Ljudska prava| Život

Otkud nam naša ljudska prava?

gordanac RSS / 10.12.2012. u 08:37

logo-ljudska-prava.jpgDanas je Dan ljudskih prava kojim se obeležava 10.12.1948 kada je doneta Opšta deklaracija UN o pravima čoveka, važan dokument koji je oblikovao poslednjih 64 godine ljudske civilizacije.

I te 64 godine su skoro pa dovoljan podatak za opisati našu, ljudsku vrstu, tek 64 godine imamo propis kojim tvrdimo da - svi ljudi imaju jednaka prava, 4000 godina pisane istorije i desetine hiljada godina razvoja ljudskog društva trajala su i prošla bez saglasnosti o tome da - svi mi ljudi imamo jednaka prava, bez obzira gde smo i kakvi smo rođeni - svi smo ljudi i to je osobina koja nas čini jednakim u pravima koja svi moramo imati.

I pošto nisam uspela da nađem lako dostupan tekst Deklaracije na srpskom na internetu, prenosim ga kao post, mislim da ljudima treba da bude jako lako dostupan da bi uopšte znali - otkud nam koja su i čija su naša ljudska prava.

OPŠTA DEKLARACIJA UJEDINJENIH NACIJA O PRAVIMA ČOVEKA

UVOD

Pošto je priznavanje urodjenog dostojanstva i jednakih i neotudjivih prava svih članova ljudske porodice temelj slobode, pravde i mira u svetu;

pošto je nepoštovanje i preziranje prava čoveka vodilo varvarskim postupcima, koji su vredjali savest čovečanstva, i pošto je stvaranje sveta u kojem će ljudska bića uživati slobodu govora i verovanja i biti slobodna od straha i nemaštine proglašeno kao najviša težnja svakog čoveka;

pošto je bitno da prava čoveka budu zaštićena pravnim sistemom kako čovek ne bi bio primoran da kao krajnjem izlazu pribegne pobuni protiv tiranije i ugnjetavanja;

pošto je bitno da se podstiče razvoj prijateljskih odnosa medju narodima;

pošto su narodi Ujedinjenih nacija u Povelji ponovo proglasili svoju veru u osnovna prava čoveka, u dostojanstvo i vrednost čovekove ličnosti i ravnopravnost muškaraca i žena i pošto su odlučili da podstiču društveni napredak i poboljšaju životni standard u većoj slobodi;

pošto su se države članice obavezale da u saradnji s Ujedinjenim nacijama obezbede opšte poštovanje i primenu ljudskih prava i osnovnih sloboda;

pošto je opšte shvatanje ovih prava i sloboda od najveće važnosti za puno ostvarenje ove obaveze,

GENERALNA SKUPŠTINA PROGLAŠAVA

OVU OPŠTU DEKLARACIJU O PRAVIMA ČOVEKA kao zajednički domet koji treba da postignu svi narodi i sve nacije da bi svaki pojedinac i svaki organ društva, imajući ovu Deklaraciju stalno na umu, težio da učenjem i vaspitavanjem doprinese poštovanju ovih prava i sloboda da bi se postupnim unutrašnjim i medjunarodnim merama obezbedilo njihovo opšte i stvarno priznanje i poštovanje kako medju narodima samih država članica, tako i medju narodima onih teritorija koje su pod njihovom upravom.

Član 1.
Sva ljudska bića radjaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i svešću i treba jedni prema drugima da postupaju u duhu bratstva.

Član 2.
Svakom pripadaju sva prava i slobode proglašene u ovoj Deklaraciji bez ikakvih razlika u pogledu rase, boje, pola, jezika, veroispovesti, političkog ili drugog mišljenja, nacionalnog ili društvenog porekla, imovine, rodjenja ili drugih okolnosti.

Dalje, neće se praviti nikakva razlika na osnovu političkog, pravnog ili medjunarodnog statusa zemlje ili teritorije kojoj neko lice pripada, bilo da je ona nezavisna, pod starateljstvom, nesamoupravna, ili da joj je suverenost na ma koji drugi način ograničena.

Član 3.
Svako ima pravo na život, slobodu i bezbednost ličnosti.

Član 4.
Niko se ne sme držati u ropstvu ili potčinjenosti: ropstvo i trgovina robljem zabranjeni
su u svim oblicima.

Član 5.
Niko ne sme biti podvrgnut mučenju ili svirepom, nečovečnom ili ponižavajućem postupku ili kazni.

Član 6.
Svako ima pravo da svuda bude priznat kao pravni subjekt.

Član 7.
Svi su pred zakonom jednaki i imaju pravo bez ikakve razlike na podjednaku zakonsku zaštitu. Svi imaju pravo na jednaku zaštitu protiv bilo kakve diskriminacije kojom se krši ova Deklaracija i protiv svakog podsticanja na ovakvu diskriminaciju.

Član 8.
Svako ima pravo da ga nadležni nacionalni sudovi efikasno štite od dela kršenja osnovnih prava koja su mu priznata ustavom ili zakonom.

Član 9.
Niko ne sme biti proizvoljno uhapšen, pritvoren, niti proteran.

Član 10.
Svako ima potpuno jednako pravo na pravično javno sudjenje pred nezavisnim i nepristrasnim sudom koji će odlučiti o njegovim pravima i obavezama, i o osnovanosti svake krivične optužbe protiv njega.

Član 11.
1. Svako ko je optužen za krivično delo ima pravo da bude smatran nevinim dok se na osnovu zakona krivica ne dokaže na javnom sudjenju na kojem su mu obezbedjene sve garantije potrebne za njegovu odbranu.
2. Niko ne sme biti osudjen za dela ili propuste koji nisu predstavljali krivično delo po nacionalnom ili medjunarodnom pravu u vreme kada su izvršeni. Isto tako ne sme se izricati teža kazna od one koja se mogla primeniti u vreme kada je krivično delo izvršeno.

Član 12.
Niko ne sme biti izložen proizvoljnom mešanju u privatni život, porodicu, stan ili prepisku, niti napadima na čast i ugled. Svako ima pravo na zakonsku zaštitu protiv ovakvog mešanja ili napada.

Član 13.
1. Svako ima pravo na slobodu kretanja i izbora stanovanja u granicama pojedine države.
2. Svako ima pravo da napusti bilo koju zemlju, uključujući svoju vlastitu, i da se vrati u svoju zemlju.

Član 14.
1. Svako ima pravo da traži i uživa u drugim zemljama utočište od proganjanja.
2. Na ovo pravo se niko ne može pozvati u slučaju gonjenja za krivična dela koja nisu političkog karaktera ili progona zbog dela koja su u suprotnosti sa ciljevima i načelima Ujedinjenih nacija.

Član 15.
1. Svako ima pravo na državljanstvo.
2. Niko ne sme samovoljno biti lišen svog državljanstva niti prava da promeni državljanstvo.

Član 16.
1. Punoletni muškarci i žene, bez ikakvih ograničenja u pogledu rase, državljanstva ili vere, imaju pravo da sklope brak i da osnuju porodicu. Oni su ravnopravni prilikom sklapanja braka, za vreme njegovog trajanja i prilikom njegovog razvoda.
2. Brak se zaključuje samo slobodnim i potpunim pristankom lica koja stupaju u brak.
3. Porodica je prirodna i osnovna ćelija društva i ima pravo na zaštitu društva i države.

Član 17.
1. Svako ima pravo da poseduje imovinu, sam kao i u zajednici s drugima.
2. Niko ne sme biti samovoljno lišen imovine.

Član 18.
Svako ima pravo na slobodu misli, savesti i vere; ovo pravo uključuje slobodu promene vere ili ubedjenja i slobodu da čovek, bilo sam ili u zajednici s drugima, javno ili privatno, upražnjava svoju veru ili ubedjenje putem nastave, vršenja kulta i obavljanja obreda.

Član 19.
Svako ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja, što obuhvata i pravo da ne bude uznemiravan zbog svog mišljenja, kao i pravo da traži, prima i širi obaveštenja i ideje bilo kojim sredstvima i bez obzira na granice.

Član 20.
1. Svako ima pravo na slobodu mirnog okupljanja i udruživanja.
2. Niko ne može biti primoran da pripada nekom udruženju.

Član 21.
1. Svako ima pravo da učestvuje u upravljanju svojom zemljom, neposredno ili preko slobodno izabranih predstavnika.
2. Svako ima pravo da na ravnopravnoj osnovi stupa u javnu službu u svojoj zemlji.
3. Volja naroda je osnova državne vlasti: ova volja treba da se izražava na povremenim i slobodnim izborima, koji će se sprovoditi opštim i jednakim pravom glasa, tajnim glasanjem ili odgovarajućim postupkom kojim se obezbedjuje sloboda glasanja.

Član 22.
Svako, kao član društva, ima pravo na socijalno osiguranje i pravo da ostvaruje privredna, društvena i kulturna prava neophodna za svoj? dostojanstvo i za slobodan razvoj svoje ličnosti, uz pomoćdržave i medjunarodne saradnje, a u skladu s organizacijom i sredstvima svake države.

Član 23.
1. Svako ima pravo na rad, na slobodan izbor zaposlenja, na pravične i zadovoljavajuće uslove rada i na zaštitu od nezaposlenosti.
2. Svako, bez ikakve razlike, ima pravo na jednaku platu za jednaki rad.
3. Svako ko radi ima pravo na pravednu i zadovoljavajuću naknadu koja njemu i njegovoj porodici obezbedjuje egzistenciju koja odgovara ljudskom dostojanstvu i koja će, ako bude potrebno, biti upotpunjena drugim sredstvima socijalne zaštite.
4. Svako ima pravo da obrazuje i da stupi u sindikate radi zaštite svojih interesa.

Član 24.
Svako ima pravo na odmor i razonodu, uključujući razumno ograničenje radnog vremena i povremeni plaćeni odmor.

Član 25.
1. Svako ima pravo na životni standard koji obezbedjuje zdravlje i blagostanje, njegovo i njegove porodice, uključujući hranu, odeću, stan i lekarsku negu i potrebne socijalne službe, kao i pravo na osiguranje u slučaju nezaposlenosti, bolesti, invalidnosti, udovištva, starosti, ili drugih slučajeva gubljenja sredstava za izdržavanje usled okolnosti nezavisnih od njegove volje.
2. Majke i deca imaju pravo na naročito staranje i pomoć. Sva deca, rodjena u braku ili van njega, uživaju jednaku socijalnu zaštitu.

Član 26.
1. Svako ima pravo na školovanje. Školovanje treba da bude besplatno bar u osnovnim i nižim školama. Osnovna nastava je obavezna. Tehnička i stručna nastava treba da bude opšte dostupna, a viša nastava treba da bude svima podjednako pristupačna na osnovu utvrdjenih kriterijuma.
2. Školovanje treba da bude usmereno punom razvoju ljudske ličnosti i jačanju poštovanja ljudskih prava i osnovnih sloboda. Ono treba da unapredjuje razumevanje, trpeljivost i prijateljstvo medju svim narodima, rasnim i verskim grupacijama, kao i delatnost Ujedinjenih nacija za održavanje mira.
3. Roditelji imaju prvenstveno pravo da biraju vrstu školovanja za svoju decu.

Član 27.
1. Svako ima pravo da slobodno učestvuje u kulturnom životu zajednice, da uživa u umetnosti i da učestvuje u naučnom napretku i u dobrobiti koja otuda proističe.
2. Svako ima pravo na zaštitu moralnih i materijalnih interesa koji proističu iz bilo kog naučnog, književnog ili umetničkog dela čiji je on tvorac.

Član 28.
Svako ima pravo na društveni i medjunarodni poredak u kojem prava i slobode objavljeni u ovoj Deklaraciji mogu biti potpuno ostvareni.

Član 29.
1. Svako ima dužnost prema zajednici koja jedina omogućava slobodno i puno razvijanje njegove ličnosti.
2. U vršenju svojih prava i ostvarivanju sloboda svako može biti podvrgnut samo onim ograničenjima koja su predvidjena zakonom u cilju obezbedjenja nužnog priznanja i poštovanja prava i sloboda drugih i u cilju zadovoljenja pravičnih zahteva morala, javnog poretka i opšteg blagostanja u demokratskom društvu.
3. Ova prava i slobode ni u kom slučaju ne mogu se izvršavati protivno ciljevima i načelima Ujedinjenih nacija.

Član 30.
Nijedna odredba ove Deklaracije ne može se tumačiti kao pravo za ma koju državu, grupu ili lice da preduzima bilo koju aktivnost ili da vrši bilo kakvu radnju usmerenu na poništenje prava i sloboda koji su u njoj sadržani.

*********************************************

 

Human Rights Day UN

uz tekst koji kruži internetom odavno i (meni se čini) jednako dobro govori o ljudskim pravima kao i 30 članova Deklaracije UN o pravima čoveka

 

"Uprkos"

 

Ljudi su nerazumni, nelogični i orijentisani sami na sebe,

voli ih uprkos tome.

Ako činiš nešto dobro u tvojoj podsvesti će biti egoistični motivi,

uprkos tome čini dobro.

Ako si uspešan imaćeš lažne prijatelje i prave neprijatelje,

uprkos tome budi uspešan.

Dobro koje ti činiš danas, sutra će već biti zaboravljeno,

uprkos tome čini dobro.

Iskrenost i otvorenost čine te ranjivim,

uprkos tome budi iskren i otvoren.

Ono što gradiš godinama može biti uništeno preko noći,

gradi uprkos tome.

Tvoja pomoć je zaista potrebna, ali ljudi će te možda napasti kad im pomogneš,

pomozi im uprkos tome.

Daj svetu sve od sebe, a oni će ti izbiti zube,

uprkos tome daj svetu sve od sebe.


EDIT:

smetnula sam s uma podsećanje na poreklo i odgovor na pitanje "otkud nam logo za ljudska prava?", a vredno je spomena, itekako:

Srpski dizajner Predrag Stakić pobedio na takmičenju za logo za  ljudska prava 2011 godine

Srpski dizajner Predrag Stakić pobedio je na međunarodnom takmičenju za logo ljudskih prava koje je organizovala Nemačka. Njegovo pobedničko rešenje golub koji formira ruku pod nazivom "Free as a man" (Slobodan kao čovek) odnelo je ubedljivu pobedu nad preostalih devet finalista, a za pobednika se glasalo putem interneta.

- Jedan logo ne može promeniti svet, uključujući i ovaj. Ali logo je simbol koji može okupiti ljude - a oni mogu da promene svet - rekao je Stakić povodom pobede.

 

 

 

 



Komentari (141)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

ecce-florian ecce-florian 08:52 10.12.2012

And

- which is more - you'll be a Man, my son!
gordanac gordanac 08:59 10.12.2012

istina

ecce-florian

And
- which is more - you'll be a Man, my son!


- AKO –

Ako možeš da sačuvaš razum, kada ga oko tebe
Gube i osuđuju te.
Ako možeš da sačuvaš veru u sebe, kad sumnjaju u tebe,
Ali ne gubeći iz vida ni njihovu sumnju.
Ako možeš da čekaš, a da se ne zamaraš čekajući,
Ili da budeš žrtva laži, a da sam ne upadneš u laž.
Ili da te mrze, a da sam ne daš maha mržnji
I da ne izgledaš, u očima sveta suviše dobar,
Ni tvoje reči suviše mudre.

Ako možeš da sanjaš, a da tvoji snovi ne vladaju tobom,
Ako možeš da misliš, a da ti tvoje misli ne budu(same sebi) cilj.
Ako možeš da pogledaš u oči Pobedi i Porazu
I da nepokolebljiv uteraš i jedno i drugo u laž.
Ako možeš da podneseš da čuješ, istinu koju si izrekao
Izopačenu od podlaca u zamku za budale.
Ako možeš da gledaš, svoje životno delo srušeno u prah
I da ponovo prilegneš na posao sa polomljenim alatom.

Ako možeš, da sabereš sve što imaš
I jednim zamahom sve staviš na kocku.
Izgubiš i ponovo počneš da stičeš
I nikad, ni jednom reči ne pomeneš svoj gubitak.
Ako si u stanju, da prisiliš svoje srce, živce, žile,
Da te služe još dugo, iako su te već davno izdali
I da istraješ u mestu, kad u tebi nema ničega više,
Do volje koja im govori: ’’Istraj!’’

Ako možeš da se pomešaš sa gomilom, a da sačuvaš svoju čast
Ili da opštiš sa kraljevima i ostaneš skroman.
Ako te najzad niko, ni prijatelj, ni neprijatelj, ne može uvrediti.
Ako svi ljudi računaju na tebe, ali ne preterano.
Ako možeš da ispuniš, minut koji ne prašta
Sa šezdeset skupocenih sekunda.
Tada je ceo svet tvoj i sve što je u njemu.
I što je više, tada ćeš biti ČOVEK sine moj.

Radjard Kipling
(prevod Ivo Andrić)
loader loader 09:16 10.12.2012

Re: istina


Postizanje, ili dostizanje tačke u razvoju ljudskog društva kada je doneta Deklaracija predstavlja znak izvesne sazrelosti ljudi (globalno). Da Deklaracija bude doneta takođe su, u dobroj meri, pomogla tada sveža, masovna nečovečanska dela. Deklaracija je tako, sa jedne strane, rezultat jednog dugotrajnog procesa uzrastanja i sazrevanja. Sa druge strane, ona je i izvestan postulat daljeg poštivanja etike, jer je ljudsko društvo, tj. pojedinci i grupe, i dalje sklono primeni starih nasilničkih metoda. Ta negativna strana je (gledano u nekim optimalnim okolnostima) sve manje izražena, odnosno, ljudsko društvo je sve humanije, privrženije stavkama iz Deklaracije, ali upravo zato što je to proces koji ide sporo i postepeno i negativni trendovi u sferi (ne)poštovanja ljudskih prava još uvek postoje, Deklaracija ima ulogu stalnog podsetnika i svetionika.
vladaxy vladaxy 08:59 10.12.2012

Možda ih treba malo modifikovati

Svako ima pravo na život i imovinu dok ne nasrne na tuđi život ili imovinu. Onda gubi to pravo.

Ali generalno mislim da svako davanje raznih prava jednom s druge strane nameće obavezu drugom da ta prava ispuni. Naš ustav i zakoni su puni odredbi kojima se krše pojedinačna ljudska prava.
loader loader 09:07 10.12.2012

Re: Možda ih treba malo modifikovati

Svako ima pravo na život i imovinu dok ne nasrne na tuđi život ili imovinu. Onda gubi to pravo.

Kako mislite gubi to pravo?
Pravo na svoju imovinu i svoj život?
Hm... čini mi se da je to pomalo opasna generalizacija starovremenog kova, koja više otvara vrata izvornoj želji za dominacijom i ugnjetavanjem, nego nekakvom postizanju i nivelisanju pravde.

maksa83 maksa83 09:16 10.12.2012

Re: Možda ih treba malo modifikovati

Hm... čini mi se da je to pomalo opasna generalizacija starovremenog kova, koja više otvara vrata izvornoj želji za dominacijom i ugnjetavanjem, nego nekakvom postizanju i nivelisanju pravde.

Dobrodošli u libertarijanizam.
loader loader 09:21 10.12.2012

Re: Možda ih treba malo modifikovati

Dobrodošli ...

Igrate ulogu domaćina... Ako, ako... Drago mi je da se ne libite od preuzimanja odgovornosti. Bolje vas našao.
vladaxy vladaxy 11:13 10.12.2012

Re: Možda ih treba malo modifikovati

Kako mislite gubi to pravo?
Pravo na svoju imovinu i svoj život?

Ako kreneš da ubiješ nekoga, zašto bi tvoj život vredeo? Valjda ovaj drugi ima pravo da odbrani svoj život i da ne odgovara za to? A ne kao kod nas, neko te napadne, odbraniš se, napadač mrtav i za nagradu što si ostao živ ideš na robiju. Pa s..em se na naš pravosudni sistem. Takođe, ako ukradeš nekome, treba ti oduzeti imovinu (deo ili sve) da bi se obeštetile žrtve tvoje krađe (ne mislim ti lično samo objašnjavam).

Kako je lepo uređeno u Švajcarskoj. Svi bi voleli da žive i rade tamo, svima je Švajcarska neki ideal. Držanje oružja je dozvoljeno, imaju najniže stope kriminala u svetu. Teško ćeš se odlučiti da baneš u nečiju kuću (da ukradeš ili ubiješ) ako znaš da domaćin ima Sig550 ili SigSauer P220 (ili kalašnjikov u domaćoj varijanti)


maksa83 maksa83 12:42 10.12.2012

Re: Možda ih treba malo modifikovati

loader
Dobrodošli ...

Igrate ulogu domaćina... Ako, ako... Drago mi je da se ne libite od preuzimanja odgovornosti.

loader, curka ti neki toksin, zamisli da sam ti dodao virtuelnu maramicu...
Unfuckable Unfuckable 12:45 10.12.2012

Re: Možda ih treba malo modifikovati

virtuelnu maramicu...

...plućnu
maksa83 maksa83 13:14 10.12.2012

Re: Možda ih treba malo modifikovati

Držanje oružja je dozvoljeno

Držanje oružja nije dozvoljeno, nego je obavezno, i nije baš da njime može da se vitla po volji. Po odsluženju vojnog roka svaki vojni obveznik zaduži pušku (a ako baš neće pušku, onda pištolj) koju drži u kući zapečaćenu, i povremeno se kontroliše da li je oružje zapečaćeno. Ideja je da u slučaju rata mogu da budu ekspresno mobilisani i borbeno gotovi.

A primer gde oružje može da se drži bez dozvole (osim ako nije concealed, tj. sakriveno, tada ti paradoksalno treba dozvola, tj. pušku možeš da kupiš gde hoćeš bez dozvole i nosaš okolo, kao i vidljiv revolver) je Texas, a ti vidi kako tu izgleda crime rate kroz istoriju.
alselone alselone 09:08 10.12.2012

Opšta deklaracija UN o pravima čoveka

Opšta deklaracija UN o pravima čoveka je "veliki" dokument kojim smo napravili znacajan korak u odnosu na ideju vodjenja sveta u vekovima pre njega. Kao i obicno jedna velika ideja bude zakocena u implementaciji.

Bez obzira sto su sva ljudska prava jednaka neka su ipak jednakija od drugih i vaznija ljudima. To su svakako clanovi 4, 7, 10, 23...

Veoma je tesko implementirati ostale clanove ako ovi "osnovni" nisu ispunjeni (ili bezobrazno fleksibilno interpretirani) a to je cesto praksa lazno demokratskih vlada.
gordanac gordanac 21:04 10.12.2012

Opšta deklaracija UN o pravima čoveka

alselone:
...
Bez obzira sto su sva ljudska prava jednaka neka su ipak jednakija od drugih i vaznija ljudima. To su svakako clanovi 4, 7, 10, 23...


Saglasna.
Od tih su članova "napravljena" zakonodavstva (ključna koja se tiču vladavine prava) u decenijama posle II svetskog rata.

Recimo, Nemačka je do 1975 imala propis da udatoj ženi muž mora dati saglasnost ako ona želi da se zaposli, što je ukinuto sa obrazloženjima uskraćivanja ženskih ljudskih prava".
Ili recimo - aparthejd je uklanjan u Južnoj Africi od 1990 do 1993, dugotrajnim i teškim procesom.
Bezbroj je primera promena koji svoj temelj imaju u nekim (ili svim) odrednicama Deklaracije.
hoochie coochie man hoochie coochie man 21:27 10.12.2012

Re: Opšta deklaracija UN o pravima čoveka

Bezbroj je primera promena koji svoj temelj imaju u nekim (ili svim) odrednicama Deklaracije.


A bez deklaracije bi i danas u Nemackoj zenama bila potrebna saglasnost muzeva za zaposljenje?
Ne verujem, posebno sto eto ni Nemacka nije imala nikakvu obavezu da se pridrzava odrednica deklaracije pa je tek '75 odlucila da ipak da to pravo. Ne lici da je to posledica postojanja deklaracije. Svajcarci su valjda tih godina dali zenama pravo glasa a deklaracija je postojala vec decenijama.

Danas se na Kosovu retko sta iz deklaracije postuje pa nikom nista.

Izgleda da su UN tanusna organizacija i da njene deklaracije i rezolucije, ako ne idu u prilog jacima, ne znace nista ozbiljno.

Recimo, neupredivo veci znacaj za ljudska prava je imala odluka Amerike da ukine ropstvo (to je valjda neki amandman na ustav, ne znam tacno koji je to dokument) nego ova deklaracija koja lepo zvuci ali ne postoji nacin da se u praksi ista od ovoga ostvari, ako neko ko je jaci odluci drugacije.
Lepo je imati prava ali je jos lepse moci ih ostvariti a ova iz deklaracije su cesto mrtvo slovo na papiru.
gordanac gordanac 21:48 10.12.2012

Re: Opšta deklaracija UN o pravima čoveka

hoochie coochie man
Bezbroj je primera promena koji svoj temelj imaju u nekim (ili svim) odrednicama Deklaracije.


A bez deklaracije bi i danas u Nemackoj zenama bila potrebna saglasnost muzeva za zaposljenje?
Ne verujem, posebno sto eto ni Nemacka nije imala nikakvu obavezu da se pridrzava odrednica deklaracije pa je tek '75 odlucila da ipak da to pravo. Ne lici da je to posledica postojanja deklaracije. Svajcarci su valjda tih godina dali zenama pravo glasa a deklaracija je postojala vec decenijama.

Danas se na Kosovu retko sta iz deklaracije postuje pa nikom nista.

Izgleda da su UN tanusna organizacija i da njene deklaracije i rezolucije, ako ne idu u prilog jacima, ne znace nista ozbiljno.

Recimo, neupredivo veci znacaj za ljudska prava je imala odluka Amerike da ukine ropstvo (to je valjda neki amandman na ustav, ne znam tacno koji je to dokument) nego ova deklaracija koja lepo zvuci ali ne postoji nacin da se u praksi ista od ovoga ostvari, ako neko ko je jaci odluci drugacije.
Lepo je imati prava ali je jos lepse moci ih ostvariti a ova iz deklaracije su cesto mrtvo slovo na papiru.


Možemo o raznim primerima, naravno.
I lako ću se saglasiti sa primerima nedosledne (ili potpuno izostale) primene pojedinih odredbi Deklaracije pretvorene u propise (nacionalne), ali čini mi se da je sasvim dovoljno dugačka i lista kojom se nabrajaju dobri primeri primene kojima su "mrtva slova sa papira" pretvorena u nečiji život, u osvojena prava.
Da li bismo se saglasili da je ona prva lista (uskraćenih prava) na previše mesta duža?
I to lako.
Predlog perspektive je da se ta druga lista može skratiti, ako se na dovoljno mesta utemelji pravna država koja garantuje primenu prava.
Ne vidim šta nam donosi prezir prema odredbama Deklaracije, s argumentacijom da postoji previše mesta na kojima je "mrtvo slovo na papiru".

O postojećoj ulozi UN i predlozima reformi se može isto pričati i koliko god trenutno ta međunarodna organizacija nema ulogu i važnost koju je imala nekada, meni se ne čini da je to dovoljan razlog da se smatra da nam je Deklaracija nepotrebna, naprotiv. Kako god se završi (ako se završi drugačije nego Društvo naroda) debata o reformi i ulozi UN, ne vidim razlog da se Deklaracija stalvja van snage.
Da karikiram: to je kao da tražimo da se Krivični zakon stavlja van snage jer neke ubice ostaju nekažnjene i van domašja suda i pravde (pregrub primer, ali samo kao metafora)
hoochie coochie man hoochie coochie man 22:19 10.12.2012

Re: Opšta deklaracija UN o pravima čoveka

Da karikiram: to je kao da tražimo da se Krivični zakon stavlja van snage jer neke ubice ostaju nekažnjene i van domašja suda i pravde (pregrub primer, ali samo kao metafora)


Ma jasno je sta mislis naravno, i jasno je da bi stavljanje van snage Deklaracije bilo suludo i da bi taj cin bio okidac kojekakvim monstrumima da krenu u raznorazne avanture.

Ja zaista nemam osecaj prezira pema Deklaraciji ( cak sam poceo da koristim veliko D, primeti:)) samo mislim da je precenjen njen znacaj i uloga.
Rece gore da ima slucajeva u kom je "mrtvo slovo na papiru" preraslo u zive delujuce zakone. Verovatno, ali tesko je tvrditi da su svi zakoni koji su u duhu Deklaracije direktna posledica njenog postojanja. Svakako da bi bila besmislena i tvrdnja da takvih primera uopste nema.
Kazem, da je precenjena, a ne nepotrebna, i nikako prezir, je osecaj koji mi se javlja kad se o Deklaraciji govori.

U cemu vidim njen smisao (putokaz) sam napisao dole (ukrstili smo jbg:)), i vidim da smo se slozili.
(sto mi bas i nije milo, propade mi prilika za svadju jbg:))
gordanac gordanac 22:57 10.12.2012

Re: Opšta deklaracija UN o pravima čoveka

hoochie coochie man:
.....
U cemu vidim njen smisao (putokaz) sam napisao dole (ukrstili smo jbg:)), i vidim da smo se slozili.
(sto mi bas i nije milo, propade mi prilika za svadju jbg:))


:)))))
Noć je još mlada, možda se "namesti" kakva nova prilika. :)

Spomenula sam "stavljanje van snage", a da nisam spomenula kontekst, a on je ukršten u sledećim činjenicama:
- na ministarskom sastnaku OSCE u Dablinu nisu uspeli da postignu konsenzus (bila, svedočim raznim "regrets" )
- u skoro svim razvijenim državama bezbednost i zaštita od terorizma ima primat nad ljudskim pravima, nezamislivo pre 9/11
- sloboda interneta je u stalnoj nameri za regulacijama i ograničenjima, restrikcijama pristupa sadržajima i smanjenju dostupnsoti

Da ne spominjem da se previše često "nedostatak budžetskog novca" spominje kao očigledan razlog za nemogućnost finansiranja raznih stečenih prava ili unapređivanje slabo primenjenih ...
O kontroli naoružanja se i ne govori.
Kad odslušaš svih 57 ministara spoljnjih poslova (i state secretary of USA) OSCE regiona (primljena je i Mongolija u Dablinu), vidiš jasnu sliku dela sveta sa oko 1 milijardu ljudi i vodećem u svemu koji o elementarnim odlukama o ljudskim pravima ne mogu da postignu konsenzus.
jinks jinks 10:27 10.12.2012

...

Interesantno je da je u Srbiji 1835. donesen jedan od najnaprednijih ustava svog vremena (toliko da je ubrzo povucen na zahtev ondasnjih velikih sila) po mnogim pitanjima, ukljucujuci i pitanje ljudskih prava.

Evo isecka iz ustava koji se direktno bavio tom problematikom:

U Sretenjskom ustavu čitavo jedno poglavlje posvećeno je građanskim pravima („Opštenarodna prava Srbina" ). Proklamovani su: princip jednakosti pred zakonom i sudom, neprikosnovenost imetka i pravo potpunog raspolaganja njime, sloboda veroispovesti i sl. Dalje se kaže da niko ne može biti kažnjen van zakona i bez presude nadležnog suda. Svim Srbima otvoren je put prema svim zvanjima. Rob postaje slobodan čim stupi na tle Srbije. Svi Srbi dužni su da služe vojsku; zaslužni uživaju državnu penziju.


Posebno je odjeknuo clan da "Rob postaje slobodan čim stupi na tle Srbije", koji je mozda, izmedju ostalog, znatno uticao i na doseljavanje naroda iz Hercegovine i drugih susednih zemalja na tle Sumadije i Z. Srbije, pre svega.
freehand freehand 10:47 10.12.2012

Re: ...

Posebno je odjeknuo clan da "Rob postaje slobodan čim stupi na tle Srbije", koji je mozda, izmedju ostalog, znatno uticao i na doseljavanje naroda iz Hercegovine i drugih susednih zemalja na tle Sumadije i Z. Srbije, pre svega.

I u američkom Ustavu, pa je aparthejd trajao samo do šezdesetih godina dvadesetog veka na Jugu a sad su tu još samo getoi. I u francuskoj Deklaraciji o pravima čoveka i građanina. Doduše, ukidanje ropstva kod Francuza potrajalo je oko 7-8 godina, beše. Na radost tamnoputog stanovništva u karipskim i drugim kolonijama - već je Direktorijum uvideo strašne greške izjednačavanja roba i gospodara. I vratio stvari u prirodni poredak, za narednih 150 godina.

Problem sa ljudskim pravima je što su postala sjajan paravan za svakakve rabote, koje uglavnom veze sa njima (ljudskim pravima) imaju utoliko što su im potpuna negacija.
Ali, svaki je korak bolji no nikakav.
hoochie coochie man hoochie coochie man 18:42 10.12.2012

Re: ...

Posebno je odjeknuo clan da "Rob postaje slobodan čim stupi na tle Srbije"


118) Како роб ступи на Србску земљу, от онога часа постаје слободним, или га ко довео у Сербију, или сам у њу побегао. Србину слободно је роба купити, но не продати.


Pa ne verujem da je tu bilo sta odjekivalo po narodu, a posebno da je odjeknulo do naroda iz Hercegovine i da su oni zbog tog clana pohrlili u Sumadiju.
Taj ustav je trajao nepunih dva meseca, pa tesko da je za to vreme narod i cuo za tu tacku (procitao sigurno nije jer je mahom bio nepismen) odlucio se da se seli, spakovao se i doselio u Sumadiju.
Stvarno prekratko vreme.
Koliko je Milos bio voljan ili primoran da ga donese govori i to sto neki tvrde (ne iz zezanja) da je Milos zaklinjuci se nad Ustavom umesto reci koje su stajale u zakletvi "ne rusimo ustav", izgovotio "rusimo".

Jaci tlaci, bilo i bice.
Lepo je pricati o deklaracijama o ljudskim pravima, ali pametnije je biti s obe nege na zemlji nego glavom u oblacima deklaracija koje lepo zvuce.
Sto kazu, treba uvazavati realnost :)
gordanac gordanac 21:17 10.12.2012

Re: ...

hoochie coochie man:
...
Jaci tlaci, bilo i bice.
Lepo je pricati o deklaracijama o ljudskim pravima, ali pametnije je biti s obe nege na zemlji nego glavom u oblacima deklaracija koje lepo zvuce.
Sto kazu, treba uvazavati realnost :)


Mislim da je "ideja deklaracije o ljudskim pravima" - da bude realnost.
Ako bismo zamislili da ona ne postoji, realnost "jači tlači" bi bila mnogo živahnija nego što je danas, čini mi se.
Realnost se mora uvažavati, tu nema spora, ali sa Deklaracijom i zakonodavstvom stvorenom na osnovu nje - gledaš u realnost koju treba menjati jer su negde neka i nečija u njoj zapisana prava uskraćena, a da je nema gledao bi u realnost za koju Deklaracija treba biti - doneta.

Poseban paradoks je u tome da ljudi smatraju Deklaraciju kao "makar šta", a sve što smatraju da je dobro da im se desi u njihovim nacionalnim državama (ili globalno) je - da odredbe Dekalracije budu primenjene, da nikome prava ne bivaju uskraćena ... Ne može oba, to hoću da kažem - i da je "jači tlači" i da nam treba realnost sačinjena od primenjenih članova Deklaracije.
hoochie coochie man hoochie coochie man 21:44 10.12.2012

Re: ...

gledaš u realnost koju treba menjati jer su negde neka i nečija u njoj zapisana prava uskraćena,


U tom, ali samo u tom, smislu postojanje deklaracije je vazno.
Samo u smislu da imamo definisan cilj i neke parametre na osnovu kojih proveravamo da li se krecemo u pravom smeru.
Deklaraciju kao taj parametar niko ne moze osporiti.

Ali problem je sto covecanstvo nema mehanizme da ostvari te, nesporno, dobre ciljeve, pa ne mozemo reci da nam je deklaracija dala ikakva prava, jer ona nije ta koja moze da nam ih da.
Ona samo moze da sluzi kao spisak prava koje moramo traziti od nekih drugih da nam ih daju.
gordanac gordanac 21:57 10.12.2012

Re: ...

hoochie coochie man
gledaš u realnost koju treba menjati jer su negde neka i nečija u njoj zapisana prava uskraćena,


U tom, ali samo u tom, smislu postojanje deklaracije je vazno.
Samo u smislu da imamo definisan cilj i neke parametre na osnovu kojih proveravamo da li se krecemo u pravom smeru.
Deklaraciju kao taj parametar niko ne moze osporiti.

Ali problem je sto covecanstvo nema mehanizme da ostvari te, nesporno, dobre ciljeve, pa ne mozemo reci da nam je deklaracija dala ikakva prava, jer ona nije ta koja moze da nam ih da.
Ona samo moze da sluzi kao spisak prava koje moramo traziti od nekih drugih da nam ih daju.


Amen.
I to je proces koji se nikada ne završava.
Vesna Knežević Ćosić Vesna Knežević Ćosić 10:32 10.12.2012

praksa

e sad meni ovde fali set praktičnih uputstava šta sve gradjani srbije mogu da urade sa svojim ljudskim pravima
alselone alselone 10:37 10.12.2012

Re: praksa

Vesna Knežević Ćosić
e sad meni ovde fali set praktičnih uputstava šta sve gradjani srbije mogu da urade sa svojim ljudskim pravima

Baka mi je odgovarala na ovaj nacin kad sam bio klinja - uhvati se za usi pa igraj.
KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 11:30 10.12.2012

Re: praksa

uhvati se za usi pa igraj

Još jedan od blogova iz serije UHVATI SE ZA UŠI PA IGRAJ.
Neopisivo iritirajuće.
Samo što dalje od sopstvene odgovornosti i odgovornosti političke grupe kojoj pripada.
Ako je poenta bloga jedna vrsta umetničkog izvinjenja za strašno kršenje osnovnih ljudskih prava u Srbiji poslednjih n godina onda dajem preporuku.
Ako to nije slučaj onda šaljem još jedan prezir na beskonačan niz bahatog i bezobraznog odvlačenja pažnje sa sopstvene samosampritiskaladugme odgovornosti.
gordanac gordanac 21:28 10.12.2012

---

Vesna Knežević Ćosić

praksa
e sad meni ovde fali set praktičnih uputstava šta sve gradjani srbije mogu da urade sa svojim ljudskim pravima

Pa, već rade, razni, pojedinačno ili udruženo.
Nedovoljno da bi mnogi imali stav da su prava ljudi zaštićena?
Naravno!

Meni se čini da prvo treba svi da znamo kakva su i koja naša prava, da bi ta prava mogla biti štićena (koja god da su).
Evo samo jedan primer:
Zaštitnik građana beleži skokovit broj pritužbi građana koji prijavama tvrde da su im uskraćena (ili narušena) neka prava koja se tiču postupanja uprave i organa javne vlasti. I pokušava da ih reši, s različitim uspehom.
Postoje razni propisi (i mehanizmi) koji se tiču raznih vrsta prava i postoji očita slaba primena, nadzor i kontrola, što onda proizvodi pradokslanu reakciju "šta će mi zakoni o mojim pravima kad su mrtvo slovo na papiru?!", što je za razumeti, ali je - paradoksalno, jer nam dobrih propisa svima treba, a stvaranje procedura za punu primenu tih propisa je - proces (to niko ne voli da čuje, ali je istina).
Vesna Knežević Ćosić Vesna Knežević Ćosić 08:43 11.12.2012

standard

Pa, već rade, razni, pojedinačno ili udruženo.
Nedovoljno da bi mnogi imali stav da su prava ljudi zaštićena?
Naravno!


Slažem se. Razumem i zašto i kako je rad NGO sektora, kao i raznih institucija vlasti nedovoljno vidljiv, nazvala bih to sindromom čarobnjaka iz Oza. Ali, meni to i nije mnogo bitno, ta vidljivost, to je bitno za izveštaje.

Šta je meni bitno, čemu se ja nadam?

Da ljudska prava, znanje i mehanizmi, postanu standard u Srbiji. Ne samo zato da ja znam kome da se obratim i žalim ako mi ih neko ili nešto nagazi, nego i da mi u mozgu bude istetovirano da moram da poštujem tuđa ljudska prava.

A kako da postanu standard?

Ja ne vidim drugi način sem da su deo obrazovnog sistema, od vrtića. Da su ko dobar dan, o čemu se uče deca sistematski, a ne sporadično, da bi sve o ljudskim pravima postalo ono što se podrazumeva, što znaju i tice na grani.

Mračna strana rada na ljudskim pravima je što su ona u Srbiji i satanizovana. Još uvek ima koliko hoćeš onih na vlasti koji bi pre crkli nego te dve reči, ljudska prava, prevalili preko jezika.

Kad ljudska prava postanu standard u glavama ljudi na vlasti, uz ogradu da ne moraju da ih vole, ali moraju da žive s njima, da ih primenjuju i koriste, onda će na velika vrata da uđu i u školski sistem, medije, institucije razne.

Tako da bih ja prvo vlast na kurs. I uopšte se ne zezam. Pa da prvo nauče da izgovore te dve reči, a da im se lice ne iskrivi kao da su progutali žabu.

Postoje razni propisi (i mehanizmi) koji se tiču raznih vrsta prava i postoji očita slaba primena, nadzor i kontrola, što onda proizvodi pradokslanu reakciju "šta će mi zakoni o mojim pravima kad su mrtvo slovo na papiru?!", što je za razumeti, ali je - paradoksalno, jer nam dobrih propisa svima treba, a stvaranje procedura za punu primenu tih propisa je - proces (to niko ne voli da čuje, ali je istina).


Jasni su meni i protokoli i procedure i proces. Vreme i strpljenje. Ali imam bolan utisak da bi proces bio kraći, na pr 10 a ne 50 godina, kada bi svi vršni šefovi vlasti morali instantno da se drže ljudskih prava kao pijan plota, a ne samo da imaju saznanje da na tome rade mravi radilice, pa kad bude biće.

zato bi, po meni, bilo bitno da se ljudska prava u Srbiji desatanizuju. I da desatanizacija krene od glave, od vlasti, onda i onaj ko treba da kontroliše, nadzire i primenjuje, neće da bude spor kao smrt ili da mulja, već će da bude siguran da radi pravu stvar.

ps. hvala za blog.
antioksidant antioksidant 08:49 11.12.2012

Re: standard

Ali imam bolan utisak da bi proces bio kraći, na pr 10 a ne 50 godina, kada bi svi vršni šefovi vlasti morali instantno da se drže ljudskih prava kao pijan plota, a ne samo da imaju saznanje da na tome rade mravi radilice, pa kad bude biće.

to oko šefova samo - ako nekome odgovara ovakav sistem, zašto bi ga menjao?
gordanac gordanac 21:35 11.12.2012

Re: standard

Vesna Knežević Ćosić
Pa, već rade, razni, pojedinačno ili udruženo.
Nedovoljno da bi mnogi imali stav da su prava ljudi zaštićena?
Naravno!


Slažem se. Razumem i zašto i kako je rad NGO sektora, kao i raznih institucija vlasti nedovoljno vidljiv, nazvala bih to sindromom čarobnjaka iz Oza. Ali, meni to i nije mnogo bitno, ta vidljivost, to je bitno za izveštaje.

Šta je meni bitno, čemu se ja nadam?

Da ljudska prava, znanje i mehanizmi, postanu standard u Srbiji. Ne samo zato da ja znam kome da se obratim i žalim ako mi ih neko ili nešto nagazi, nego i da mi u mozgu bude istetovirano da moram da poštujem tuđa ljudska prava.

A kako da postanu standard?

Ja ne vidim drugi način sem da su deo obrazovnog sistema, od vrtića. Da su ko dobar dan, o čemu se uče deca sistematski, a ne sporadično, da bi sve o ljudskim pravima postalo ono što se podrazumeva, što znaju i tice na grani.

Mračna strana rada na ljudskim pravima je što su ona u Srbiji i satanizovana. Još uvek ima koliko hoćeš onih na vlasti koji bi pre crkli nego te dve reči, ljudska prava, prevalili preko jezika.

Kad ljudska prava postanu standard u glavama ljudi na vlasti, uz ogradu da ne moraju da ih vole, ali moraju da žive s njima, da ih primenjuju i koriste, onda će na velika vrata da uđu i u školski sistem, medije, institucije razne.

Tako da bih ja prvo vlast na kurs. I uopšte se ne zezam. Pa da prvo nauče da izgovore te dve reči, a da im se lice ne iskrivi kao da su progutali žabu.

Postoje razni propisi (i mehanizmi) koji se tiču raznih vrsta prava i postoji očita slaba primena, nadzor i kontrola, što onda proizvodi pradokslanu reakciju "šta će mi zakoni o mojim pravima kad su mrtvo slovo na papiru?!", što je za razumeti, ali je - paradoksalno, jer nam dobrih propisa svima treba, a stvaranje procedura za punu primenu tih propisa je - proces (to niko ne voli da čuje, ali je istina).


Jasni su meni i protokoli i procedure i proces. Vreme i strpljenje. Ali imam bolan utisak da bi proces bio kraći, na pr 10 a ne 50 godina, kada bi svi vršni šefovi vlasti morali instantno da se drže ljudskih prava kao pijan plota, a ne samo da imaju saznanje da na tome rade mravi radilice, pa kad bude biće.

zato bi, po meni, bilo bitno da se ljudska prava u Srbiji desatanizuju. I da desatanizacija krene od glave, od vlasti, onda i onaj ko treba da kontroliše, nadzire i primenjuje, neće da bude spor kao smrt ili da mulja, već će da bude siguran da radi pravu stvar.

ps. hvala za blog.

I razumevanje i postupanje je još uvek, unekoliko, u "limbu", ali nema natrag, samo napred, to je ta često nedovoljno vidljiva snaga Deklaracije i ljudskih prava uopšte, kao i propisa na njima utemeljenih.
Saglasna i za obrazovanje i za "desatanizaciju" kao dva parlaelna procesa, ali i za kontrolu, nadzor i kažnjavanje za uskraćivanje i kršenje, za to su potrebne institucije i u njima izgrađene procedure po kojima se postupa.
I pri svemu tome voditi računa o razmrsivanju i razrešenju te "unutrašnje petlje" koju pojam sobom nosi - svi bi da ih imaju primenjena, malo ko bi da radi na primeni, zaista, nigde više licemerja i nigde manje neopozive odlučnosti nego pri primeni, svugde.
Na žalost, ne samo kod nas ili u sličnim društvima u kojima se pravna država temljei i gradi.

Molimlepo za blog :)
I drugi put
looping looping 10:38 10.12.2012

1

Baš jedna lepa deklaracija.
klik23 klik23 11:09 10.12.2012

Nedeklerativno

Pohvala za isticanje teme.
Kod nas za to ima prilično razloga.

Naravno, ovog razloga nema samo kod nas, ali svakako da nas najviše interesuje "sopstveno dvorište" (iako smo deo velikog zajedničkog dvorišta i tiče nas se sve što se u njemu zbiva).
Jukie Jukie 11:24 10.12.2012

Ovo mi se ne sviđa

Član 26.
...
3. Roditelji imaju prvenstveno pravo da biraju vrstu školovanja za svoju decu.

To mi se uopšte ne sviđa
Mislim da vrsta školovanja treba da bude takva da maksimalno razvije potencijale koje dete ima, a ne da roditelji preko deteta ispoljavaju svoje hirove i neostvarene lične ambicije (i da dete koje želi da bude lekar teraju da bude advokat, ili da moja mama napusti školovanje jer je deda smatrao da je mnogo bolje raditi sezonske poslove kako bi se prehranjivao ostatak mnogobrojne porodice)
alselone alselone 11:28 10.12.2012

Re: Ovo mi se ne sviđa

Jukie

To mi se uopšte ne sviđa
Mislim da vrsta školovanja treba da bude takva da maksimalno razvije potencijale koje dete ima, a ne da roditelji preko deteta ispoljavaju svoje hirove i neostvarene lične ambicije (i da dete koje želi da bude lekar teraju da bude advokat, ili da moja mama napusti školovanje jer je deda smatrao da je mnogo bolje raditi sezonske poslove kako bi se prehranjivao ostatak mnogobrojne porodice)


Najveci problem u tvojim stavovim potice od toga da sve gledas kroz sopstvene ili primere svoje porodice i ne mozes da se "uzdignes" i pogledas kriticki big picture.
vladaxy vladaxy 12:46 10.12.2012

Re: Ovo mi se ne sviđa

Roditelji imaju prvenstveno pravo da biraju vrstu školovanja za svoju decu.

Dokle god je to školovanje državno
Niko ne sme biti izložen proizvoljnom mešanju u privatni život, porodicu, stan ili prepisku, niti napadima na čast i ugled. Svako ima pravo na zakonsku zaštitu protiv ovakvog mešanja ili napada.

Ali ako se država meša u privatan život to je OK
Svako ima pravo na slobodu mirnog okupljanja i udruživanja.

Dokle god niste gej npr.
Svako ima pravo da na ravnopravnoj osnovi stupa u javnu službu u svojoj zemlji.

Ali prvo da se učlani u neku stranku
Član 23.
1. Svako ima pravo na rad, na slobodan izbor zaposlenja, na pravične i zadovoljavajuće uslove rada i na zaštitu od nezaposlenosti.
2. Svako, bez ikakve razlike, ima pravo na jednaku platu za jednaki rad.
3. Svako ko radi ima pravo na pravednu i zadovoljavajuću naknadu koja njemu i njegovoj porodici obezbedjuje egzistenciju koja odgovara ljudskom dostojanstvu i koja će, ako bude potrebno, biti upotpunjena drugim sredstvima socijalne zaštite.
4. Svako ima pravo da obrazuje i da stupi u sindikate radi zaštite svojih interesa.
Član 24.
Svako ima pravo na odmor i razonodu, uključujući razumno ograničenje radnog vremena i povremeni plaćeni odmor.

Svako ima pravo i na Ferrari F12 Berlinetta ili Mercedes CLS 500
Svako ima pravo na školovanje. Školovanje treba da bude besplatno bar u osnovnim i nižim školama.

Recite svim obrazovnim radnicima kad štrajkuju u jesen, da pošto je obrazovanje besplatno, i oni treba da rade za džabe

Sve u svemu, ova deklaracija je uglavnom spisak lepih levičarskih želja za druge koje bi neko treći trebao da plati
gordanac gordanac 16:24 10.12.2012

e, Vladaxy ...

...blago vama, stvarno i najozbiljnije.

Oduvek sam smatrala posebnom pogodnošću imati tu lakoću svega o svemu, uz malo neophodnog ruganja, bez napora.
freehand freehand 16:35 10.12.2012

Re: e, Vladaxy ...

gordanac
...blago vama, stvarno i najozbiljnije.

Oduvek sam smatrala posebnom pogodnošću imati tu lakoću svega o svemu, uz malo neophodnog ruganja, bez napora.

Mislim da je tajna u oružIju. Što više to bolje. Na tome počiva mir u svetu, ljubav i prijateljstvo među ljudima i narodima.
gordanac gordanac 20:51 10.12.2012

:)

freehand
gordanac
...blago vama, stvarno i najozbiljnije.

Oduvek sam smatrala posebnom pogodnošću imati tu lakoću svega o svemu, uz malo neophodnog ruganja, bez napora.

Mislim da je tajna u oružIju. Što više to bolje. Na tome počiva mir u svetu, ljubav i prijateljstvo među ljudima i narodima.


:))))
Pa, vidi, više decenija je to bila vrlo ozbiljna strategija, zvalo se "trka u naoružavanju", razvilo je i vojske i ekonomije i razna oružja, crpilo mnoge budžete, pa su u jednom trenutku počeli pregovori o "smanjenju naoružanja" (neko je hteo neko nije, slično je i danas, samo u manjem obimu).
Postoji jedna cinična opaska u političkim krugovima "svi pregovori o miru zavise od toga ko čime ima da ratuje", pa tako imaš "klub nuklearnih" i klub "bez". I (mislim) Kostariku bez vojske, na primer.
freehand freehand 21:00 10.12.2012

Re: :)

Postoji jedna cinična opaska u političkim krugovima "svi pregovori o miru zavise od toga ko čime ima da ratuje", pa tako imaš "klub nuklearnih" i klub "bez". I (mislim) Kostariku bez vojske, na primer.

Mislim da je naš drug lokalni libertarijanac negde na liniji Dr Strejndžlav škole mišljenja.
apostata apostata 21:40 10.12.2012

Re: :)

freehand
Postoji jedna cinična opaska u političkim krugovima "svi pregovori o miru zavise od toga ko čime ima da ratuje", pa tako imaš "klub nuklearnih" i klub "bez". I (mislim) Kostariku bez vojske, na primer.

Mislim da je naš drug lokalni libertarijanac negde na liniji Dr Strejndžlav škole mišljenja.

Sa realnim šansama da tu liniju "probije" ... i da ode dalje.



vladaxy vladaxy 23:14 10.12.2012

Re: :)

Ima i ova

vladaxy vladaxy 23:31 10.12.2012

Re: :)

Mislim da je naš drug lokalni libertarijanac negde na liniji Dr Strejndžlav škole mišljenja.

Nisam. Ja sam na liniji da se što više parazita skine sa zajedničke kase koju punimo, ili bar da mi se da mogućnost da sam odlučujem šta ću sa svojim parama (mada ih i nemam nešto).

A kao što sam ranije pisao, najveći zagovornici ovakvog sistema su političari koji vole da brinu o drugima ali sa tuđm parama. Malo ode na brigu a malo više u džep. NVO će takođe da brane ovaj sistem za neku crkavicu iz budžeta, jer lepše je mlatiti praznu slamu nego nešto korisno raditi (mada za većinu mislim da su nesposobni bilo čime da se bave). Ovcama se daje neka lažna sigurnost u vidu malih penzija, redovnih malih plata, sitnih povišica, "besplatnog" zdravstva i školstva koji se raspadaju. I svi srećni. Sem onih kojima su svi prethodni, a ima ih mnogo, na grbači.

Član 4.
Niko se ne sme držati u ropstvu ili potčinjenosti:
Član 17.
2. Niko ne sme biti samovoljno lišen imovine.
Član 12.
Niko ne sme biti izložen proizvoljnom mešanju u privatni život

Da li u Srbiji važe ova prava? Po meni ne važe. Ja sam potčinjen u ovoj državi, uzimaju mi pare protiv moje volje i mešaju mi se u privatan život. Baš sam sebičan što mi to smeta.
freehand freehand 23:41 10.12.2012

Re: :)

Ovcama se daje neka lažna sigurnost u vidu malih penzija, redovnih malih plata, sitnih povišica, "besplatnog" zdravstva i školstva koji se raspadaju.

Malo se plašim da te pitam - šta bi ti sa "ovcama"?
Da li u Srbiji važe ova prava? Po meni ne važe. Ja sam potčinjen u ovoj državi, uzimaju mi pare protiv moje volje i mešaju mi se u privatan život. Baš sam sebičan što mi to smeta.

Kome si potčinjen, ko ti uzima pare i kako ti se mešaju u privatan život?
Pretpostavljam dve stvari: da bi nas ovo dalje odvelo u diskusije koje su vrlo žive bile s kraja osamnaestog i početka devetnaestog veka ticale se pitanja odnosa pojedinca i društva i pitanja suvereniteta;
i da bi ti najlakše i najrađe svoj život i svoje pare odbranio jednom (možda i dve, od viška glava ne boli) pumparicom.
Od ovaca.
gordanac gordanac 23:48 10.12.2012

Re: :)

vladaxy:
Ja sam potčinjen u ovoj državi, uzimaju mi pare protiv moje volje i mešaju mi se u privatan život. Baš sam sebičan što mi to smeta.

:)
Pa, kad ne mogu da odolim! :)
Nisi sebičan što ti to smeta, sebičan bi bio da ne vratiš ukupan novac za školovanje koji je plaćen iz budžeta (ako si išao u škole u Srbiji) i sebičan bi bio kad bi i ako zagovarao da se sada smanje i ukinu budžetski iznosi za obrazovanje.
To je inače vrlo snažan pritisak koji takav stav o tome šta sve treba da se finansira javnim novcem zahteva od nekih zemalja EU, da se prestane sa finansiranjem javnih škola, što je direktan uvod u još veće siromaštvo i oduzimanje stečenih ljudskih prava.
I sebičan bi bio ako ne bi zahtevao da i vojska, policija, sudstvo i naravno celokupno zdravstvo treba odmah da prestane da se finansira zajedničkim novcem, pa da to imaju one države koje za finansiranje svega toga imaju dovoljno privatnog kapitala, a tržište će "rešiti ostalo".
Gimme a brake.


Slično ne bih odolela da svima koji se radikalno zgražavaju nad "otuđenjem čoveka od prirode" preporučim život u divljini bez ikakve trunke "groznog" komfora koji sobom nosi naša civilizacija koje se groze takve grupe.
apostata apostata 00:41 11.12.2012

Re: :)

gordanac

I sebičan bi bio ako ne bi zahtevao da i vojska, policija, sudstvo i naravno celokupno zdravstvo treba odmah da prestane da se finansira zajedničkim novcem, pa da to imaju one države koje za finansiranje svega toga imaju dovoljno privatnog kapitala, a tržište će "rešiti ostalo".
Gimme a brake.

Ne bi Gordana on dirao vojsku, policiju i sudstvo, njima oni trebaju kao vazduh - mora neko da štiti njihov social-darvinistički ekonomski raj.

A zdravstvo .., e to je već drugo - oni bi cijeli koncept društvene solidarnosti sveli na one kutije za dobrovoljne priloge postavljene pored kasa u supermarketima.

Pa onda ta kuknjava oko uzimanja para i to shvatanje poreza kao nekakve kazne, to nije ništa drugo do rezultat nakaradnog shvatanja da se uspjeh događa u nekakvom vakuumu izvan i društva i društvenih tokova.
vladaxy vladaxy 07:50 11.12.2012

Re: :)

sebičan bi bio da ne vratiš ukupan novac za školovanje koji je plaćen iz budžeta

A odakle pare u tom budžetu? Verovatno mojim roditeljima ništa nisu uzimali od plate nego su dobri i brižni političari platili moje školovanje.

Vi političari stvarate iluziju u narodu da je budžet neka kasa koju vi punite svojim nadljudskim naporima i svi treba da vam budu zahvalni kad im udelite nešto. Država će da plati, država će da brine, država će ovo, država će ono...gomila laži koju narod guta.
gordanac gordanac 08:09 11.12.2012

Re: :)

vladaxy
sebičan bi bio da ne vratiš ukupan novac za školovanje koji je plaćen iz budžeta

A odakle pare u tom budžetu? Verovatno mojim roditeljima ništa nisu uzimali od plate nego su dobri i brižni političari platili moje školovanje.

Vi političari stvarate iluziju u narodu da je budžet neka kasa koju vi punite svojim nadljudskim naporima i svi treba da vam budu zahvalni kad im udelite nešto. Država će da plati, država će da brine, država će ovo, država će ono...gomila laži koju narod guta.

Eh, sad, Vladxy, nemoj dodavati još i učitavanje, da sam igde htela d anapišem "država" - ja bih to i uradila, pišem ono što jeste "zajednički novac". Spor je samo da li od tog zajedničkog novca treba ili ne da se finansira školstvo.
Ili šta uopšte treba da se finansira i kako. Od zajedničkog novca.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 08:50 11.12.2012

Re: :)

gordanac



Slično ne bih odolela da svima koji se radikalno zgražavaju nad "otuđenjem čoveka od prirode" preporučim život u divljini bez ikakve trunke "groznog" komfora koji sobom nosi naša civilizacija koje se groze takve grupe.

ovo je malo uvredljivo, ali dobro, ne prepoznajem se samo zbog reči "radikalno".
"radikalni" ljudi po običaju rade stvari mehanično, automatično, vezujući se mahnito za pojedinu ideju, i potom se trudeći da je ispune po pukim normama automatizma. to rade, doduše, i "neradikalni", pod drugačijim parolama i sa ubeđenjem da su, eto, upravo oni ti koji znaju. nema ozbiljne humanosti ni kod "radikalnih", dok apsolutno ne znači da humanosti ima u bombardovanju prirode različitim veštačkim materijalima. postoje ljudi koji se vraćaju da žive u divljinu, a postoje i oni koji je nikada nisu ni napuštali, jednostavno žive u harmoniji s njom, i nisu nikada ni čuli za ovaj set prava, koji su odredili ljudi iz komfornih kuća milionske vrednosti, s ruba prirode, iz onoga što su oni nazvali "civilizacijom", bivajući igrom slučaja i bele boje kože.. veliko je pitanje ko bolje i čistije razume ljudsku narav, mi, konformisti, ili oni, divljaci.
vladaxy vladaxy 10:43 11.12.2012

Re: :)

Ili šta uopšte treba da se finansira i kako. Od zajedničkog novca.

To je u stvari najveći problem. Sad se plaća sve i svašta, država nam je jako neefikasna. Svi na papiru imaju neka prava, pravo na besplatno lečenje, obrazovanje, fizičku zaštitu, ali u realnosti kvalitet koji im se pruža je katastrofa. Šta mislite, da li bi neki referendumi možda rešili problem? Znam da ne možemo kao Švajcarci za sve i svašta to je skup sport. Ja bih npr organizovao samo jedan sa pitanjem: "Da li želite kao zaposleni, da primate bruto ili neto platu?". Ljudi bi bili mnogo osetljiviji na svoja prava (i obaveze) kad bi odvajali novac iz džepa.

Svaki dan imamo takve primere. Slomite kuk, imate pravo na besplatno lečenje, ali ako živite u Kragujevcu onda vam operaciju kuka zakažu za 2020 godinu. Dajte pare i bićete operisani na vreme (ali to više nije besplatno)
Imate pravo na besplatno obrazovanje, ali onda vas dočekaju nastavnici i traže pare za bolje ocene (ili privatne časove), udžbenike, ekskurzije, đački dinar itd.
Svi imaju pravo na fer suđenje, ali u stvarnosti ko ima dobre veze i pare taj pobeđuje.
Svi imaju pravo da rade u javnim službama ali u stvarnosti to pravo imaju samo članovi stranaka (Doktori magistarskih nauka sa "poznavanjem opšteg znanja kompjutera“)

Ali ovaj sistem je dobar, samo su ljudi loši Treba nam još više inspekcije i agencija za borbu protiv korupcije i još policije i da sve živo pohapsimo.
freehand freehand 10:55 11.12.2012

Re: :)

Imate pravo na besplatno obrazovanje, ali onda vas dočekaju nastavnici i traže pare za bolje ocene (ili privatne časove), udžbenike, ekskurzije, đački dinar itd.

Kad u istu rečenicu sa istom težinom staviš udžbenike, korupciju, ekskurzije i đački dinar a sve pod odrednicom "besplatno školovanje" - to izazove samo određeni osmeh.
vladaxy vladaxy 12:15 11.12.2012

Re: :)

freehand
Kad u istu rečenicu sa istom težinom staviš udžbenike, korupciju, ekskurzije i đački dinar a sve pod odrednicom "besplatno školovanje" - to izazove samo određeni osmeh.

Pa ne možeš da budeš malo trudan, ili si trudan ili nisi. Ili je besplatno ili nije besplatno.
apostata apostata 12:30 11.12.2012

Re: :)

vladaxy

A odakle pare u tom budžetu? Verovatno mojim roditeljima ništa nisu uzimali od plate nego su dobri i brižni političari platili moje školovanje.

Dobro sada ne znam da li bi se tvoji roditelji složili sa ovim tvojim neoliberalnim autizmom, pa zato njih ne bih dirao .., ali eto mogao bi ti krenuti sa novom praksom (mora neko biti prvi).

Kao prvo trebao bi napisati izjavu da od 2013. g. ne želiš plaćati ništa što je zajedničko i opšte, te da želiš sam odlučivati o svojoj zaradi, o svom zdravstvenom, penzionom i uopšte o svakom dinaru poreza.

Nakon toga treba ti prvo vratiti:

- sve što su tvoji roditelji ikada uplatili za tebe u obliku bilo kakvog doprinosa ili poreza i sl.

- takođe i sve što si ti uplatio za sebe u obliku bilo kakvog doprinosa ili poreza i sl.


E kada dobiješ tu silnu lovu onda ti treba:

- naplatiti puni iznos nesubvencionisanog školovanja (dječji vrtić, OŠ, SŠ, viša, fakultet).

- pročešljati tvoj zdravstveni karton i naplatiti svaku bolest, svaki sistematski, svaku vakcinaciju, svaki recept i tome slično.

- procjeniti koliko si (od momenta kako zarađuješ) koristio i trošio od države subvencionisane usluge i potrošačka dobra i tražiti od tebe da doplatiš do njihove tržišne cijene

- obračunati ti sve, ali baš sve što su napravile generacije prije tebe - svako hodanje trotoarom, svaki odlazak u pozorište, crkvu, svako sudjelovanje u bilo čemu materijalnome (gradski prijevoz, korištenje kanalizacije, grijanje, gledanje javnog tv servisa ... itd).

Tako očišćenom od grijeha zajedništva najbolje bi bilo da se ispišeš i iz državljanstva, jer garant ti i preko tog fakta država isisava tvoje dragocjene pare.

I tada kao potpuno slobodna jedinka imaćeš tu čast da biraš između one dvije opcije koje je naveo Aristotel u svojoj Politici na str. 6. kada je rekao:
"A onaj tko (...) je sam sebi dovoljan nije dio države, te je zvijer ili Bog".
apostata apostata 12:42 11.12.2012

Re: :)

vladaxy
Ima i ova


To mora da je iz Capitalism for dummies.
vladaxy vladaxy 13:07 11.12.2012

Re: :)

Kao prvo trebao bi napisati izjavu da od 2013. g. ne želiš plaćati ništa što je zajedničko i opšte, te da želiš sam odlučivati o svojoj zaradi, o svom zdravstvenom, penzionom i uopšte o svakom dinaru poreza.

To treba da se ponudi svim građanima u Srbiji, iznenadili bi te rezultati. Ali se političari plaše jer bi ostali bez izvora novca za sebe i prijatelje.

Nakon toga treba ti prvo vratiti:sve što su tvoji roditelji ikada uplatili za tebe
takođe i sve što si ti uplatio za sebe
obračunati ti sve, ali baš sve što su napravile generacije prije tebe


Da mi se vrati moje i mojih roditelja a da mi se naplati sve od dolaska Srba na Balkan?? Pa po tvojoj logici hajde da mi se vrati sve što su moji prethodnici dali, od askurđela naovamo.

- procjeniti koliko si (od momenta kako zarađuješ) koristio i trošio od države subvencionisane usluge i potrošačka dobra i tražiti od tebe da doplatiš do njihove tržišne cijene

- obračunati ti sve, ali baš sve što su napravile generacije prije tebe - svako hodanje trotoarom, svaki odlazak u pozorište, crkvu, svako sudjelovanje u bilo čemu materijalnome (gradski prijevoz, korištenje kanalizacije, grijanje, gledanje javnog tv servisa ... itd).


Ovde imaš dupliran unos. Ali je zanimljivo da ti i dalje veruješ da neka "država" tebi omogućava sve to. Zašto te onda država ne hrani? Ne kupuje odeću i obuću? Država treba u potpunosti da brine o svima nama. Eto u Severnoj Koreji imaš i propisani broj kalorija dnevno, svi se oblače isto ne prave se razlike među ljudima, prevoz nije problem, niko nema kola, javni TV servis je jedan jedini, nema kod nih pink grand itd. Pravi primer zajednice u kojoj država brine o svojim građanima.
freehand freehand 13:17 11.12.2012

Re: :)

To treba da se ponudi svim građanima u Srbiji, iznenadili bi te rezultati. Ali se političari plaše jer bi ostali bez izvora novca za sebe i prijatelje.

A o čijem bi se trošku vršila asanacija terena, za koji mesec ili godinu?
Ili bi stoički podneo da ti ostaci nesrećnika koji bi sada na sve pristali za koju stotinu dinara ili hiljadu evra - budu deo okoline sa svim pratećim efektima, ali da država ni slučajno ne posegne u tvoj džep ni u tom slučaju?
Jbt, stvarno taj divlji libelarni talibanizam i kmerovština umeju da se sretnu na 360. stepenu sa svojom levičarskom slikom u ogledalu.
vladaxy vladaxy 15:22 11.12.2012

Re: :)

freehand freehand 17:06 11.12.2012

Re: :)

vladaxy

Šta ti nije jasno Vlado?
To znači da bi u ovoj bedi, po tvom receptu svi potrčali da uzmu sve što mogu, da bi to skrckali za koji mesec ili najviše godinu, a da bi onda umirali kao muve od bolesti ili gladi, bez društvene solidarnosti i pomoći.
Ti im, kao čvrsti libertarijanac koji misli da svako treba svoju sreću da gradi i o svojoj sudbini da se stara, ne bi ništa od svoga dao, jer je to loše i za njihov moralni integritet.
Jel treba još plastičnije?
apostata apostata 21:32 11.12.2012

Re: :)

vladaxy

To treba da se ponudi svim građanima u Srbiji, iznenadili bi te rezultati. Ali se političari plaše jer bi ostali bez izvora novca za sebe i prijatelje.

Misliš?
Jesi li ti to sproveo nekakvu široku anketu, pa si tako siguran?
Da mi se vrati moje i mojih roditelja a da mi se naplati sve od dolaska Srba na Balkan?? Pa po tvojoj logici hajde da mi se vrati sve što su moji prethodnici dali, od askurđela naovamo.

Nisam ebte znao da u zemlji Srbiji asfalt, kanalizacija, centralno grijanje, gradski transport i javni tv servis imaju tako dugu istoriju?

I rekao sam ti da ne bi tvoje dirao, pogotovo ne tako daleke pretke - uvjeren sam da je tvoj askurđel imao neuporedivo razvijeniju socijalnu svijest nego ti.
Ovde imaš dupliran unos.

Moguće ... dešava se to kada se stvari dovedu do apsurda.
Ali je zanimljivo da ti i dalje veruješ da neka "država" tebi omogućava sve to. Zašto te onda država ne hrani? Ne kupuje odeću i obuću? Država treba u potpunosti da brine o svima nama.

Gdje sam ja to rekao?
Sve to omogućavam ja zajedno sa ostalim građanima.

I strašno sam ponosan kada vidim kako redovno i na vrijeme, dva puta nedeljno po moju komšinicu penzionerku dolazi kombi i odvodi je u centar za dijalizu.
Ponosan sam jer znam da sam za to i ja zaslužan.
Eto u Severnoj Koreji imaš i propisani broj kalorija dnevno, svi se oblače isto ne prave se razlike među ljudima, prevoz nije problem, niko nema kola, javni TV servis je jedan jedini, nema kod nih pink grand itd. Pravi primer zajednice u kojoj država brine o svojim građanima.

Dobro je ba više sa tim mahanjem Korejom i tovarenjem hipoteke neuspjelih kvazikomunističkih društava svima koji promišljaju izvan konteksta i laisez fair kapitalizma i dogme apsolutno slobodnog tržišta, kao univerzalnih lijekova za sve probleme ovoga svijeta.

Prije 2o g. možda ste i mogli hvatati budale na te fore (i ja sam bio među njima) ... danas od toga više nema ništa - vi ste svoju nafaku posrkali.
vladaxy vladaxy 21:50 11.12.2012

Re: :)

freehand
vladaxy

Šta ti nije jasno Vlado?
To znači da bi u ovoj bedi, po tvom receptu svi potrčali da uzmu sve što mogu, da bi to skrckali za koji mesec ili najviše godinu, a da bi onda umirali kao muve od bolesti ili gladi, bez društvene solidarnosti i pomoći.
Ti im, kao čvrsti libertarijanac koji misli da svako treba svoju sreću da gradi i o svojoj sudbini da se stara, ne bi ništa od svoga dao, jer je to loše i za njihov moralni integritet.
Jel treba još plastičnije?

Prvo ovo što si gore naveo se dešava u socijalizmu. Banalan primer. Skoro sam prolazio Knez Mihajlovom i video jedan propali projekat knjižare u kojoj ljudi treba da ostave neku knjigu da bi uzeli drugu. Znaš li koliko je knjiga uzeto? Sve. Znaš li koliko je ostavljeno? Nijedna.
Kad se ljudima ne krade i otima oni su vredni i stvaraju nove vrednosti.
Drugo zemlje koje najviše daju u humanitarne svrhe su kapitalističke (ne baš i liberalne, USA će npr, upropastiti socijalista Obama).
Treće, da li možeš za sebe da kažeš da uplaćuješ (bilo koji iznos) u humanitarne svrhe, da daješ hranu, obuću, odeću raznim svratištima, daješ dobrovoljno krv 2-3 puta godišnje. Pravi libertarijanac može. Liberalno i humano uopšte nisu u suprotnosti.

Druga stvar, evo vesti sa B92 o francuskom socijalisti i njegovoj pravednosti. A komentari naših su:
Jedini problem sa socijalozmom (sociajal-demokratijom, evro-socijalizmom, socijalistickom internacionalom itd.) je sto u nekom trenutku ponestane tudji novac za trosenje.
Pametan covek. Bezi dok ti banda na vlasti ne otme i ne potrosi sve sto si vredno, posteno i svojim velikim talentom zaradio.
(mile kapitalista, 11. decembar 2012 17:38)
Potvrda da je socijalizam ut u propast. Nije ni cudo sto je nas narod navikao da ne radi i sto sa velikom zaviscu gleda one koji imaju.
75% od zarade, pa vi vidite koji je to bezobrazluk. Tuzno.
(Mile, 11. decembar 2012 18:48)
Jedno laicko pitanje za upucene, porez od 75% na zarade preko 1 000 000 eur? Jel to znaci da ako zaradim 1 000 000 eur , drzavi moram da dam 750 000? Zvuci mi nerealno...hvala unapred
(Milos BK, 11. decembar 2012 19:11)
Bravo za Kemerona, bruka za Francusku... sad vidim na koga se ugledaju domaci socijalisti i komunisti, poput Djilasa i ostalih populista sa leve strane politickog spektra... cek' malo, po to su manje vise svi politicari u Srbijici... sve u svemu, u ovakvu Evropu ja se ne bih zurio...
(nikola, 11. decembar 2012 18:41)
hoochie coochie man hoochie coochie man 21:59 11.12.2012

Re: :)

Ja bih npr organizovao samo jedan sa pitanjem: "Da li želite kao zaposleni, da primate bruto ili neto platu?"


Naslucuje se odgovor, hocu svoju bruto platu, a ja cu posle da vidim sta cu sa njom, hocu li uplacivati penziju ili cu da je procerdam u kafani.

I iz toga bi proizaslo mnogo neresivih problema.

Da bi se izbegle opasnosti od slicnih opasnih situacija, da gradjani, u tom slucaju narodni poslanici, koji ne mogu ili nece da shvate ili uvaze vaznost onoga sto se njima ne dopada, nekada je u Srbiji postojao institut "kvalifikovanih poslanika".
Obaveza da postoji odredjen broj obrazovanih medju poslanicima kako bi se sprecilo donosenje slicnih odluka u skupstini, jer je bilo sasvim moguce da se npr izglasa zakon o ukidanju poreza, sto bi nesumnjivo bila volja gradjana, ali istovremano i kraj drzave.
Slicno je i sa tvojim predlogom.
Jasno je da bi isplacivanje bruto plate bilo u skladu sa voljom gradjana, ali jasno je i da bi to bilo sumanuto.

Zamisli nekoga ko uzme svu svoju platu, ne uplacuje pezniju, a kad pretane da radi ostane bez ikakvih primanja.
Sta u tom slucaju drzava da radi sa njim?
Da mirno gleda ljude koji umiru od gladi po ulicama i da kaze sta me briga, sto nije uplacivao penziju, ili da im daje neke pare kako bi mogli da se prehrane?
Koje pare, sto da im daje?
Znaci nek pocrkaju?
apostata apostata 22:05 11.12.2012

Re: :)

freehand
Jbt, stvarno taj divlji libelarni talibanizam i kmerovština umeju da se sretnu na 360. stepenu sa svojom levičarskom slikom u ogledalu.

Neoliberalizam, kroz fanatičnu uvjerenost u ispovjedanju svojih creda, u potpunosti je na tragu velikih svjetovnih religija 20. vijeka.

Religiozni karakter ubjeđenosti jednog neoliberala u svojoj osnovi se ne razlikuje od iste takve ubjeđenosti jednog esesovca ili jednog oficira NKVD-ea.

Razlika između njih i ljevičara je u tome što ovi drugi vjeruju u buduće, a neoliberali, shodno Fukujaminoj nebulozi, misle da budućnost nije ništa drugo do (kako je to neko rekao) "sadašnjost plus više opcija".
freehand freehand 23:08 11.12.2012

Re: :)

Svi se ekstremi u nekoj tačci spajaju. No ja svakako ne bih kao metaforu uzimao ni SS, ni NKVD.
Pre Jehovine svedoke, zbog upornosti koja proizilazi iz zatucanosti, a koja je opet kod njih pojačana dresurom i dogmom datosti, a kod ovih fanatika skandiranjem parola o slobodi i individualnosti.
Ribozom Ribozom 22:09 13.12.2012

Re: :)

Imam potrebu da se IZVINEM.
Jedan sam od onih koji su se 'brecnuli' na tvoje idealizme, zato sto su mi se ucinili utopistickim, cak sicardzijskim.
Nazlost, pogresio sam.
Tako sam i preskocio ovaj tekst verujuci da nije za mene.
Medjutim, odusevio me je jedan tvoj komentar o mitovima na nekom drugom blogu. Tvoji komentari na ovom blogu su realni, cvrsti, odmereni i meni bliski sem ovog dole. Ja se 'radikalno zgrozim nad otudjenjem coveka od prirode' kada je u pitanju fenseraj drustva.

Slično ne bih odolela da svima koji se radikalno zgražavaju nad "otuđenjem čoveka od prirode" preporučim život u divljini bez ikakve trunke "groznog" komfora koji sobom nosi naša civilizacija koje se groze takve grupe.


Nadam se da cu se bar malo iskupiti preporukom.

gordanac gordanac 23:03 13.12.2012

Re: :)

Ribozom
Imam potrebu da se IZVINEM.
Jedan sam od onih koji su se 'brecnuli' na tvoje idealizme, zato sto su mi se ucinili utopistickim, cak sicardzijskim.
Nazlost, pogresio sam.
Tako sam i preskocio ovaj tekst verujuci da nije za mene.
Medjutim, odusevio me je jedan tvoj komentar o mitovima na nekom drugom blogu. Tvoji komentari na ovom blogu su realni, cvrsti, odmereni i meni bliski sem ovog dole. Ja se 'radikalno zgrozim nad otudjenjem coveka od prirode' kada je u pitanju fenseraj drustva.

Slično ne bih odolela da svima koji se radikalno zgražavaju nad "otuđenjem čoveka od prirode" preporučim život u divljini bez ikakve trunke "groznog" komfora koji sobom nosi naša civilizacija koje se groze takve grupe.


Nadam se da cu se bar malo iskupiti preporukom.



Sve OK, što se mene tiče, čini mi se da ni nema greha takvog da zahteva "iskupljenje" :)
(ali preporuka je, naravno, vrlodobrodošla )

Što se "otuđenja od prirode tiče", ja sam ti skroz "zelena", (jedna od onih što izuva cipele skitarke čim priđe rečnom pesku :), a rečenica koju sam ispisala napisana je više zbog metafore "radikalnog primera" nego zbog bilo čega drugog.
Unfuckable Unfuckable 11:50 10.12.2012

otkud nam naša ljudska prava

..to se i ja pomalo pitam.
A naročito me zanima kolika je stvarna primenljivost svega toga i čemu onda sve to služi (a pritom i ne radi)?
freehand freehand 12:37 10.12.2012

Re: otkud nam naša ljudska prava

..to se i ja pomalo pitam.


Rodila nam majka?

I bolje da postoje makar i ne radila uvek i svuda.
Unfuckable Unfuckable 12:46 10.12.2012

Re: otkud nam naša ljudska prava

pa da, u stvari un su jako slične srpskom parlamentu koji donosi neprimenjive zakone.
Eto, nije nama najgore!
freehand freehand 12:48 10.12.2012

Re: otkud nam naša ljudska prava

!

Majstore!
gordanac gordanac 16:20 10.12.2012

***

Unfuckable

otkud nam naša ljudska prava
..to se i ja pomalo pitam.
A naročito me zanima kolika je stvarna primenljivost svega toga i čemu onda sve to služi (a pritom i ne radi)?

Hola, Oštrooki! (drago mi te čitati :)
Čemu služi i kako se primenjuje?
Treba da služi ukupnom smanjenju nepravdi, licemerja, nejednakosti i da obuzdava sve oduvek prisutno, a predatorsko u ljudskoj prirodi. Da smanji Hobsijanski karakter država i društava neposredno posle rata, da napravi temelje nečeg boljeg.
Primenjuje se s različitim (ne)uspehom otkad je usvojena, dobar broj država koje su se saglasile o Deklaraciji tog 10.12.1948 moguće je da su mislile da je to "samo `nako" (sa sve prekrštenim prstima iza leđa) i da se sopstvena zakonodavstva i neče morati prilagođavati odredbama, pa ipak - na skali od 64 godine promene su ogromne, u svakoj oblasti.
I nije dovoljno dobro i nije jednako loša primena svuda, ali ta je Deklaracija - jedino što imamo kao temeljni dokument ravnopravnosti i pretpostalvjene jednakosti..

Možda je lakše jedan "gedanken experiment" kojim iz sadašnjosti uklanjaš sve tekovine nastale na njoj, onda slika postaje (možda) jasnija ...
freehand freehand 13:01 10.12.2012

Kladionica


Ako bismo sad pokrenuli inicijativu za dodelu Nobela za mir i ljudska prava Džulijanu-manijaku i redovu Meningu - kakve bi nam bile perspektive?
Mislim, svestan sam i ja da njihov doprinos i patnje nisu ni blizu onom kako-se-zvaše kineskom disidentu, al valjda nije baš tolika katastrofa na kladionici?
alselone alselone 13:05 10.12.2012

Re: Kladionica

al valjda nije baš tolika katastrofa na kladionici?


Jeste. Zamisli da nema deklaracije. Hm... onda bi morali da kazu da dolaze po naftu. Ovako - dolazim sto dukata ljudskih prava donosim.

Za zamisli tek kod nas da smo postovali maksimalno ljudska prava i da su pronasli Drazine kosti. Cime bi smo se bavili onda? Ono - smor, tamo nekom ekonomijom.
maksa83 maksa83 13:10 10.12.2012

Re: Kladionica

Ako bismo sad pokrenuli inicijativu za dodelu Nobela za mir i ljudska prava Džulijanu-manijaku i redovu Meningu - kakve bi nam bile perspektive?

Ja bih se kladio na to sa verovatnoćom 1.0.
Švedska (gde se nagrada dodeljuje) bi mu dala nagradu u nadi da će da ga uhapsi kad dođe da je preuzme. Sad, Džulijan-manijak je dovoljno blesav za ono-bez-kondoma (takvi su ti programeri kad im se nasmeši ono, kao mačke lutalice koje jedu uvek kad mogu pošto nikad ne znaju kad će opet doći do hrane), ali nije nemoguće da nije potpuna budala da dođe proverbijalnoj mečki na proverbijalnu (da prostite) rupu.


Atomski mrav Atomski mrav 13:38 10.12.2012

Re: Kladionica

Švedska (gde se nagrada dodeljuje)

Koliko mi se čini, Nobelova nagrada za mir se dodeljuje u Oslu, a sve ostale u Stokholmu.
maksa83 maksa83 13:40 10.12.2012

Re: Kladionica

Koliko mi se čini, Nobelova nagrada za mir se dodeljuje u Oslu, a sve ostale u Stokholmu.

My bad!

Onda sobaljujem verovatnoću na 0.00001.
antioksidant antioksidant 13:42 10.12.2012

Re: Kladionica

maksa83
Koliko mi se čini, Nobelova nagrada za mir se dodeljuje u Oslu, a sve ostale u Stokholmu.

My bad!

Onda sobaljujem verovatnoću na 0.00001.

можда мора у швецку по чек?
Kazezoze Kazezoze 14:06 10.12.2012

Re: Kladionica

Atomski mrav
Švedska (gde se nagrada dodeljuje)

Koliko mi se čini, Nobelova nagrada za mir se dodeljuje u Oslu, a sve ostale u Stokholmu.

istina, i ja sam očekivao da će ove godine nagrada otići u ruke domaćem mirotvorcu i humanisti andreasu breiviku koji je svojom borbom protiv islamskog fundamentalizma apsolutno tu nagradu i zaslužio, ali oni su se ipak odlučili da časte EU.

Atomski mrav Atomski mrav 14:08 10.12.2012

Re: Kladionica

ali oni su se ipak odlučili da časte EU.

Vidi, ni Norvežanima baš nije najjasnije zašto su "častili" baš EU... juče je bio i "protest" povodom toga u Oslu.
freehand freehand 15:19 10.12.2012

Re: Kladionica

Ono - smor, tamo nekom ekonomijom.

Ma jok, to rade Mladža i Džorgovanka. Šta tu ima ko da se bavi i razmišlja?

Koliko mi se čini, Nobelova nagrada za mir se dodeljuje u Oslu, a sve ostale u Stokholmu.

Sitničarenje je odlika onih kojima ljudska prava ne leže na srcu.

Nego, kad bi (kao što će verovatno i biti) se Nobelov komitet dobro ugandžisao na dan odlučivanja, i Džulijan-manijak i mladžani Meningtheizdajnik dobili tu nagradu - dal bi Međunarodna zajednica došla na tu dodelu?
I da li bi ovdašnja građanska savest skočila na našeg Prešjednika, premijera i ministra inostranih dela da i on, ali o-ba-ve-zno! - prisustvuju, u teget odelima?
(b'ate, Tomu u fraku da vidim pa mogu da se upišem u Kolo srpskih-ali-časnih sestara)!

angie01 angie01 14:34 10.12.2012

ovo k'o

Politikin Zabavnik!

....mozda kad bi ustali, teze bi nas gazili!
domazetovic.andrej domazetovic.andrej 16:37 10.12.2012

Jeza me uhvatila...

Cenim da Vam je Vas politicki angazman malo pomutio osecaj za ideal ljudske slobode? Odakle Vam ideja da meni skup politicara na East River-u DAJE ljudska prava? Da mi od njih DOLAZE ljudska prava? Sa ljudskim pravima se radjam! Obicno se politicari javljaju kao uzurpatori ljudskih prava. Ovo gore je kao neko pokusao da pobroji sta slobodna individua treba da ima? Da se nadje kompromis izmedju kultura? Neverovatno sta neka birana ili ne bas birana lica sebi dopustaju.....

Ljudskim pravima su se bavili i ustavi raznih zemalja daleko pre ove deklaracije. Zbog cega bi ova bila relevantna? Zbog toga sto ju je doneo "parlament planete"?

Dok god na ljude gledate kao na podanike mislicete da im politicari nesto daju. U stvarnosti, ljudi su slobodni a politicari im uzimaju radi ostvarivanja svojih parcijalnih interesa.
Jukie Jukie 17:15 10.12.2012

Re: Jeza me uhvatila...

domazetovic.andrej
Odakle Vam ideja da meni skup politicara na East River-u DAJE ljudska prava? Da mi od njih DOLAZE ljudska prava? Sa ljudskim pravima se radjam!

To jako zavisi od toga kako se gleda.

U prirodi ne postoje prava sem prava jačeg. Onaj ko je jači ili sposobniji uzima koliko hoće i može. Primer su medvedi. Manji i slabiji medved nema nikakva prava na neki resurs dok se veći i jači medved ne zadovolji i odluči da ode dalje.

Mi primati funkcionišemo u grupama preko veza i vezica, tako da neki od drugih primata postaju "produžetak naše osobe" pa hoćemo da i oni imaju neka prava.

I onda dolazi moderno ljudsko društvo koje IZMIŠLJA i DOGOVARA SE da svi imaju neka opšta prava, čime svi postaju produžetak naše osobe.

A čim nastane nekakva apokalipsa ili život u mafijaškom getu, ta opšta prava i pravila nestaju
ecce-florian ecce-florian 19:50 10.12.2012

Re: Jeza me uhvatila...

domazetovic.andrej
16:37 10.12.2012 / *novo
Jeza me uhvatila...
Cenim da Vam je Vas politicki angazman malo pomutio osecaj za ideal ljudske slobode? Odakle Vam ideja da meni skup politicara na East River-u DAJE ljudska prava?


Jes da nije najbolji termin za medjunarodno pravosuđe, ali

Samo kao prilog za raspravu

Savezna skupština SRJ je 22. juna 2001. godine usvojila akt o ratifikaciji Prvog i Drugog fakultativnog protokola uz Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima

Elem, Srbija kao pravni sledbenik je u skladu sa navedenim, priznala pravo svojim državljanima da odluke domaćih sudova nisu konačne po pitanju kršenja ljudskih prava, te da ukoliko su iscrpli sva raspoloživa pravna sredstva predviđena domaćim zakonodavstvom, a i dalje smatraju da postoji kršenje ljudskih prava garantovanih deklaracijom, mogu da se obrate Komitetu UN za ljudks prava.

Dosta dugo se čekalo da se ratifikuju protokoli.


gordanac gordanac 20:41 10.12.2012

---

domazetovic.andrej

Jeza me uhvatila...
Cenim da Vam je Vas politicki angazman malo pomutio osecaj za ideal ljudske slobode? Odakle Vam ideja da meni skup politicara na East River-u DAJE ljudska prava? Da mi od njih DOLAZE ljudska prava? Sa ljudskim pravima se radjam! Obicno se politicari javljaju kao uzurpatori ljudskih prava. Ovo gore je kao neko pokusao da pobroji sta slobodna individua treba da ima? Da se nadje kompromis izmedju kultura? Neverovatno sta neka birana ili ne bas birana lica sebi dopustaju.....

Ljudskim pravima su se bavili i ustavi raznih zemalja daleko pre ove deklaracije. Zbog cega bi ova bila relevantna? Zbog toga sto ju je doneo "parlament planete"?

Dok god na ljude gledate kao na podanike mislicete da im politicari nesto daju. U stvarnosti, ljudi su slobodni a politicari im uzimaju radi ostvarivanja svojih parcijalnih interesa.


Nema potrebe za jezom, a kokanda loše cenite.

prvi bold:
netačno
A ljudska prava imamo od reči u dokumentu i od činjenice da je sada samo zgrada na East Riveru, a političari su 1948 bili iz svih država osnivača (uključujući našu tadašnju državu)
I - na žalost, ne, niko se do ove Deklaracije "nije rodio" sa ljudskim pravima niti je bilo jednakosti među ljudima zapisane u bilo kom dokumentu. QED

drugi bold:
Koji ustavi i kojih zemalja su do ove Deklaracije propisivali ljudska prava za sve? Za sve, bez obzira na rasu, na pol, etničko poreklo, religiju, ...?

treći bold:
Političari su doneli ovu Deklaraciju 1948, sa u preambuli jasno napisanim razlozima zašto su smatrali da ju je dobro doneti.
Da li političari uzurpiraju ovlašćenja koja su im data? Jedan od dobrih paradoksa Deklaracije je da ona omogućava i kontrolu takve uzurpacije, kako-tako, do nje nije bilo ni kako-tako.

Čini se kao da je (bez potrebe) pobrkano (malo) vreme i kontekst donošenja Deklaracije 1948 sa mnogim problemima u njenoj primeni kasnije.
Ali ona je na snazi i proizvela je promene, takve i tolike da mnogi misle da je sve sa ljudskim pravima oduvek tako bilo. A nije.
To je jedan od razloga zašto mislim da tekst ove Deklaracije treba učiniti dostupnim svima koji ljudska prava smatraju (s pravom) svojim osvojenim, urođenim pravom. I imaju mnogo, mnogo opravdanih primedbi na uskraćenost svojih zapisanih ljudskih prava (koja smatraju prirodnim, a nikako nisu bila "prirodna" do usvajanja Deklaracije 1948)
AlexDunja AlexDunja 23:17 10.12.2012

Re: Jeza me uhvatila...

Elem, Srbija kao pravni sledbenik je u skladu sa navedenim, priznala pravo svojim državljanima da odluke domaćih sudova nisu konačne po pitanju kršenja ljudskih prava, te da ukoliko su iscrpli sva raspoloživa pravna sredstva predviđena domaćim zakonodavstvom, a i dalje smatraju da postoji kršenje ljudskih prava garantovanih deklaracijom, mogu da se obrate Komitetu UN za ljudks prava.


meni ova deklaracija izgleda kao sidro,
koje kao i svako drugo sidro ne uspeva da
sačuva svaku lađu od svih bura,

ali daje nadu.

neku vrstu uporišta.
ecce-florian ecce-florian 23:17 10.12.2012

Re: ---

To je jedan od razloga zašto mislim da tekst ove Deklaracije treba učiniti dostupnim svima koji ljudska prava smatraju (s pravom) svojim osvojenim, urođenim pravom. I imaju mnogo, mnogo opravdanih primedbi na uskraćenost svojih zapisanih ljudskih prava (koja smatraju prirodnim, a nikako nisu bila "prirodna" do usvajanja Deklaracije 1948)

gordanac gordanac 23:59 10.12.2012

***

AlexDunja
Elem, Srbija kao pravni sledbenik je u skladu sa navedenim, priznala pravo svojim državljanima da odluke domaćih sudova nisu konačne po pitanju kršenja ljudskih prava, te da ukoliko su iscrpli sva raspoloživa pravna sredstva predviđena domaćim zakonodavstvom, a i dalje smatraju da postoji kršenje ljudskih prava garantovanih deklaracijom, mogu da se obrate Komitetu UN za ljudks prava.


meni ova deklaracija izgleda kao sidro,
koje kao i svako drugo sidro ne uspeva da
sačuva svaku lađu od svih bura,

ali daje nadu.

neku vrstu uporišta.


Dobra metafora sa sidrom.
Lađa koju kotvi je mnogo veća od našeg čamca, a bura je poprilična ...
jednatanja jednatanja 16:52 10.12.2012

Uprkos

ko je autor?
gordanac gordanac 20:43 10.12.2012

***

jednatanja

Uprkos
ko je autor?

Ne znam, kruži odavno internetom nepotpisana (ili bar ja nisam uspela da doznam autora)
jednatanja jednatanja 10:40 11.12.2012

Re: ***

Hvala, lepa. Valjda je to deo i ove deklaracije, mada nisam uspela da uočim, da svako ima pravo da priča na sopstvenom jeziku, znači ako si jedan jedini Srbin ili Kirgiz u sred Saudijske Arabije, možeš da parlaš brate, na svom jeziku na sav glas, i niko nema prava da te spreči ili opomene. Tako barem UN garantuje. Ovde u inostranstvu, na žalost mnogi Srbi se stide svog jezika, pa čim budu okruženi sa više Nemaca počnu deci da se obraćaju na nemačkom. Ima i pozitivnih primera. Ponekad pomislim da "znaju" za ovu UN garanciju, možda bi se drugačije ponašali, zbog toga dajem preporuku ovakvom i sličnim blogovima. Pozz.
Out of Beirut Out of Beirut 20:15 10.12.2012

ово појашњава

Пуно се прича о људским правима, што постаје веома запетљано и далеко од почетних очекивања. Али тема постаје много јаснија када помислим да је изворно право - право да се служи (некоме, нечему...).

Онда мој евентуални захтев за неким правом треба проценити у оквиру широке мреже међусобних зависности.

Ево својеврсног приручника како се то ради.
harry_d.amour harry_d.amour 21:25 10.12.2012

bla bla

1. Svako ima pravo na slobodu mirnog okupljanja i udruživanja.

Sem ako su gejevi u Srbiji leta gospodnjeg 0000-2009, 2011/2012/2013.....
A predsednik ni prošli ni sadašnji nisu hteli da stanu na čelo kolone...boleo ih kurac za deklaraciju UN-a. Toliko o tome.

2. Svako ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja, što obuhvata i pravo da ne bude uznemiravan zbog svog mišljenja, kao i pravo da traži, prima i širi obaveštenja i ideje bilo kojim sredstvima i bez obzira na granice

Sem ako je Vook Jeremić - anonimni tviteraš, onda će da ga proganjaju državni organi. Malo bedno da se tako rasipaju resursi na šaljivdžiju.... al bože moj DS Demokratija.

3. U vršenju svojih prava i ostvarivanju sloboda svako može biti podvrgnut samo onim ograničenjima koja su predvidjena zakonom u cilju obezbedjenja nužnog priznanja i poštovanja prava i sloboda drugih i u cilju zadovoljenja pravičnih zahteva morala, javnog poretka i opšteg blagostanja u demokratskom društvu.

Sem ako su romi, onda ćemo da ih "humano raseljavamo", ograđujemo žicom......i sl.
gordanac gordanac 21:33 10.12.2012

----

I šta je tu "bla, bla"?
Da nema Deklaracije i propisa koji iz nje propizilaze ne biste mogli da navodite primera za koje smatrate da su kršenja odredbi ili uskraćivanja prava. To bi onda bilo "bla, bla", sasvim.
To, sasvim očlgledno znači da je dobro da znamo tekst Deklaracije, da bismo mogli promeniti stanje kršenja bilo kojih odredbi.
harry_d.amour harry_d.amour 21:41 10.12.2012

Re: ----

gordanac
I šta je tu "bla, bla"?
Da nema Deklaracije i propisa koji iz nje propizilaze ne biste mogli da navodite primera za koje smatrate da su kršenja odredbi ili uskraćivanja prava. To bi onda bilo "bla, bla", sasvim.
To, sasvim očlgledno znači da je dobro da znamo tekst Deklaracije, da bismo mogli promeniti stanje kršenja bilo kojih odredbi.


Bla bla je što vi kao član bivše vlasti niste učinili ništa da sprečite navedena kršenja ljudskih prava. Ćutali ste, boleo je i vas.... Sad je lako kenjati s teorijom..
freehand freehand 21:46 10.12.2012

Re: bla bla

Sem ako su romi, onda ćemo da ih "humano raseljavamo", ograđujemo žicom......i sl.

I da ih častimo malim slovom u nazivu... I sl.
gordanac gordanac 21:51 10.12.2012

Re: ----

harry_d.amour
gordanac
I šta je tu "bla, bla"?
Da nema Deklaracije i propisa koji iz nje propizilaze ne biste mogli da navodite primera za koje smatrate da su kršenja odredbi ili uskraćivanja prava. To bi onda bilo "bla, bla", sasvim.
To, sasvim očlgledno znači da je dobro da znamo tekst Deklaracije, da bismo mogli promeniti stanje kršenja bilo kojih odredbi.


Bla bla je što vi kao član bivše vlasti niste učinili ništa da sprečite navedena kršenja ljudskih prava. Ćutali ste, boleo je i vas.... Sad je lako kenjati s teorijom..

Činjenica da vi nešto ne znate ne znači da se nije dogodilo.
I nije nikakva teorija u pitanju, već tekst Deklaracije
I ako može malo pristojniji rečnik, bilo bi zgodno, ako ne može - opet dobro.
AlexDunja AlexDunja 22:02 10.12.2012

Re: ----

Bla bla je što vi kao član bivše vlasti niste učinili ništa da sprečite navedena kršenja ljudskih prava.


1. sigurna sam da ti nemaš mehanizam da proveriš
da li je i na koji način gordana reagovala na konkretna
kršenja ljudskih prava.

2. da li ovaj tvoj komentar može da se tumači kao osporavanje
gordaninog prava da piše blog o čemu ona želi samo
zbog činjenice da se bavi politikom?

3. da li te dobro razumem ako mislim
da ti misliš da deklaracija o ljudskim pravima
nije loša stvar, ali da o njoj mogu da pišu samo odabrani?

3.a. koji odabrani?
predatortz predatortz 22:12 10.12.2012

Re: ----

Bla bla je što vi kao član bivše vlasti niste učinili ništa da sprečite navedena kršenja ljudskih prava. Ćutali ste, boleo je i vas.... Sad je lako kenjati s teorijom..



Ja bih , zbog ovakvih stvari, malo modifikovao onaj deo u kom se pominje sloboda govora
dragoljub92 dragoljub92 00:17 11.12.2012

Re: ----

2. da li ovaj tvoj komentar može da se tumači kao osporavanje
gordaninog prava da piše blog o čemu ona želi samo
zbog činjenice da se bavi politikom?

mislim da je ovo,pošto druga harryja ne poznavam,neje se do sg objavljivaja na bloz,
čovek brka gordanac blozericu sa onom političarkom,neobaveštet ćovek,štaćeš mu.
Jukie Jukie 02:55 11.12.2012

Re: bla bla

freehand
Sem ako su romi, onda ćemo da ih "humano raseljavamo", ograđujemo žicom......i sl.

I da ih častimo malim slovom u nazivu... I sl.

Ne mogu sad da ustajem da dohvatam Klajnove Nedoumice, ali mi se čini da tamo postoje reči ciganin (malim slovom, ekološka kategorija - način života tj. ekološka niša u ljudskom društvu) i Ciganin (velikim slovom, sistematska kategorija - pripadnost određenom narodu), a pošto u poslednje vreme niko ne koristi reč ciganin nego svi kažu Rom, čak i kada misle na ekološku kategoriju a ne sistematsku, onda je možda autor tog komentara pokušao da napravi dihotomiju rom-Rom a da u ovom slučaju govori o ekološkoj kategoriji?

Ili nije?
freehand freehand 09:12 11.12.2012

Re: bla bla

a pošto u poslednje vreme niko ne koristi reč ciganin nego svi kažu Rom, čak i kada misle na ekološku kategoriju a ne sistematsku, onda je možda autor tog komentara pokušao da napravi dihotomiju rom-Rom a da u ovom slučaju govori o ekološkoj kategoriji?

Ili nije?

Ja uvek korisitm reč Ciganin, sem kad citiram. Ako samo malkice pročitaš ovog svata bićeš siguran kao i ja da on reč "Romi" ne koristi kao ekološku kategoriju.
Usput proveri na šta je mislio sa "Šarići", "Miško" i "Đile", i o kakvim je tu kategorijama i načinu života reč. I zašto su one sa obaveznim velikim slovom.
Pravi branilac ljudskih prava, i skroz u temi!

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana