Teško je nepristrasno napisati bilo koji tekst u trenutku kada je javnost šokirana strašnim zločinom. Ono što uvek nedostaje u ovako teškim trenucima jeste racionalno sagledavanje činjenica i zaključivanje na osnovu naučnih spoznaja. Ovo je samo pokušaj da se makar blogerima daju određene činjenice koje bi im omogućile da racionalno sagledaju ovaj užasan čin.
Polazeći od psiholoških karakteristika ubica, u naučnim krugovima postoji podela na pet tipova psihološkog profila ubica: normalni, paranoični, neurotični,simulativni i depresivni.
Normalni profil odlikuje visok stepen obrazovanja. Ovaj profil ubice potiče iz degradiranih porodica, pri čemu najveći broj žrtava pripada rodbini i prijateljima. Najveći broj ubica pripada normalnom profilu.
Paranoični tip ubica potiče iz degradiranih porodica, u kojima postoji visok stepen konzumiranja alkohola. Paranoični tip ubica su najmanje obrazovani od svih ostalih profila ubica, ali njih ujedno odlikuje emocionalna preosetljivost sa izraženom agresivnošću. Oni pogrešno percipiraju dešavanja iz okoline, što kod njih stvara osećaj da su proganjani od strane određenih lica. Žrtve su uglavnom osobe za koje ovaj tip ubice misli da ga progone.
Neurotičantip ubice se odlikuje najvišim obrazovanjem. Ovaj profil ubice karakteriše i veliki broj alkoholičara. Njihovo detinjstvo je prepuno negativnim iskustvima, ali i pored toga ne pokazuju veliku stopu agresivnosti u međuljudskim odnosima. Kao i kod normalnog tipa ubica, i kod neurotičnog tipa najveći broj žrtava pripada krugu porodice i bliskih prijatelja. Najizrazitiji motiv ove grupe u izvršavanju ubistava je ljubomora.
Simulativni tip ubice se razlikuje od drugih tipova zbog toga što ne potiče iz porodica koje su degradirane ili koje imaju određene mentalne probleme, ali ovaj tip ubica ima hipeboliciju postojećih simptoma uz najmanji stepen obrazovanja. Izrazito su agresivni prema okolini, naročito prema bliskim osobama.
Depresivni tip, je socijalno izolovan, povučen i sa niskim stepenom emocionalne energije. Ovaj tip najviše ubistava vrši u alkoholisanom stanju, pri čemu je seksualni motiv, u velikoj meri, inicijator izvršenja ubistva.
Jedna od kriminoloških podela ubistava na osnovu motiva izvršenja je:
ubistvo iz političkih razloga u ratu, konfliktno ubistvo, masovna ubistva, ubistvo radi prikrivanja nekog drugog izvršenog krivičnog dela, ubistva radi ostvarenja sopstvenog prava (samopomoći), ubistvo iz koristoljublja, ubistvo iz seksualnih pobuda, ubistva iz religioznih pobuda i ubistva pri posebnim situacionim okolnostima izolacije.
Ubistva iz političkih razloga u ratu mogu biti izvršena kako od strane pojednica, tako i od strane određene grupe, pri čemu se ova ubistva najviše izvršavaju za vreme ratnih sukoba, prema zarobljenicima i civilnom stanovništvu. U ova ubistva ubraja se i terorizam.
Konfliktna ubistva su najbrojnija i mogu se odrediti kao ubistva koja su izvršena u cilju razrešenja određenog konfliktnog odnosa koji postoji na relaciji učinilac – žrtva, razlikujući pri tome dva oblika ovog ubistva:konfliktno ubistvo u okviru porodice i konfliktno ubistvo van porodice.
Poseban kriminološki oblik ubistva je ubistvo radi prikrivanja nekog drugog izvršenog krivičnog dela i najprisutniji je u kriminalnim krugovima. Na taj način oni sprečavaju nadležne državne organe da ih procesuiraju, jer eliminišu tj. lišavaju života saučesnike, očevice i žrtve, kao potencijalne svedoke nekih drugih prethodno izvršenih krivičnih dela, kao štosu: razbojništvo, seksualni delikti ili saobraćajni delikti.
Ubistva iz koristoljublja se vrše najčešće zajedno sa imovinskim deliktom (razbojništvom i razbojničkom krađom), prilikom iznude i ucenjivanja, radi dobijanja premije iz životnog osiguranja itd.
Ubistva iz seksualnih pobuda mogu se vršiti između heteroseksualnih i homoseksualnih partnera. Ova ubistva se mogu izvršiti i prilikom silovanja ili drugih seksualnih delikata kao i prema prostitutkama.
Sledeći oblik je ubistvo radi ostvarenja sopstvenog prava, u koje spadaju:
Ubistvo zbog nesloge između porodica, akti linča i ubistvo iz krvne osvete, dok se u religiozna ubistva ubrajaju: ritualna ubistva, zbog „istrebljenja đavola“ i između članova pojedinih sekti.
Kao primer za ubistvo pri posebni situacionim okolnostima izolacije navodi se ubistvo između članova posade, prilikom nestanka broda.
Masovna ubistva su lišenje života više lica, ( po FBI to je ubistvo 4 i više lica na istom mestu i bez vremenskog razmaka) pri čemu motivi ovih ubistava mogu biti različiti. Obično se dele na sedam oblika masovnih ubistava:
-ubistva iz osvete,
-ubistvo iz izopačene ljubavi,
-politička ubistva i ubistva iz mržnje, koja su ideološki motivisana i koja obuhvataju akte terorizma;
-ubistva koja se vrše iz seksualnih pobuda, koja su inače veoma česta među masovnim ubistvima;
-masovno pogubljenje, koju karakteriše zajedničko lišenje života više ljudi u jednom istom incidentu;
-suluda ubistva, kod kojeg je mentalna bolest glavni uzrok ubistva
-ubistva kod kojih motiv nije jasan.
Novije tipologije masovnih ubistava zasnivaju se na dva kriterijuma: motivacija izvršioca i izbor cilja. Primarni motivacioni faktori ove podele su besa i/ili osvete.
Prvi oblik masovnih ubistava (konfliktna masovna ubistva) iz ove tipologije se sastoji od tri podoblika, koja se baziraju na motivu osvete, odnosno besa koji proizilaze iz dugotrajne konfliktne situacije.
Prvi podoblik se odlikuje time da su bes i osveta upereni prema tačno određenim osobama, koje ubica poznaje, i koji su, prema njegovom shvatanju, povredili njegove interese. Ubica izbegava da ugrozi život slučajnih prolaznika, pod uslovom da se oni ne umešaju na neki način.
Drugi podoblik se karakteriše takvim odabirom žrtava, na osnovu mesta izvršenja, koje za ubicu ima neko simbolično značenje. Vrlo često mesto izvršenja ubistava vezano je za neku firmu, koja ima značajan autoritet ili kontrolu nad izvršiocem.
Trećim podoblikom dominira motiv osvete ili besa, kod kojeg ubica nema jasan kriminalni obrazac na osnovu kojeg postupa, razlikujući pri tome dva modela ponašanja. Prvi model je kada učinilac za svoje žrtve bira određenu grupu osoba, pri čemu ne postoji poseban odabir konkretnih žrtava. Kod ovog modela ubica oseća veliku mržnju. Drugi model se odlikuje time da ubica lišava života osobe koje su mu dostupne kao mete.
Drugi oblik masovnih ubistava po ovoj tipologija naziva se domaća i romantična masovna ubistva, koja takođe uključuje dve vrste žrtava, iako je obrazac ponašanja prvenstveno isti.
Kod tzv. domaćih masovnih ubistava postoji konflikt između članova porodice, kod kojih su žrtve najčešće žene i deca, a ubice muškarci. Ovo ubistvo predstavlja najčešći oblik masovnog ubistva u Sjedinjenim Američkim Državama, pri čemu se najviše izvršava u domu, iako su poznati slučajevi da javno okruženje bude mesto izvršenja ubistva.
Romantična masovna ubistava za žrtve imaju prijatelje, rođake i kolege sa posla, uz neminovno postojanje proganjanja pre izvršenih ubistava. U ovim situacijama ubica ispoljava destruktivno-posesivno ponašanje prema određenim licima.
Treći oblik su direktna masovna ubistva. To su ubistva koja se dešavaju odmah nakon najčešće trivijalnog sukoba između učinioca i žrtvi. Razlika između ovog oblika masovnog ubistva i konfliktnog masovnog ubistva je u trajanju konflikta. Naime, kod ovog oblika konflikt traje veoma malo. Učinilac je u najvećem broju slučajeva nestabilna osoba, koja reaguje nasilno na konfliktne situacije.
Četvrti oblik masovnog ubistva je lišenje života tri ili više osoba, kao rezultat izvršenja nekog drugog krivičnog dela, najčešće razbojništva. Ova ubistva se dešavaju kao rezultat potrebe da se eliminišu svedoci ili kao posledica gubitka kontrole razbojnika nad situacijom.
Peti oblik masovnih ubistava se izvršavaju od strane bande, na taj način što se puca na slučajne prolaznike tokom vožnje, ili se ubistva izvršavaju kao posledica sukoba bandi. Kao i kod direktnih masovnih ubistava, ovde postoji određeni sukob. Međutim, ono što razlikuje ova dva oblika masovnih ubistava je pripadnost učinioca određenoj bandi.
Političkimotivisanamasovnaubistva predstavljaju sledeći oblik masovnih ubistava. Ona se izvršavaju u okviru terorističkih akcija uz ideološku motivaciju, koja može da obuhvati i težnju za određenim političkim promenama, ali i nekim religijskim zahtevima.
Poslednji oblik masovnih ubistava su masovna ubistva kod kojih ne postoji neki tačno određeni motiv. Njih je nemoguće svrstati u neki drugi oblik, jer je motiv ubistva poznat samo izvršiocu, koji često pati od nekih mentalnih bolesti.