Ministarstvo finansija je objavilo izveštaj o realizaciji budžeta za prva tri meseca ove godine. Deficit republičkog budžeta iznosi skoro 50 milijardi dinara. Ukupan planirani deficit za celu godinu iznosi 128 milijardi dinara. Ako nastavimo ovim tempom, deficit će na kraju godine biti 200 milijardi dinara.
Deficit nam govori koliko je država više potrošila nego što je prikupila poreza. Da bi pokrili deficit moramo ili dodatno da se zadužimo, ili da prodamo neku imovinu.
Deficit republičkog budžeta u 2012.godini je iznosio preko 190 milijardi dinara. U prva tri meseca 2012.godine ostvaren je deficit od 52 milijarde dinara.
Ako umesto samo republičkog budžeta gledamo konsolidovani budžet sektora države koji sadrži u sebi i budžete Fonda PIO, Fonda zdravstva, NSZ, Fonda SOVO, Vojvodine, opština i gradova i JP Putevi Srbije, ostvarni deficit iznosi nešto preko 38 milijardi dinara. Ukupan planirani deficit za celu godine iznosi oko 144 milijarde dinara.
Deficit konsolidovanog budžeta u 2012.godini je iznosio oko 220 milijardi dinara. U prva tri meseca 2012.godine ostvaren je deficit od 55 milijarde dinara.
Na mesečnom nivou, planirali smo prosečne republičke mesečne poreske prihode u iznosu od oko 70 milijardi dinara. U prva tri meseca ostvarili smo prihode od 61, 43 i 60 milijardi dinara.
U martu mesecu imamo nominalan rast poreskih prihoda od oko 5%, što znači da imamo realan pad poreskih prihoda od oko 7%.
Svi poreski prihodi, osim akciza, registruju realan pad.
Porez na dobit korporacija beleži nominalan pad od oko 20%, što predstavlja realan pad od oko 32%.
PDV beleži nominalan rast od skoro 10%, što predstavlja realan pad od oko 2%.
Doprinosi beleže nominalan rast od oko 9%, što predstavlja realan pad od oko 3%.
Porez na dohodak građana beleži nominalan rast od oko 6%, što predstavlja realan pad od oko 6%.
Carine beleže nominalan pad od oko 4%.
Ostali porezi (porezi na imovinu) beleže nominalan pad od oko 3%.
U borbi sa smanjenim prihodima, ministarstvo finansija očigledno upravlja sa rashodima koji su takođe manji od planiranih. Nominalno su na istom nivou kao i za prva tri meseca 2012.godine, što predstavlja realan pad potrošnje od oko 12%.
Subvencije su nominalno manje za 15%, odnosno realno za 17%.
Kapitalni rashodi (investicije) su nominalno manje za 47%.
Obe ove stavke su dobre. Država ne ume da investira. Subvencije su bacanje novca.
Kamate beleže nominalan rast od 23%, odnosno realno su veće za 11%.
Imamo veliko smanjenje potrošnje stanovništva. Pad prometa u februaru u odnosnu na februar 2012.godine iznosi preko 7%. Ovo je veliki problem za privredu. Problem je dodatno pojačan sa smanjenjem javne potrošnje. Ukupno smanjenje potrošnje dovodi do smanjenja privredne aktivnosti i za sobom povlači pad poreskih prihoda, koji za sobom povlače rast deficita, protiv koga se borimo smanjenjem javne potrošnje što za sobom povlači ... Spirala pada poreskih prihoda.
Pogrešno je u vreme krize smanjivati javnu potrošnju. Pogrešno je i povećavati poreze na potrošnju (PDV i akcize) bez smanjenja nekih drugih nameta (npr. poreza na rad), je to za sobom povlači pad potrošnje stanovnišva. Privreda ne može da funkcioniše bez potrošnje.
Postoji dobra i loša javna potrošnja. Posebno u vreme krize. Ona koja podupire BDP i ona koja ide kontra njega. Koja javna potrošnja najviše podupire BDP, posebno u vreme krize? Socijalna davanja. Ona se gotovo direktno vraćaju nazad u privredu kroz domaću potrošnju. Socijalna davanja služe i da se oslobode velika javna preduzeća od vođenja socijalne politike. Sa druge strane, višak zaposlenih kod države je vrsta delux socijalnih davanja, kod kojih veliki deo ode na uvoznu potrošnju, npr. letovanja ili nov automobil.
Drugi ogroman problem je siva ekonomija. Veliki deo potrošnje se sklonio u sivu ekonomiju. Veliki deo proizvodnje i zapošljavanja se premestio u crnu zonu. Glavni krivac je iskrivljen poreski sistem. Drugi krivac je nedostatak kontrole. Na primer raznih pijaca na kojima se obrću ogromni iznosi.
Grebemo dno. U stvari bušimo rupu u dnu pokušavajući da dođemo do duplog dna. Broj formalno zaposlenih i dalje pada. Valjamo se u ekonomskom blatu koje smo sami kreirali. Živom blatu.
http://www.facebook.com/SasaRadulovich
http://twitter.com/SasaRadulovich
.