Budućnost| Kultura| Moj grad| Umetnost

Genetski modifikovana arhitektura

Đorđe Bobić RSS / 06.03.2013. u 07:55

Prolazi polako nepogoda izazvana poplavom aflatoksikovanog mleka pa je nekako ostala po strani Genetski modifikovana hrana (GMO) za koju se tvrdi da je zaslugom vlasti pre svega, građani nebesne otadžbine ne konzumiraju. Samo zdravo i vitaminski bez obzira na procente koji su po Ajnštajnu podložni relativizaciji i to po potrebi dužnosnika kad se vade iz problema u koji se nepromišljeno sami uvaljuju.

Ali budimo realni, GMO se proizvodi iznuđeno, bliži se kraj onog povrća što raste autohtono iz semena bez umešavanja ljudi. Toga roda nije dovoljno, razlog je uvećanje broja zemljana, ima mnogo usta koja ga potražuju pa je nadoknada nedostajuće količine proizvedena sa dodatcima koji ubrzavaju rast, povećavaju količinu i daju veoma lep izgled. Povrće tako poraslo je kao kičicom molovano, čak i oku ugodnije nego što to priroda na svoj starinski i stereotipan način može da priušti ogladneloj planetarnoj populaciji. Vremenom je povrće naraslo uz podršku aditiva statsalo kao sasvim legalna i prihvaćena vrsta jer obavlja predviđeni zadatak, hrani naglo nadošli broj ljudi na planeti, zadovoljava estetski kriterijum a snabdeveno je zvaničnim atestima o bezbednosti po zdravlje posle konzumacije, ma šta to značilo.

GMO je kao svaka novina na udaru čistunaca, ekološki tvrdokornih koji još uvek veruju da se točak potrošnje može unatrag vratiti bez obzira na povećanje izgladnelosti, oni veoma glasno i strasno kritikuju masovnu proizvodnju hrane sa dodatcima tvrdeći da će to uništiti živog čoveka jer će ga učiniti neotpornim na mnoge boleštine, doći će do deficita spermatozoida, biće mu umanjena pamet, pretvoriće se u neku od mutiranih vrsta po volji tajanstvenih upravljača planete. 

Uprkos značajnom angažovanju ekološki nastrojenih ljudi proizvodnja GMO metastazira širom planete, uspešno se organizuje i podmiruje narasle potrebe i postaje primerom, pokazala se kao efikasna bez obzira na poneki loš efekat, prodire i u druge oblasti ljudskog delanja i proizvodnje menjajući ne samo hemiju proizvoda već i njegovo bitstvo i stereotipan, do skora važeći način mišljenja o prirodi. Na putu je da preovlada teza o prirodi koja je puka scenografija za opstanak i da se kulise mogu menjati voljom ljudi u saglasiju sa prigodnim tekstom za dati trenutak. Nadolazeći trend nezadrživo preplavljuje sve veći prostor na planeti, prodire i tamo gde na oko nema pukotina a posledice su otkrivene pre nekoliko godina i u arhitekturi.

Slično povrću uzgajanom u plastenicima niču zgrade po urbanoj matrici koja je sve sličnija pravougaonom i ekonomično korišćenom prostoru po uzoru na ambijent plastenika sa osobinama koje posledično nastaju dodavanjem aditiva pa se može govoriti zbog poodmaklog procesa i količine primeraka nastalih u novoj situaciji o Genetski modifikovanoj arhitekturi (GMA).

GMA je iznuđena od strane investitora i naručilaca arhitekture koji su zatražili od arhitekata nove prepoznatljive forme, ne radi arhitekture i njenog uspona i iskoraka u neki novi duhovni i civilizacijski prostor, već marketinga radi. Tražili su svoj prepoznatljiv lik na tržištu radi boljeg pozicioniranja. Oduvek je je tako nekako bilo, nisu ni faraoni niti Lujevi bili drugačiji ali je u njihovo vreme produkcija bila samerena moćima zajednice i arhitekata pa je forma bila posledica autentične kreacije. U tek proteklim decenijama sa savremenim prefiksom „potreba za proizvodnjom“, znatno povećane količine zgrada su, kao i kod povrća, zahtevala drugačiji pristup koji bi obezbedio izgradnju u zahtevanoj količini ali i sa dobrim odgovorom na marketinški zahtev.    

Onda su arhitekti istraživali, forma i oblik ipak su relativno konačne kategorije a ponuđeni novi raspoloživi materijali za građenje koje industrija stvara svakodnevno postali su nedovoljni. Najzad, zemljina teža se opirala nekim agresivnim novotarijama, arhitekti su u iznudici počeli da dodaju aditive, uglavnom neatestirane, izabrane ličnim angažmanom i mogućnostima talenta pojedinca što je rezultiralo zaista novim formama GMA. Cilj je stvaranje nove arhitekture, lika koji će biti prepoznat u trenutku i obavi zadatak dat od naručioca a arhitekti bi bili zadovoljeni jer mogu ustvrditi da su učinili iskorak u neko novo doba. Cena aditiva nije još uvek tema, uostalom kao i kod svake novine prednost se daje procesu i unikatu a kasnije će možda unikat biti upotrebljen u masovnoj proizvodnji. 

Tako je storen zavidan broj autentičnih arhitektronskih tvorevina na novoj misli koja je imala zadatak da zadovolji potrebe naručilaca iz čega su sledili kasnije i epigoni, prepisivači i da bi nadoknadili nedostatak autentičnosti, dodavali su još i još aditiva stereotipnih i već viđenih, neoriginalnih, gubeći često u tom postupku vezu sa stvarnim svetom ili okruženjem u kome su GMA stvarali.  

Kada se radi o uzorcima o unikatima ... o kreaciji onda je to sasvim ok ali posle kad započne proizvodnja na nivou velikih brojeva kada se taj novi znak umnogostruči i postane uobičajeni entitet arte fact ili već ... kada zapreti da postane preovlađujući i kada se za razliku od prvostvaralaca pojave na tržištu mnogobrojni epigoni koji uz pomoć aditiva prave arhitekturu zadovoljavajući potrebe naručioca i njihovu čežnju da budu posebni i do sada neviđeni ... Ne preostaje ništa drugo već da počnemo da se divimo produktima GMA i da uživamo u okruženju kakvo smo zaslužili.

 

 

 

Atačmenti



Komentari (22)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

marco_de.manccini marco_de.manccini 08:47 06.03.2013

погрешни и подаци и додаци

ima mnogo usta koja ga potražuju pa je nadoknada nedostajuće količine proizvedena sa dodatcima koji ubrzavaju rast, povećavaju količinu i daju veoma lep izgled. Povrće tako poraslo je kao kičicom molovano, čak i oku ugodnije nego što to priroda na svoj starinski i stereotipan

Мир је рат и рат је мир, је л' то сад и стереотипност природе (?) доспела у новоговор?

И не знам одакле то о великој бризи око пренасељености или глади, ГМО индустрија је, онако како је сада концепирана, углавном само машина за продају семена и хербицида.
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 08:52 06.03.2013

Re: погрешни и подаци и додаци

Pa stvarno, izvini što se brinem ...
marco_de.manccini marco_de.manccini 08:54 06.03.2013

Re: погрешни и подаци и додаци

Ти се вероватно и бринеш, немам разлога да сумњам, али Монсанто баш заболе.
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 10:02 06.03.2013

Re: погрешни и подаци и додаци

Svakako si u pravu da ih zabole ali upravo zato o tome treba govoriti ...
maksa83 maksa83 09:07 06.03.2013

pitanje

Ovo je skajlajn Njujorka, rekao bih? Da li je to ilustracija GMO arhitekture, tj. da li je to prema autoru ružno?


P.S. Videh kod autorovog zeta :) šerovanu onu priču o Banskom. Horor!!!
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 10:00 06.03.2013

Re: pitanje

Da, upravo tako mislim i tu fotku sam izabrao jer je dostojan primer GMArhitekture. Ne zbog dizajna već kao ambijent iznuđen potrebom da se tlo koristi do krajnjih granica a da bi to moglo idu aditivi i ispada modifikacija prostora za ljude sasvim genetska moglo bi se reći.
antioksidant antioksidant 10:11 06.03.2013

Re: pitanje

amd ai modifikacija ljudi na fotografiji je zanimljiva
dominiraju zaokruzene osobe
looping looping 10:13 06.03.2013

Re: pitanje

antioksidant
amd ai modifikacija ljudi na fotografiji je zanimljiva
dominiraju zaokruzene osobe

Evolucija je cudo.

maksa83 maksa83 12:54 06.03.2013

Re: pitanje

Da, upravo tako mislim i tu fotku sam izabrao jer je dostojan primer GMArhitekture. Ne zbog dizajna već kao ambijent iznuđen potrebom da se tlo koristi do krajnjih granica a da bi to moglo idu aditivi i ispada modifikacija prostora za ljude sasvim genetska moglo bi se reći.

Onako laički, ne vidim ništa nepriridno i neorgansko u tome - mravi pravili i napravili mravinjak. Isto tako laički sam kao delimično hladnog neprirodnog sagledavao Čikago koji (zbog velikog požara u 19. veku) ima skajlajn još nakrcaniji najrazličitijim neboderima - staklo, beton, neoklasicizam - nabacanim neuredno kao da se neko dete igralo kockama i gradilo u vis, međutim filing kad se tuda hoda je sasvim drugačiji, tj. to mesto apsolutno ima dušu. Verujem da slično važi i za NYC.

Jedino što mi je tamo bolo oči su ona dva klipa kukuruza kojima su - siguran sam - arhitekte fascinirane, a meni su prosto nezamislivo ružni:



Đorđe Bobić Đorđe Bobić 13:04 06.03.2013

Re: pitanje

mravi pravili i napravili mravinjak

O tome govorim ... o mravima koji su nastali od ljudskog materijala pošto su ljudi genetski modifikovani ...
antioksidant antioksidant 13:07 06.03.2013

Re: pitanje

Đorđe Bobić
mravi pravili i napravili mravinjak

O tome govorim ... o mravima koji su nastali od ljudskog materijala pošto su ljudi genetski modifikovani ...

nategnuta teorija
sta je alternatva? svako na svojoj livadi, sa potokom i drvetom?
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 13:38 06.03.2013

Re: pitanje

Samo malo mere ...
looping looping 10:05 06.03.2013

1

Slično povrću uzgajanom u plastenicima niču zgrade po urbanoj matrici koja je sve sličnija pravougaonom i ekonomično korišćenom prostoru po uzoru na ambijent plastenika sa osobinama koje posledično nastaju dodavanjem aditiva pa se može govoriti zbog poodmaklog procesa i količine primeraka nastalih u novoj situaciji o Genetski modifikovanoj arhitekturi (GMA).

Jel to ima neke veze sa ovim?


I ovom idejom u Ljubljani?


Ili sam promasio temu?
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 10:16 06.03.2013

Re: 1

Savršeno odabrani modeli ... primeri i egoistički rečeno sa moje strane potvrda teksta ...
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 10:57 06.03.2013

Budite dobri ... inače ...

Dakle, preterali ste sa zezanjem i raznim nepodopštinama, kontrirate vlasti, varate svoje ljubavi, previše jedete, čitate žutu štampu, gledate TV, ne šetate po svežem vazduhu i prirodi, ne obraćate pažnju na urbanizam i još ponešto. Uzmite se konačno u pamet i ako ne budete dobri Beograd će uskoro ovako izgledati ... Genetski Modifikovan ...

looping looping 11:04 06.03.2013

Re: Budite dobri ... inače ...

Uzmite se konačno u pamet i ako ne budete dobri Beograd će uskoro ovako izgledati ... Genetski Modifikovan ...

Sta ako to nekom odgovara?

PS.
Beograd na moru...
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 11:11 06.03.2013

Re: Budite dobri ... inače ...

Sta ako to nekom odgovara?

E pa onda neka uživaju ... to je sasvim demokratski ...
angie01 angie01 14:07 06.03.2013

Re: Budite dobri ... inače ...

Ne preostaje ništa drugo već da počnemo da se divimo produktima GMA i da uživamo u okruženju kakvo smo zaslužili.

nisam bas najbolje razumela!

Gmo u arhitekturi bi mogli da budu novi materijela, koji su umesani od raznih elemenata, koji nisu bas zdravi po coveka jer zrace neke, racimo kancerogene tvari, ali su zato jeftinije, ubrazvaju gradnju, jer se racimo suse za 5 minuta, umesto 5 dana i sl.

Sam dizajn- to sto neke zgrade idu u visinu, od stakla su metala,....-ne pripadaju toj paraleli.

Nju Jork, je btw, jedan od lepse dizajniranih modernih gradova, izgradjen tako iz raznih razloga, od kojih su neki-kao sto je velicina Menhetna, prosto uslovljavali u odnosu na zeljeni rezultat.

Gmo hrana je stetna po coveka- sve smo opservirali u vasem prethodnom blogu na tu temu, i to sto je neki proizvod lep, apsoluno nije zadovoljavajuce sa nutricionisticke pozicije.

Gmo je stvorena zbog para, a ne zato sto na normalan nacin ne moze da se proizvade dovoljno hrane- dovoljno bi bilo da se Vojvodina organizuje kako treba, pa da hrani celu Evropu,...da se zadrzimo na delu koji nas najvise zanima!


ps:sa zakasnjenjem cestitam!
uros_vozdovac uros_vozdovac 18:00 06.03.2013

Re: Budite dobri ... inače ...

Đorđe Bobić
Dakle, preterali ste sa zezanjem i raznim nepodopštinama, kontrirate vlasti, varate svoje ljubavi, previše jedete, čitate žutu štampu, gledate TV, ne šetate po svežem vazduhu i prirodi, ne obraćate pažnju na urbanizam i još ponešto. Uzmite se konačno u pamet i ako ne budete dobri Beograd će uskoro ovako izgledati ... Genetski Modifikovan ...



Nemaj brige, pre će ovako
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 18:00 06.03.2013

Re: Budite dobri ... inače ...

Gmo u arhitekturi bi mogli da budu novi materijela, koji su umesani od raznih elemenata, koji nisu bas zdravi po coveka jer zrace neke, racimo kancerogene tvari, ali su zato jeftinije, ubrazvaju gradnju, jer se racimo suse za 5 minuta, umesto 5 dana i sl.

Sam dizajn- to sto neke zgrade idu u visinu, od stakla su metala,....-ne pripadaju toj paraleli.
...

To sa materijalima postoji kao problem ali nije nerešiv, postoje i standardi oko toga, npr. materijali sa azbestom koji su nezapaljivi su izbačeni iz upotrebe, naravno novi materijali pristižu i nije nemoguće da na tržištu ima i štetnih i to je kao i sa hranom, industrija proba da to "umuva" u produkciju a vlasti tpo treba, ako hoće da spreče ...
Dizajn je problem i o tome govorim. Presuše povremeno tasteri za inspiraciju ili se u golemoj produkciji na tržištu ne pojavi novo i reprezentativno i onda arhitekti nasilno ubacuju forme sasvim neprikladne da bi zadovoljili narasle težnje investitora za prepoznatljivošću. To je slično GMO samo u drugoj formi ali poriv je isti: pozicija na tržištu i posle uvećani profit. U tom msislu se često izmišljaju i nameću ljudima potrebe pa se marketinškim i advertajzing modelima usađuju u svest pa ljudo onda misle da bez Zahe Hadid ili sličnih ne mogu da prežive. Dakle, ista metodologija kako sa GMO pa ispada GMA.

p.s. Hvala na čestitanju ...





Đorđe Bobić Đorđe Bobić 18:30 06.03.2013

Re: Budite dobri ... inače ...

Nemaj brige, pre će ovako


Lepo si ovo okačio na zid ... može se reći da je ovo nepatvoreni i prirodni NONGMA za razliku od onog NY koji je patvoreni i neprirodni, zagađeni i modifikovani GMA ...
milojep milojep 20:58 06.03.2013

Re: Budite dobri ... inače ...

Dizajn je problem i o tome govorim. Presuše povremeno tasteri za inspiraciju ili se u golemoj produkciji na tržištu ne pojavi novo i reprezentativno i onda arhitekti nasilno ubacuju forme sasvim neprikladne da bi zadovoljili narasle težnje investitora za prepoznatljivošću.


Ne znam tačno kakva je situacija u svetu po ovom pitanju ali čini mi se da situacija kod nas neodgovara gore iznesenim navodima.Nešto iskustva imam i sam radivši u jednoj našoj velikoj projektantskoj firmi,doduše u struci koja nije arhitektura. Naime investitore kod nas malo zanima prepoznatljivost i reprezentativnost. Njihove glavne želje se odnose na mala ulaganja a veliku dobit(što se odlikuje u maksimalnom iskorišćenju prostora za prodati) pa samim tim i maksimlnom ubrzanju rokova projektovanja i izvođenja, a u tom navrat-nanos urađenom poslu teško se nađe kvalitet. Ono što bih ja zamerio arhitektama je ustvari sistemska greška. Arhitekte po meni (i iz mog iskustva u saradnji sa njima) pre svega treba da budu inženjeri i logičari 90% a umetnici možda 10%. Nažalost većina njih sebe doživljava 100% umetnicima a kad se još to ukrsti sa većinom poslova kojima se oni zaista bave a koji su čista inžinjerska fizikalija onda dobijemo 'kuku majko'.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana