Ono što se naziva 'državom' svakoga dana doživljava poraze. Ti porazi se ne vide zbog toga što nisu 'seksi' za medije oni koji upravljaju 'državom' i oni koji to žele da rade ne smatraju ih temama koje donose glasove. A rešavanja tih pitanja mogu, značajno, uticati na većinu možda i sve stanovnike.
Nerešavajući te probleme 'država' se predstavlja kao morsko prase. Ni prase ni morsko. I, da ne bi pravila štetu treba je držati u, kavezu. Iako je mnogima privlačna ideja o političarima u zatvoru ne mislim na to, taj kavez su pravila koja moraju postojati ili postoje kako bi se uredio životni prostor SVIH ljudi na teritoriji 'države'.
Prošle nedelje je isplivao problem koji može uticati negativno na svakog od nas. 'Državu' ne interesuje. Ili je interesuje toliko da se udostoji nekoliko saopštenja.
Izjava kompanije koja se bavi kontrolom kukuruza da je u 68 odsto ovogodišnjeg roda te biljke u Srbiji zagađeno aflatoksinom je sama po sebi toliko alarmantna da je već na nivou 'države' moralo bit uvedeno 'vanredno stanje'. Aflatoksin je otrov koji nije niko bacio iz aviona , to je otrov koji nastaje u prirodi. Smatra se najdirektnijim prirodnim kancerogenom. širi se neverovatno brzo. Ako ga ima u stočnoj hrani može se naći u mleku ili mesu...o kukuruznim proivodima ne bih da govorim. To je direktno prenošenje.
Ponavljam otrov se prema objavljenom nalazi u 68 odsto roda. Postoje pitanja na koja je država morala da odgovori do sada. Informacija je od petka.
Prvo pitanje: Da li je toliki procenat samo u uzorku ili je uzorak napravljen tako da statistički predstavlja sav rod?
Drugo pitanje: Ako je od ovogodišnjeg roda, koliko toga je već na tržištu? Šta je preduzeto da se zaražene količine povuku?
Treće pitanje: Da li 'država' ima protokol na osnovu kog postupa u ovakvim slučajevima? (nezvanično ne, odnosno ljudi koji predstavljaju 'državu' ne znaju za protokol)
Četvrto pitanje: Kakve su mere preduzete da se zagađeni kukuruz ukloni?
Peto pitanje: Koja su sve ministarstva uključena u praćenje i saniranje situacije?
Pitanja ima milion. Ono što se nudi od odgovora ne ne daje odgovor ni na jedno. U konkretnom slučaju postoje rešenja. U prvom insistirati na odgovorima, stalno, svaki dan. Tražiti akciju. Ugroženo nam je zdravlje. Javni je interes da se ta stvar razjasni i sanira.
Ako je ovo nešto što se može pripisati 'vanrednim' išto je potrebna sanacija štete, postoji nešto što je redovno i za šta ima još veoma malo vremena da se nešto učini. Naime, Sporazumo o stabilizaciji i pridruživanju podrazumeva da će Srbija četiri godineposle ratifikacije tog sporazuma morati da dozvoli stranim kompanijama da kupuju poljoprivredno zemljište.
To nije ni malo prijatna stvar. Nekoliko zemalja , Poljska, Mađarska i Hrvatska taj deo sporazuma ne primenjuju. Zakonski odlažu primenu tog dela SSP. Srbija ima još nešto više od godinu dana da to spreči. Ne deluje kao da neko u 'državi' razmišlja u tome. Naprotiv kao veliki uspeh najavljuje se prodaja zemlje stranoj kompaniji.
Zašto to nije dobro? Vlasnički sa zemljom, naročito u Vojvodini, stojimo veoma haotično. Ne zna se ni šta je nacionalizovano, šta bi trebalo da bude vraćeno u restituciji, koji deo zemljišta je oduzet zbog kredita i ko je šta uzeo u 'privatizaciji'... Na stranu to što vlasnici najvećeg dela poljoprivrednog zemljišta čekaju da dođu u situaciju da ga prodaju stranoj kompaniji 'za velike pare'. Strane kompanije ne dolaze da bi pravile hranu za Srbiju, već za izvoz u, recimo, svoje zemlje. Tako da bi se zaista moglo desiti Srbija 'hrani pola Evrope' ali da ne i sebe.
Rešenje za ovaj problem je da se, ukoliko se ne deti 'država' napravi zakonski predlog koji bi podrazumevao moratorijum na prodaju zemlje stranim kompanijama i uz dovoljan broj potpisa uputi u skupštinu. Ukoliko zakon ne bi prošao onda bi se otvoreno znalo da političare ne zanima da zadrže zemlju 'u srpskim' rukama.
Ovi primeri pokazuju da oni koje plaćamo , u najmanju ruku, ne rade svoj posao, ili ga ne znaju. Kontinuitet ovakvih događaja godinama u nazad pokazuje da brojke i slova ne mogu doneti promenu i da je bavljenje politikom jedan sport kojim samo za ljude sa određenim sklonostima i sposobnostima. Ako za balet važi da ne može svako da ga igra za politiku važi da ne želi svako da je igra. I svi ti političari kriju se iza 'države'.
Ako oni hoće toga da se igraju onda neka im. 'Država' je plod društvenog dogovora (koji se posle izvitoperio pa je 'država' postala prilično nasilna) gde određeni broj ljudi pristaje da živi zajedno i da je odlučio da plaća određene ljude (koje sam bira) da obavljaju neke stvari na korist zajednici. Da brinu o zdravlju, bezbednosti, obrazovanju, posredovanju kod sporova, da prava budu poštovana. ..
Ako 'država' ništa od toga ne radi već predstavlja izdvojeni entitet koji se bavi nekim svojim problemima koji veoma često nanose štetu onda je za početak treba staviti u kavez. Ograničiti je pravilima koja su napravljena u korist ljudi a ne države. Uostalom, morski prasići van kaveza grickaju nameštaj i tepihe a u svom kavezu mirno žvaću svoje semenke vrte se na onom točku i dremaju u piljevini. Neko i to voli da gleda, kao i 'hapšenja'.
Zarad potpunije informacije dodajem kompletaqn tekst kompanije koja je radila analize i objavila ih. Procenti zagađenja se razlikuju zbog nepreciznosti prvobitnog izvora. Bold u tekstu je moj
Predmet: SGS Beoqrad saopštenje za medije
U Beogradu, 03.12.2012.
Povodom objavljene informacije u sredstvima javnog informisanja o rezultatima naših ispitivanja o stepenu kontaminiranog aflatoksinima kukuruza roda 2012, izjavljujemo da se prvobitna informacija data dnevnom listu Madar so u javnosti u znacajnoj meri pogresno interpretira i time se nepotrebno stvara utisak senzacionalizma i širenja panike. Zbog toga mi naglašavamo suštinske cinjenice do kojih smo došli tokom obavljanja redovnog fosti kontrote kvatiteta kukuruza po nalogu nasih domacih i inostranih klijenata, a koji su prihvatili te rezultate kaopouzdane.
1. Prva ispitivanja su izvršena na zahtev naših klijenata posle zvanicnog objavljivanja na portalu evropske unije RASFF( Rapid Alert System for Food and Feed)10. oktobra 2012. o znacajnom sadrzaju aflatoksina utvrdenoj u pošiljci srpkog kukuruza u ltaliji koja je potom vracena u zemlju.
2. Posle tog upozorenja EU su sledili udestalizahtevi i domacih i inostranih klijenta. Rezultati su dobijeni ispitivanjem uzoraka dobijenim uzorkovanjem prema važecim metodjma (lSO, GAFTA, EU Directive), korišcenjem vakumskog automatskog dubinskog uzorkivaca ili tokom ukrcaja robe namenjenoj izvozu u plovila i prevozna sredstva , cime smo dobijali pouzdane reprezentativne uzorke za kolicinu od 500-1000 tona u zavisnostiod metode izahtevanog standarda. Ukupno je ispitano 375 uzoraka ( najnoviji podatak 416) Sto reprezentuje količinu oko 350000 tona.
3. lako suština problema nije u procentima upotrebljivosti kukuruza, jer je to u ovom slucaju relativna kategorija koja se može poboljšati primenom adekvatnih mera, ali i drasticno pogoršati i ugroziti zdravlje ljudi i životinja ako se te mere ne preduzmu, ukazujemo na to da mi nikada nismo izjavili da je 70% roda neupotrebljivo. Rezultati pokazuju da je u skladuu sa važecim regulativama, skoro 60% ispitanog kukuruza upotrebljivo, od cega 32% (do 10 mikrograma po kg) za direktnu ljudsku upotrebu, a ostatak za stočnu hranu uz odgovarajući tretman dekontaminacije poznatim metodama ( absorbenti mikotoksina) uz rigorozni monitoring.
Deo kukuruza od oko 40 % takode može biti predmet dekontaminacije poznatim praksama, ali je njegova upotreba rizicna.
S obzirom da se kukuruz uglavnom koristiza stodnu hranu, još uvek nije kasno i da se u ovoj fazi adekvatnim merama može iskoristiti deo roda.
4. Da ne bi došlo do dalje kontaminacije i pogrešne namene kukuruza bilo za ljudsku ishranu bilo za prehranu stoke neophodno je da se svi udesnici u lancu, sa povišenom svešcu o evidentnom problemu, odgovorno ponašaju, utvrdi stvarni stepen kontaminacije, primene preventivne mere za spredavanje njegovog čirenja i striktno na sistemski nacin kontrolišu njegovu dalju upotrebu u skladu sa vazedim zakonskim propisima koji se odnose na bezbednost hrane.
Srpski kukuruz je u svetu poznat i cenjen kao netoksican, genetski nemodifikovan i samo odgovornim pristupom rešavanja ovog problema i primenom etickih normi svih subjekata u lancu proizvodnje, skadištenja, predaje i prodaje, taj imidž se može ocuvati i zaštititi. Naca ispitivanja ukazuju da su domace sorte hibrida pokazale vecu otpornost na kontaminaciju aflatoksinima l naš prvenstveni interes kao kompanije je da se što više takvog kukuruza izveze.
Naša kompanija koja svoje usluge pruža potpuno neutralno i nepristrasno, primenila je najviše profesionalne standarde tokom ovih ispitivanja, a davanjem informacije javnosti kao društveno odgovorna kompanija poštovali smo i naše eticke standarde, što je ugovorna obaveza svakog zaposlenog.