade, a da im zabranite Milke i Kinder? Iako kakao uvozimo sve jedno, a Simka i Pionir prave cokoladu kao i pre trideset godina. Nikad nece nauciti pa makar zabranili uvoz kompletno. Banane i pomorandze treba da budu preskupe, a da jedemo jabuke? Kafu da pijemo tek kada dodju gosti iz inostranstva? Benzin na par-nepar naravno. Da batalimo gas, a da secemo lepo nase sume? Secam se ja takvih vremena - tada se to zvalo 'stabilizacija'....

Ono o paralelama nisam razumeo.


Paralala koja deli Korejsko poluostrvo.
Saša Radulović Saša Radulović 13:49 11.11.2012

Re: Lepa analiza

Cilj je povecati (Ex-Im). Ja bih da povecavam izvoz, a Vi biste da smanjujete uvoz.


Mislim da je cilj povećati proizvodnju roba i usluga. Jedan deo te povećane proizvodnje će ići na substituciju uvoza: ne uvozimo ono što sami pravimo.
Drugi deo će ići na povećanje izvoza. I jedno i drugo dovode do povećanja neto izvoza (Ex-Im). Što je još važnije, dovodi do povećanja zapošljavanja.

Slažem se da su carine pogrešan put. Zaštitom domaćih kroz carine u stvari štitimo njihov loš kvalitet i ekstra profit. Slobodan uvoz je u interesu građana Srbije. Sa druge strane treba se boriti protiv dampinga i protiv subvencionisanih stranih proizvoda. Postoji mnogo dobrih metoda za to. Carine nisu jedna od tih dobirh metoda.

Najbolji način zaštite domaće proizvodnje je smanjenje troškova iste. Najveći i najteži trošak proizvodnje je rad. On se smanjuje prvo kroz drastično smanjenje poreza na rad. Druga komponenta smanjenja je drastična promena Zakona o radu. On je pisan za državne službenike. Za malu i srednju privredu predstavlja omću oko vrata. Jedno malo preduzeće ne može da podnese otpremnine, regrese, tople obroke, porodiljsko odsustvo. Jedino država i monopolisti mogu. Rešenje nije u ukidanju porodiljskog. Rešenje je u tome da država (poreski obveznici) plate trošak porodiljskog jer je to određeno kao nacionalni prioritet. Za to se planira novac u budžetu.


busolazasrbiju busolazasrbiju 16:29 11.11.2012

Re: Lepa analiza

Ideja je pretpostavljam da naterate decu da jedu Simku i Pionir cokolade, a da im zabranite Milke i Kinder? Iako kakao uvozimo sve jedno, a Simka i Pionir prave cokoladu kao i pre trideset godina. Nikad nece nauciti pa makar zabranili uvoz kompletno. Banane i pomorandze treba da budu preskupe, a da jedemo jabuke? Kafu da pijemo tek kada dodju gosti iz inostranstva? Benzin na par-nepar naravno. Da batalimo gas, a da secemo lepo nase sume? Secam se ja takvih vremena - tada se to zvalo 'stabilizacija'....


Ma taman posla da se bilo šta zabrani, nigde ja to nisam rekao. Treba raditi samo ono što rade i druge zemlje (koje su razvijenije i veće od naše), tj. samo dovesti do toga da cena uvozne robe bude značajno viša od domaće kojoj konkuriše. Pa ko voli neka izvoli. A ako hoćete da učite našu decu da jedu nešto dobro od slatkiša onda ih navucite na Lind ili Cotdor koji su i napolju duplo, ako ne i više skuplje od Milke i Kindera. A ovo lupetaranje o prošlim vremenima samo potvrđuje ono što sam Vam rekao da nećete da slušate (ne priznajete statističke podatke), a da pri tome nećete da koristite ni mozak, tj. logiku.

Takođe mi nije jasna veza sa Severnom Korejom i pričom na ovom blogu. Ne znam da li ste primetili ali preko paralele vlada realsocijalizam koji ne priznaje privatnu svojinu i nikakvo tržiše, dakle neuporediva zemlja za analiziranje problema koje ima Srbija. Ekonomija, kao i svet nisu crno bele slike nego obično sive. Mada razumem ozlojađene ljude zatrovane dogmama koji vide samo dve boje. Slika i prilika naše političke scene već više od 20 godina.
busolazasrbiju busolazasrbiju 17:03 11.11.2012

Re: Lepa analiza

Slažem se da su carine pogrešan put. Zaštitom domaćih kroz carine u stvari štitimo njihov loš kvalitet i ekstra profit. Slobodan uvoz je u interesu građana Srbije. Sa druge strane treba se boriti protiv dampinga i protiv subvencionisanih stranih proizvoda. Postoji mnogo dobrih metoda za to. Carine nisu jedna od tih dobirh metoda.


Izvinjavam se, rekoh da neću da polemišem više sa Vama, ali ovo gore nema ama baš nikakve logike. Kažete da je slobodan uvoz u interesima građana Srbije. Evo, zadnjih 12 godina uvoz je potpuno liberalizovan sa prosečnom carinskom stopom nižom nego u Japanu, Norveškoj, J. Koreji, Australiji, a višestruku nižoj nego u sim zemljama BRICS'a. I mnogo nam je dobro. Sve nas boli od te dobrobiti. Imamo kvalitetniju robu (znam da to nije uvek tačno, budući da sam lično 90'ih uvozio razne proizvode multinacionalnih kompanija), a naši proizvođači i ekstraprofit (to može da bude ali samo na papiru, imajući u vidu veličinu fiksnih i finansijskih troškova koji oni napolju nemaju).

A ta borba protiv dampinga i subvencionisanih cena, može al malo sutra. Prvo, Srbija nema finansijska sredstva za tu borbu, drugo nema ama baš nikakvu političku moć da u međunarodnim okvirima trži pravdu po tim pitanjima. Znači, treba da se odreknemo carina kao budžetskih prihoda, da bi iz tako skraćenog budžeta vodili borbu protiv subvencionisanih ili damping proizvoda. Em gubimo prihode, em povećavamo rashode.

A ono što je najvažnije, pre interesa građana da kupe jeftiniju i kvalitetniju robu, mora da postoji interes da ti građani zarade novac kojim će kupovati te proizvode.
rade.radumilo rade.radumilo 23:56 11.11.2012

Re: Lepa analiza

A ono što je najvažnije, pre interesa građana da kupe jeftiniju i kvalitetniju robu, mora da postoji interes da ti građani zarade novac kojim će kupovati te proizvode.


Šuplja logika. Niko ko imalo ceni sopstveni život (ili život svog deteta), nije kupovao nešto što se valjda može nazvati motorno vozilo i što je proizvedeno u zastavi u periodu 1991-2009-e, odnosno do dolaska FIAT-a. Daklke nikakve tu carine ne pomažu i kraj priče, kada sam si mogao prištiti novo motorno vozilo, kupio sam strano vozilo iako me je koštalo više.
Zašto NEXT-u i NECTAR-u recimo nisu trebale carine da ih štite, nego su oduvali sve proizvođače iz okruženja i postali glavni? Ne vidim ni da Štarku ni Bambiju treba neka zaštita.
Drugo lupate gluposti da će Srbija ostati bez carniske zaštite 2014-e. Srbija smanjuje carine prema EU, ali veći deo uvoza koji je konkurencija našoj proizvodnji dolazi iz Kine i sličnih zemalja. Iz EU uvozimo uglavnom robu koju ne proizvodimo, ili koja je značajno skuplja od domaće. To što su cipele domaće prozvodnje toliko jadne, da većina ne želi da ih kupi iako su jeftinije od italijanskih, od toga nas nikakve carine ne mogu zaštititi. Sa druge strane, pamučna dečija konfekcija domaće izrade je daleko kvalitetnija i praktičnija od Kineske, a košta skoro isto, pri čemu je zančajno jeftinija od one koja je porekolom iz EU. Jedina ozbiljna konkurencija joj je konfekcija iz Turske, što opet nema veze sa smanjenjem carina prema EU. Vatrogasci u BG se raspadaju od posla, zbog onih koji kupuju električnu galanteriju poreklom iz Turske i Kine. Pri tome imaju mnogo bolji izbor: domaća (tu mislim na celu bivšu YU), Italijanska, iz DACH regije, jer imamo kompatibilni el. sistem...
Uostalom i WEG je domaći brend električnih i elektronskih uređaja, koji s proizvode u Kini...
domazetovic.andrej domazetovic.andrej 00:13 12.11.2012

Re: Lepa analiza

A ovo lupetaranje o prošlim vremenima samo potvrđuje ono što sam Vam rekao da nećete da slušate (ne priznajete statističke podatke), a da pri tome nećete da koristite ni mozak, tj. logiku.


Prvu bravuru sam Vam precutao. Racunam shvaticete. Sada Vam skrecem paznju da to sto me vredjate, a usput mi persirate, ne vraca Vas u okvire pristojnosti. Mozda Vam Vasi ukucani i kolege dozvoljavaju da se tako ophodite prema njima, ja ne dozvoljavam. U svom ste okruzenju mozda etalon logickog razmisljanja i veliki ucitelj za mnoga pitanja, ovde Vasi literalni pokusaji ne vrede mnogo. Povedite racuna o svom recniku i stilu ako zelite da i dalje razmenjujemo misljenja. Ja ovde nastupam pod svojim imenom i prezimenom, ne krijem se iza nick-a, tako da stvari i poruke shvatam vrlo licno.

Statistikom koju navodite ne potkrepljujete nikakve tvrdnje - zbog toga se na iste i nisam osvrtao. Koliko je porastao uvoz u istom periodu? Kakva je struktura i izvoza i uvoza? Kakve su statistike za siri vremenski period? Kakvo je okruzenje u istom tom periodu? Uzeti jedan broj i razvijati teoriju oko istog je neozbiljno.

Kada sam gore pominjao zabranu, nisam mislio na bukvalnu vec na prakticnu. Carinsko napumpavanje cena uvoznih proizvoda, a sto ovde predlazete, da bi se smanjio uvoz je probano na ovim prostorima vec mnogo puta. I nikada nije dalo zeljeni rezultat. Koliko li smo samo decenija 'stitili' Zastavu, pa nikada nisu znali da naprave cestiti automobil? Primera imate mnogo, a ovaj se blog ovim ne bavi. Niti cete Vi mene ubediti da je izvoz 'nuzno zlo' i da treba smanjivati uvoz administrativnim merama, a niti cu ja Vas ubediti u bilo sta.

Mada razumem ozlojađene ljude zatrovane dogmama koji vide samo dve boje.


Nemate pojma ni ko sam ja ni sta radim niti znate bilo sta o meni. Ozlojedjenost ovde izvire samo iz Vas...
busolazasrbiju busolazasrbiju 13:30 12.11.2012

Re: Lepa analiza

Statistikom koju navodite ne potkrepljujete nikakve tvrdnje - zbog toga se na iste i nisam osvrtao. Koliko je porastao uvoz u istom periodu? Kakva je struktura i izvoza i uvoza? Kakve su statistike za siri vremenski period? Kakvo je okruzenje u istom tom periodu? Uzeti jedan broj i razvijati teoriju oko istog je neozbiljno.


Prvo da Vam se izvinim, nisam imao nameru da Vas uvredim. Računam, ovde pišu dovoljno veliki ljudi, čija sujeta se ne dotiče tako lako. Ali, svako je različit i ima drugojačije pragove tolerancije, te još jednom izvinite što sam napravio grešku i pošao od sebe.

Pa evo ovako kompletno kretanje GDP, izvoza i uvoza 2007. i 2011. godine u milionima evra (sajt NBS):

godina GDP izvoz uvoz
2007 28.468 8.686 16.016
2011 31.140 11.472 16.627

Kao što vidite uvoz je ostao na gotovo istom nivou (4%), izvoz je značajno porastao (32%), a GDP je porastao ali dosta manje (9%). Takođe, kao posledicu različitih stopa rasta imate rast učešća izvoza u GDP'u (sa 30% na 37%),odnosno pad uvoza u GDP'u (sa 56% na 53%). Jednom rečju, može se reći potpuno poželjna makroekonomska kretanja. Ali šta se desilo sa standardom građana u međuvremenu. To je cilj makroekonomije ili razlog nastanka ekonomske nauke uopšte. Kakvu vajdu običan građanin ima od rasta izvoza? Lepo ste primetili da je do pada standarda došlo zbog pada uvoza, ali isto tako na formuli koju ste sami naveli (i što je matematički i logično sasvim tačno) uvoz je u direktnoj suprotnosti sa rastom GDP'a. Takođe, to o okruženju nema nikakve veze sa Srbijom. Kriza u EU je nastala (a možda i izmišljena) kao kriza javnog duga (on je tada u Srbiji bio 2 i više puta niži nego u EU, tj. ispod 30% u odnosu na GDP), a šta je problem sa okruženjem kao nemamo gde da izvozimo. Vidimo da nam je izvoz porastao i to značajno, a standard otišao na dno. Problemi Srbiji nemaju ama baš nikakve veze sa probelmima u EU ili okruženju.

Carinsko napumpavanje cena uvoznih proizvoda, a sto ovde predlazete, da bi se smanjio uvoz je probano na ovim prostorima vec mnogo puta. I nikada nije dalo zeljeni rezultat. Koliko li smo samo decenija 'stitili' Zastavu, pa nikada nisu znali da naprave cestiti automobil?


To kada smo napumpavali cene uvoznih proizvoda carinama, toga se ni jedan privrednik više ne seća. Već 20 i više godina carine u Srbiji nisu visoke. Tokom 90'ih prosečno carinsko opterećenje je bilo oko 11% (sada prosek zemalja BRICS'a, a one su mnogo veće i razvijenije od nas pa se štite - slično ima i pominjna J. Koreja i Australija). A to da li je dalo željene rezultate ili ne pogledajte samo kretanje spoljnotrgovinskog deficita posle 5. oktobra kada smo kao prvu meru potpuno liberalizovali uvoz i smanjili prosečno carinsko opterećenje na pola. Ako ste zaboravili ZASTAVA je tada proizvodila 200.000 automobila (što će Fiat teško da dosegne) koji nisu gurani u Savu i Dunav nego su kupovani od strane naših građana. Svakako da su bili slabijeg kvaliteta ali ako ste zaboravili to je bilo vreme društvene svojine i mnogih neracionalnosti (recimo nemogućnost otpuštanja radnika i slično).

Nemate pojma ni ko sam ja ni sta radim niti znate bilo sta o meni. Ozlojedjenost ovde izvire samo iz Vas...


Ima jedna pesma Dž. Štulića ‚‚..nije važno odakle si kada znadem kuda putuješ...‚‚ Ozlojađen, možda. To dođe više kao kompliment i znak normalnosti u Srbiji.
busolazasrbiju busolazasrbiju 14:20 12.11.2012

Re: Lepa analiza

Šuplja logika. Niko ko imalo ceni sopstveni život (ili život svog deteta), nije kupovao nešto što se valjda može nazvati motorno vozilo i što je proizvedeno u zastavi u periodu 1991-2009-e, odnosno do dolaska FIAT-a. Daklke nikakve tu carine ne pomažu i kraj priče, kada sam si mogao prištiti novo motorno vozilo, kupio sam strano vozilo iako me je koštalo više.
Zašto NEXT-u i NECTAR-u recimo nisu trebale carine da ih štite, nego su oduvali sve proizvođače iz okruženja i postali glavni?


Ajde da zakrpimo tu logiku. Te 1991. godine 200.000 ljudi nije cenilo život svoga deteta, a ponajmanje svoj. Takođe, svoj život i život svoga deteta nisu cenili ni svi oni građani koji su koristili taksi prevoz, marke Zastava. Verovatno ga dovoljno nisu cenili ni svi oni koji su vozili transportna sredstva, marke Zastava. Ali dobro, oni transportuju robu, ne voze svoje dete tako da je to ok. Verovatno su ti ljudi, kupci, korisnici i ostalo to radili zato što su glupi pa nisu hteli da kupe bolji automobil inostrane proizvodnje koji je bio malo skuplji, ili i samo ili su to radili zato što je strani automobil bio mnogo skuplji i gotovo nedostupan zbog carina i vancarinskih barijera. Ali dobro, tada je bilo viška radnika i drugih stvari koje smo mi nepotrebno plaćali u Zastavi, a sada sa pravom plaćamo Fiat (pri tome niko ne zna koliko). Ali Fiat je naš, a ti zli neradnici koji su sebe zvali radnici sigurno nisu bili naši. Ne valja ni jedno ni drugo. Nito ono ranije niti ovo sada. Ali sa stanovišta standarda građana ovo sada manje valja.

Nektar i Next. Hmm... nastali u vreme 90'ih kada su bili veće carine i kvote (ili kontigenti). Pa se razvili. Nakon toga Next propao, tj. kupila ga Coca Cola. Zašto, pa stranci dolaze zbog tržišta i kupuju one delove privrede čiji šleper košta do 10-20 hiljada evra (sokovi, vode, pivo, cementare, deterdženti, i slično). Nektar, želim mu svako dobro ali i on je perspektivno kandidat za prodaju.

Ne vidim ni da Štarku ni Bambiju treba neka zaštita. Drugo lupate gluposti da će Srbija ostati bez carniske zaštite 2014-e. Srbija smanjuje carine prema EU, ali veći deo uvoza koji je konkurencija našoj proizvodnji dolazi iz Kine i sličnih zemalja. Iz EU uvozimo uglavnom robu koju ne proizvodimo, ili koja je značajno skuplja od domaće.


Što se Štarka i Bambija tiče, strpite se malo. Tu će Turci da nas odrade (kako kriza bude napredovala pogubnost bescarinskog režima sa Turskom će da dođe do potupnog izražaja). Nego, samo pretpostavljam, ili možda lupetaram kada kažem da bi Štark i Bambi bolje stajali da su uvozni konditori skuplji. Možda ste zaboravili, Štark zato što je dobro radio od 5. oktobra je 2 puta menjao vlasnika. Bambi za sada samo jednom, ali videćemo.

Interesantno je to sa spuštanjem carina prema EU sa kojom ostvarujete najveću spoljnotrgovinsku razmenu i deficit (oko 50%). Prirodno je da kupite kartu za koncert neke željene grupe mesec dana ranije, možda i godinu dana ranije ali 10 i više godina ranije. To putovanje u svemir mogu sebi da dozvole samo ekstravagantni bogataši, a Srbija to sigurno nije. Nego Srbiji će, pored potpune liberalizacije da ostanu carine (videli smo, niske carine) samo na 20% spoljnotrgovinske razmene te 2014. Samo Kina i daleki istok sa obe Amerike. Kako Kina ima prosečno carinsko opterćenje oko 14%, prirodno je da mi prema njoj imamo oko 5%. Ipak smo mi sila, šta je Kina za nas.

Jedina ozbiljna konkurencija joj je konfekcija iz Turske, što opet nema veze sa smanjenjem carina prema EU.


Slažem se nema sa EU ima veze sa intelektom Cvetkovića i Tadića koji su potpisali bescarinski režim sa Turskom.

Uostalom i WEG je domaći brend električnih i elektronskih uređaja, koji s proizvode u Kini...


Rekoste domaći brend, koji na rast domaćeg GDP utiče na isti način kao i uvoz SAMSUNGA. Kakva je korist od tih domaćih brendova koji se ne prave u Srbiji nego u inostranstvu po rast standarda građana ili GDP? Budući da ja lupetaram, molio bih Vas da nam zakrpite ovu Vašu konstataciju.


Saša Radulović Saša Radulović 18:22 12.11.2012

Re: Lepa analiza


Izvinjavam se, rekoh da neću da polemišem više sa Vama,


Onda nemojte da dolazite na blog.

Treba vam izgleda kratka lekcija iz logike. Definicija imlikacija i ekvivalencija i uspostavljanje uzročno-posledičnih veza. Takoreći busolazabusolu.

Niske stope carina -> vidi kako nam je dobro

zaista ne zaslužuje ozbiljan komentar. Razmislite o implikaciji:

Veće stope carina -> sad nam je još gore

Razlozi za uspešnost drugih država u odnosu na Srbiju nisu carine. Neke druge stvari su u pitanju.

A ta borba protiv dampinga i subvencionisanih cena, može al malo sutra. Prvo, Srbija nema finansijska sredstva za tu borbu



Potpuno netačno. Promena poreskog sistema je upravo prva mera. Druga je promena zakona o radu. Treća je kontrola kvaliteta sve, pa i uvozne robe. Četvrta je utaja poreza na uvozu i plaćanje indirektnim kanalima. Peta su buvljaci po Srbiji. Šesta ...

Sve idu u pravcu da legalna proizvodnja kvalitetne robe bude isplativa i konkurentna. Ne u pravcu dodatne carinske zaštite monopolista da nas još više oderu.


Ne bih vas dalje zadržavao.
busolazasrbiju busolazasrbiju 01:57 13.11.2012

Re: Lepa analiza

Veće stope carina -> sad nam je još gore


Nije Vam dobra lekcija, jer da je tačna onda bi sve zemlje koje su razvijenije od naše uvele nultu carinsku stopu i potpuno liberalizovale uvoz. Međutim, štite se gde god mogu da trpe konkurenciju. EU i SAD, a i ostale visoko razvije zemlje poljoprivredu (jer tu može da im konkuriše i neka slabo razvijena afrička zemlja), a po potrebi i industijske proizvode (SAD pre svega) i zemlje BRICS'a sam već naveo ranije. Tako da neće biti. Visoke carine i necarinske barijere bi upravo dovele do supstitucije uvoza o čemu ste sami govorili. Drugo, pored niske kupovne moći uvozna roba (ne sva, naravno)smanjuje tražnju za domaćom robom, a to dovodi do rasta fiksnih troškova po jedinici proizvoda.

Razlozi za uspešnost drugih država u odnosu na Srbiju nisu carine. Neke druge stvari su u pitanju.


Svakako da nisu samo carine, imaju oni i necarinsku zaštitu, omiljene su im kvota carine. Ali nihova uspešnost se ne zasniva samo na kvalitetnoj spoljnotrgovinskoj politici, ima tu još mnogo stvari. Pre svega, kreditno monetarna politika, politika raspodele, agrarna politika i naravno, fiskalna politika. Sve ove politike kod nas ne valjaju i proizvode visoke fiksne i finansijke troškove po jedinici proizvoda ili usluga što opet dovodi do pada naše konkurentnosti i to nezavisno od carina.

Potpuno netačno. Promena poreskog sistema je upravo prva mera. Druga je promena zakona o radu. Treća je kontrola kvaliteta sve, pa i uvozne robe. Četvrta je utaja poreza na uvozu i plaćanje indirektnim kanalima. Peta su buvljaci po Srbiji. Šesta ...


Ako mislite na smanjivanje poreza na zarade (lično sam za potpuno ukidanje poreza na zarade), ali ako mislite na smanjivanje ili ukidanje doprinosa to sasvim sigurno niste na pravom putu (imajući u vidu postojeće probleme javnih finansija). Razmislite malo o činjenici koju često pominjete o gubitku radnih mesta od početka krize. Koliko znamo u toku krize nije došlo do povećanja poreza i doprinosa na zarade. Što su ti ljudi ranije uopšte bili zaposleni ukoliko su problemi u opterećenosti zarada. Bili su zaposleni jer je bila veća kupovna moć koja je mogla da nosi troškove. Problem je u padu standarda, a ne u postojanju doprinosa kao troška. Ako mislite na lakše otpuštanje radnika (promene zakona o radu), apsolutno se slažem sa Vama. Tu mora da postoji perfektna fleksibilnost. Kontrola kvaliteta se radi, posebno uvozne robe. Utaje poreza kod uvoz i plaćanje indirektnim kanalima, kao i buvljaci sve to je bilo prisutno ranije. Zadnjih godina to su benigne stvari sa stanovišta ozbiljnog ozdravljenja ekonomije.
Saša Radulović Saša Radulović 10:49 13.11.2012

Re: Lepa analiza

Ako mislite na smanjivanje poreza na zarade (lično sam za potpuno ukidanje poreza na zarade), ali ako mislite na smanjivanje ili ukidanje doprinosa to sasvim sigurno niste na pravom putu (imajući u vidu postojeće probleme javnih finansija)


Problem javnih finansija nije prepreka za reformu poreskog sistema. Upravo obratno. Urađene analize. Pisao sam o tome u više tekstova na ovom blogu. Rasteretiti rad. Opteretiti imovinu (posebno pravnih lica), profit i potrošnju. Zapošljavanje jeftinije. Posedovanje skuplje.

Porez na zarade naravno ne treba ukinuti. To nigde ne postoji na svetu. Potreban je progresivan poreski sistem. Porez na dohodak

Vi opet brkate uzroke i posledice. Ne može posledica (pad standarda) biti problem. Nakon promene poreskog sistema, radnog zakonodavstva, kreditne politike, jačanja pravne sigurnosti, nepotrebne javne potrošnje, potrošnju treba stimulisati kroz dobar socijalni sistem (socijalne karte) i infrastrukturne radove. Sve ostalo će uraditi sami građani.

busolazasrbiju busolazasrbiju 12:51 13.11.2012

Re: Lepa analiza

Rasteretiti rad. Opteretiti imovinu (posebno pravnih lica), profit i potrošnju. Zapošljavanje jeftinije. Posedovanje skuplje.


Ovo je ono što sigurno neće dati željene rezultate. Ukoliko dođe do rasta poreza na imovinu (kao posledice realne procene imovine - o čemu ste pisali), doći će do znatno bržeg rasta (nekoliko puta) troškova amortizacije koji će Vam prirast javnih prihoda po osnovu poreza na imovinu potpuno neutralisati. Usput će Vam otkinuti i jedan deo prirasta po osnovu poreza na profit. Povećanje poreza na potrošnju na ovom nivou standarda, nemojte molim Vas. To je više nego pogrešno. Ili preciznije sve to što ste naveli je u funkciji povećanja izvoza naše privrede. U redu, ali to nije logično, a i empirijski je netačno. Što Vi kažete, u prethodnim komentarima sam obrazlagao kretanje makroekonomskih pokazatelja u 2007. i 2011. godini. Takođe, koliko se sećam Vi dajete akcenat na povećanje preduzetništva, tj. mikro, malih i srednjih preduzeća. U ovome se delimično slažem sa Vama, ali upravo ovaj oblik privredne aktivnosti svoje tržište nalazi na domaćem terenu (ili prevashodno na domaćem terenu) gde mu treba rast standarda, odnosno potrošnje.

Porez na zarade naravno ne treba ukinuti. To nigde ne postoji na svetu. Potreban je progresivan poreski sistem. Porez na dohodak


Može biti da se nismo dobro razumeli. Mislio sam na ukidanje poreza na isplatu zarada ali da zarade na kraju godine ulaze u ukupan dohodak koji svaki pojedinac ostvari i koji će se oporezovati progresivnijim stopama nego danas. Ovo bi rasteretilo zapošljavanje o čemu Vi govorite, a istovremeno bi donekle neutralisalo pad budžetskih prihoda (verovatno bi perspektivno i povećali budžetske prihode).

Vi opet brkate uzroke i posledice. Ne može posledica (pad standarda) biti problem.


Hoće jer tako kaže statistika. Sva privredna aktivnost se preduizma da bi se zadovoljila nečija potreba za nečim (a to je standard iliti zarade zaposlenih). Jedina posledica u ekonomiji je profit, tj. ako nema zarade kojima se zadovoljava potrošnja (i to pre svega na domaćem tržištu) neće biti ni profita. Može kratkoročno ali srednjoročno i dugoročno ode sve u srpsku stvarnost. A onda nema ni zaposlenosti, pa taman da im je opterećenje nula. Na kraju krajeva (ako je ovo tačno, Fiat je oslobođen od plaćanja obaveza po osnovu zarada na neki period) pa se nisu ubili od povećanja broja zaposlenih. Ovo posebno ako se ima u vidu da trošak proizvodnih radnika u Kragujevcu neće prelaziti ni 2% prodajne cene predviđenog modela.
Saša Radulović Saša Radulović 19:22 13.11.2012

Re: Lepa analiza

Ovo je ono što sigurno neće dati željene rezultate. Ukoliko dođe do rasta poreza na imovinu (kao posledice realne procene imovine - o čemu ste pisali), doći će do znatno bržeg rasta (nekoliko puta) troškova amortizacije koji će Vam prirast javnih prihoda po osnovu poreza na imovinu potpuno neutralisati.


Mislio sam da sam objasnio da se ovo neće desiti. Amortizacija ne raste usled fer tržišne procene vrednosti imovivne. ova fer procena se knjiži pod stavkom revalorizacione rezever. Osnovica za amortizaciju se ne menja.

Sve što treba uraditi je promeniti jednu reč u zakonu o porezu na imovinu. Umesto na knjigovodstvenu vrednosti, pravna lica treba da plaćaju porez na fer trzisnu vrednost imovine.

Hoće jer tako kaže statistika.


Još uvek problemi sa uzročno posledičnim. Statistika samo konsatuje. Standard je posledica, ne uzrok. Treba lečiti uzorke. Uzrok je iskrivljen poreski sistem. Uzrok je Zakon o radu. Uzrok je kreditna politika. Uzrok su loši zakoni. Uzrok su urušene institucije sistema.
busolazasrbiju busolazasrbiju 02:24 14.11.2012

Re: Lepa analiza

Mislio sam da sam objasnio da se ovo neće desiti. Amortizacija ne raste usled fer tržišne procene vrednosti imovivne. ova fer procena se knjiži pod stavkom revalorizacione rezever. Osnovica za amortizaciju se ne menja.


Ne znam da li je to računovodstveno moguće. Revalorizacionim rezervama ćete pokriti potražnu stranu knjiženja, a logično je da se na dugovnoj strani (i mislim da je to knjigovodstveno ispravno) za isti iznos povećaju osnovna sredstva.

Standard je posledica, ne uzrok.


Teško da ćemo se ovde složiti, standard je drugo ime za potrebe a one su uzrok bilo koje privredne aktivnosti.
Saša Radulović Saša Radulović 11:12 14.11.2012

Re: Lepa analiza

To je tako po Međunarodnim računovodstvenim standardima. Radi u oba smera: i kod povećanja i kod smanjenja fer vrednosti imovine. Recimo smanjenje se desilo u Americi nakon odluka njihovih regulatornih tela što je bio jedan od okidača za otrkivanje loših plasmana.

Potrebe nisu uzrok. Potražnja je smanjena ne zato što su se potrebe smanjile, nego zato što se privreda urušila, pa je pala zaposlenost, pa su se primanja smanjila. Privreda se može podići samo proizvodnjom: substitucijom uvoza izvozom i/ili novim izvozom. I jedan i drugi će dovesti do većeg zapošljavanja, što će dovesti do rasta prihoda i potrošnje. Tako se ulazi u novi ciklus.

U Americi su i situacija i problem u recesiji drugačji. Oni se u recesiji bore sa percepcijom duže recesije, koja izaziva anticipativno smanjenje potrošnje, što izaziva dublju recesiju. Ovo se do određene mere leči jačom javnom potrošnjom kojom se kompenzuje anticipativno smanjenje potrošnje. Naravno sve pod uslovom da veća javna potrošnja bude okidač za veću potrošnju građana.
makotonagano makotonagano 16:00 09.11.2012

ZDRAVSTVO

Meni je zaista tuga, da smo mi još 2009. godine dobili 1.500.000 eura za poboljšanje terapija za zavisnike, i 4.500.000 za poboljšanje uslova za iste. Govorim o evrima.

Šta su ti ljudi dobili? Treba samo da pogledate lekove koje mogu da dobiju, i terapije na raspolaganju. Imate 2 terapije, i 2 leka kojima možete da se lečite. U 2012, evo kuca 2013-ta godina!

- Zar Bugarska, Hrvatska, dobro ´ajde (ma šta ´ajde bre... ) Slovenija... Niko nije dobio toliko novca da bi opremio i zadovljio ono malo od života što je ostalo tim ljudima!

- Zar je toliko teško uvesti još 2 terapije? Buprenorfin za one koji su do sada primali blokatore, tkzv, i još nešto za ove kojima očigledno metadon ne daje rezultate??? Tu je više nego dovoljno para za to, ali volja ?!

- Stigma i diskriminacija ljudi, šta više - više onih na lečenju je ENORMNA. Ali, to je opravdanje za 6.000.000,00 € PROĆERDANIH?
jerry307 jerry307 17:23 09.11.2012

fiat

Ako Fiat doprinese rastu GDP za 2%(oko 800 mil eura(200.000 puta 4.000 evra po autu)), taman da nebude pad od 2% kao u 2012 vec da GDP u 2013. bude na nivou 2012.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 18:43 09.11.2012

Re: fiat

jerry307
Ako Fiat doprinese rastu GDP za 2%(oko 800 mil eura(200.000 puta 4.000 evra po autu)), taman da nebude pad od 2% kao u 2012 vec da GDP u 2013. bude na nivou 2012.

Ово нико наглас не каже, али сви рачунају на то. FIAT јесте толико кадар, да самостално дигне српски БДП за поменути проценат. На жалост, то је делом могуће и стога што је српски БДП изузетно мали, па мало већи играч сразмерно има ту моћ.
Saša Radulović Saša Radulović 23:36 09.11.2012

Re: fiat

Da vas vratim na formulu:

GDP = BDV + porezi na proizvdoe - subvencije
BDV = zarade + dohodak

Pošto Fijat izvozi, nema prihoda od poreza na proizvode (PDV). Imaju samo subvencije za koje ne znamo kolike su.

Da bi Fijat mogao da doprinese 800 miliona evra GDP-u, to bi moralo biti 800 miliona evra za zarade i za dohodak Fijata (profit + amortizacija). Fijat zapošljava 1000 ljudi. Ako su prosečne zarade u Fijatu 10.000 evra godišnje (a nisu), to je the 10 miliona evra. Pretpostavimo da kod dobavljača zapošljava još 5.000 ljudi. To je još 50 miliona evra. Znači dohodak (profit + amortizacija) bi morali biti 740 miliona evra. Priznaćete, nema smisla.

A da ne pričamo o tome kako Fijat hoće profit nazad u Italiju.

Prihod nije isto što i doprinos GDP-u. Od prihoda se oduzimaju rashodi. Većina rashoda je uvoz.

Ne može Fijat.
Saša Radulović Saša Radulović 14:21 10.11.2012

Re: fiat

Fijat Automobili Srbija d.o.o. je 2/3 u vlasništvu Italijanskoj Fijata, 1/3 u vlasništvu naše države.

Tokom 2011.godine imalo u proseku 1169 zaposlenih. Ukupni rashodi za plate su iznosili oko 16 miliona evra. Ukupan ostvareni dohodak je bo negativan. Amortizacija je iznosila oko 5 miliona evra, a poslovni gubitak oko 50 milina evra.

U 2010.godini su imali u proseku 923 zaposlena. Ukupni rashodi za plate su iznosili oko 6 miliona evra. Ukupan ostvarni dokodak je bio 5 miliona evra pozitivna. Amortizacija je iznosila oko 6 miliona evra, a poslovni gubitak oko 4 miliona evra.

Novinski članci govore o trenutno 2.500 zaposlenih. To na godišnjem nivou daje pozitivan doprinos BDV-u od oko 25 miliona evra. Ostaje pitanje dohotka (profita i amortizacije) u 2013.godini.

Važan pokazatelj je udeo domaće industrije u novom automobilu u odnosu na uvoz. O ovome podatke nemamo.

Svaka ozbiljna analiza bi dala sve ove podatke. Mi ih nemamo. Zbog toga smo neozbiljni i zbog toga je svako pominjanje broja automobila koji će se sklopiti u Kragujevcu zamagljivanje suštine.

Zašto se ovo radi? Piše u tekstu. Treba galamom i demagogijom da sakrijemo da je car go, da imamo ozbiljne probleme, da je budžet nerealan i da nas vode diletanti.


hurmonger hurmonger 18:51 09.11.2012

Lepo rečeno..


..ali džaba priča ako se pametni i pošteni ljudi ne udruže, organizuju i skupe snagu i hrabrost da uđu u političku arenu. Ja shvatam da se politika svima ogadila, ali ako svi normalni beže od nje što se onda čudimo kako nam je? Treba da se pojave ljudi koji će da budu spremni da daju svoj život, bukvalno, za ovu zemlju i narod. Da se bore sa krokodilima, u očajnim uslovima, na duge pruge. Ja verujem da ima još snage u ovom narodu, ali treba neko da predvodi, da bude spreman da položi najvišu žrtvu. A pri tom bi bilo dobro i da ne bude hrišćanski/nacionalistički fundamentalista. Jer ovako smo kao ona žaba koja se lagano kuva.

I znam da je ovo verovatno već hiljadu puta rečeno, ali mislim da nije loše ponoviti.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana