Film

Kad svane dan

Velimir Mladenovic RSS / 26.12.2012. u 13:16

Ovo je priča o 72-godišnjem profesoru muzike Miši Brankovu koji pod neobčnim okolnostima otkriva svoje pravo poreklo. Naime, prilikom iskopavanja na mestu gde je nekad bio Jugenlader Semlin, a sada su samo ostaci Starog sajmišta i nekadašnjeg logora, radnici pronalaze kutiju sa dokumentima koju je daleke 1941. godine zakopao logoraš Isak Vajs. Mišu, glavnog junaka jednog dana u Jevrejski muzej poziva radnica muzeja kako bi mu dala kutiju u kojoj se nalazi fotografija na kojoj se nalaze njegovi roditelji i on kada je bio mali. U kutiji se nalazi i pismo u kome roditelji otkrivaju istinu malom Miši, ali u nadi da on to pismo nikada neće pročitati. Kao i Miša i njegov otac je bio muzičar i jedina stvar koja ih spaja jeste muzika.
Profesor saznaje da su njegovi pravi roditelji Vajsovi, koji su ga, pre nego što su odvedeni u logor, a sluteci šta ih ceka, dali na cuvanje prijateljima, porodici Brankov. Miša je tad imao tek dve godine.

 

Vajsovi su stradali u logoru, a malome Miši njegovi drugi roditelji nikada nisu otkrili da on nije njihovo biološko dete, nego samo usvojenik. U kutiji je i nedovršena partitura Kadiša, pod nazivom "Kad svane dan", koju je komponovao logoraš Isak Vajs.
Film započinje poslednjim radnim danom Miše Vajsa i umesto da ostatak života i penziju provede u miru, njegov život od tog dana se skroz promenio. Čim je saznao ko je zapravo počinje da živi ne jedan već dva života-jedan realan i drugi nadrealan koji mu se javlja u snovima. Taj drugi život je zapravo život njegovih rodtelja.

Tragajuci za istinom o sebi i svome poreklu, profesor muzike traga i za malo poznatom istinom o logoru Staro sajmište, jednim od najstrašnijih nacistickim logora. Istovremeno, njegova opsesija jeste da dovrši zapoceti Kadiš i da se maestralna molitva za mrtve izvede na mestu nekadašnjeg logora.

Reč samog reditelja:

Stilski sam se opredelio za jednostavnu formu, bez suvišnih „filmskih ukrasa", u potpunosti potcinjenu pracenju unutrašnjeg stanja likova. To znaci da iz profesorove perspektive sagledavamo filmsku pricu u dugim kadrovima ali nabijenim atmosferom, bez klasicnih „fleš-bekova" .

 Prošlost je prisutna kroz dokumentarne elemente koje profesor otkriva u susretu sa autentičnim likovima. Nekoliko scena iz prošlog vremena javlja se u obliku profesorovih snoviđenja. Što stvara utisak da profesor živi u dva paralelna sveta, ovom sadašnjem i onom od pre sedamdeset godina, ali u istom prostornom određenju.

Film je snimljen u zagasitim tonovima koji mu daju patinu, ali i odgovaraju realnosti u kojoj profesor živi u svom malom vojvodanskom mestu. Pokušao sam da nacinim igrani film blizak dokumentarnom, ali u suštini stilizovan, film pre svega istinit i ispunjen jakim emocijama.

Francuski kriticari posvetili su veliku pažnju našem filmu, u kome glavnu ulogu igra Mustafa Nadarevic:

 

 "Suptilnost dominira u rediteljskom postupku Gorana Paskaljevica. Srpski sineasta sacinio je film mekano i elegantno. "Kad svane dan" je divan film koji ne smete propustiti" (Films voir). "Nošena muzikom Vlatka Stefanovskog koja opcinjava, ova intimisticka odiseja, puna nostalgije snimljena je bez nepotrebnih filmskih ukrasa. U svim scenama Mustafa Nadarevic, koji igra dirljivog profesora, bukvalno nosi film na svojim plecima, uzdržanom glumom, bez i jednog suvišnog detalja. Ovaj film pogada pravo u srce i pozivam vas da ga nikako ne propustite kada stigne u naše bioskope."(Cin TV - Valrie Levillain). "U filmu "Kad svane dan", koji nam nudi cvrst stilski postupak, Goran Paskaljevic može sebi sve da dozvoli, ukljucujuci scene snovidenja na samoj ivici nadrealnog, u dugim kadrovima i uz velicanstvenu upotrebu svetla i senki. Film režiran sa izuzetnom elegancijom, jeste znacajno delo, iskreno i maestralno realizovano od pocetka do kraja. Goran Paskaljevic i pored toga što je iza njega cetrdeset godina karijere, i tekako ima šta da kaže, i to na veoma originalan nacin."(Filmosphre - Nicolas Gilli)

Fotografije sa premijere: Velimir Mladenović

Pre filma.

 

 

Atačmenti



Komentari (21)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

escherichije_colic escherichije_colic 15:43 26.12.2012

prvi



Sad još samo da se film pojavi na pajratbeju pa da ga pogledam.
predatortz predatortz 15:53 26.12.2012

...

Sudeći po zapletu, ovo je film koji ću svakako pogledati.
lidiaz lidiaz 17:27 26.12.2012

Nasi Jevreji

Raduje me sto se pojavio film koji govori o nasim* Jevrejima. Maltene je sramotno koliko se kod nas malo zna i o Jevrejima i njihovoj kulturi, i o tome kako su ziveli i kako su prezivljavali drugi svetski rat.
Iako postoje knjige koje opisuju zivot i postojanje Jevraja na nasim prostorima, nisu nesto preterano promovisane. Mi smo samo igrom slucaja neke nabavljali ili nalazili**.

Iako su bili zrtve drugog rata nekako su zaboravljeni posle rata. Brzo i lako im je dozvoljeno da se isele i o njima se nikad nije razmisljalo kao o dijaspori.

U bivsoj Jugoslaviji bilo je oko 80 hiljada Jevreja, oko 60 hiljada stradalo je u ratu, danas na tim teritorijama nema vise od 4 hiljade. Mada je to sve tesko i proceniti, jer mnogi smo potomci iz mesovitih brakova.


*Nasi Jevreji su svi sa naseg govornog podrucja, nebitno gde je to danas

**Biblioteka na Kolumbiji ima knjige is srpske knjizevnosti, tamo smo nasli dela Isaka Samokovlije
Jukie Jukie 18:44 26.12.2012

Re: Nasi Jevreji

lidiaz
Raduje me sto se pojavio film koji govori o nasim* Jevrejima. Maltene je sramotno koliko se kod nas malo zna i o Jevrejima i njihovoj kulturi, i o tome kako su ziveli i kako su prezivljavali drugi svetski rat.

To jeste. Na prvi pogled ovog teksta sam bio mrzovoljan jer mi je ličilo na novelizovanu epizodu engleske serije "who do you think you are?" gde je nekoliko poznatih (britanskih) ličnosti išlo vamo-namo po Evropi da pronalaze izgubljene prababe i pradede i ispostavilo se da im je neki jevrejski predak bio u Aušvicu. Onda sam se setio da mi je smetalo što su sve epizode na isti kalup (sem Džeremija Ajronsa koji je istraživao samo škotske pretke, svi ostali koje sam znao ko su išli su do Aušvica i jevrejskih enklava u raznim istočnoevropskim gradovima, vrlo monotono) i da sam pomislio da bi bilo pametno napraviti i neku epizodu sa ljudima sa naših prostora. Evo sad je neko napravio, u vidu filma, što je i dobro da se nekako ne bi povredila osećanja ostalih potomaka pravih ljudi, Balkanci su nervozna sorta.
8c_competizione 8c_competizione 18:46 26.12.2012

Re: Nasi Jevreji

Lidiaz,

Slazhem se sa tobom da treba promovisati pricu o tome shta se Jevrejima deshavalo na ovim prostorima, kako u negativnom smislu, tako i u pozitivnom smislu.

Dosta srpskih porodica je rizikovalo zhivote da zashtiti svoje sunarodnike Jevreje i imam osecaj da Jevrejska zajednica nekako to previdja, slicno kao shto i mi previdjamo to shta se Jevrejima dogadjalo u toku zadnjeg Svetskog rata.

ovaj film zvuci kao odlican pocetak obnavljanja odnosa

ovo govorim, poshto ne zhelim da likovi kao shto je Olbrajtova i njihove licne frustracije definishu dobre odnose koji su gajeni u najtezha vremena

mozhda bi pomoglo i to da se clanovi jevrejske zajednice u Srbiji isto potrude malo da ostvare bolje kontakte izmedju Srbije i Izraela, mahom nashih sugradjana koji su migrirali tamo.
lidiaz lidiaz 19:16 26.12.2012

Re: Nasi Jevreji

Jukie
...

Film je uvek malo dramatizovana fikcija, ali to i TV su medij preko koga se danas obrazuje siroko stanovnistvo.
Sta se u skolama uci o Jevrejima i njihovom prisustvu na Balkanu, cime su doprineli ovdasnjem zivotu i kulturi.
Nama ne trebaju poznati da idu tamo amo, bitne su price obicnih ljudi. Mi smo skoro odgledali "Miris lipe na Balkanu" na netu. Prelepa serija koja prati zivot jedne obicne porodice, gde je jedina razlika sto su oni Jevreji. Bolje je od miliona uvezenih spanskih serija, rekla bih i turskih, ali ih nisam gledala :)

lidiaz lidiaz 19:46 26.12.2012

Re: Nasi Jevreji

8c_competizione
Lidiaz,



Dosta srpskih porodica je rizikovalo zhivote da zashtiti svoje sunarodnike Jevreje i imam osecaj da Jevrejska zajednica nekako to previdja, slicno kao shto i mi previdjamo to shta se Jevrejima dogadjalo u toku zadnjeg Svetskog rata.


Ne znam na osnovu cega sudis da jevrejska zajednica to previdja. U okviru svojih mogucnosti oni se trude da se to ne zaboravi.
U Jad Vašemu postoji spisak "Pravednici medju narodima", medju kojima je i dosta sa naseg prostora. Taj spisak se stalno upotpunjuje. Ovde cu samo da napomenem da tu ne spadaju oni koji su spasavali clanove svojih porodica :).


ovaj film zvuci kao odlican pocetak obnavljanja odnosa

ovo govorim, poshto ne zhelim da likovi kao shto je Olbrajtova i njihove licne frustracije definishu dobre odnose koji su gajeni u najtezha vremena

Jevreje mozes podeliti na tri osnovne kategorije.
Izraelske Jevreje, Jevreje koji su ostali u svojim evropskim domovinama i americke Jevreje.

Izarelski Jevreji, bez obzira sto su u pocetku bili veoma razlicita skupina ljudi, su danas najjedinstvenija skupina. Postojanje drzave posle skoro 2000 godina napravilo je naciju.
Nasi Jevreji u Izraelu su pre svega Izraelci. Nazalost, nacinili su svojevremeno gresku da svoje potomstvo nisu ucili o korenima, jeziku i slicno. Tako moja familija jedva prepoznaje srpski, iako su tetka i teca rodjeni i odrasli u Slavonskom Brodu, odnosno Sarajevu.
Zajednica koja je dosla posle devedesetih je mozda malo drugacija, ali njihova deca su mala i ne znam ih dovoljno :).

Jevreji koji su ostali u evropskim drzavama su se cesto asimilovali, posebno u istocnoj Evropi. Mada ja o tim zajednicama znam najmanje, osim o nasoj pomalo.

Americki Jevreji su najkompleksnija skupina rekla bih. Medju njima je mnogo konvertita, koji su "prodali veru za veceru". Konvertiti nisu neophodno oni koji su presli u neku pravu religiju, vec onu veoma rasprostranjenu u Americi, religiju novca. Oni nemaju osecaj zajednistva ni prema cemu. Ta isat Madlen Olbrajt ce ce slicno ponasati i prema Izraelu za saku dolara.


mozhda bi pomoglo i to da se clanovi jevrejske zajednice u Srbiji isto potrude malo da ostvare bolje kontakte izmedju Srbije i Izraela, mahom nashih sugradjana koji su migrirali tamo.


Te veze i ti odnosi kako tako i postoje jos od pocetka devedesetih. Ali danasnji Izrael nije mesto preko koga Srbi treba da uce o svojim bivsim sugradjanima

tyson tyson 21:04 26.12.2012

Re: Nasi Jevreji

Sta se u skolama uci o Jevrejima i njihovom prisustvu na Balkanu, cime su doprineli ovdasnjem zivotu i kulturi.

Na žalost ništa, kako o njima tako i o ostalim manjinskim grupama ili narodima/državama koje su ostavile traga u našoj kulturi, običajima i istoriji.

Istraživanje i saznanja su ostavljeni ličnoj inicijativi.

Čak ni univerzitetski obrazovane osobe, sa fakulteta društvenih nauka, na primer nisu u stanju da naprave razliku između aškenazija i sefarda na ovim prostorima, njihove istorije i sudbine.

Sramota.

Neko bi trebalo i da nauči naše sugrađane Cigane na beogradskim Ledinama da nije lepo da staro jevrejsko groblje skrnave, da je to deo istorije svih nas (pa samim tim i njih), i da bi valjalo pokazati malo poštovanja ako ne prema mrtvima a onda bar prema svojoj okolini.

A bilo bi dobro da se napravi putujuća izložba, predavanje o prošlosti i sudbini, i npr. koncert tradicionalne sefardske muzike (znao sam devojku iz Sarajeva, sefardsku Jevrejku poreklom, koja je sa grupom prijatelja početkom devedesetih vrlo dobro pevala/svirala stare sefardske pesme). Uz prateći jednostavni marketing na lokalnim medijima to bi zaista moglo da bude dobro i korisno. Evo, sada i ovaj film, uz već poznati dokumentarac o Starom Sajmištu, bi mogao da se prikazuje u okviru npr. sedmodnevne manifestacije.



Sefardska sinagoga Bet Izrael u Beogradu, oštećena u bombardovanju aprila 1941, srušena 1944. godine.



Novosadska sinagoga.



Sinagoga u Subotici.



Sinagoga u Kikindi, srušena 1953. godine.



Sinagoga u Petrogradu/Velikom Bečkereku, srušena 1941. godine.



Pančevačka sinagoga, srušena 1956. godine.



Sinagoga u Vrbasu, srušena u Drugom svetskom ratu.



Sefardska sinagoga u Zemunu, srušena 1941. godine.







vladimir petrovic vladimir petrovic 09:43 27.12.2012

Jevreji

Tyson
... Sefardska sinagoga Bet Izrael u Beogradu, oštećena u bombardovanju aprila 1941, srušena 1944. godine.

Hvala, Tysone, za podsećanje na nekadašnju Beogradsku singagogu. (Beograd bi bio mnogo lepši grad ako bi se restaurirala, odnosno izgradila ponovo ovakva sinagoga).
Hvala i za snimke drugih sinagoga na ovim našim prostorima.

Ja sam slobodan da podsetim da u Budimpešti postoji prelepa sinagoga u Dohanj ulici (Dohány utcai zsinagóga).

Kačim klip sa "Avinu Malkeinu" u odličnoj interpretaciji Barbre Streisand.

[

Shalom :)
apacherosepeacock apacherosepeacock 10:57 27.12.2012

Re: Jevreji

Hvala, Tysone, za podsećanje na nekadašnju Beogradsku singagogu. (Beograd bi bio mnogo lepši grad ako bi se restaurirala, odnosno izgradila ponovo ovakva sinagoga).
Hvala i za snimke drugih sinagoga na ovim našim prostorima.



Takodje.

Ko je rusio sinagoge koje su prezivele rat, bombardovanje i nemacku okupaciju u posleratnom vremenu i pod kojim izgovorom?

Sefardska muzika je veoma lepa, volim je vise i od klezmara (jidis istocno-evropska).

Ovo je moja najdraza sefardska, steta sto ne mogu da je nadjem na ytjubu

Cuando el Rey Nimrod al campo salia
Mirava en el cielo en la estreyeria
Vido luz santa en la giuderia
Que havia de nacer Avraham avinu

Avraham avinu padre querido
padre bendicho luz de Israel.
tyson tyson 13:37 27.12.2012

Re: Jevreji

Ko je rusio sinagoge koje su prezivele rat, bombardovanje i nemacku okupaciju u posleratnom vremenu i pod kojim izgovorom?

Ko je rušio? Eh, ko je imao vlast taj je ili rušio, ili puštao da propadaju pa dozvoljavao rušenje.

Zanimljiv je popis sinagoga u Vojvodini i njihove sudbine; obrati pažnju na godine rušenja:

Bač (1750 - 1980)
Bačka Palanka (1806 - 1956)
Bački Brestovac (1880 - 1948)
Bačko Gradište (1890 - 1955)
Bački Petrovac (1905 - 1962)
Bačko Petrovo Selo (1: 1854 - 1950); (2: 1905 - 1951)
Bajmok (1896 - 1948)
Banatsko Aranđelovo (1880 - 1948)
Begejci (1870 - 1941)
Bela Crkva (1848 - 1950)
Beodra [danas Novo Miloševo] (1880 - 1941)
Bezdan (1807 - 1948)
Čoka (1900 - 1941)
Čonoplja (1763 - 1948)
Crvenka (srušena 1948)
Čurug (1880 - 1950)
Debeljača (1895 - 1941)
Đurđevo (1900 - 1948)
Ečka (1870 - 1941)
Feketić (1900 - 1948)
Gospođinci (1900 - 1948)
Horgoš (1910 - 1948)
Inđija (1903 - 1943)
Kanjiža (1861 - 1948)
Kikinda (1880 - 1955)
Kula (1861 - 1948)
Martonoš (1800 - 1949)
Mokrin (1876 - 1941)
Mol (1877 - 1960)
Novi Bečej (1865 - 1947)
Novi Kneževac (1910 - 1948)
Pačir (1850 - 1948)
Padej (1880 - 1947)
Pančevo (1902 - 1954)
Pivnice (1900 - 1944)
Prigrevica (1880 - oko 1948, zajedno sa kapelom i grobljem)
Ratkovo/Parabuć (1870 - 1948)
Ruma (1935 - 1943)
Riđica (1900 - 1948)
Šid (1900 - 1942)
Silbaš (1900 - 1948)
Sivac (1878 - 1948)
Sonta (1900 - 1948)
Srbobran (1900 - 1956)
Sremska Mitrovica (1904 - 1942)
Stanišić (1870 - 1950)
Stara Pazova (1903 - 1942)
Stari Bečej (1883 - 1962)
Temerin (1878 - 1947)
Titel (1900 - 1950)
Tovariševo (1900 - 1948)
Vrbas (1914 - 1948)
Vršac (1828 - 1966)
Žabalj (1904 - 1950)
Zrenjanin (1896 - 1941)

Izvor: Jewish Heritage Europe, vojvodinacafe.rs

Pretpostavljam da je dobar deo ovih hramova tokom okupacije bio u manjoj ili većoj meri oštećen, a definitivno srušen tek posle rata.


tyson tyson 13:42 27.12.2012

Re: Jevreji


Uzgred, znaš li da je najstarija sinagoga u Beogradu, stara najmanje 250 godina, srušena tek 1952. godine? Ni Nemci je nisu dirali.



apacherosepeacock apacherosepeacock 15:55 27.12.2012

Re: Jevreji

tyson

Uzgred, znaš li da je najstarija sinagoga u Beogradu, stara najmanje 250 godina, srušena tek 1952. godine? Ni Nemci je nisu dirali.



Ma neverovatno, stvarno nisam znala da ih je toliko sruseno tek posle rata?!
I nemoguce je da one koje su ostale citave posle rata nisu mogle da budu obnovljene ili rekonstruisane.

Kakva sramota.

Velimir Mladenovic Velimir Mladenovic 16:04 27.12.2012

Re: Jevreji

hvala vam sto ste postavili ove podatke.
jednom sam pisao o smederevskim jevrejima ovde na blogu.
paticvrk paticvrk 19:38 30.12.2012

Re: Jevreji

da li je ova ta pesma?

apacherosepeacock apacherosepeacock 20:36 30.12.2012

Re: Jevreji

paticvrk
da li je ova ta pesma?




Jeste.

Ja je znam sa koncerta u Portugalskoj Sinagogi u Amsterdamu.

A ova je sa tvog linka jos lepsa izvedena.

tyson tyson 19:27 26.12.2012

ispravka

Jugenlader Semlin

Iako je u pitanju očigledan lapsus tastaturius, čisto zbog čitalaca koji nisu upućeni korektan naziv je Judenlager Semlin.

Uzgred, da li je Mustafa bio na premijeri?


Velimir Mladenovic Velimir Mladenovic 19:35 26.12.2012

Re: ispravka

hvala, da mustafa je bio naravno. i slikali smo se.
nije bio autor muzike vlatko stefanovski.
tyson tyson 21:07 26.12.2012

Re: ispravka

da mustafa je bio naravno

Lepo, baš mi je drago. Veliki glumac.


Sepulturero Sepulturero 22:18 26.12.2012

А публика?

Добро, сазнали смо шта о филму мисли режисер а шта француска критика. Предвидљиво и једно и друго али какве утиске има аутор блога?

Velimir Mladenovic Velimir Mladenovic 22:57 26.12.2012

Re: А публика?

i autor bloga deli misljenje sa francuskom kritikom, zato sam ovo i citirao.
hteo sam na svoj nacin da analiziram film ali to cu ostaviti za kasnije kada ga jos neko bude pogledao.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana