Literatura| Politika

Za Srebrenicu su krive Seobe! Mislim, Crnjanski napolje!

nurudin RSS / 09.03.2013. u 01:56

ILI  NAPOLJE IZ ŠKOLE SA HAJDUK STANKOM, SVETIM SAVOM, NARODNIM PESMAMA I MILOLJUBOM U NARODNOJ NOŠNJI

srebrenica.jpg

Bio sam u Srebrenici -- upoznao divne ljude, i Bošnjake i Srbe, spavao u jezivom hotelu, bez grejanja i vode, ali mi je ostala u divnom sećanju. I sve to posle zlih vremena koja su  Srebrenicu zadesila. 

Ubeđen sam da bi većina ljudi iz Srebrenice na tekst koji će uslediti odreagovala sa zaprepašćenjem.
Ovaj tekst jeste poruga žrtvama, ništa manja od onih tekstova koji negiraju zločin u Srebrenici.
Bilo i ne ponovilo se!

P. S. Ako neko od ljudi koje sam tamo upoznao čita ovaj tekst, voleo bih da mi se javi. 

Tekst koji sledi na nivou je izjave estradne umetnice Maje Nikolić o tome kako bi kupila Kosovo.
Ne bi bilo loše da ljudi koji pišu ovakve tekstove imaju malo više literarnog obrazovanja, za početak sasvim dovoljno. 


Posle 99 godina ono što radi hajduk i Veselinovićev junak Zavrzan rimuje se sa Nož – žica – Srebrenica bivših pubertetlija po mitinzima i stadionima Srbije

Masovni ubica Anders Behring Breivik opravdava motive pokolja u Norveškoj: „Evropski i američki marksisti-multikulturalisti su preko NATO-a 1999. godine objavili rat hrišćanima Srbima i oduzeli im pravo da zaustave islam na svojoj zemlji. Pogrešno su napadana naša srpska braća", piše neljudsko biće koje je ubilo 76 ljudi. 

Post festum je dijagnosticirano da je skrenuo umom.

Roman Hajduk Stanko Janka Veselinovića iz 1896. obavezna je lektira 14-godišnjaka u osnovnim školama Srbije 2011. One koji svakog jutra pred ogledalom zazivaju malje na bradi Veselinović podučava kako je svaki Bošnjak balija koji „proti Smiljaniću ne može ništa". Veselinovićev pop veli: „On je Turčin, a ja sam Srbin i mi ne možemo jedan drugom dobra misliti! Gde je njegov život tu je moja smrt; gde je meni dobro, tu je njemu nesreća... Zvao se on Mujo ili Meho, Asan ili Alija, meni je dušmanin jer je Turčin! Hoćemo li i njega vešati? – upita Zavrzan. Njega nećemo. Njega ćemo klati. I priđe, zavali mu glavu pa poteže jatagan. I zadenu jatagan u grlo. Mlaz krvi šiknu. Nož se zari još dublje. I onda oturi glavu Turčinovu. Nož obrisa o njegovo ruvo. Pa diže glavu i skide kapu: Gospode! Hvala ti na ovom lepom daru! Ali gospode daj mi da dokusurim moju osvetu! Ovo je samo početak".

S riječi na nedjela
Pri kraju romana završni je udar, coup de grâce: „Baš je gadno kad se čovek bije na vrućini – veli Zavrzan, kome se opet vratila ona veselost. Posečeš Turčina, šikne mlaz krvi iz onog bičjeg vrata i poprska te, pa posle smrdiš vazdan na Muhameda!".

Posle 99 godina ono što radi hajduk i Veselinovićev junak Zavrzan rimuje se sa Nož – žica – Srebrenica bivših pubertetlija po mitinzima i stadionima Srbije.

Kad se napiše malim slovom, „zavrzan" znači „perverznjak".

Otac Gavrilo, starešina manastira Privina glava kod Šida jedan je od sveštenika koji su blagosiljali ubice i osveštavali njihova oruđa. Snimljeno je Gavrilovo blagosiljanje paravojnika iz jedinice Škorpioni uoči ratovanja u Bosni i Hercegovini. Kasnije je snimljeno kako ubijaju šestoricu Srebreničana, od kojih su trojica maloletnici. Ubili su Azimira, Safeta, Sidika, Smaila, Jusu i Dina. Između rafala razabire se poniznost: „Verne sluge Tvoje, srpski vojnici koji se u Tebe uzdaju". U srebreničkom mezarju sahranjene su desetine popinih Muja, Meha, Asana i Alija.

Sudski je dokazano da su blagoslovljeni škorpioni ubijali po istočnoj Slavoniji, kosovskom Podujevu i evropskoj Srebrenici. Gavrilo je blagosiljao „da se zna da je pravoslavlje hristoljublje, pravdoljublje i smirenoumlje".

Srbonostalgija
Za 12-godišnjake u nikad užoj Srbiji obavezne su pesme o Nemanjićima i Mrnjavčevićima, dinastijama srednjevekovne „velike Srbije" i ciklus o ličnostima i događajima za koje istorija ne zna. Za buduće je roditelje pesma nad pesmama „Bog nikom dužan ne ostaje", u kojoj se gusla: „Te ukrade nože zaovine/ Njima zakla čedo u kolevci... Noži u krvi ogrezli... Po jezeru vranac konjic pliva/ A za njime zlaćena kolevka/ Na kolevci soko tica siva/ U kolevci ono muško čedo/ Pod grlom mu ruka materina/A u ruci tetkini noževi...".

Sledi pouka bezimenog autora o viteštvu koja se prenosi s kolena na koleno: „Ako li mi ne vjeruješ kletvi/ Izvedi me u polje široko/Pa me sveži konj'ma za repove/ Rastrgni me na četiri strane".

Tako i bi.

To je lepa književnost u srpskom, dečjem izdanju.

Za antologiju narodnih pesama o ličnostima i događajima pre, za vreme Kosovskog boja i „tragediji koja je usledila" izabran je u lektiri naslov pesme Svi ostaše, gospo u Kosovu. Kao prekor đacima čiji su roditelji izbegli sa najsvetije srpske teritorije. Deo obavezne lektire su i Seobe Miloša Crnjanskog ali sa drugim, mučeničkim predznakom „o stradanju Srba u Vojvodini i njihovom teškom životu u Habzburškoj monarhiji".

Da bi se dobilo svedočanstvo male mature obavezna je knjiga Venac slave Svetog Save, koja obiluje tipicima (zbornik o protokolu crkvenih službi) i psaltirima (zbirka starozavetnih himni). Tamo 14- godišnjaci sriču Uputstvo svetitelja, koji je prema Teodosiju bogumile darivao ako pređu u pravoslavlje, a ko se „ne povinujući se, utvrđivaše u bogomrskim jeresima, ovoga proklevši a velikim beščašćem iz cele svoje zemlje izgonjahu".

U Uputstvu nečitkom za učenike svetovnih škola pominju se „bogonosni", „svetila", „zemaljski anđeli", „nebeski ljudi koji inočastvuju", „neveštastvenoga zlata krila misaona", „bogoparni orli", „podvizavanje", „Trisveto s poklonima", „metimon, -- ,,Nepostidna", „Kanon svetoj Bogorodici poj napred, zatim 'Gospode pomiluj' 40 puta, ako li je post 50 puta...".

U završnom razredu osnovne škole u ponudi su pesme o „oslobođenju Srbije i Crne Gore", iako je dvoglava zajednica prošlo svršeno vreme, a pod naslovom Usta raja ko iz zemlje trava.

Intelektualni kapital
U književnosti koja i kletve ubraja u umotvorine, za osnovce je pitalica: „Ko ti iskopa oko?" Ispravan odgovor glasi: „Brat! Zato je tako duboko".

Sve ovo objavljuje državni Zavod za udžbenike i nastavna sredstva čiji je direktor i glavni urednik Miloljub Albijanić nedavno doktorirao na privatnom univerzitetu. Doktorske studije na tom univerzitetu obuhvataju Finansije i bankarstvo, Menadžment u turizmu, Napredne sisteme zaštite, te Inženjerske sisteme u menadžmentu. Albijanić, čije se ime nije pominjalo u aferama, doktorirao je vanserijskom temom „Kvantifikacija uticaja intelektualnog kapitala na konkurentnost".

Albijanić je bio šef poslaničke grupe G17 plus u Skupštini Srbije. U poslaničkoj klupi i za poslaničku platu rešavao je domaće zadatke dece nekih poslanika. Đacima elektrotehničke škole na časovima matematike dokazao je da je svaki broj jednak broju 1. Tokom bombardovanja 1999. mobilisan je pa pušten na vanredno odsustvo da pronađe formulu kako rastrojiti NATO.

Lani je na šalter Vlade Srbije s popustom od 50 odsto istovario 8.400 bukvara, čitanki i gramatika srpskog jezika za srpsku dijasporu, koji će se deliti u privatnim školama i crkveno-školskim opštinama.

Slikao se za duplericu nedeljnika u srpskoj narodnoj nošnji začinjenoj šajkačom, vezenom lanenom košuljom i jelekom, pozirajući pored, za tu priliku ravnopravnih zastava Srbije i EU.

Tamara KALITERNA (Izvor Monitor/Peščanik, 06. 08. 2011)

 

Zahvaljujem se KRALJMAJMUNA



Komentari (142)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

nurudin nurudin 02:05 09.03.2013

Mislim...

KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 06:37 09.03.2013

Sad će da se pitaju

Preporuka kao vrata. Ako te Druga Srbija ne ubije živećeš sto godina.
PS Ja bih to kraće i sa mnogo više glagola.
nurudin nurudin 10:22 09.03.2013

Re: Sad će da se pitaju

KRALJMAJMUNA
Preporuka kao vrata. Ako te Druga Srbija ne ubije živećeš sto godina.
PS Ja bih to kraće i sa mnogo više glagola.


Kao што рекох, мислим да из оваквих текстова стоји незнање, тенденциозност и неумереност. О (зло)упоупотреби литературе да не говорим.

Добра је прилика да се о оваквој врсти текстова полемички продискутује на блогу.

Некако верујем да постоји и "треће Србија" која није екстремно поларизована, па ће ме она спасити. :)
angie01 angie01 11:01 09.03.2013

o Albijanicu

ima mnogo vise da se kaze-kako je trosio pare koje nisu njegove, kako je zaposljavao stranacke kadrove- dete od 26 godina, bez dana radnog iskustva bilo gde je postavljen u njegovoj reziji za direktora sektora za strategiju i razvoj zavoda???,kako je njegova desna ruka, zamenik gen direktora i direktor komercijalne sluzbe bio covek, po obrazovanju masinski inzenjer, koji je pre radio iskljucivo na gradilistu i tu valjda stekao iskustvo za namestanje tendera, jer znanje o izdavastvu nakomplikovanjijih izdanja, kao sto su udzbenici-nema,...proslavu za polozeni doktorat je platio zavodovim parama-znate onaj omiljeni fazon direktora javnih preduzeca sa pismom,...donirao iz nepoznatih razloga svoj rodni kraj, koncerte biljane krstic,iz nekog neobjasnjivog razloga, skupo platio reklamu na tv arandjelovac, posle koje je prodaja opala 40 %,....sada u stranackoj smeni, uspeo je u znak zahvalnosti da ostane u kuci koju je urnisao, kao urednik za mateamatiku.

...za veoma slican rad u zavodu, njegov prethodnik, koji je strahovladom oterao mnoge, prof ljusic, je kao nagradu dobio direktorsko mesto u sluzbenom glasniku- gde su jos vece drzavne plate- gde je za direktora stamparije odmah ustoliciju proverenog poslusnika, koji umesto veoma komplikovanog znanja za ovu poziciju ima diplomu defektoloskog fakulteta-,a kako se prica, uskoro ce u diplomatiju!

...moje dete u 6. razredu u oskudnom izboru lektire, bez bilo kakve ideje da se na casovima srpskog jezika uci o lepoti izrazavanja, pisanja, komunikacije, analizira stravicnu pesmu iz nekog kosovskog ciklusa, kako posle bitke gde su stradali musakrci, zena sece kosu za deverom, za muzem skrnavi lice, a za bratom- jer je tu tuga naveca, kopa sebi oci!
highshalfbooze highshalfbooze 11:22 09.03.2013

Re: o Albijanicu

Vešto upotrebljeni stranački marifetluci i dobro znane mahinacije u ministarstvima i javnim ustanovama da bi utemeljili priču o genocidnom narodu.

Sve je to tačno, ali su se Janko Veselinović i Miloš Crnjanski učili u školama i pre njega.

Takođe su se epske narodne pesme i ranije učile u osnovnoj školi.
angie01 angie01 11:24 09.03.2013

Re: o Albijanicu

da bi utemeljili priču o genocidnom narodu.


highshalfbooze highshalfbooze 11:29 09.03.2013

Re: o Albijanicu

angie01
da bi utemeljili priču o genocidnom narodu.



nurudin nurudin 18:40 09.03.2013

Re: o Albijanicu

.
..moje dete u 6. razredu u oskudnom izboru lektire, bez bilo kakve ideje da se na casovima srpskog jezika uci o lepoti izrazavanja, pisanja, komunikacije, analizira stravicnu pesmu iz nekog kosovskog ciklusa, kako posle bitke gde su stradali musakrci, zena sece kosu za deverom, za muzem skrnavi lice, a za bratom- jer je tu tuga naveca, kopa sebi oci!


О "оскудици" лектира, тачније о реформи наставних планова свакако требе дискутовати, али овако раскомадана песма стварно губи смисао.
По Вашој логици из школских лектира треба избацити пола светске и српске књижевности: (Илијада) Ахилов однос према Хекторевом телу, У Мајстору и Маргарити лети глава, сатанске силе у Фаусту...
Логика Вам је неприхватљива, поента песме није у вађењу очију...
Нашој народној поезији дивили су се многи великани, да не набрајам остале, поменућу само Гетеа.

Највећа је жалост за братом

Сунце зaђе за Невен за гору,
Jунаци се из мора извозе,
Броjила их млада Ђурђевица,
Све јунакe на броj наброjила,
До три њена добра не наброjи:
Прво добро Ђурђa господара,
Друго добро ручнога ђевepa,
Треће добро брата poђенoгa.
За Ђурђем je косу одрезала,
За ђевером лице изгрдила,
А за братом очи извадила.
Косу реже, коса опет расте;
Лицe грди, а лице израста;
Али очи не могу израсти,
нити срце за братом рођеним
nurudin nurudin 18:44 09.03.2013

Re: o Albijanicu

utemeljili priču o genocidnom narodu.


Није Тамара "утемељивала" никакву причу о геноцидном нараду, већ је без елементарног литерарног сензибилитета потегла важна и значајна књижевна дела да би написала текст, ругавши се и жртвама и значајним писцима наше књижевности.
highshalfbooze highshalfbooze 19:17 09.03.2013

Re: o Albijanicu

Није Тамара "утемељивала" никакву причу о геноцидном нараду


Posle 99 godina ono što radi hajduk i Veselinovićev junak Zavrzan rimuje se sa Nož – žica – Srebrenica bivših pubertetlija po mitinzima i stadionima Srbije



milivoje_bg milivoje_bg 19:29 09.03.2013

Re: o Albijanicu

nurudin
utemeljili priču o genocidnom narodu.Није Тамара "утемељивала" никакву причу о геноцидном нараду, већ је без елементарног литерарног сензибилитета потегла важна и значајна књижевна дела да би написала текст, ругавши се и жртвама и значајним писцима наше књижевности.

Ко је та Тамара ?
Видим да се доста цитирају њени урадци !
angie01 angie01 19:33 09.03.2013

Re: o Albijanicu

Логика Вам је неприхватљива, поента песме није у вађењу очију...


moj pojnt je u uzrastu u kome se obradjuju ovakvi stihovi, po reakciji dece mislim da bi bilo uputnije staviti ih u neke starije razrede, kao i neke druge, veoma slicne izbore, koji se rade u jos nizim razredima od ovog.

deca nemaju kulturu govora, ne znaju lepo da se izrazavaju, ne citaju literaturu koja bi ih zainteresovala-da bi posle mogli da razumeju i ovako nesto.

nurudin nurudin 19:53 09.03.2013

Re: o Albijanicu

deca nemaju kulturu govora, ne znaju lepo da se izrazavaju, ne citaju literaturu koja bi ih zainteresovala-da bi posle mogli da razumeju i ovako nesto.


Која је то литература која би децу заинтересовала?
Кад им се каже да сами изаберу -- да не причам какве скарадне изборе праве: Исповести из харема, или неке списатељице и списатеље које им родитељи препоруче.
Сагласан сам да треба изменити програме, али не толико радикално.
То што деца не читају, није кривица само постојећих програма, већ и родитеља и самих наставника, а и Закона о оцењивању.

Како да натерати ученика да прочита и најзанимљивије дело неког писца, ако дете нема навику да чита, не занима га -- а Закон каже -- ниво препознавања за прелазну. Никад ми није било јасно шта подразумева ниво препознавања када је лектира у питању. Или си читао, или ниси читао.
bolid1 bolid1 20:11 09.03.2013

Re: o Albijanicu

nurudin

Која је то литература која би децу заинтересовала?


Ja izabrao Trainspooting u gimnaziji, posle dve recenice mi se zahvalilo na izboru.

Ozbiljno, ako je ideja da se klincima da neka univerzalna pouka, moze se dati na vise nacina i treba izabrati knjige koje su klincima prijemcivije i koje ce lakse pratiti, ako nista drugo, one knjige kojih nema po fuckin "Interpretacijama" i stvarno bi voleo da sretnem mozak kome je palo na pamet da to pise...

Neke knjige su jednostavno zastarele, nece neko dete iz "digitalne" generacije da se primi na Tomu Sojera i Tarzana, nema sanse, a onda nadjes nesto slicno sa telefonima i kompjuterima, pa mozda i procita...
nurudin nurudin 21:11 09.03.2013

Re: o Albijanicu

bolid1
nurudin

Која је то литература која би децу заинтересовала?


Ja izabrao Trainspooting u gimnaziji, posle dve recenice mi se zahvalilo na izboru.

Ozbiljno, ako je ideja da se klincima da neka univerzalna pouka, moze se dati na vise nacina i treba izabrati knjige koje su klincima prijemcivije i koje ce lakse pratiti, ako nista drugo, one knjige kojih nema po fuckin "Interpretacijama" i stvarno bi voleo da sretnem mozak kome je palo na pamet da to pise...

Neke knjige su jednostavno zastarele, nece neko dete iz "digitalne" generacije da se primi na Tomu Sojera i Tarzana, nema sanse, a onda nadjes
nesto slicno sa telefonima i kompjuterima, pa mozda i procita...


Генерално је проблем да неће да читају, па чак и када је избор. Нека се зспроведе анкета колико читају ван обавезне лектире, мислим да би резултати били поражавајући.
Често дајем да сами бирају, или правим неке изборе према свом нахођењу, колико ми Закон то дозвољава, али мала вајда...
Мали број ученика чита зато што је убеђено да је то добро, без обзира на мотивисаност, можеш дубити на глави, већина чита због оцене.
Па, ако неће милом, онда ће "силом".
nurudin nurudin 21:16 09.03.2013

Re: o Albijanicu

Tamara KALITERNA


...је новинарка, која има и добрих текстова, али је овај поражавајући.



Rođena u Zagrebu, danas Republika Hrvatska, 1945. godine. Diplomirala sociologiju u Beogradu. Još za vreme studija je počela da se bavi novinarstvom. Od 1968. do 1975. radila za nedeljnik „Ekonomska politika“, a zatim do 1995. u novinskoj agenciji Tanjug u spoljno-političkoj redakciji, najpre kao novinar, zatim kao urednik. Radila je i u agenciji FoNet. Od 1996. bila je urednik u tada opozicionom dnevniku „Danas“. Između ostalog, redovno pisala za beogradski mesečnik „Republika“, nedeljnik „Nedjelja“ iz Sarajeva, nedeljnike „Nezavisne“ i „Bulevar“ iz Vojvodine, te „Monitor“ iz Crne Gore. Saradnica sajta Peščanika, „Helsinške povelje“. Ostatak profesionalne biografije ispisan na internet pretraživačima.
Jukie Jukie 22:36 09.03.2013

Re: o Albijanicu

angie01
Логика Вам је неприхватљива, поента песме није у вађењу очију...moj pojnt je u uzrastu u kome se obradjuju ovakvi stihovi, po reakciji dece mislim da bi bilo uputnije staviti ih u neke starije razrede, kao i neke druge, veoma slicne izbore, koji se rade u jos nizim razredima od ovog.

Moj stav je da ako dete ne bi smelo da na televiziji odgleda vernu ekranizaciju onoga što piše u tekstu (a ovo DEFINITIVNO zaslužuje 18 ili bar 16 u crvenom kružiću za scene eksplicitnog nasilja), onda ne bi smelo ni da čita tekst jer će kad zažmuri zamisliti tu scenu, ili će je noću sanjati, ili će je nacrtati pa će je videti na svom crtežu (he, he)

U svetu već ima dosta problema sa tinejdžerima koji pomalo seku podlaktice ili su anoreksični da bi im se još dalo da analiziraju pesmu o autodestruktivnoj poludeloj ženi. Nisu oni psihijatri-stažisti da vežbaju da daju dijagnoze poremećenim osobama, govorimo o mlađim maloletnicima
angie01 angie01 22:43 09.03.2013

Re: o Albijanicu

Сагласан сам да треба изменити програме, али не толико радикално.


programi za srpski jezik su skaradni- neverovatno forsiranje gramatike do u sitna crevca, kao da studiraju, a ne da su u osnovnoj skoli, nastavnici koji nemaju sluha i ne uce ih onome sto je sutina jezika, a to je umece izrazavanja.

svuda u svetu je pokazatelj nivoa obrazovanja je vestina pisanja eseja na razne teme-to se uci u skoli, kao i umece prezentacije na zadatu temu, znaci, vestina komunikacije,....takodje, deca od predskolskog jednom nedeljno idu u biblioteku, gde ih bibliotekerka animira i predlaze naslove adekvatnom prezentacijom- pa tako oni naviknu da je to deo njihovih potreba, isto kao sto uce kako da koriste kompjuter, kada su vec deca novog doba.

sto se mene tice, apsolutno treba promeniti i pristup i program, je postojece stanje je vec davno prevazidjen model-pre bih uvrstila avanturisticke romane, istrazivacke, sf, Tolkina i sl., da uzivaju, zavole i postanu ovisni, a posle, u starijem uzrastu da se predje na neke druge naslove,...da svake nedelje uce nove reci i nacine kako da se izraze i nesto predstave,...danasnja deca komuniciraju sturim recnikom-kul, ok, brate, si,'naci,...a profesori uglavnom ulazu minimalne napore da ih necemu nauce, ali su zato strogi da ocene to sto deca kod kuce uce uz neciju tudju pomoc!
alselone alselone 22:45 09.03.2013

Re: o Albijanicu

svuda u svetu je pokazatelj nivoa obrazovanja je vestina pisanja eseja na razne teme-to se uci u skoli, kao i umece prezentacije na zadatu temu, znaci, vestina komunikacije,....


Da, treba napraviti sprdnju od casova srpskog. Eseji i umece prezentacije?

Nema gramatike, nema "teskih knjiga". Idemo na eseje, prezentacije i Harija Potera do 16. godine. Kamo cemo sa svom onom decom sto su se sekla nozevima zbog epskih pesama?

alselone alselone 22:48 09.03.2013

Re: o Albijanicu

autodestruktivnoj poludeloj ženi


Onog momenta kad budes shvatio da ona nije autodestruktivan poludela zena bice ti jasno zasto je pesma u lektiri. Ako taj moment bude dosao nekad...
angie01 angie01 22:51 09.03.2013

Re: <SPAN>Re: o Albijanic<SPAN id=dtx-highlighting-item dtx-Highlight-BackgroundColor="yellow">u</SPAN></SPAN>


Moj stavje da ako dete ne bi smelo da na televiziji odgleda vernu ekranizaciju onoga što pišeu tekstu (a ovo DEFINITIVNO zaslužuje 18 ili bar 16u crvenom kružiću za scene eksplicitnog nasilja), onda ne bi smelo ni da čita tekstjer će kad zažmuri zamisliti tu scenu, ili ćeje noću sanjati, ili ćeje nacrtati pa ćeje videti na svom crtežu (he, he)



a pazi, u cetvrtom razredu, moje dete se sablaznilo sto su u zidine grada uzidali mladu zenu- a sa elementima praznoverja, pa jos da joj grudi vire iz zidina,jer ima malu bebu, da moze da je podoji-trebalo mi je vremena da sve ublazim i objasnim, da mu ne bi bio haos u glavi- ja stvarno ne znam kome tako nesto pada na pamet!
angie01 angie01 22:56 09.03.2013

Re: o Albijanicu

Da, treba napraviti sprdnju od casova srpskog. Eseji i umece prezentacije?


to nije nikakva sprdnja- nego vestina koriscenja jezika-lepog pisanja i umeca govora.

javi se kada ti dete podje u skolu, pa kada budes otkrio kako to danas izgleda, bice ti jasno o cemu govorim!
alselone alselone 23:00 09.03.2013

Re: o Albijanicu

Nece, zasto sto su se iste pesme ucile kad sam i ja isao u skolu, ne secam se da sam imao traume, sekao se po rukama i ubijao komsije.
angie01 angie01 23:09 09.03.2013

Re: o Albijanicu

Nece,


gud for ju!

...deca od 9, 10, 11,... godina nisu za takve prikaze, niti ih razumeju, niti su im zanimljivi-dapace, jezivi su! Samo su primorani da ih uce i to je to!

isto tako nisi ucio taj obim gramatike u osnovnoj, sada je otprilike nivo gimnazije sa svim besmislenim izmenama i dopunama prebacen u osnovnu skolu-deca se slabo izrazavaju, ali zato moraju do u tancine seciraju gramatiku.
grebostrek.lurker grebostrek.lurker 23:10 09.03.2013

Re: o Albijanicu

avanturisticke romane, istrazivacke, sf, Tolkina i sl.


Hmmm, koje? SF je bogat lepim socnim masnim sexom (npr Dejah Thoris iz knjige mog avatara treba da se seta skroz gola kroz ceo serijal) pa ne mogu da zamislim na sta bi licili eseji.

U stvari mogu da pogodim... :)
alselone alselone 23:15 09.03.2013

Re: o Albijanicu

isto tako nisi ucio taj obim gramatike u osnovnoj, sada je otprilike nivo gimnazije sa svim besmislenim izmenama i dopunama prebacen u osnovnu skolu-deca se slabo izrazavaju, ali zato moraju do u tancine seciraju gramatiku.


Ovo bih stvarno voleo da potvrdi neko od profana srpskog. Di je Tasa?
Moguce, ne kazem...

Ja ne verujem u slobodnu deca samerhila i to da treba lektiru formirati samo spram onoga sto je deci zanimljivo za citanje.
Jukie Jukie 23:19 09.03.2013

Re: o Albijanicu

alselone
autodestruktivnoj poludeloj ženiOnog momenta kad budes shvatio da ona nije autodestruktivan poludela zena bice ti jasno zasto je pesma u lektiri. Ako taj moment bude dosao nekad...

Sama sebi vadi oči i seče lice usled traume što su joj ubili sve rođake
Ne, ona nije poludela, i ne, nije autodestruktivna
Kad god nekome neko umre, treba isto to da uradi, jer je to društveno prihvatljiv način ponašanja, evo danas sam prošao na ulici pored 28 ljudi koji su sebi iskopali oči i 39 koji su sebi sekli lice da ga nagrde jer im je umro neko u porodici
alselone alselone 23:24 09.03.2013

Re: o Albijanicu

Jukie

Sama sebi vadi oči i seče lice usled traume što su joj ubili sve rođake
Ne, ona nije poludela, i ne, nije autodestruktivna
Kad god nekome neko umre, treba isto to da uradi, jer je to društveno prihvatljiv način ponašanja, evo danas sam prošao na ulici pored 28 ljudi koji su sebi iskopali oči i 39 koji su sebi sekli lice da ga nagrde jer im je umro neko u porodici


Koji je i meni krasni...
angie01 angie01 23:26 09.03.2013

Re: <SPAN>Re: o Albijanic<SPAN id=dtx-highlighting-item dtx-Highlight-BackgroundColor="lime">u</SPAN></SPAN>

Ja ne verujem u slobodnu deca samerhila i to da treba lektiru formirati samo spram onoga sto je deci zanimljivo za citanje


pa nisu slobodna deca samerhila i to sto je sada neko drugo vreme, koje je prevazislo neke postavke za usporedbu-prosto su nuzne promene nekih zastarelih stvari, koje vise ne vrse po'so!

obrazovanja koje mi poznajemo je model jos od industrijske revolucije i prosto vise nije na taj nacin funkcionalno!


ps- sta ce ti tasa za nesto sto je opste poznata stvar!...ukucaj gramatika srpskog za 5., 6., 7., 8., os-pa vidi sta to podrazumeva.imas i programe na netu.
highshalfbooze highshalfbooze 00:14 10.03.2013

Re: o Albijanicu

evo danas sam prošao na ulici pored 28 ljudi koji su sebi iskopali oči i 39 koji su sebi sekli lice da ga nagrde jer im je umro neko u porodici


Očigledno je da su oni učili u školi narodnu epsku poeziju, pa su zbog toga zastranili. Ali čim to budu izbacili iz programa i stavili nindža kornjače, Srbija će biti raj na zemlji. I naravno, Srebrnica se više ne može ponoviti nikada.
hoochie coochie man hoochie coochie man 00:25 10.03.2013

Re: o Albijanicu

Sama sebi vadi oči i seče lice usled traume što su joj ubili sve rođake


ma da, to je pravilno čitanje, a ne neko foliranje
isto ko onaj student kad je ostao bez kinte, ispušio mesto u studenjaku, a onda upadne u bedak pa overi babu...
nurudin nurudin 01:25 10.03.2013

Re: o Albijanicu

U svetu već ima dosta problema sa tinejdžerima koji pomalo seku podlaktice ili su anoreksični da bi im se još dalo da analiziraju pesmu o autodestruktivnoj poludeloj ženi. Nisu oni psihijatri-stažisti da vežbaju da daju dijagnoze poremećenim osobama, govorimo o mlađim maloletnicima


Па, јест вала, боље да секу жабе и сецирају гуштере него да се баве аутодеструктивним женетинама из лирске поезије.
nurudin nurudin 01:33 10.03.2013

Re: o Albijanicu

programi za srpski jezik su skaradni- neverovatno forsiranje gramatike


Од толиког форсирања граматике, ученици дођу у средњу школу, и немају појма о граматици која им за пријемни и није потребна, јер и сами знате какви су тестови. Част изузецима. А, онда се у средњој школи наставници хватају за главу одакле да крену -- обично се креће све испочетка, јер се толико "форсирала" граматика. Књижевност се, наравно, запостављала, па од свега деци остане у глави "луде жене" и коњи врани -- толико о књижевности.

Кривица је и у програму, али и у наставницима, како сте и сами приметили: или не раде са децом, или не раде ваљано -- па српски језик, после музичког и ликовног, дође у ОШ као предмет за поткусуривање просека. Исто ко и цртање Чича Глише.

nurudin nurudin 01:38 10.03.2013

Re: <SPAN>Re: o Albijanic<SPAN id=dtx-highlighting-item dtx-Highlight-BackgroundColor="yellow">u</SPAN></SPAN>

angie01

Moj stavje da ako dete ne bi smelo da na televiziji odgleda vernu ekranizaciju onoga što pišeu tekstu (a ovo DEFINITIVNO zaslužuje 18 ili bar 16u crvenom kružiću za scene eksplicitnog nasilja), onda ne bi smelo ni da čita tekstjer će kad zažmuri zamisliti tu scenu, ili ćeje noću sanjati, ili ćeje nacrtati pa ćeje videti na svom crtežu (he, he)



a pazi, u cetvrtom razredu, moje dete se sablaznilo sto su u zidine grada uzidali mladu zenu- a sa elementima praznoverja, pa jos da joj grudi vire iz zidina,jer ima malu bebu, da moze da je podoji-trebalo mi je vremena da sve ublazim i objasnim, da mu ne bi bio haos u glavi- ja stvarno ne znam kome tako nesto pada na pamet!



Стварно ми није јасно коме падне на памет да овако анализира песму "Зидање скадра"? Је л' то Ваша анализа, или је баш Ваше дете овако изанализирало?
Заборављате да је перцепција детета другачија од наше.

Како само објасните детету да у Хари Потеру некоме одједном израсте реп?
Молим Вас, Хари Потер садржи сто пута "грозније сцене", мораћу овакав нелитерарни термин да употребим.
nurudin nurudin 01:42 10.03.2013

Re: o Albijanicu

Da, treba napraviti sprdnju od casova srpskog. Eseji i umece prezentacije?


to nije nikakva sprdnja- nego vestina koriscenja jezika-lepog pisanja i umeca govora.


О каквој вештини лепог говора је овде реч?
Те романе које помињете преводе, о вештини превода постоје стручнији људи за дискусију, али о скарадности превода да не говорим, па и да не помињем неке издавачке куће којима је битнија сликовитија насловна страна од квалитетног превода.

Ако је неко умео да користи језик, српски језик, па то је био Андрић -- извор је била, између осталог, народна књижевност, не Хари Потер.
nurudin nurudin 01:47 10.03.2013

Re: o Albijanicu

jezivi su!


У Гримовим бајкама постоје још језивији призори. Треба ли их избацити?

Или, то што Ивицу и Марицу умало не поједе зла вештица, и што их родтитељи оставе, или што зла краљица отера Снежану, а вук поједе баку и Црвенкапу -- зар то не остави трауме на децу?

Потпуно погрешан приступ. Поента није у томе да се деца саблазне, али ми је сад стварно мало непријатно да држим час књижевности на блогу.

Због таквих нелитерарних приступа, дошли смо и до текста Т. К.
nurudin nurudin 01:53 10.03.2013

Re: o Albijanicu

isto tako nisi ucio taj obim gramatike u osnovnoj, sada je otprilike nivo gimnazije sa svim besmislenim izmenama i dopunama prebacen u osnovnu skolu-deca se slabo izrazavaju, ali zato moraju do u tancine seciraju gramatiku.


Ovo bih stvarno voleo da potvrdi neko od profana srpskog. Di je Tasa?
Moguce, ne kazem...


Да су оптерећенија граматиком у ОШ јесу, али далеко од наведеног.

Можда, уколико се дете спрема за такмичење, ту су критеријуми ван сваке паменти, не само за ОШ, већ и за средње -- професори са Филолошког већ годинама убијају у појам ученике, да деца масовно одустају. Не знам која им је фора, у својој ароганцији никада не желе да објасне, али је тако. О томе би могао читав блог.
nurudin nurudin 01:56 10.03.2013

Re: o Albijanicu

Ne, ona nije poludela, i ne, nije autodestruktivna
Kad god nekome neko umre, treba isto to da uradi, jer je to društveno prihvatljiv način


Искрено верујем да се шалите, и да је ово црни хумор...
У супротном, заиста себи дајете за право да скрнавите песму.
nurudin nurudin 02:05 10.03.2013

Re: <SPAN>Re: o Albijanic<SPAN id=dtx-highlighting-item dtx-Highlight-BackgroundColor="lime">u</SPAN></SPAN>

obrazovanja koje mi poznajemo je model jos od industrijske revolucije i prosto vise nije na taj nacin funkcionalno!


Ви мешате две ствари -- моделе образовања, мишљења (когнитивно мишење) које је пожељно, и вредност уметничког дела -- уметничку вредност.

То су две различита падежа.

Ви говорите о овеоме -- промена парадигме образовања -- и то је О. К.



Међутим, променa парадигме не подразумева избацивање дела високе уметничке вредности.

nurudin nurudin 02:10 10.03.2013

Re: o Albijanicu

hoochie coochie man
Sama sebi vadi oči i seče lice usled traume što su joj ubili sve rođake


ma da, to je pravilno čitanje, a ne neko foliranje
isto ko onaj student kad je ostao bez kinte, ispušio mesto u studenjaku, a onda upadne u bedak pa overi babu...


Ту настаје проблем, не перципира се вредност песме, већ се траже метатекстуални моменти како би се силом инкорпорирали у дело.

То Вам је слично кад је постављено питање о бајци Три прасета -- што је у читавој бајци мушко друштво? И што се неко спушта баш кроз димњак -- аха, димњак је фалусни симбол. :) То је ниво интерпретације.

Или, оно -- Илијада је најбољи пример за геноцид -- Ахејсци су смишљено дошли да истребе Тројанце. То може да буде досетка, али није поента.
nurudin nurudin 02:12 10.03.2013

Re: o Albijanicu

Očigledno je da su oni učili u školi narodnu epsku poeziju, pa su zbog toga zastranili.


Биће да је због тога -- е, камо среће да су је читали.
aleksandarkarisik aleksandarkarisik 02:24 10.03.2013

Re: o Albijanicu

Neke knjige su jednostavno zastarele, nece neko dete iz "digitalne" generacije da se primi na Tomu Sojera i Tarzana, nema sanse,


Nisam siguran, a ako je stvarno tako, onda mi je stvarno žao te dece.
Jukie Jukie 02:28 10.03.2013

Re: o Albijanicu

nurudin
jezivi su! У Гримовим бајкама постоје још језивији призори. Треба ли их избацити?Или, то што Ивицу и Марицу умало не поједе зла вештица, и што их родтитељи оставе, или што зла краљица отера Снежану, а вук поједе баку и Црвенкапу -- зар то не остави трауме на децу?

Postoji na krstarici tema na kojoj su roditelji diskutovali baš o ovome

Inače mislim da deca do polaska u školu već umeju da razgraniče priču koja je sigurno fantazija (životinje koje govore) i priču koja je mogla stvarno da se desi, ali imaju problema sa sivim zonama (recimo ljudi koji se stvarno penju po visokim zgradama i ne padnu, ili nije sasvim jasno koji su napici čarobni i samo u pričama a koji su pravi, npr. sirup od koga prestaneš da kašlješ)

Roditelji i sami daju uputstva deci da ne uzimaju slatkiše od nepoznatih (Snežanina maćeha), ne ulaze u kuće i kola slatkorečivih nepoznatih ljudi (Ivica i Marica), ne daju informacije o članovima porodice i ne smucaju se okolo kada roditelji ne znaju gde su (Crvenkapa), i onda su te bajke namerno preuveličane da to bude deci i smešno i da znaju da je priča kobajagi, u smislu "vidi šašavu Snežanu, pa svako dete zna da ne smeš da uzimaš hranu koju te neko nepoznat na silu nabeđuje da uzmeš".

Te priče su i manje strašne od onoga što stvarno može da se desi deci koja ne obraćaju pažnju na pouke. Nije verovatno da će te neko (zla veštica koja živi u kućici od bombona) pojesti ako te prevari, ali je verovatno da će te silovati ili prodati za organe ili te nadrogirati da postaneš zombi, što se deci ne sme reći da se ne prestrave, i ona samo usvajaju jednostavnu poruku da ne veruju nepoznatima koji se prave da su dobri (od nepoznatih koji izgledaju zli će i sama da se sete da pobegnu) i nastavljaju relativno bezbrižno da žive.

E sad dolazimo do starije dece koja znaju da zli odrasli mogu da rade strašne stvari kao što su kasapljenje, i onda im se kroz nastavni plan prezentuju grafički prikazi krvavih scena koje su se verovatno stvarno i desile (nema zmajeva i pričljivih vukova, nego neki ludaci zazidaju živu ženu u most ili neko mačem iseče drugog čoveka na parčiće i ostavi) a ovamo ta ista deca navodno ne smeju da gledaju sitkome jer oni nisu za mlađe od 14 godina.
nurudin nurudin 02:31 10.03.2013

Re: o Albijanicu

aleksandarkarisik
Neke knjige su jednostavno zastarele, nece neko dete iz "digitalne" generacije da se primi na Tomu Sojera i Tarzana, nema sanse,


Nisam siguran, a ako je stvarno tako, onda mi je stvarno žao te dece.


Сагласан сам.
nurudin nurudin 02:36 10.03.2013

Re: o Albijanicu

Inače mislim da deca do polaska u školu već umeju da razgraniče priču koja je sigurno fantazija (životinje koje govore) i priču koja je mogla stvarno da se desi, ali imaju problema sa sivim zonama (recimo ljudi koji se stvarno penju po visokim zgradama i ne padnu, ili nije sasvim jasno koji su napici čarobni i samo u pričama a koji su pravi, npr. sirup od koga prestaneš da kašlješ)


Аман, читава књижевност је фантазија, између осталог -- па није то социологија која се бави девијантностима у друштву.

Postoji na krstarici tema na kojoj su roditelji diskutovali baš o ovome


Родитељима би било мало паметније да дискутују са децом о томе како је ваљано читати.
Jukie Jukie 02:54 10.03.2013

Re: o Albijanicu

Neke knjige su jednostavno zastarele, nece neko dete iz "digitalne" generacije da se primi na Tomu Sojera i Tarzana, nema sanse,

Nisam siguran, a ako je stvarno tako, onda mi je stvarno žao te dece.

Сагласан сам.


Za Tarzana ne znam, nisam čitao te knjige, u moje vreme je bilo mnogo igranih filmova i ona crtana serija (+ sličice) tako da je to ostala "moja" verzija Tarzana. Kasnije sam gledao igranu seriju koja mi se jako dopala. Mislim da je Tarzan nekako kao fantazija sa drugim planetama (on sreće neke čarobnice žene/mačke, preživelo selo Starih Rimljana itd.).

Kod Tome Savijera najveći problem razumevanju mislim da je arhaičan rečnik prevedenog teksta. Što se tiče doživljaja koje Toma S. ima u knjizi, ni ja nisam doživeo većinu tih situacija (iako bih u onome sa preprodajom ceduljica sa izrekama sigurno učestvovao da je postojalo) - nisam se vozio splavom, nisam bez odraslih bio na VRO tri nedelje a da svi misle da sam mrtav, nisam išao noću na groblje sa mrtvom mačkom, nisam se zavlačio u pećine, nisam vrteo pacove na kanapu iznad glave niti farbao tarabu, ali mi je bilo zabavno i razumeo sam šta je njemu u tome zabavno.

Šta znači "primati se", mislim da je takođe diskutabilno. Ja se nisam identifikovao sa seoskom decom iz Orlovi rano lete ili Družba Pere Kvržice iako su mi bili zanimljive sve "fore" koje su govorili (ne bih mogao sebe da zamislim kao jednog od likova u priči), ali jesam sa decom iz Tajno društvo PGC ili Tata ti si lud ili Bele kule (ove druge knjige imaju urbano okruženje). Jasno mi je kako se Mogli oseća, ali mi je Riki-tiki-tavi bliži.
Jukie Jukie 03:06 10.03.2013

Re: o Albijanicu

nurudin
Аман, читава књижевност је фантазија, између осталог -- па није то социологија која се бави девијантностима у друšтву.

Za odrasle jeste fantazija, za decu nije; oni stalno dobijaju uputstva i objašnjenja o svetu oko sebe, i ako lik u knjizi krene da nekakvim argumentima podržava neki stav deca neće umeti da prepoznaju kada neko širi ideološku propagandu. Da se vratimo na Tomu Savijera, ja sam bez shvatanja ironije progutao fusnote o tome kako ako neko ima psa ili sina, on se zove Bak Henderson, a ako ima roba on se zove Hendersonov Bak (tj. rob je manje važan od psa, nema prezime) i tako je mogao svašta da napiše i da samo klimam glavom jer usvajam gradivo.
Kasnije kad postaneš tinejdžer kreneš da se buniš protiv svega pa čak i dobrih saveta, tako da kako ćeš da se odnosiš prema pročitanom zavisi i od toga u kom stadijumu razvića nešto pročitaš/čuješ.
vladimir petrovic vladimir petrovic 09:47 10.03.2013

Re: o Albijanicu

Nurudin... Родитељима би било мало паметније да дискутују са децом о томе како је ваљано читати.

Tačno.
Manje je važno šta čitati od kako čitati.

Илијада је најбољи пример за геноцид -- Ахејсци су смишљено дошли да истребе Тројанце. То може да буде досетка, али није поента.


Ovde bih pomenuo i Platona.
Pošto je sada moderno pričati o seksualnom zlostavljanju dece, ima onih koji tvrde da najave pedofilije ima u nekim spisima Platona, skoro kao da je sve od njega počelo...

P. S.

Evo jednog (malo zakasnelog) francuskog humora povodom Osmog marta. Žena u kafani štipa konobara (ili gazdu) za zadnjicu, pa mu kaže da tog dana može sebi da dozvoli da bude nevaljala kao što su muškarci, he, he, he...



angie01 angie01 09:52 10.03.2013

Re: <SPAN>Re: o Albijanic<SPAN id=dtx-highlighting-item dtx-Highlight-BackgroundColor="lime">u</SPAN></SPAN>

Ви мешате две ствари -- моделе образовања, мишљења (когнитивно мишење) које је пожељно, и вредност уметничког дела -- уметничку вредност


ne mesam nista, samo nisam napisala 4 strane opservacije:)

ono sto sam rekla je- da treba paziti na uzrast pri odabiru literatura za citanje, a smatram da to u nasoj os nije dobro uradjeno- ja vam kazem kako deca sa toliko malo godina reaguju na neke stihove, a vi kazete, pa nije valjda vase dete ovako analiziralo-sustina je da su oni suvise mali za zidanje skadra u 4. osnovne,....tvrdim da bi pravilan izbor onoga sto se nudi deci kao obavezna literatura povecao ljubitelje citanja,...tvrdim da je gramatika koja se proucava u os- neprimereno obimna i teska-pa nece oni zato sto znaju da prepoznaju jotovanje i palatalizaciju, a tek one nove momente u gramatici,bolje da govore ili pisu-sto se i pokazalo, niti se na taj nacin uci jezik,mi forsiramo neku novogramatiku, kao sto hrvati forsiraju novogovor.

Kod nas se isto tako uci i strani jezik- citanje, prevod, gramatika- a niko ne zna da komunicira ni posle 4 godine ucenja!

U svetu se jezik uci komunikacijom, ucenjem fraza, idioma, pisanjem raznih oblika uradaka:)

To sto tvrdite da je srpski u rangu sa muzickim vaspitanjem, takodje nije tacno, jer vecina dece ide na privatne casove is srpskog, da bi mogli da dobiju zadovoljavajucu ocenu, a prakticno su nepismena- nije tajna sa koliko i kakvih reci se deca danas sporazumevaju!

...nisam nudila hari potera- koga ne vrednujem visoko- nego tolkina, velika je tu razlika.
angie01 angie01 10:04 10.03.2013

Re: o Albijanicu

tako da kako ćeš da se odnosiš prema pročitanom zavisi i od toga u kom stadijumu razvića nešto pročitaš/čuješ.


pa normalno-sad treba da se dokazuje, da u neverovatno isforsiranom programu u duhu nacionalnog, gde je najveci odabir iz raznih junackih, kosovskih i sl ciklusa-gle cuda,...gde prosto materija, pa i stil pisanja ne odgovaraju uzrastu kome je ponudjen, jedan od razloga zasto je maternji jezik postao problematican predmet i da ne doprinosi svrsi!

pa je l moze neke normalne lepe price, koje bi deci bile bliske po tematici i radnji, da nastavnik npr, motivise da svako napise nesto slicno,...kako se sve moze reci, opsati neka situacija, emocija,...kakvo bre vadjenje ociju- da bi deca od 11, 12 godina razumela sta?
highshalfbooze highshalfbooze 11:02 10.03.2013

Re: <SPAN>Re: o Albijanic<SPAN id=dtx-highlighting-item dtx-Highlight-BackgroundColor="lime">u</SPAN></SPAN>

...nisam nudila hari potera- koga ne vrednujem visoko- nego tolkina, velika je tu razlika.


Epske narodne pesme, u bilo kom društvu, su slušale generacije dece o kojoj govorite od svog postanka do danas. Ili od postanka sveta, pa do danas.
Tolkina i ne može da razume neko ko ne razume narodnu epsku poeziju. Tolkinovi junaci jesu potekli iz njegove mašte, ali se pisac nije rodio i odrastao u epruveti, već u svom epskom okruženju upijajući epska predanja (na ovaj ili onaj način) sa svog kulturnog prostora.

Ili, da uprostim, da nije epske proze i poezije, ne bi bilo ni Tolkina i Gospodara prstenova...
nurudin nurudin 12:59 10.03.2013

Re: o Albijanicu

isforsiranom programu u duhu nacionalnog


Реч је о предмету од националног значаја, па је и природно да доминанта буду дела националне књижевне баштине. С друге стране, бар кад је реч о књижевности у средњим школама -- подједнако су заступљена дела српске и светске књижевности.

gde je najveci odabir iz raznih junackih, kosovskih i sl ciklusa


Све окупно се од поменутих књижевних дела у ОШ и средњој ради десетак песама.
nurudin nurudin 13:02 10.03.2013

Re: <SPAN>Re: o Albijanic<SPAN id=dtx-highlighting-item dtx-Highlight-BackgroundColor="lime">u</SPAN></SPAN>

nisam nudila hari potera- koga ne vrednujem visoko- nego tolkina, velika je tu razlika.


А, која Толкинова дела деца читају сем Господара прстенова?
angie01 angie01 13:05 10.03.2013

Re: <SPAN>Re: o Albijanic<SPAN id=dtx-highlighting-item dtx-Highlight-BackgroundColor="lime">u</SPAN></SPAN>


А, која Толкинова дела деца читају сем Господара прстенова?



je l moze Hobit?
nurudin nurudin 13:10 10.03.2013

Re: o Albijanicu

Šta znači "primati se", mislim da je takođe diskutabilno. Ja se nisam identifikovao sa seoskom decom iz Orlovi rano lete ili Družba Pere Kvržice iako su mi bili zanimljive sve "fore" koje su govorili (ne bih mogao sebe da zamislim kao jednog od likova u priči), ali jesam sa decom iz Tajno društvo PGC ili Tata ti si lud ili Bele kule (ove druge knjige imaju urbano okruženje). Jasno mi je kako se Mogli oseća, ali mi je Riki-tiki-tavi bliži


То је ствар литерарног сензибилитета -- шта Вама више прија или одговара, али то није меродаван критеријум за оцењивање вредности књижевног дела.

Није поента књижевног дела у идентификацији, а још мање у "форама".
Нажалост, данас се памте само добре "форе", и ако их нема, онда се дело и не чита, нити се филм гледа, ма колико дело, филм или представа имали високе уметничке домете.
nurudin nurudin 13:12 10.03.2013

Re: <SPAN>Re: o Albijanic<SPAN id=dtx-highlighting-item dtx-Highlight-BackgroundColor="lime">u</SPAN></SPAN>

angie01

А, која Толкинова дела деца читају сем Господара прстенова?



je l moze Hobit?



Ја само питам је л' читају?

Пошто, очигледно више имате контакта са том узрастном групом.
angie01 angie01 13:14 10.03.2013

Re: o Albijanicu

Реч је о предмету од националног значаја, па је и природно да доминанта буду дела националне књижевне баштине.


nekako shvatam, da je nacionalni, a i svaki drugi znacaj pre ovladati dobro svojim maternjim jezikom, da ne ponavaljam vec napisano!

isto tako, da ponovim, posto nikako da taj detalj apsolviramo- moja glavna kritika, a i svih ostalih roditelja, na forumima, skoli, poslu, je neadekvatan izbor dela u odnosu na uzrast dece- je l mogu neka dela nasih pisaca, koja u sebi ne sadrze elemente koje smo vec pomenuli i to u nerazumljivoj varijanti sopstvenog jezika?!

pa nisam sigurna da je samo desetak pesama- do sada su radili mnogo vise, a samo u izboru lektire, bez tekstova u citanci u 6. os, sem dva naslova, svi ostali su zbirke ovakvih pesama!

volela bih da mi odgovorite, sta je to znacajno za tako malu decu od 10, 11, 12 godina i sta mogu da nauce i shvate iz pesme koju smo ovde uzeli za primer, sa kopanjem sopstvenih ociju?!
alselone alselone 13:15 10.03.2013

Re: <SPAN>Re: o Albijanic<SPAN id=dtx-highlighting-item dtx-Highlight-BackgroundColor="lime">u</SPAN></SPAN>

angie01


Kako hobit kad tamo ima onih zveri i odvratnih likova, otudjenih od ostatka naroda, punih mentalnih poremecaja, jedu presnu ribu i imaju dvojnu licnost.

To hoces da nasa deca citaju?
nurudin nurudin 13:17 10.03.2013

Re: o Albijanicu

Ovde bih pomenuo i Platona.
Pošto je sada moderno pričati o seksualnom zlostavljanju dece, ima onih koji tvrde da najave pedofilije ima u nekim spisima Platona, skoro kao da je sve od njega počelo...


Платон је иначе крив за све...:)

О Аристотелу да не говорим. :))
Изашла је једна, иначе изванредна књига, АРИСТОТЕЛ ИЛИ ВАМПИР ЗАПАДНОГ ПОЗОРИШТА -- препоручујем.
nurudin nurudin 13:20 10.03.2013

Re: o Albijanicu

Za odrasle jeste fantazija, za decu nije;


А, бајке су за децу фантазија, а за одрасле нису?
angie01 angie01 13:28 10.03.2013

Re: <SPAN>Re: o Albijanic<SPAN id=dtx-highlighting-item dtx-Highlight-BackgroundColor="lime">u</SPAN></SPAN>

To hoces da nasa deca citaju?


nikakv problem- ti svoje dete kad bude imalo 10 godina, nudi zidanjem Skadra, ja cu svoje Hobitom!
blogovatelj blogovatelj 16:40 10.03.2013

Re: <SPAN>Re: o Albijanic<SPAN id=dtx-highlighting-item dtx-Highlight-BackgroundColor="lime">u</SPAN></SPAN>

ono sto sam rekla je- da treba paziti na uzrast pri odabiru literatura za citanje


Dodao bih - i gledanje. Nikako im ne dozvoliti scene eksplicitnog seksa pre nego napune dvadesetjednu godinu.
Jukie Jukie 18:33 10.03.2013

Re: <SPAN>Re: o Albijanic<SPAN id=dtx-highlighting-item dtx-Highlight-BackgroundColor="lime">u</SPAN></SPAN>

alselone

angie01Kako hobit kad tamo ima onih zveri i odvratnih likova, otudjenih od ostatka naroda, punih mentalnih poremecaja, jedu presnu ribu i imaju dvojnu licnost. To hoces da nasa deca citaju?

Postoji domaća knjiga sličnog zapleta kao Hobit/Gos.prs., a zove se Aven i jazopas u zemlji vauka, glavni lik je dečak,
nurudin nurudin 19:06 10.03.2013

Re: o Albijanicu

volela bih da mi odgovorite, sta je to znacajno za tako malu decu od 10, 11, 12 godina i sta mogu da nauce i shvate iz pesme koju smo ovde uzeli za primer, sa kopanjem sopstvenih ociju?!


Прво -- очи су симбол, метафора нечег најважнијег и најсветијег, и не анализира се, бар се надам, чин копања очију -- сводите књижевност на патологију, ту се мимоилазимо.

Нисам компетентан да одговарам за ту узрастну групу, јер никада нисам радио са основцима -- позваније би биле колеге из ОШ да објасне који су васпитни, образовни и функционални циљеви -- јер су задати, и треба да се испоштују.
Прегледао сам на интернету, углавном је поменута песма избачена из новијих читанки, као и Зидање Скадра, а ако се обрађују, поента је у уочавању форме, лирског израза, и поимању некадашњих обичаја: да је брат највећа светиња. Стилска изражајна средства, поетски језик, метафоричност језика... Стилска и ритмична уједначеност песме -- и упознавање ученика са нашом књижевном баштином.

Ово су народне песме које се обрађују, посвећено је укупно седам часова од 180 на годишњем нивоу.
Народна песма: Највећа је жалост за братом
Породичне народне лирске песме (избор)
Обичајне народне лирске песме - свадбене (избор)
Народна песма: Смрт мајке Југовића.
Епске народне песме о Косовском боју (избор)
Народна песма: Марко Краљевић укида свадбарину
Епске народне песме о Марку Краљевићу (избор)
nurudin nurudin 19:09 10.03.2013

Re: <SPAN>Re: o Albijanic<SPAN id=dtx-highlighting-item dtx-Highlight-BackgroundColor="lime">u</SPAN></SPAN>

blogovatelj
ono sto sam rekla je- da treba paziti na uzrast pri odabiru literatura za citanje


Dodao bih - i gledanje. Nikako im ne dozvoliti scene eksplicitnog seksa pre nego napune dvadesetjednu godinu.


Имају Лазу Костића и Ленку, тачније Лазине интимне дневнике, о томе се говори пре 21. Да не говорим о Станковићу. Да избацимо и то?
nurudin nurudin 19:13 10.03.2013

Re: <SPAN>Re: o Albijanic<SPAN id=dtx-highlighting-item dtx-Highlight-BackgroundColor="lime">u</SPAN></SPAN>

Jukie
alselone

angie01Kako hobit kad tamo ima onih zveri i odvratnih likova, otudjenih od ostatka naroda, punih mentalnih poremecaja, jedu presnu ribu i imaju dvojnu licnost. To hoces da nasa deca citaju?

Postoji domaća knjiga sličnog zapleta kao Hobit/Gos.prs., a zove se Aven i jazopas u zemlji vauka, glavni lik je dečak,


Има их још много...

Сагласан сам ја око тога да треба реформисати програм, ту нема збора -- само нисам сагласан да се књижевна дела сведу на ниво патологије и политиканства, јер није поента у томе.

Знате, група људи је покушала да спали Булгаковљев музеј, јер је сматрала да проповеда сатанизам, тј. његов роман Мајстор и Маргарита. У томе је проблем, литературу не треба употребљавати и злоупотребљавати.
angie01 angie01 20:25 10.03.2013

Re: o Albijanicu

Прво -- очи су симбол, метафора нечег најважнијег и најсветијег, и не анализира се, бар се надам, чин копања очију -- сводите књижевност на патологију, ту се мимоилазимо.


pitanje se odnosilo na odredjeni uzrast, kome je to fakat ponudjeno-a koji to ne razume i sasvim drugacije dozivljava!

pa i materija iz nekih drugih oblasti je rasporedjena tako, da odgovara uzrastu i mogucnosti razumevanja!

Прегледао сам на интернету, углавном је поменута песма избачена из новијих читанки, као и Зидање Скадра, а ако се обрађују,


ne znam gde to tacno pise- jer se i dalje obradjuju i i dalje su u citankama- ova sa kopanjem ociju, citana je prosle nedelje na casu srpskog jezika u razredu mog deteta! Ja sam je i pomenula, posle reakcija dece, koje su pokazale da nije vreme za takvo stivo!

U formiranju programa svakako treba da ucestvuje i razvojni psiholog, moraju da se postave ciljevi- ali i da se prate ishodi!


slucajno sam pogledala deo emisije jutros na al dzaziri, gde su se, gle cuda, pozabavili ovom temom, jer i zemlje iz regiona imaju slicnu problematiku-suvise politike u programu maternjeg jezika-gospodja iz Hrvatske kaze, pa dobro to su srodni jezici-misli na srpski, hrvatski, bosnjacki, crnogorski- hebote, to bi bilo isto kao kada bi profesorka iz Spanije, rekla, kako ljudi u Meksiku, Kolumbiji, Argentini,...govore srodnim jezicima, ili da su jezici kojim se govori u Australiji, Kanadi, Americi, Engleskoj-srodni!
nurudin nurudin 21:28 10.03.2013

Re: o Albijanicu

pitanje se odnosilo na odredjeni uzrast, kome je to fakat ponudjeno-a koji to ne razume i sasvim drugacije dozivljava!


Обавеза наставника је да објасни, појасни и протумачи.

U formiranju programa svakako treba da ucestvuje i razvojni psiholog,


Сагласан. И још да додам -- и да планове раде људи који су у контакту са ученицима, као и уџбенике (или да их бар консултују), а не људи који нису "живог" ученика видели и никада крочили у учионицу (као предавачи).

moraju da se postave ciljevi- ali i da se prate ishodi!


Циљеви постоје, свакако. Ево неких од циљева:

Циљ наставе српског језика јесте да ученици овладају основним законитостима српског књижевног језика на којем ће се усмено и писмено правилно изражавати, да упознају, доживе и оспособе се да тумаче одабрана књижевна дела, позоришна, филмска и друга уметничка остварења из српске и светске баштине.

Задаци наставе српског језика:
 развијање љубави према матерњем језику и потребе да се он негује и унапређује;
 описмењавање ученика на темељима ортоепских и ортографских стандарда српског књижевног језика;
 поступно и систематично упознавање граматике и правописа српског језика;
 упознавање језичких појава и појмова, овладавање нормативном граматиком и стилским могућностима српског језика;
 оспособљавање за успешно служење књижевним језиком у различитим видовима његове усмене и писмене употребе и у различитим комуникационим ситуацијама (улога говорника, слушаоца, саговорника и читаоца);
 уочавање разлике између месног говора и књижевног језика;
 развијање осећања за аутентичне естетске вредности у књижевној уметности;
 развијање смисла и способности за правилно, течно, економично и уверљиво усмено и писмено изражавање, богаћење речника, језичког и стилског израза;
 увежбавање и усавршавање гласног читања и читања у себи (доживљајног, изражајног, интерпретативног, истраживачког; читањe с разумевањем, логичкo читањe) у складу са врстом текста (књижевним и осталим текстовима);
 оспособљавање за читање, доживљавање, разумевање, свестрано тумачење и вредновање књижевноуметничких дела разних жанрова;
 упознавање, читање и тумачење популарних и информативних текстова из илустрованих енциклопедија и часописа за децу;
 поступно и систематично оспособљавање ученика за логичко схватање и критичко процењивање прочитаног текста;
 развијање потребе за књигом, способности да се њоме ученици самостално служе као извором сазнања; навикавање на самостално коришћење библиотеке (одељењске, школске, месне); поступно овладавање начином вођења дневника о прочитаним књигама;
 поступно и систематично оспособљавање ученика за доживљавање и вредновање сценских остварења (позориште, филм);
 усвајање основних функционалних појмова и теоријских појмова из књижевности, позоришне и филмске уметности;
 упознавање, развијање, чување и поштовање властитог националног и културног идентитета на делима српске књижевности, позоришне и филмске уметности, као и других уметничких остварења;
 развијање поштовања према културној баштини и потребе да се она негује и унапређује;
 навикавање на редовно праћење и критичко процењивање часописа за децу и емисија за децу на радију и телевизији;
 подстицање ученика на самостално језичко, литерарно и сценско стваралаштво;
 подстицање, неговање и вредновање ученичких ваннаставних активности (литерарна, језичка, рецитаторска, драмска, новинарска секција и др.);
 васпитавање ученика за живот и рад у духу хуманизма, истинољубивости, солидарности и других моралних вредности;
 развијање патриотизма и васпитавање у духу мира, културних односа и сарадње међу људима.

(ово је баш за шести разред)

За сваку наставну јединицу постоје и појединачни циљеви.

Проблем је што су у једном предмету смештене три "целине": КЊИЖЕВНОСТ, ЈЕЗИК и КУЛТУРА ИЗРАЖАВАЊА. Кад се то раздвоји, бар на језик и књижевност (као два посебна предмета), биће боље.
angie01 angie01 21:56 10.03.2013

Re: o Albijanicu

И још да додам -- и да планове раде људи који су у контакту са ученицима, као и уџбенике (или да их бар консултују), а не људи који нису "живог" ученика видели и никада крочили у учионицу (као предавачи).


Ceo profesionalni vek vezan mi je mahom za izdavastvo udzbenika i u nasoj zemlji i u inostranstvu i odgovorno tvrdim da udzbenike treba da pisu nastvanici koji predaju, u tu grupu podrazumevam i uciteljice-imam dva primera uciteljica, koje su nastavne planove tako funkcionalno pripremile, da je to lepota jedna:)


За сваку наставну јединицу постоје и појединачни циљеви.


znam ja to, ali u praksi je to katastrofa jedna, a rezultat je potpuni promasaj-'naci da nesto ozbiljno nije uredu!

ps- kod nas u skoli se vecina ovih ciljeva svela na ozbiljno i detaljno maltretiranje gramatikom, kao da deca studiraju jezik, sa sve kontrolnim zadacima od po 14 pitanja, gde je 1/3 potpuno tacnih odgovora-jer je vecina pitanja sa nekoliko stavki, potrebna za dvojku!
hoochie coochie man hoochie coochie man 22:16 10.03.2013

Re: o Albijanicu

Ово су народне песме које се обрађују


I to bi trebalo ukinuti
I tu ima otkinutih glava, ruku i čega sve ne.
Posenbo brine to što je otavljen izbor nastavnicima, ko zna šta oni mogu izabrati.
Zato je stroga cenzura obavezna.
Samo ne znam šta bi ostalo?
Valjda ništa, valjda ništa ne treba ni da ostane.

Epske pesme, sa sve krvoliptanjem i vađenjem utrobe, kod generacija koje su ih čitale, slušale, do sada ne ostaviše neke strašne posledice, mora biti da su te generacije dece bile pametnije, pa su ih pravilno razumevale i u tom uzrastu.
Ova deca sad su valjda glupa pa ne mogu u tom uzrastu da shvate simboliku, već verovatno odmah zamišlju scenu u kojoj neka žena nožem sebi vadi oči a krv lipti na sve strane, ili scenu ukojoj je mama uzidana a njena beba plače gladna.

I ja sam te pesme čitao kao klinac, ali mi se takve scene nikada nisu javlajle, sad da li sam bio previše glup ili previše pametan ko će ga znati.
Ali biće da sam kao i ogromna večina dece, i tad i sad, bio samo normalan.
milivoje_bg milivoje_bg 22:18 10.03.2013

Re: o Albijanicu

angie01
Nece,


gud for ju!

...deca od 9, 10, 11,... godina nisu za takve prikaze, niti ih razumeju, niti su im zanimljivi-dapace, jezivi su! Samo su primorani da ih uce i to je to!

isto tako nisi ucio taj obim gramatike u osnovnoj, sada je otprilike nivo gimnazije sa svim besmislenim izmenama i dopunama prebacen u osnovnu skolu-deca se slabo izrazavaju, ali zato moraju do u tancine seciraju gramatiku.

Брате, ала се ти пренемажеш !
Можда би још боље било, следећи твоју логику, да деца гледају, не до 16-те, него цео живот, цртане филмове -- како им не би био хаос у глави.
tasadebeli tasadebeli 00:01 11.03.2013

Re: <SPAN>Re: o Albijanic<SPAN id=dtx-highlighting-item dtx-Highlight-BackgroundColor="lime">u</SPAN></SPAN>

angie01
To hoces da nasa deca citaju?nikakv problem- ti svoje dete kad bude imalo 10 godina, nudi zidanjem Skadra, ja cu svoje Hobitom!


Не издржах, морао сам да се умешам...

Не ради се граматика матерњег језика да би се читавог живота памтили називи гласовних промена или врсте зависних реченица. Зашто бисмо то памтили када ионако знамо да говоримо матерњи језик сви, мање или више правилно, а и оно што спада у дијалекатске варијетете може само да допринесе лепоти тог нашег језика (Погледајте само како су то паметно користили својевремено Сремац, Матавуљ, Станковић, Црњански,...)

Дакле, граматичке називе и принципе функционисања језика на часовима српског деца уче пре свега зато што се навикавају на одређени модел логичког мишљења и зато што на тај начин уче како да размишљају. (Језик је одраз нашег поимања стварности, зар не? То је она форма кроз коју нам наш мозак исказује како перцепира садржаје из спољног света.) Слична је ствар и са математиком. Радећи матиш на часовима, сви смо се ми учили како да размишљамо, а не да бисмо пошто-пото памтили сваку наставну јединицу са тих часова. Дакле, "ситна цревца" везана за граматику треба да памте само овакви као ја који су наставили да се читавог живота баве језиком и језичким питањима, а за све оне остале циљ учења граматике кроз школовање биће досегнут тиме што ће бити оспособљени за говорну и писану комуникацију у коју ће, као део опште културе, унети и оно што су по аутоматизму усвојили као правило за коришћење матерњег језика. И то су они разлози због којих српски језик и математика као школски предмети представљају образовни темељ на који се надограђују сви остали предмети.

Е, сад, зашто је градиво граматике тако распоређено кроз 12 година учења у основној и средњој школи, то је већ друго питање. Тиме ми само стајете на муку. Борим се са тим свих ових мојих 20 година рада у просвети и не видим никаква побољшања. Напротив, наши прописивачи програма као да се труде да и наставницима и деци само отежају читаву ствар. И ту је Енџи у праву када каже да би уџбенике (а ја додајем и програме) за школе требало да пишу и састављају само они људи који имају дугогодишње искуство рада у учионици. Али, како вам то рече Енџи, код нас пракса није таква. На том пољу постоје интересни кланови и групице, велики се новац обрће продајом уџбеника, и тим клановима и групицама на памет не пада да на то поље припусте неке друге, ма колико тај корак био велики напредак у нашој просвети. Зато и јесмо ту где смо сада са таквим школским програмима.

Већ сам то помињао на једном блогу... Пре шест година, када је прва генерација пошла у пети разред основне по новим и реформисаним програмима са којима нам је обећано и растерећење градива, могли сте мене да видите како ходам по ходницима школе као дух Хамлетовог оца и мрмљам себи у браду:"Не дам часове утврђивања градива, не дам часове утврђивања градива..." Тих дана сам слушао тадашњу заменицу министра просвете, Милку Андрић, како у изјави за телевизију каже да су програми максимално растерећени. А ја код куће чупам косу покушавајући да направим себи годишње и месечне планове јер то њихово растерећење изгледа овако: из читанке избацили 11 текстова, убацили 18 нових; имперфекат и плусквамперфекат из седмог спустили у шести ратред; у петом разреду објаснити клинцима такву апстракцију као што је лирски субјекат (који они увелико бркају са граматичким субјектом) итд. итд. Изјава госпође Андрић је очигледно имала дневнополитичку употребу, бирачи су у том тренутку били задовољни јер су мислили да ће њиховој деци бити сада лакше у школи, а једини који су ту извукли дебљи крај су клинци по школама и њихови наставници јер се деценијама врти једно те иста лицемерна прича.

Енџи, твоје дете изгледа има амбициозну учитељицу. Зидање Скадра је у програму за пети разред, а не за четврти разред. Кад смо већ код епских народних песама (и народне књижевности уопште), треба да имаш у виду да су оне у градиву за школу између осталог и због своје језичке компоненте, али и универзалних вредности које се налазе у њима. Ми, на жалост, због те наше тужне и тешке историје живљења на овим просторима нисмо могли да имамо свог Шекспира, Молијера, Гетеа, браћу Грим,... Али нам је зато остала та народна књижевност (не заборави да је она настајала као усмена творевина) која спада у врхунце светске књижевности. Е, па ако мали Енглези и Американци сецирају свог Шекспира по школама до најситнијих појединости, зашто не бисмо то и ми радили са нашим епским и лирским народним песмама у српским школама. Уосталом, зашто би Шекспиров Хамлет био примеренији за читање неком клинцу него Зидање Скадра? И то је језик који није баш близак савременом енглеском језику, а по садржају је много гори од било које епске народне песме. Побогу, главном јунаку стриц убија оца, а онда се секса са његовом мајком! ("Размишља тако Хамлет како то његов стриц целу ноћ худу држи на уду госпођу Гертруду..." - Миљенко Жуборски). Скаредно, зар не?

Најлакше је тако из књижевног дела ишчупати само појединачне слојеве и користити их у расправи. Али књижевно дело није ни тако једноставно ни тако једнострано да бисмо га тумачили само кроз тај један слој. Хоћу да ти кажем, Енџи, да није уопште у питању сама песма Зидање Скадра. У питању је начин на који ће неко ту епску народну песму представити клинцима од 11-12 година. Веруј ми, знам шта причам после 20 година стажа у школи. Уосталом, неко ти лепо рече у једном коментару: ко није разумео народне епске песме, неће разумети ни Толкина. Баш због тога ја и мислим да је Толкин толико омиљен међу Србима и Српчићима.
angie01 angie01 10:09 11.03.2013

Re: <SPAN>Re: o Albijanic<SPAN id=dtx-highlighting-item dtx-Highlight-BackgroundColor="lime">u</SPAN></SPAN>

prvo, taso,,

drugo- aman bre vise- s'a opservirate znacaj epske poezije-to nije sporno, sporan je razred u kome se proucava, sto se svake godine iznova dokazuje, 'naci, je l moze u osmom,umesto u petom i setom?!Pogledajte onolike rasprave na sl temu na raznim forumima-prosto ne odgovara uzrastu, ako je cilj da se usvoji i razume, menjaj uzras u kome nudis!

trece- ne znam da l se Sekspir izucava sa 10, 12,...al priznacete da je stilski bar upakovan "neznije", od dva vrana gavrana sto u kljunu nose ruku odsecenu do lakata, koju bacaju majci u krilo,...

...tu je pojnt u onome sto Jukie kaze- ja imam iskustva sa skolama u drugim zemljama i tamo veoma vode racuna o godistu kada se sta i kako izucava.

Zuborski je tzcar!:)

ljubim te zbog- nedamcasoveutvrdjivanjagradiva, to je kljucni problem u os- a za misljenje o tome ko treba grama u sitna crevca, tek specijalno!:)
tasadebeli tasadebeli 15:45 11.03.2013

Re: <SPAN>Re: o Albijanic<SPAN id=dtx-highlighting-item dtx-Highlight-BackgroundColor="lime">u</SPAN></SPAN>

angie01
prvo, taso,


Прво, ја не знам да ставим ово срце као ти, па зато само .

Ма да, ту си у праву! Итекако је битан узраст! Ту се слажемо. Најбољи ти је пример Хасанагиница. И дан данас муку мучим како да петаку објасним зашто се Хасанагиница стидела да оде да обиђе рањеног мужа у шатору. А ту исту песму ионако раде после опет на другој години средње школе кад је много примеренија узрасту и лакше је објаснити односе у патријархалној породици и економску зависност жене оног доба итд.

У једном коментару горе Нурудин лепо рече да треба раздвојити наставу књижевности од наставе језика и наставе посвећене култури изражавања. Та идеја је стара барем 25 година, а вероватно и више. Сећам се да смо о томе расправљали још док сам био студент. И ево, ништа од тога ни данас. А вероватно неће ни бити још дуго јер би онда требало ангажовати нове људе (и платити их!), а то ова држава не може и неће да учини.

Ееее,.. А ја сам као усмерењак у Земунској гимназији, на смеру култура и информација, занимање коректор-инокоректор, имао недељно одвојене часове: 3 часа књижевности, 4 часа правописа (тј. сува граматика по Стевановићу и правописна питања), 2 часа проучавање књижевног дела, 2 часа коректуре, 2 часа историје библиотекарства и штампарства. И то све са различитим професорима. Уживали смо и ми и ти професори. Зато и тврдим да бисмо раздвајањем наставних целина, које су сада све подведене под српски језик и књижевност, добили много квалитетнију наставу на тим часовима. Ево, ја се одма' пријављујем за наставу језика и граматике, а ко воли појезију, нека се бави тиме и нека рецитује, занесено гледајући кроз прозор, "како облаци плове као мртви кучићи низ реку".
nurudin nurudin 16:16 11.03.2013

Re: <SPAN>Re: o Albijanic<SPAN id=dtx-highlighting-item dtx-Highlight-BackgroundColor="lime">u</SPAN></SPAN>

Не издржах, морао сам да се умешам...


Лепо је што сте се умешали. :)

Што се Зидање Скадра тиче, ни ја не нађох да се обрађује у четвртом, али чекао сам неког да то потврди. То што учитељице раде на своју руку, то је већ други проблем...

Недавно је једна тражила од ученика да одреде имнески део предиката...

О утврђивању да не причамо, готово да не постоји... Таква ситуација је и у средњим школама, сви се хватамо за главу.
nurudin nurudin 16:22 11.03.2013

Re: <SPAN>Re: o Albijanic<SPAN id=dtx-highlighting-item dtx-Highlight-BackgroundColor="lime">u</SPAN></SPAN>

Ееее,.. А ја сам као усмерењак у Земунској гимназији, на смеру култура и информација, занимање коректор-инокоректор, имао недељно одвојене часове: 3 часа књижевности, 4 часа правописа (тј. сува граматика по Стевановићу и правописна питања), 2 часа проучавање књижевног дела, 2 часа коректуре, 2 часа историје библиотекарства и штампарства. И то све са различитим професорима. Уживали смо и ми и ти професори.


Ово звучи као aura aetas. :)
angie01 angie01 17:23 11.03.2013

Re: <SPAN>Re: o Albijanic<SPAN id=dtx-highlighting-item dtx-Highlight-BackgroundColor="lime">u</SPAN></SPAN>

Што се Зидање Скадра тиче, ни ја не нађох да се обрађује у четвртом, али чекао сам неког да то потврди.


sta god da ti potvrdi taj neko, da l je 10 ili 11 godina-nije pravo vreme!


И дан данас муку мучим како да петаку објасним зашто се Хасанагиница стидела да оде да обиђе рањеног мужа у шатору. А ту исту песму ионако раде после опет на другој години средње школе кад је много примеренија узрасту и лакше је објаснити


evo- to je sustina!...kao i ono za preobimnu i pretesku gramatiku- a pri tome osnovne stvari skljocaju-daj brate u osnovnoj postavi temelje dobro & solidno poguraj, pa posle u srednjoj ce lakse ici nadogradnja!

ps- ako je cilj, da deca nauce svoj jezik, zavole ga i usvoje umeca pravilne komunikacije i pisanja, i jos da nauce, razumeju i zavole, ( barem da shvate kulturni znacaj)i epske poezije, onda strategija ka tom cilju mora da bude adekvatnije osmisljena, sa sve uzimanjem u obzir i onoga sto je receno u klipu koji je nurudin postavio, jer prosto je drugacije vreme i ne mozes ti vise na isti nacin da animiras decu!
hajkula1 hajkula1 09:49 09.03.2013

Posle svega

Осло – Шведска и норвешка национална телевизија емитовале су документарни филм о Сребреници „Град који је жртвован“. Документарац норвешког редитеља Оле Флиума даје другачију верзију догађаја у Сребреници, наглашавајући да је то био сукоб две војске после злочина над Србима у Кравицама. Бошњаци, који живе у овим скандинавским земљама, огорчени су емитовањем негативних филмова о њима и већ неколико дана петицијама покушавају да забране даља приказивања.

Документарац „Град који је жртвован“ приказан је на телевизији СВТ2 у Шведској, а пре тога у Норвешкој. Филм даје другачији поглед на догађаје у Сребреници, а аутор тврди да се у том месту није десио масакр већ легитимни оружани сукоб српских снага са „муслиманским одметницима“ који су „извршили покољ над српском нејачи“ у Кравицама.

Према тврдњи норвешког редитеља, муслимани су злочином у Кравицама изазвали оправдани револт Срба, а број сребреничких жртава није како се говори у БиХ.

У Норвешкој је емитован још један документарац који муслимане из БиХ ставља у негативан контекст. „Трагови из Сарајева“ открива да су се у БиХ тренирали терористи који су напали Америку 2001. године и да је Војска Републике Српске бомбардовала Сарајево да би поубијала терористе у њему.
.............................................


Dr Edvard Herman: Ćute o masakru nad Srbima u Srebrenici

Poznati pisac, ekonomista i analitičar tvrdi da je istina o Srebrenici drugačija od one koju forsiraju zapadna politika i mediji

MOSKVA - Poznati pisac, ekonomista i analitičar dr Edvard Herman tvrdi da je istina o Srebrenici mnogo drugačija od one koju forsiraju zapadna politika i mediji i navodi da su mnogi bošnjački borci, koji su nastradali u borbama, sahranjeni kao "žrtve genocida", te da brojne srpske žrtve pre 1995. godine niko i ne pominje.

- "Pokolj u Srebrenici" obično stavljam pod znake navoda, jer je u Srebrenici bilo mnogo krvavih ubistava pre jula 1995. Muslimani - paravojne snage iz Srebrenice masovno su ubijali Srbe. Prema različitim podacima, više od 150 srpskih sela je sravnjeno sa zemljom - navodi Herman.

Podaci govore o tome da su 2.383 srpska civila ubijena od 1992. do jula 1995. godine - napominje Herman i ističe da je to "prvi talas pokolja u Srebrenici". A tek zatim je došao jul 1995. godine. U intervjuu za "Glas Rusije" Herman navodi da su u julu te godine srpske snage zauzele Srebrenicu.

- Ubijeno je od 500 do 1.000 ljudi. Poginulo je dva puta manje ljudi u poređenju sa prethodno ubijenim Srbima - rekao je Herman.

[url=http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/aktuelno.292.html:418238-Dr-Edvard-Herman-Cute-o-masakru-nad-Srbima-u-Srebrenici][/url]




POSLANIK u parlamentu Švajcarske Donatelo Pođi upozorava da su se u Srebrenici desili zločini, ali da se samo jedan malo razlikuje od zvanične verzije: žrtve su bili Srbi - 3. 280 osoba o kojima postoje jasni podaci, od kojih čak 70 odsto civila! On ističe da su mnoga dešavanja na Balkanu devedesetih godina prošlog veka bila deo propagande i posebno ukazuje na činjenicu da su velike srpske žrtve u Srbrenici i na Kosmetu prećutane na Zapadu.

On je u novinama "Lšiponione" objavio tekst "Srebrenica - kako se zaista zbilo", napisan na osnovu knjige Aleksandra Dorina i Zorana Jovanovića, i preporučio je svima, uključujući i neke eks-sudije, naglašavajući da se stvari nisu desile baš onako kako je neko pokušavao (i kako i dalje pokušava) da ih predstavi. Pođi navodi da su sve srpske žrtve u Srebrenici ubijene i masakrirane između 1992. i 1995. godine, da imaju svoje ime i prezime i sve su registrovane.

Onaj drugi masakr, nad muslimanima, sadrži mnoge "tamne strane" - u pogledu ukupnog broja žrtava otkriveni su mnogi lažni podaci, kao i žrtve koje nemaju nikakve veze sa Srebrenicom. To je bio nesumnjiv pokušaj da se uhvati u zamku srpska komponenta i sa naknadnom rekonstrukcijom komandne odgovornosti dođe do tadašnjeg predsednika SR Jugoslavije Slobodana Miloševića.

Istina o Srebrenici nije ni versko pitanje, ni pitanje interpretacije, već pitanje činjenica koje su sistematski zataškavali i cenzurisali muslimanski političari, zemlje članice NATO i zapadni mas-mediji - zaključuje Pođi.

Uspela obmana

Pođi podseća da je Srebrenica mali gradić - smešten u BiH, a veštački ga je stvorio NATO. To je bila enklava na srpskoj teritoriji, u kojoj su do sredine 90-ih živeli većinom muslimani. Srebrenica je naizgled bila "zaštićena zona", demilitarizovana i uz vojno prisustvo NATO. Ali Srebrenica je u isto vreme poslužila i za strašne etikete, pa i neistine koje su se ticale priča o "genocidu, etničkom čišćenju, masovnim silovanjima - a sve to se pokazalo veoma efikasnim za obmanjivanje javnosti.
.............................................


BIJELJINA - Ibrahim Mustafić jedan od osnivača SDA iz Srebrenice:

Najmanje između 500 i 1000 Bošnjaka iz Srebrenice ubijeno je od sunarodnika tokom proboja ka Tuzli u julu 1995. godine, zato što su postojali spiskovi onih koji "ni po koju cijenu ne smiju živi da se dokopaju slobode", izjavio je jedan od osnivača SDA iz Srebrenice Ibran Mustafić.

On je rekao da je o spiskovima "nepodobnih Bošnjaka" znalo muslimansko rukovodstvo sa Alijom Izetbegovićem na čelu, a da mu je postojanje ovakvog spiska potvrdilo više desetina ljudi.

"Najmanje 10 puta sam to čuo i od nekadašnjeg načelnika policije Hakije Meholjića. Međutim, ne bi me iznenadilo da slaže da to nije rekao", naveo je za "Vesti" Mustafić, koji je dugogodišnji član Organizacionog odbora za obilježavanje događaja u Srebrenici.

Prema njegovim riječima, spisak je pravila srebrenička mafija, usko vojno i političko rukovodstvo u Srebrenici, koje je od 1993. godine bilo "gospodar života i smrti".

"Da sam mogao da sudim Naseru Oriću u Hagu, ja bih mu za zločine nad Srbima presudio najmanje 20 godina zatvora. Ali, za zločine nad sunarodnicima presudio bih mu najmanje 200. 000 godina. On je najodgovorniji što je Srebrenica postala najveća mrlja u istoriji čovječanstva. On je i 1993. godine, kada je ova enklava umalo osvojena, pobjegao iz Srebrenice. Pobjegao je i 1995. godine", rekao je Mustafić.

On je napomenuo da su zločin u Srebrenici dogovorili Izetbegović i tadašnji predsjednik SAD Bil Klinton.

"Srebrenica je apsolutno dogovorni genocid između međunarodne zajednice i Alije Izetbegovića, odnosno između Izetbegovića i tadašnjeg predsjednika SAD Bila Klintona. Zato je za mene mnogo veći zločin od onog počinjenog jula 1995. godine bio trenutak kada je u Memorijalni centar zakoračio Bil Klinton. To je bio trenutak kada se zločinac vratio na mjesto zločina", rekao je Mustafić.

On je istakao i da postoje velike manipulacije imenima žrtava u Srebrenici. "Znam da je na tom spisku otac koji je izgubio sina, s tim što sina uopšte nema među ubijenim ili nestalima. Slično je i sa čovjekom koji je umro u Holandiji, a vodi se u grupi nestalih. Mnogi su se na to odlučivali zato što nisu imali sredstava za život ili uopšte nisu imali radni staž. Drugo, Srebrenica je od 1993. do 1995. godine bila demilitarizovana zona. Pa, otkuda onda toliko boraca invalida", zapitao je Mustafić.

On smatra da se veoma teško može utvrditi tačan broj ubijenih i nestalih u Srebrenici.

"Veoma teško, zato što je Srebrenica odavno predmet manipulacija, a glavni manipulator je Amor Mašović koji je planirao da na žrtvama Srebrenice živi narednih 500 godina. Međutim, tu su i mnogi drugi iz Izetbegovićevog okruženja koji su još od ljeta 1992. godine krenuli u provođenje projekta po kome je jedino bitno da se prikaže što više bošnjačkih žrtava", naglasio je Mustafić.





nurudin nurudin 10:25 09.03.2013

Re: Posle svega

Srebrenica odavno predmet manipulacija


То је најтужније. Сребреница требе да буде опомена.

Оваква врста сензационализма у којој се користе и литерарни аргументи је просто недопустива.
Није људски.
ivana23 ivana23 20:41 09.03.2013

Re: Posle svega

Norveski film - Srebrenica, izdani grad

highshalfbooze highshalfbooze 10:52 09.03.2013

Maloumnici

Ne bi bilo loše da ljudi koji pišu ovakve tekstove imaju malo više literarnog obrazovanja, za početak sasvim dovoljno.


To je ona ekipa koju plaćaju da se izvinjava u ime cele nacije. Sada rade na otkrivanju naših genocidnih korena.
hajkula1 hajkula1 12:15 09.03.2013

Re: Maloumnici

highshalfbooze
Ne bi bilo loše da ljudi koji pišu ovakve tekstove imaju malo više literarnog obrazovanja, za početak sasvim dovoljno.


To je ona ekipa koju plaćaju da se izvinjava u ime cele nacije. Sada rade na otkrivanju naših genocidnih korena.



I onda kada neko doktorira na čuvenom berlinskom univerzitetu koji je dao 29 nobelovaca, na temi da nad Srbima u II svetskom ratu u NDH nije izvršen genocid, a struka, institucije, ne reaguju.
nurudin nurudin 18:48 09.03.2013

Re: Maloumnici

highshalfbooze
Ne bi bilo loše da ljudi koji pišu ovakve tekstove imaju malo više literarnog obrazovanja, za početak sasvim dovoljno.


To je ona ekipa koju plaćaju da se izvinjava u ime cele nacije. Sada rade na otkrivanju naših genocidnih korena.


То је смешно -- геноцидни корени? Ако је то била намера ауторке, онда је заиста ружно и смешно.

Искрено, нисам на основу текста скапирао да је била намера да се открију геноцидни корени. Ауторка је текстом, оваквим какав је, више проговорила о себи. Ако је намера текста да мири некога, ово је погрешан пут.
nurudin nurudin 18:50 09.03.2013

Re: Maloumnici

hajkula1
highshalfbooze
Ne bi bilo loše da ljudi koji pišu ovakve tekstove imaju malo više literarnog obrazovanja, za početak sasvim dovoljno.


To je ona ekipa koju plaćaju da se izvinjava u ime cele nacije. Sada rade na otkrivanju naših genocidnih korena.



I onda kada neko doktorira na čuvenom berlinskom univerzitetu koji je dao 29 nobelovaca, na temi da nad Srbima u II svetskom ratu u NDH nije izvršen genocid, a struka, institucije, ne reaguju.


Ко је докторирао?
highshalfbooze highshalfbooze 19:19 09.03.2013

Re: Maloumnici

Ауторка је текстом, оваквим какав је, више проговорила о себи.


Svako svojim tekstom govori o sebi, naravno.
hajkula1 hajkula1 01:13 10.03.2013

Re: Maloumnici

nurudin
hajkula1
highshalfbooze
Ne bi bilo loše da ljudi koji pišu ovakve tekstove imaju malo više literarnog obrazovanja, za početak sasvim dovoljno.


To je ona ekipa koju plaćaju da se izvinjava u ime cele nacije. Sada rade na otkrivanju naših genocidnih korena.



I onda kada neko doktorira na čuvenom berlinskom univerzitetu koji je dao 29 nobelovaca, na temi da nad Srbima u II svetskom ratu u NDH nije izvršen genocid, a struka, institucije, ne reaguju.


Ко је докторирао?


Немачки историчар Александер Корб на Хумболтовом Универзитету у Берлину с највишом оценом summa cum laude одбранио је докторску тезу из области историјских наука под насловом „У сенци светског рата. Масoвно насиље усташа над Србима, Јеврејима и Ромима“. Његове радикално нове тезе гласе:
1. у тадашњој хрватској држави 1941–1945. „није се догодио геноцид над Србима“;
2. клерикална компонента (хрватски католички клир и Ватикан) „није играла никакву битну улогу“ при масoвном насиљу над Србима у хрватској држави 1941–1945, тако да је и насилно покатоличавање Срба имало „искључиво секуларни карактер“. ...
Владимир Умењић


Slučajno sam na google naišla na baš ovaj komentar, komp mi je šklopocija, spor, pa me mrzelo da tražim, a ima ih još. Ima još tekstova, lepila sam na temi kod novog blogera Nikole Jovanovića - Poreklo sukoba.

I moj osvrt na komentare jednog blogera koji je pokušao da me demantuje i nekim citatima iz te disertacije - knjige, a u stvari je time potvrdio moje tvrdnje.


Moj tekst
Počela je priča o negiranju genocida nad Srbima u NDH. O doktorskoj disertaciji na tu temu. O nagradi koja je novoustanovljena i doktorant je prvonagrađeni.
Iz doktorske disertacije onda sledi i tekst koji si citirao kojim prilično oslobađa odgovornosti, da ne kažem krivice, Nemački Rajh

(citirani tekst sam prevela) - *jer su se ustaše prilično emancipovale od ... (mentora?) Nemačkog Rajha. I sledi da se **ne može proučavati holokaust u Istočnoj i Jugoistočnoj Evropi a da se ne proučava i progon drugih grupa. Cilj nacionalističkih milicija je bio etničko čišćenje svoje domovine, i u tom pogledu Jevreji su bili samo jedna od nekoliko ciljnih grupa. --(kraj citata)

Moj komentar citiranog
Čovek je stvarno zaslužio disertaciju, jer ubija više muva jednim udarcem, što odgovara onima koji ga nagrađuju i ...
*Em abolira Nemački Rajh, a usput** se malo igra i procenama-brojkama. Jevreje pomera u ravan sa nekoliko ciljnih grupa (u Nemačkoj je kažnjivo negiranje holokausta nad Jevrejima) elegantno.
Žrtve isparavaju tj brojke u statističkim podacima

Da potkrepim tvrdnju da su najveće žrtve Sloveni, nije mi trenutna tema a glupost je da pominjem hrvatski katolicizam kad su i Poljaci katolici.

Mislim da je usmeravanje pažnje pa onda svođenje analize na, da je Aleksander Korb Nemac koji mrzi Srbi odnosno Nemac koji voli Hrvate ali i negiranje toga, gotovo isto presipanje iz šupljeg u prazno.

Disertaciju ne mogu da posmatram van istorijskog konteksta. Nemci su imali cilj u oba svetska rata. Nemci i sada imaju cilj.

Gde su Srbi u odnosu na to? Posmatrači, statisti, kolateralna šteta, prepreka na putu, nečije marionete...?

Ako nije bilo genocida u NDH nad Srbima u II svetskom ratu, Srbi nisu imali izgovor da postavljaju barikade po i oko Krajine zbog odbrane...

.................................


Mali osvrt na umešana lica oko ove disertacije:

- Aleksander Korb nemački istoričar doktor nauka, predavač u Lankasteru i direktor centra za studije holokausta i genocida

- na Humboltovom Univerzitetu u Berlinu, (čuveni univerzitet dao 29 nobelovaca) sa najvišim ocenama odbranio disertaciju

- je prvi dobitnik međunarodne nagrade 'Andrej Mitrović' koju dodeljuje Fondacija za podržavanje nemačko-srpskih privrednih i kulturnih odnosa 'Mihael Žikić', sa sedištem na Univerzitetu u Bonu,

- Rad će biti objavljen u Hamburgu

- nagradu će uručiti profesor Ditmar Dalman, predsednik Fondacije i profesor istorije Istočne Evrope na tamošnjem Univerzitetu.

- za nagradu su ga prijavili mladi istoričari koji su doktorirali u Beču, Berlinu, Bernu, Lajpcigu i Beogradu.

Vidiš kako se to radi.

Ajde sada neki istoričar za 50 godina da pobija Aleksanderov rad, kada ima ovakvu validaciju?
U međuvremenu će se još svašta dešavati.


PS
Ko zna da su nas Nemci nešto uslovljavali pre par godina, jer nećemo da im predamo/ da sudimo (tada još živom, ne znam sada) Bošku Buha, bombašu pioniru iz II svetskog rata. Njega su proglasili za ratnog zločinca.





nurudin nurudin 02:15 10.03.2013

Re: Maloumnici

PS
Ko zna da su nas Nemci nešto uslovljavali pre par godina, jer nećemo da im predamo/ da sudimo (tada još živom, ne znam sada) Bošku Buha, bombašu pioniru iz II svetskog rata. Njega su proglasili za ratnog zločinca.


Е, то су примери накарадног ишчитавања и историје, а и књижевности.


Хвала Вам!
yugaya yugaya 12:40 09.03.2013

netačno

Lani je na šalter Vlade Srbije s popustom od 50 odsto istovario 8.400 bukvara, čitanki i gramatika srpskog jezika za srpsku dijasporu, koji će se deliti u privatnim školama i crkveno-školskim opštinama.


Udžbenici su prvenstveno namenjeni državnim školama u okolnim državama u kojima se odvija nastava na manjinskom srpskom nastavnom jeziku/ nastava na većinskom jeziku sa elementima manjinske kulture i maternjeg manjinskog srpskog jezika.

Napredak u nastavi srpskog jezika kao manjinskog maternjeg jezika u Mađarskoj od pre oko sedam godina,od kada su ti kompleti udžbenika počeli redovno da stižu za svu decu i na vreme je ogroman - dupliran je broj dece koja dolaze iz porodica gde se ne govori srpski jezik nekoliko generacija unazad uopšte, koja ga nauče i nastavljaju školovanje na manjinskom srpskom jeziku u višim razredima osnovne škole (do sada je većina njih zbog neadekvatnog sticanja znanja jezika, koje je dobrim delom bilo i posledica štapa i kanapa i kupusara od skripti i fotokopija, prelazila u škole na većinskom jeziku u petom, sedmom razredu. U Albaniji je sveže obnovljena nastava srpskog jezika upravo zahvaljujući donaciji udžbenika i nastavnih sredstava).

hajkula1 hajkula1 13:22 09.03.2013

O jednostranosti ima još


[url=http://facebookreportermonitor.wordpress.com/2012/07/01/%D1%83-%D0%B1%D0%B5%D0%B][/url]


28. јуна у Минску, Министарство унутрашњих послова, одељење за странце Белорусије одобрило је политички азил Т. Д., мајору француске војно-обавештајне службе ДРМ.
Одмах је у јавност саопштено да је са собом донео доказе о догађајима у Сребреници и о томе да је масакр невиних људи организован од стране ЦИА, МИ6 и француске ДРМ, а преко паравојних формација које су биле директно под њиховом контролом, а Војска Републике Српске и Ратко Младић над њима није имао никакву контролу, нити било ко из Главног Штаба ВРС. У јединици су били професионални плаћеници, који су регрутовани од стране ових служби. Предочио је и комплетне спискове људи из те јединице, зване "Шкорпиони", као и писане наредбе, које су даване команданту ове јединице. Мајор Т. Д. је спреман да сведочи на суђењу Ратку Младићу и осталима оптуженим за злочин у Сребреници и докаже да су припадници те јединице, која је била под њиховом контролом, ЦИА и МИ6 убили више од 4500 људи, а по њиховом наређењу и инструкцијама. Постојао је план, ако ВРС покуша да спречи овај масакр, да се изврши атентат на самог генерала Младића, чак се и наводи име особе, која је била у непосредном Младићевом окружењу и која је то требала урадити.
Каже да остали погинули, до цифре од 6000 људи јесу они који су пробали под борбом да се пробију до Муслиманске територије и они јесу страдали у сукобима са јединицама ВРС. Насер Орић и сви команданти Армије БИХ у том делу источне Босне су били под сталном контролом ових обавештајних служби. Поседује документа, око 70 Орићевих извештаја достављених оперативцима ДРМ и узвратних наређења и упутстава. Холандски батаљон који је био стациониран у Сребреници, унапред је упозорен да ништа не предузима, што су они и урадили.
По тврдњи мајора Т. Д. који је у оно време био поручник и део групе у ДРМ (француска војно-обавештајна служба) задужене за Босну, овакав његов поступак нема за циљ да заштити генерала Младића нити било кога из ВРС, већ да мајкама, сестрама и породицама у Сребреници каже истину о томе, ко је и зашто побио њихове најмилије и да није могао даље да живи са тим теретом на себи.


hajkula1 hajkula1 13:25 09.03.2013


[url=http://www.vesti-online.com/Vesti/Ex-YU/215365/Oric-preti-da-ce-otkriti-istinu-o-Srebrenici][/url]

Stranka demokratske akcije u Bosni i Hercegovini strepi da će ratni komandant muslimanskih snaga u Srebrenici Naser Orić ispuniti svoju pretnju i reći istinu o žrtvovanju Srebrenice, ako se pojavi na suđenju Radovanu Karadžiću u Hagu!

Kako piše "Press" Republike Srpske, Orić je više puta javno pretio da će saopštiti pravu istinu o Srebrenici, koja je upućena na 17 adresa u slučaju da mu se nešto dogodi.

SDA strahuje da bi Orić pod pritiskom Haškog tribunala, kao i istrage koju protiv njega još vodi domaće pravosuđe zbog zločina nad Srbima u Podrinju, mogao da ostvari pretnju i kaže o nagodbama koje je muslimanski politički vrh postigao s visokim međunarodnim zvaničnicima pre srpskog zauzimanja enklave u julu 1995. godine.

Politički i obaveštajni krugovi zajedno s Vasvijom Vidović, advokatom porodice Izetbegović i Orićevim braniocem u Hagu, čine sve da izbegnu obavezujući nalog Tribunala da se nekadašnji srebrenički gospodar života i smrti ponovo nađe u haškoj sudnici.

Orić je poručio da neće svedočiti u procesu protiv Karadžića i da poziv iz Haga doživljava kao provokaciju i cinizam.


expolicajac expolicajac 13:39 09.03.2013

Re:

hajkula1

Draga moja "sremčice", trebala bi da znaš da su "u ljubavi i ratu sva sredstva dozvoljena". Nije problem šta su oni nama radili, veći je problem što mi nismo znali da odgovorimo protivmerama. Tvoji citati više govore o tvojoj emotivnosti, koja je za svako poštovanje, nego o racionalnosti sagledavanja problema u kome smo se našli. Nurudin je pokušao da nam dočara bespredmetnost loših procena i postupaka koje smo činili ali i nespremnosti da se sa sopstvenim greškama suočimo. O tome da nam je Srebrenica podmetnuta nije potrebno mnogo pričati, veće je umeće sagledati greške koje su nas uvele u tu zamku, u kojoj se uporno koprcamo bez bilo kakve ideje kako iz nje da se izbavimo. Životinjski svet često da primer kako se iz zamke oslobađa. Jedan od primera su i lisice koje odgrizu sopstvenu nogu da bi se zamke oslobodili. Surovo, ali te lisice nastave da žive i stvaraju nova pokolenja lisica koje se ne pecaju na iste zamke.
hajkula1 hajkula1 17:56 09.03.2013

Re:


expolicajac



Draga moja "sremčice",


`Ajd` ako tako voliš


trebala bi da znaš da su "u ljubavi i ratu sva sredstva dozvoljena"
.

Nisu. To je neko sebi dao pesničku slobodu da to izjavi.

Nije problem šta su oni nama radili, veći je problem što mi nismo znali da odgovorimo protivmerama.


To da nije problem šta su nama radili, već vidimo. Protivmere, zaslužuju objašnjenje. Neki ludaci se vajkaju, što ih nismo potamanili, pa da znamo zašto (osude, suđenja, presude dok se drugi ludaci ili ne procesuiraju ili oslobađaju). Drugi ludaci se isto vajkaju, zašto nisu završili posao kad su imali priliku da nas se reše(ceo svet vidi ko smo).


Tvoji citati više govore o tvojoj emotivnosti, koja je za svako poštovanje, nego o racionalnosti sagledavanja problema u kome smo se našli.


Emotivna jesam, uobičajeno. Većina ljudi sebe tako doživljava. Da možeš da vidiš i čuješ mog gazdu kad mu neko pomene da nam duguje 2 plate. Koji je to izliv emocija.

Umem da donosim racionalne odluke (koje su često bolne ali šta sad).

Nurudin je pokušao da nam dočara bespredmetnost loših procena i postupaka koje smo činili ali i nespremnosti da se sa sopstvenim greškama suočimo.


Živela sam gledajući greške u procenama i postupcima i protestvovala želeći da se vođstvo, sistem promeni. Nije samo u pitanju nespremnost u suočavanju sa sopstvenim greškama, nego je razlika u uočavanju istih.
Nurudinova viđenja su opširnija tema.


O tome da nam je Srebrenica podmetnuta nije potrebno mnogo pričati, veće je umeće sagledati greške koje su nas uvele u tu zamku, u kojoj se uporno koprcamo bez bilo kakve ideje kako iz nje da se izbavimo.


Ne bih rekla da ne treba pričati o tome da nam je Srebrenica podmetnuta i Markale i mnogo šta još.

Životinjski svet često da primer kako se iz zamke oslobađa. Jedan od primera su i lisice koje odgrizu sopstvenu nogu da bi se zamke oslobodili. Surovo, ali te lisice nastave da žive i stvaraju nova pokolenja lisica koje se ne pecaju na iste zamke.


Glupa lisica. Mogla je sebi unapred da odgrize nogu, ne bi se ni uhvatila u zamku.

PS
Znam šta si hteo o lisicama da kažeš ali ja to zbog nekih... samo si mi pružio priliku.
nurudin nurudin 19:08 09.03.2013

Re:

Nurudin je pokušao da nam dočara bespredmetnost loših procena i postupaka koje smo činili ali i nespremnosti da se sa sopstvenim greškama suočimo.


Баш тако некако, али и још ретроактивно "инкорпорирање ванратних чињеница", односно злоупотреба литературе.

O tome da nam je Srebrenica podmetnuta


Са овим нисам сагласан. Подметнута су спочитавања попут Тамариног, а не Сребреница.
predatortz predatortz 19:11 11.03.2013

Re:

O tome da nam je Srebrenica podmetnuta nije potrebno mnogo pričati, veće je umeće sagledati greške koje su nas uvele u tu zamku, u kojoj se uporno koprcamo bez bilo kakve ideje kako iz nje da se izbavimo


Jedan sam od onih koji smatraju da nem Srebrenica nije podmetnuta. Skloniji sam da verujem da je ona dogovorena, i da su u dogovoru , pored zaraćenih strana, učestvovali i neki globalni ' veliki igrači '.

Zašto?

Trebalo je zaustaviti rat, a za kraj rata, kao i za početak, treba neki formalni povod.

Sasvim je moguće, uveren sam u to da je istina, da je nekim 'našim igračima' obećan imunitet.

Jbga, naivnost se plaća...
nurudin nurudin 20:24 11.03.2013

Re:

predatortz
Jedan sam od onih koji smatraju da nem Srebrenica nije podmetnuta.


Такође сам мишљења да није подметнута, што већ и написах. Сребреница је чињеница -- место стравичних злочина, али не бих сад да ширим тему, јер ако кренемо о Сребреници нећемо знати ни где је почетак ни где је крај.
С друге стране, било је доста квалитетних текстова о Сребреници овде не блогу.
predatortz predatortz 20:28 11.03.2013

Re:

С друге стране, било је доста квалитетних текстова о Сребреници овде не блогу.


Veruj da ne pročitah ni jedan kvalitetan. Dozvoljavam mogućnost da sam neki prevideo, ali se većina onih koje sam čitao svodila na floskule i mantre, ne baveći se dubljom analizom.

U svakom slučaju, da ne širimo priču o tome...

Kad bude obljetnica, javiće se 'dežurni na temu' , te ću i ja ( po običaju ) po neku da lanem...
nurudin nurudin 20:42 11.03.2013

Re:

Dozvoljavam mogućnost da sam neki prevideo, ali se većina onih koje sam čitao svodila na floskule i mantre, ne baveći se dubljom analizom.


Мени се учинио занимљивим текст Бобана Скерлића Уместо резолуције о Сребреници.
uros_vozdovac uros_vozdovac 15:11 09.03.2013

Da se javim

da u mom svetu Mića Albijanić ima mesto odmah pored Olivera Dulića.
KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 15:22 09.03.2013

Re: Da se javim

uros_vozdovac
da u mom svetu Mića Albijanić ima mesto odmah pored Olivera Dulića.

kad budeš upoznao novog direktora albijanić će da ti bude kao božanstvo
bolid1 bolid1 19:05 09.03.2013

Re: Da se javim

KRALJMAJMUNA
uros_vozdovac
da u mom svetu Mića Albijanić ima mesto odmah pored Olivera Dulića.

kad budeš upoznao novog direktora albijanić će da ti bude kao božanstvo


Ooovaj, kako, ima gore?!

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana