Ekonomija

Deficit i spirala pada poreskih prihoda

Saša Radulović RSS / 18.04.2013. u 23:04

Ministarstvo finansija je objavilo izveštaj o realizaciji budžeta za prva tri meseca ove godine. Deficit republičkog budžeta iznosi skoro 50 milijardi dinara. Ukupan planirani deficit za celu godinu iznosi 128 milijardi dinara. Ako nastavimo ovim tempom, deficit će na kraju godine biti 200 milijardi dinara.

Deficit nam govori koliko je država više potrošila nego što je prikupila poreza. Da bi pokrili deficit moramo ili dodatno da se zadužimo, ili da prodamo neku imovinu.

Deficit republičkog budžeta u 2012.godini je iznosio preko 190 milijardi dinara. U prva tri meseca 2012.godine ostvaren je deficit od 52 milijarde dinara.

Ako umesto samo republičkog budžeta gledamo konsolidovani budžet sektora države koji sadrži u sebi i budžete Fonda PIO, Fonda zdravstva, NSZ, Fonda SOVO, Vojvodine, opština i gradova i JP Putevi Srbije, ostvarni deficit iznosi nešto preko 38 milijardi dinara. Ukupan planirani deficit za celu godine iznosi oko 144 milijarde dinara.

Deficit konsolidovanog budžeta u 2012.godini je iznosio oko 220 milijardi dinara. U prva tri meseca 2012.godine ostvaren je deficit od 55 milijarde dinara.

Na mesečnom nivou, planirali smo prosečne republičke mesečne poreske prihode u iznosu od oko 70 milijardi dinara. U prva tri meseca ostvarili smo prihode od 61, 43 i 60 milijardi dinara.

U martu mesecu imamo nominalan rast poreskih prihoda od oko 5%, što znači da imamo realan pad poreskih prihoda od oko 7%.

Svi poreski prihodi, osim akciza, registruju realan pad.

Porez na dobit korporacija beleži nominalan pad od oko 20%, što predstavlja realan pad od oko 32%.

PDV beleži nominalan rast od skoro 10%, što predstavlja realan pad od oko 2%.

Doprinosi beleže nominalan rast od oko 9%, što predstavlja realan pad od oko 3%.

Porez na dohodak građana beleži nominalan rast od oko 6%, što predstavlja realan pad od oko 6%.

Carine beleže nominalan pad od oko 4%.

Ostali porezi (porezi na imovinu) beleže nominalan pad od oko 3%.

U borbi sa smanjenim prihodima, ministarstvo finansija očigledno upravlja sa rashodima koji su takođe manji od planiranih. Nominalno su na istom nivou kao i za prva tri meseca 2012.godine, što predstavlja realan pad potrošnje od oko 12%.

Subvencije su nominalno manje za 15%, odnosno realno za 17%.

Kapitalni rashodi (investicije) su nominalno manje za 47%.

Obe ove stavke su dobre. Država ne ume da investira. Subvencije su bacanje novca.

Kamate beleže nominalan rast od 23%, odnosno realno su veće za 11%.

Imamo veliko smanjenje potrošnje stanovništva. Pad prometa u februaru u odnosnu na februar 2012.godine iznosi preko 7%. Ovo je veliki problem za privredu. Problem je dodatno pojačan sa smanjenjem javne potrošnje. Ukupno smanjenje potrošnje dovodi do smanjenja privredne aktivnosti i za sobom povlači pad poreskih prihoda, koji za sobom povlače rast deficita, protiv koga se borimo smanjenjem javne potrošnje što za sobom povlači ... Spirala pada poreskih prihoda.

Pogrešno je u vreme krize smanjivati javnu potrošnju. Pogrešno je i povećavati poreze na potrošnju (PDV i akcize) bez smanjenja nekih drugih nameta (npr. poreza na rad), je to za sobom povlači pad potrošnje stanovnišva. Privreda ne može da funkcioniše bez potrošnje.

Postoji dobra i loša javna potrošnja. Posebno u vreme krize. Ona koja podupire BDP i ona koja ide kontra njega. Koja javna potrošnja najviše podupire BDP, posebno u vreme krize? Socijalna davanja. Ona se gotovo direktno vraćaju nazad u privredu kroz domaću potrošnju. Socijalna davanja služe i da se oslobode velika javna preduzeća od vođenja socijalne politike. Sa druge strane, višak zaposlenih kod države je vrsta delux socijalnih davanja, kod kojih veliki deo ode na uvoznu potrošnju, npr. letovanja ili nov automobil.

Drugi ogroman problem je siva ekonomija. Veliki deo potrošnje se sklonio u sivu ekonomiju. Veliki deo proizvodnje i zapošljavanja se premestio u crnu zonu. Glavni krivac je iskrivljen poreski sistem. Drugi krivac je nedostatak kontrole. Na primer raznih pijaca na kojima se obrću ogromni iznosi.

Grebemo dno. U stvari bušimo rupu u dnu pokušavajući da dođemo do duplog dna. Broj formalno zaposlenih i dalje pada. Valjamo se u ekonomskom blatu koje smo sami kreirali. Živom blatu.

 

http://www.facebook.com/SasaRadulovich

http://twitter.com/SasaRadulovich

.

 

 



Komentari (30)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

smarashbre smarashbre 00:49 19.04.2013

otkazi birokratiji jedini spas

ajde bre sta obmanjujes ovaj narod ko je kriv za to ?

sto ne kazes koliko vas ima po raznim sekretarijatima, zavodima,opstinama, savetima, kancelarijama, dragi prin4e birokratije?

samo u Beogradu, deset, dvadeset osamdeset hiljada.
nabili ste se po kancelarijama, pa bi sad posle pedeset godina da sve dazbine metnete na dva papira umesto pedeset kao do sad.
a sta ste cekali do sad?

da se zacaurite, naprimate jos neku desetinu hiljada parazita?
nijednom malom privatniku se vise ne isplati da hrani armiju dzabalebarosa koji uzgred blokiraju reforme i otezavaju posao.

koliko ste ljudi urnisali, srcanih bolesnika poslali na onaj svet, dusevne u ludnice i na pilule?

i zato imate pad u budzetu, ljudi masovno izbegavaju danak u krvi za birokratiju.

prvo reforma administracije, pa onda poreska.
riba smrdi od glave..
Saša Radulović Saša Radulović 09:00 19.04.2013

Re: otkazi birokratiji jedini spas

O višku zaposlenih u javnim preduzećima i administraciji pišem već jako dugo. Procene su na nivou od oko 20%, što je gotovo 150.000 zaposlenih uz godišnji trošak od oko milijardu evra samo za neto plate.

Ta fiktivna radna mesta predstavljaju delux socijalnu pomoć. Veoma su štetna za ceo sistem:

Postoji dobra i loša javna potrošnja. Posebno u vreme krize. Ona koja podupire BDP i ona koja ide kontra njega. Koja javna potrošnja najviše podupire BDP, posebno u vreme krize? Socijalna davanja. Ona se gotovo direktno vraćaju nazad u privredu kroz domaću potrošnju. Socijalna davanja služe i da se oslobode velika javna preduzeća od vođenja socijalne politike. Sa druge strane, višak zaposlenih kod države je vrsta delux socijalnih davanja, kod kojih veliki deo ode na uvoznu potrošnju, npr. letovanja ili nov automobil.


Zašto se meni lično obraćate zaista mi nije jasno. I zašto u razgovor ulazite na ovakav način, takođe mi nije jasno. Valjda ste došli da iznesete neki stav, a ne da se praznite. Ovo je tekst o objavljenim podacim realizacije budžeta. Razumem da vi možda smatrate da su druge teme važnije. Treba onda da pišete svoj blog.

prvo reforma administracije, pa onda poreska.


Ovo naravno nije tako. Treba uraditi i jedno i drugo. Reforma administracije će trajati i trajala je u svim zemljama koje su ušle u takav projekat dugo. Smanjenje administracije podrazumeva giljotinu propisa, ukidanje nepotrebnih administrativnih procedura itd. Poreska reforma treba odmah da rastereti proizvodnju i zapošljavanje.
01stefan 01stefan 15:08 19.04.2013

Re: otkazi birokratiji jedini spas

Svi brinu za sve, a kultura nam ostaje bez struje. EDB makazama na: http://news-hd.net/makazama-na-galeriju/
jerry307 jerry307 02:43 19.04.2013

*

Sta je 70 milijardi za nas, to je jedna emisicijica obveznica od 600 miliona evra. Nista lakse.
G r o f G r o f 07:34 19.04.2013

ali mislim, stvarno...

Pogrešno je u vreme krize smanjivati javnu potrošnju. Pogrešno je i povećavati poreze na potrošnju (PDV i akcize) bez smanjenja nekih drugih nameta (npr. poreza na rad), je to za sobom povlači pad potrošnje stanovnišva. Privreda ne može da funkcioniše bez potrošnje



Gospodine Saša ti si očigledno naštrebao nešto iz knjiga koje su pisane za države sa normalnom ekonomijom ali to je preneseno u naše uslove, obično lupanje.

Molim tvoj cenjeni mozak da prilikom analiza uzme u obzir tri činjenice.
1. MI ne proizvodimo.
2. Mi sve uvozimo.
3. Mi sve uvozimo za pare koje smo ili isprosili ili uzeli na zajam.

Ako uzmeš da je količina para uzetih na zajam ograničena, kako ćeš ti to povećati potrošnju i kuda vodi ta povećana potrošnja.
Ja vidim da to vodi ubrzanom smanjivanju gomilice i čime ćeš uvoziti kad se gomilica smanji.
...a proizvodnje nemaš jer su je zeznuli tako bajni ekonomisti.

OBJASNI MI ODAKLE PARE ZA POVEĆANU POTROŠNJU? ... Kad kažem pare mislim na euro, jer sve što kupujemo plaćeno je eurom.
Odakle?


Rešenje je da se pola uspavane Srbije gurne na ulicu, da se počnu boriti i snalaziti kao ona polovina koja to već radi, da se bori da preživi pomoću mozga i ruku...i tek posle toga će vredeti tvoja ekonomija.
grmfrm grmfrm 08:31 19.04.2013

Re: ali mislim, stvarno...

Molim tvoj cenjeni mozak da prilikom analiza uzme u obzir tri činjenice.
1. MI ne proizvodimo.
2. Mi sve uvozimo.
3. Mi sve uvozimo za pare koje smo ili isprosili ili uzeli na zajam.


Da zaista koji su realni ekonomski pokazatelji? Te pozajmice ne racunam i tu javnu potrosnju iz te pozajmice.
Sasa molim Vas da nam odgovorite koliko se uopste realno nesto prozivodi u Srbiji.

Rešenje je da se pola uspavane Srbije gurne na ulicu, da se počnu boriti i snalaziti kao ona polovina koja to već radi, da se bori da preživi pomoću mozga i ruku...i tek posle toga će vredeti tvoja ekonomija.


Ne zaboravi da se na uspavljivanju vredno radilo od 1946 na ovamo. Taj commie sistem je zaista ispao totalno poguban za nas. Kako ces ti ove medjede i lezilebovice is administracije da nateras da nesto urade? Oni da im nije drzave crkli bi od gladi. Ajde jos za vreme Tita se nesto i pravilo, mislim kako tako ipak proizvodilo a danas sta?

I ja nemam nikave iluzije da smo mi neka industrijska zemlja, mi to ne znamo i to je ok ima brate ko zna so be it. Problem je u tome da ono sto znamo ono sto nam je u genima je svedeno na mizerni minimum i gotovo licnu upotrebu. Covece uvozimo krompir iz Egipta! Ludo burazeru ludo.
Saša Radulović Saša Radulović 08:40 19.04.2013

Re: ali mislim, stvarno...

Odličan način za razgovor da priđete nekome, umešate se u razgovor, ne predstavite se, i kažete da je naštrebao i da je to što govori obično lupanje. Da li to često praktikujete u stvarnom životu? Šta vam kažu ljudi kada praktikujete ovakav način komunikacije?

Deo iz teksta koji ste citirali vredi u svakoj ekonomiji. To su neke osnovne stvari. Shvatiti uzročno posledičnu vezu između potrošnje i proizvodnje.

Potrošnju naravno ne treba povećavati, ali je treba drugačije usmeriti. Npr. umesto u višak zaposlenih kao vid delux socijalne pomoći, ili subvecnije po radnom mestu, u socijalnu zaštitu zaista ugroženih.

Ovo što ste napisali naravno nije rešenje:

Rešenje je da se pola uspavane Srbije gurne na ulicu, da se počnu boriti i snalaziti kao ona polovina koja to već radi, da se bori da preživi pomoću mozga i ruku


Ono što ja mislim da je rešenje je napisano u velikom broju tekstova. Npr. ovom:

Buducem ministru finansija
G r o f G r o f 13:26 19.04.2013

Re: ali mislim, stvarno...

Saša Radulović
Odličan način za razgovor da priđete nekome, umešate se u razgovor, ne predstavite se, i kažete da je naštrebao i da je to što govori obično lupanje. Da li to često praktikujete u stvarnom životu? Šta vam kažu ljudi kada praktikujete ovakav način komunikacije?

Deo iz teksta koji ste citirali vredi u svakoj ekonomiji. To su neke osnovne stvari. Shvatiti uzročno posledičnu vezu između potrošnje i proizvodnje.

Potrošnju naravno ne treba povećavati, ali je treba drugačije usmeriti. Npr. umesto u višak zaposlenih kao vid delux socijalne pomoći, ili subvecnije po radnom mestu, u socijalnu zaštitu zaista ugroženih.

Ovo što ste napisali naravno nije rešenje:

Rešenje je da se pola uspavane Srbije gurne na ulicu, da se počnu boriti i snalaziti kao ona polovina koja to već radi, da se bori da preživi pomoću mozga i ruku


Ono što ja mislim da je rešenje je napisano u velikom broju tekstova. Npr. ovom:

Buducem ministru finansija


Moja reakcija je takva, jer ono što vi tvrdite u citiranom delu nema nikakvog smisla.
Povećanom potrošnjom ne pomaže se vlastita privreda jer sve uvozite, a sve uvozite jer je jeftinije, a sve uvezeno je jeftinije zbog precenjenog dinara.
Znači treba drastično smanjiti vrednost dinara.
A sad ponovo pitam...

Deo iz teksta koji ste citirali vredi u svakoj ekonomiji.


Kako napisano može vrediti u uslovima gde se gotovo sve uvozi za pozajmljene pare?
U uslovima gde pola zaposlenih radi kobajagi i uzima pare iz budžeta, a druga polovina se bavi trgovinom koja je zasnovana na precenjenom dinaru.

kalifumestokalifa kalifumestokalifa 13:48 19.04.2013

Re: ali mislim, stvarno...

Moja reakcija je takva, jer ono što vi tvrdite u citiranom delu nema nikakvog smisla.
Povećanom potrošnjom ne pomaže se vlastita privreda jer sve uvozite, a sve uvozite jer je jeftinije, a sve uvezeno je jeftinije zbog precenjenog dinara.


Bojim se da Vi niste u pravu.
Korisnici socijalne pomoći najveći deo socijalne pomoći troše na:
1. Račune
2. Osnovne prehrembene proizvode.
( i jedno i drugo se dominantno proizvodi ovde)

S druge strane trošenje tih istih para na subvencije, održavanje gubitaških preduzeća i prekomerne administracije koju g Radulović s pravom naziva DE-Lux socijalna pomoć, idu ljudima koji zaista kupuju robu iz uvoza koji letuju u inostranstvu itd itd.

Dakle njegov predlog je: novac koji ide malom broju povlašćenih kojim je država majka, raspodeliti na sve kojima je potreban (uključujući možda i te povlašćene kad im se ukinu povlastice).
Tako dobijamo, prvo, fer raspodelu, a zatim i direktnu stimulaciju domaće potrošnje. Što je ako prihvatamo Kejnzijansku makroekonomsku doktrinu stvar koju treba raditi za vreme recesije.
little_radojica little_radojica 15:53 19.04.2013

Re: ali mislim, stvarno...

Морам да реагујем кад нечији коментар почиње овако:

Gospodine Saša ti si očigledno naštrebao nešto iz knjiga koje su pisane za države sa normalnom ekonomijom ali to je preneseno u naše uslove, obično lupanje.

Molim tvoj cenjeni mozak da prilikom analiza uzme u obzir tri činjenice.


По цену да испаднем дрвени адвокат, мени је стварно овакав ниво дискусије у најмању руку непримерен.
Поготово код Саше, који се баш труди и да буде концизан и јасан, увек учтив и одмерен, а притом никад не бежи од дискусије.

На такав увод иде обавезно ред паушалних "чињеница".
1. MI ne proizvodimo.
2. Mi sve uvozimo.
3. Mi sve uvozimo za pare koje smo ili isprosili ili uzeli na zajam.


Не кажем да није тачно, кажем да је паушално и као такво, недовољно за озбиљну расправу.

Па онда "право" објашњење.
Ako uzmeš da je količina para uzetih na zajam ograničena, kako ćeš ti to povećati potrošnju i kuda vodi ta povećana potrošnja.
Ja vidim da to vodi ubrzanom smanjivanju gomilice i čime ćeš uvoziti kad se gomilica smanji.
...a proizvodnje nemaš jer su je zeznuli tako bajni ekonomisti.


Објашњавао је Саша већ шта подразумева под социјалним давањима и структуру такве потрошње. То није решење само по себи, али бар даје прилику да се паре окрену у земљи. Док се окрећу у земљи уз повољан порески систем (и још штошта) МОЖЕ доћи и до неког напретка. Кукање како ништа не може без и да се покуша је најгори облик неуспеха.

И онда решење!
Rešenje je da se pola uspavane Srbije gurne na ulicu, da se počnu boriti i snalaziti kao ona polovina koja to već radi, da se bori da preživi pomoću mozga i ruku...i tek posle toga će vredeti tvoja ekonomija.


Наравно, чиста демагогија. То ме подсетило на онај фазон "како убацити слона у фрижидер у три потеза?" Па једноставно, 1) отвориш фрижидер, 2) убациш слона 3) затвориш фрижидер. Ништа лакше!

Ако је нешто испоштовано у овом промашеном коментару је структура, за то све похвале, јер се бар лако може оборити.
Наравно, има ко и то не схвата, па почиње причу о комунизму, заверама, генетским предиспозицијама целог народа и улази у даљу спиралу једноставних узрока и још једноставнијих решења. Мислим на ово:
Ne zaboravi da se na uspavljivanju vredno radilo od 1946 na ovamo. Taj commie sistem je zaista ispao totalno poguban za nas. Kako ces ti ove medjede i lezilebovice is administracije da nateras da nesto urade? Oni da im nije drzave crkli bi od gladi. Ajde jos za vreme Tita se nesto i pravilo, mislim kako tako ipak proizvodilo a danas sta?

I ja nemam nikave iluzije da smo mi neka industrijska zemlja, mi to ne znamo i to je ok ima brate ko zna so be it. Problem je u tome da ono sto znamo ono sto nam je u genima je svedeno na mizerni minimum i gotovo licnu upotrebu. Covece uvozimo krompir iz Egipta! Ludo burazeru ludo.



Саша се труди, чита "досадне" ствари за нас, критички их обрађује, анализира и тако нам их сервира да и сами разумемо, то је за свако поштовање. Можда изгледа излишно, али мислим да треба наставити инсистирати на оваквим иновативним, а опет изводљивим решењима. Сваку теорију, наравно, треба ставити на пробу и без устручавања покушати оборити, али начин на који је Гроф то покушао је погрешан. Чисто да би се неком нешто рекло и неком противречило, без значаја за суштину овог блога и дискусије. Ништа лично Грофе. Ако се добро сећам, били смо ми и истомишљеници, а нема разлога да и опет не будемо.

Свака част Саша, не дајте се.
grmfrm grmfrm 16:21 19.04.2013

Re: ali mislim, stvarno...

Наравно, има ко и то не схвата, па почиње причу о комунизму, заверама, генетским предиспозицијама целог народа и улази у даљу спиралу једноставних узрока и још једноставнијих решења. Мислим на ово:


Dobro ti sada kao da mi Radulovica ovde napadamo.
Niko coveka napao nije o cemu ti to samo vodimo polemiku.

A ovo sto si izvrnuo sto sam napisao i odma mi prilepio da sirim neke teorije zavere aman o cemu ti to leba ti?
Mozda se to tebi ne dopada i ja ne tvrdim da je to tako islkljucivo ali delom je tacno.
I ne kazem da sada svi moramo na oranice ali brate da ih sve manje obradjujemo i to je cinjenica.
Mislim sta to mi imamo da ponudimo tamo nekom spolja a da nije hrana?
To umemo ili smo bar umeli da napravimo. Ne kazem da je samo u tome kljuc ali svakako deo resenja. Da bi imali neku ekonomiju nesto mora da se proizvede i izveze sto nekome tamo treba. To sigurno ne moze da se bazira samo na Fijatu ili zeljezu. Nafte nemamo, dakle lepo pitam sta?

Ajde mislim jer vi izlazite nekad napolje?
Jel gledate vi nekad svoj narod onako sa strane? Probaj pa ces videti ja sam samo napisao ono sto se moze lako osmotriti. Meni je najmanje drago zbog toga veruj mi.
Saša Radulović Saša Radulović 18:28 19.04.2013

Re: ali mislim, stvarno...

Moja reakcija je takva, jer ono što vi tvrdite u citiranom delu nema nikakvog smisla.


Vaša reakcija je nepristojna. Ako to ne vidite, onda ništa. Tako ne razgovaraju pristoji ljudi. Koliko god se ne slagali sa rečenim.

Vaše ocene su paušalne. Na primer:

Znači treba drastično smanjiti vrednost dinara.


Ili

Povećanom potrošnjom ne pomaže se vlastita privreda jer sve uvozite, a sve uvozite jer je jeftinije, a sve uvezeno je jeftinije zbog precenjenog dinara.


O vašem viđenju "rešenja" zaista ne mogu da govorim. Ne dobacuje ni do prvog nivoa ozbiljnosti. Nisu ljudi kamenje da možete da ih premeštate kako vam se u nekom trenutku učini ili da kada se iznervirate.

Mi naravno ne uvozimo sve. I naravno da nije sve na pozajmljene pare. Naravno da svaka javna potrošnja koja ne ide na domaću potrošnje predstavlja pogrešan put u vreme krize. Pokušao sam i da objasnim razliku između socijalne pomoći i viška zaposlenih na delux socijalnoj pomoći. Prvi pomažu BDP, drugi idu suprotno od njega.

Ne bih dalje. Zaista je naporno "razgovarati" na ovakav način. I ničemu ne vodi.
G r o f G r o f 19:19 19.04.2013

Re: ali mislim, stvarno...

O vašem viđenju "rešenja" zaista ne mogu da govorim. Ne dobacuje ni do prvog nivoa ozbiljnosti. Nisu ljudi kamenje da možete da ih premeštate kako vam se u nekom trenutku učini ili da kada se iznervirate.


Naravno da ljudi u javnom sektoru nisu kamenje ali zato radnici u privatizovanim fabrikama očigledno jesu. Većina je ladno šutnuta na ulicu i kraj priče.
A što se tiče premeštanja, za svakog ko zna zbrojiti dva i dva jasno je da će do njega doći. Naravno, ne postupno i planski, jer smo za to nesposobni, već haotično uz pucanje sistema.
Na postoji država koja na duge staze može finansirati toliki nerad.
U pravu si, ovo je zaista naporan razgovor.
Izvinjavam se što je na momente izgledalo kao da nešto imam lično protiv tebe, ne, ti si samo personifikacija ekonomiste čija bajna rešenja slušam već decenijama.
little_radojica little_radojica 19:33 19.04.2013

Re: ali mislim, stvarno...

Mozda se to tebi ne dopada i ja ne tvrdim da je to tako islkljucivo ali delom je tacno.


Можда не видите разлику између "делимично тачно" и "тачно".

Ajde mislim jer vi izlazite nekad napolje?
Jel gledate vi nekad svoj narod onako sa strane? Probaj pa ces videti ja sam samo napisao ono sto se moze lako osmotriti. Meni je najmanje drago zbog toga veruj mi.


Не. Слеп сам, глув и неосетљив на било шта што се око мене догађа. Нисам ишао у школу, имао сам кућног учитеља, студирао сам преко интернета и читао само цензурисану литературу. Али и даље се највише гнушам генерализовања типа

Kako ces ti ove medjede i lezilebovice is administracije da nateras da nesto urade? Oni da im nije drzave crkli bi od gladi
.

и

I ja nemam nikave iluzije da smo mi neka industrijska zemlja, mi to ne znamo


и

Problem je u tome da ono sto znamo ono sto nam je u genima je svedeno na mizerni minimum i gotovo licnu upotrebu.


Није довољно изаћи на улицу и погледати свог комшију и на основу њега закључити шта и како са 7 милиона људи. Зато се треба бавити и општијим анализама, на већем узорку од комшилука. То није лако. Лако је критиковати са стране неког ко ради то што није лако. То није полемика, то је трошење времена, кад морам да будем груб.

Mislim sta to mi imamo da ponudimo tamo nekom spolja a da nije hrana?
To umemo ili smo bar umeli da napravimo. Ne kazem da je samo u tome kljuc ali svakako deo resenja. Da bi imali neku ekonomiju nesto mora da se proizvede i izveze sto nekome tamo treba. To sigurno ne moze da se bazira samo na Fijatu ili zeljezu. Nafte nemamo, dakle lepo pitam sta?


Па наравно да није ни само храна. Овде се ради о стварању услова да се сви таленти могу испољити, а да они који могу да створе највећу вредност, спонтано донесу напредак и својој околини. Другим речима, да постане лакше изнети иницијативу за сопствено превозно средство, него ускочити у воз који већ одавно иде и платити скупу карту. То захтева широке друштвене реформе. То не значи да се појави неки маршал и пита у Смедереву:
"-чега овде има?
-Грожђа друже Тито...
-Гвожђа? Зидај железару, мајку му божију!"
и да одреди шта, где, ко, како и зашто, него да друштво пронађе модус да се одрживо развија и без маршала и његове луцидности.
Овде има пуно талената, ништа мање и ништа више него било где у свету, треба створити систем у којем ће они моћи да се изнесу своју идеју, па нешто што данас није очигледно, сутра може постати. Да су Амери рекли 70-тих ми знамо да правимо кола, држаћемо се тога, никад не би добили Била Гејтса, Стива Џобса, Сергеја Брина, Ларија Пејџа, Марка Закерберга,... Све њих су добили из гараже, а да притом нису рекли "хајде да све паре уложимо у персоналне рачунаре, то је будућност". Њих су добили јер имају један агилан систем у којем добра идеја брзо и лако бива препозната, добија подршку финансијских институција, а ни инфраструктуре не фали. То се не одлучи преко ноћи, то се гради. Ми не знамо шта је решење за Србију, али ако се ослонимо на 7 милиона мозгова уместо на један (па чији да је) бојим се да га ни нећемо наћи.

Пољопривреда је само добра основа. Захваљујући тој срећи да имамо оваква природна богатства, бар нећемо скапати од глади. Али то треба учинити ефикаснијим, па повећати вредност кроз прехрамбену индустрију, па увећати вредност кроз туристички пласман и брендирање, али далеко од тога да би сви у Србији требали да се сконцентришемо на храну. Треба да "копамо" по свим могућим областима, од најапстрактнијих до најпрактичнијих и да одржавамо корак са светом и неко ће већ бљеснути. Пуно наших људи широм света учествује у процесу пројектовања напредних техничких уређаја, па ипак, не раде то у Србији. Вероватно зато што им систем не нуди добар оквир, а не зато што им је ипак у генима пољопривреда...
grmfrm grmfrm 21:55 19.04.2013

Re: ali mislim, stvarno...

Овде има пуно талената, ништа мање и ништа више него било где у свету, треба створити систем у којем ће они моћи да се изнесу своју идеју, па нешто што данас није очигледно, сутра може постати. Да су Амери рекли 70-тих ми знамо да правимо кола, држаћемо се тога, никад не би добили Била Гејтса, Стива Џобса, Сергеја Брина, Ларија Пејџа, Марка Закерберга,... Све њих су добили из гараже, а да притом нису рекли "хајде да све паре уложимо у персоналне рачунаре, то је будућност". Њих су добили јер имају један агилан систем у којем добра идеја брзо и лако бива препозната, добија подршку финансијских институција, а ни инфраструктуре не фали. То се не одлучи преко ноћи, то се гради. Ми не знамо шта је решење за Србију, али ако се ослонимо на 7 милиона мозгова уместо на један (па чији да је) бојим се да га ни нећемо наћи.


Dakle sa svime se slazem sto ste ovde napisali.
I molim Vas nisam zeleo da budem iskljuciv vidim da sam na Vas ostavio takav utisak te se izvinjavam.

No samo da dodam na ovo sto ste napisali da treba napraviti sistem gde ce svezi i pametni ljudi moci da realizuju svoje ideje, znam da ih ima. Medjutim trenutno sistem je sve samo nije to. Nama treba jedna koretnita promena sistema da bi to stalo na noge.
I lepo ste rekli da treba, ako sam dobro razumeo, da dodje neko i da kaze u kom pravcu da idemo, sa tim se slazem. Iskreno se nadam da tog nekog ne vidite u trenutnom politickom nebu Srbije pa cu ovde pitati ko bi po vasem misljenju to trebao da bude? Jer bojim se da takav covek ili je vec odavno otisao ili razmislja o tome. A i tom odlivu se vec dosta pisalo i to bi ste morali uzeti u obzir jer ne mali broj talentovanih je otislo na zalost.


Пољопривреда је само добра основа. Захваљујући тој срећи да имамо оваква природна богатства, бар нећемо скапати од глади. Али то треба учинити ефикаснијим, па повећати вредност кроз прехрамбену индустрију, па увећати вредност кроз туристички пласман и брендирање, али далеко од тога да би сви у Србији требали да се сконцентришемо на храну. Треба да "копамо" по свим могућим областима, од најапстрактнијих до најпрактичнијих и да одржавамо корак са светом и неко ће већ бљеснути. Пуно наших људи широм света учествује у процесу пројектовања напредних техничких уређаја, па ипак, не раде то у Србији. Вероватно зато што им систем не нуди добар оквир, а не зато што им је ипак у генима пољопривреда...



Da to je neka sustina od koje mozemo poci sa ostalim opcijama na raspolaganju. Ja sam tu hteo da kazem kako i u toj poljoprivredi treba neko i da radi a takvih je sve manje. Mislim za bilo koju granu privrede vam pre svega treba ljuska radna snaga i fizicka i intelektualna.
Saša Radulović Saša Radulović 09:33 20.04.2013

Re: ali mislim, stvarno...

ti si samo personifikacija ekonomiste čija bajna rešenja slušam već decenijama


Neverovatno šta pišete. Na koja tačno rešenja mislite, i koje ekonomiste već decenijama slušate koji govore o rešnjima o kojima i ja govorim. Da vam pomognem, ja govorim o ovim rešenjima:

Budućem ministru finansijajavascript:;

pa me zaista interesuje koja od njih slušate decenijama.

Među "mojim" rešenjima se nalazi i univerzalna socijalna pomoć (socijalne karte) za sve ugrožene porodice, naravno uključujući i sve ljude koji su izgubili posao kroz privatizacionu pljačku.
Nalazi se penzija za sve koji su napunili 65 godina bez obzira da li imaju godine radnog staža.
Ali se nalazi i giljotnina propisa i elektronska uprava, i na njima zasnovana reorganizacija državne uprave i ukidanje delux socijalne pomoći, odnosno otpuštanje svih viškova partijskih zaposlenih.
Nalazi se i restrukturiranje svih državnih preduzeća, njihovi izlazak na berzu i dostupnost akcija našim građanima i penzionim fondovima. I naravno prestanak vođenja socijalne politike kroz javna preduzeća.
I tako to, da ne nabrajam.

Ili ste se samo iznervirali, nemate pojama o čemu govorim, ali vas to ne sprečava da pišete napamet. I da, vi i ja nismo na ti. Ako to niste u stanju da poštujete, ne razumem zašto dolazite.

little_radojica little_radojica 16:36 20.04.2013

Re: ali mislim, stvarno...

Dakle sa svime se slazem sto ste ovde napisali.
I molim Vas nisam zeleo da budem iskljuciv vidim da sam na Vas ostavio takav utisak te se izvinjavam.

Ма ништа за то, нисам ја толико сујетан и не требају извињења, довољно је да се боље разумемо. Али и даље се не разумемо скроз, овај пут мојом грешком. Мислио сам управо супротно, да нам не треба неко да нам стално показује пут, него да изградимо одрживо друштво у којем неће један човек или група људи имати пресудан утицај, већ тренутно најспособнији људи (множина) То сам овде објаснио на оној бајатој фори са Титом :
... То захтева широке друштвене реформе. То не значи да се појави неки маршал и пита у Смедереву:
"-чега овде има?
Рожђа друже Тито...
Вожђа? Зидај железару, мајку му божију!"
и да одреди шта, где, ко, како и зашто, него да друштво пронађе модус да се одрживо развија и без маршала и његове луцидности.

Али сам онда максимално забрљао кад сам написао:
Ми не знамо шта је решење за Србију, али ако се ослонимо на 7 милиона мозгова уместо на један (па чији да је) бојим се да га ни нећемо наћи.

Наравно да је требало да пише "ако се не ослонимо..."
Нема једноставних решења и зато сам реаговао, јер сте претерано генерализовали и упрошћавали ствари, али не мислим да сте искључиви, то сте накнадним постовима и доказали.

Поздрав
rade.radumilo rade.radumilo 10:07 19.04.2013

Ko o čemu...

...ja o kursu.

Ono što me najviše zabrinjava u svemu ovome je da je za poslednjih 9-10 meseci srednji kurs EUR-a u Srbiji pao sa 120 na 112 RSD. Pri tome su u istom periodu cene životnih namirnica porasle najmanje 20%. To što država u ukupnu inflaciju uvrštava i hi-tech uređaje koji pojeftinjuju vremenom i akcije na obuću i odeću, ne pomaže mnogo. Hrana je poskupela značajno i tu nikakva matematika ne pomaže.
Pitanje:
- Odakle ovaj veštački kurs? Moja pretpostavka je da je to posledica preko 4 milijarde USD pozajmljenih u prethodnih desetak meseci. (Država na sva zvona udara "bratske" pozajmice iz Rusije od koju stotinu miliona EUR, a ispod žita pozajmljuje miljarde sa zapada).
- Čemu ovakav kurs?
- Šta će biti kada ne budu mogli da ga zadrže više na ovom veštačkom nivou?
Saša Radulović Saša Radulović 10:19 19.04.2013

Re: Ko o čemu...

Da. Kurs je posledica zaduživanja i posledičnog rasta potražnje za dinarima. Kako nam dugovi dolaze na naplatu, mi se još više zadužimo da bi platili ono što je došlo na naplatu i još malo više. Kada neki zapis trezora dođe na naplatu, mi izdamo novi u malo većem iznosu. Kamatne stope koje plaćamo na zapise su astronomske. Profiti stranih fondova koji kupuju zapise su ogromni. Stope su preko 10%, a kurs je stabilan.

Krah nastupa kada javni dug toliko poraste da i pored ogromnog obećanog profita, investitori počnu da se povlače i npr. neće da kupe novu emisiju zapisa, već novac hoće da izvuku iz zemlje. Tada nastupa obrnut pritisak na valutu i dinar počinje da se raspada.

Onaj ko je kreirao i održava ovaj sistem se nada da će možda do tada neko čudo da se desi, ili da će uspeti da krivicu svali ne nekog drugog.
little_radojica little_radojica 15:12 19.04.2013

Re: Ko o čemu...

Onaj ko je kreirao i održava ovaj sistem se nada da će možda do tada neko čudo da se desi, ili da će uspeti da krivicu svali ne nekog drugog.


Онај ко се нада том чуду уствари има пик на девизне резерве које су задње што би требали да дирамо, а што је већ покушано (Бајатовићева идеја о некој новој развојној банци која би одатле заграбила). Мада, ту је још Телеком и ЕПС...
Ribozom Ribozom 20:59 19.04.2013

Re: Ko o čemu...

Ne samo da prodamo EPS, da nas blogokolega ne nastavi sa brojanjem samospaljenih.

Sa druge strane, višak zaposlenih kod države je vrsta delux socijalnih davanja, kod kojih veliki deo ode na uvoznu potrošnju, npr. letovanja ili nov automobil.


Ja se slazem sa Sasom, mada letovanje nije samo luksuz, vec i vazna zdravstvena i socijalna kategorija. Ne mora se pod letovanjem podrazumevati samo trosenje deviza, moze se letovati i u Srbiji. Vazno je samo da se 10 dana pobegne od svakodnevnice, makar i na Rtanj. Ljudima morate dati i taj izduvni ventil, ja predlazem skroman 'regres',a vi odlucite koliko.
I sam sam pristalica 'tacerizma' sto se tice obracuna sa birokratijom, ali bio je ovde jedan blog o 'petnici', gde se videlo koliko smo ustvari nespremni na reforme. Reforme bi bile veoma bolne i bilo bi mnogo razocaranih.
Nasi drzavni cinovnici pod reforme podrazumevaju: otimanje od tajkuna i davenje njima. Oni su odgojeni da uzimaju od drzave. Zapravo jos ne znaju da su oni ti koji ce 'nagrabusiti'.
Nisam siguran da bi zatvarnje zelezare bio dobar potez.


Saša Radulović Saša Radulović 09:22 20.04.2013

Re: Ko o čemu...

Ne mora se pod letovanjem podrazumevati samo trosenje deviza


Naravno da je potrošnja na turizam u Srbiji veoma dobra stvar sa svih aspekata, pa i sa stanovišta BDP-a.

Mislio sam na letovanja u inostranstvu. Ogromnoj većini građana nedostupna. Isto kao i nov automobil. Zato je dostupna višku zaposlenih na delux socijalnoj pomoći.
vladaxy vladaxy 19:03 19.04.2013

Jao Sale, šta je sad ovo.......????

Pogrešno je u vreme krize smanjivati javnu potrošnju.

Postoji dobra i loša javna potrošnja.

Koja javna potrošnja najviše podupire BDP, posebno u vreme krize? Socijalna davanja. Ona se gotovo direktno vraćaju nazad u privredu kroz domaću potrošnju.


Saša Radulović Saša Radulović 09:19 20.04.2013

Re: Jao valdaxy

Socijalna zaštita je dobra javna potrošnja.

Detaljnije o našem BDP-u i BDP-u uopšte.

Domaća potrošnja je temelj BDP-a.

Dobra je i javna potrošnja na zdravstvo i školstvo. To naravno ne znači da te usluge moraju da pružaju državni domovi zdravlja i državne škole. Dobra je i javna potrošnja da unapredite rad institucija, npr. pravosuđa, policije, vojske. Naravno u skladu sa potrebama društva.

Postoji naravno i arčenje novca poreskih obveznika na razne projekte političara koji bi da budu privrednici, ali sa našim parama. To je loša javna potrošnja. Postoji naravno i javna potrošnja na viškove zaposlenih, razna administracija koja nepotrebno administrira itd. Sve je to loša javna potrošnja.

Liberalizam 21.og veka je mnogo drugačiji od liberalizma 18.tog i 19.tog veka.

domazetovic.andrej domazetovic.andrej 22:58 19.04.2013

%

Sasa,

Kako sada stvari stoje znaci nista od smanjenja deficita na 3.5 do 4 % BDPa? Ili je ministar mislio da uzme konsolidovani deficit drzave u poredjenju sa BDPom?

Sto bi rekli - nista novo... Uporno radimo isto ocekujuci nekako drugaciji ishod...
Saša Radulović Saša Radulović 09:37 20.04.2013

Re: %

Zaista ne znam na šta je mislio, šta misli i da li uopšte misli, osim što se nada i bogu molim nekim parama sa neba i spasu u formi stranih investitora.

Potrošnja pada. Javne finansije se urušavaju istim tempom kao i za vreme prethodne vlade. Samo što je ovoj vladi već startna pozicija bila katastrofa. To ih ne opravdava za povlačenje pogrešnih poteza i što su "spašavajući" ekonomiju od katastrofe napravili još gore.
zabisag zabisag 23:06 19.04.2013

Nameti na rad

Vidim da i u ovom tekstu kao i u prethodnom pokušavaš da staviš akcenat na smanjenje nameta na rad, što je i po meni jedna o ključnih pretpostavki.
Ali, kao što si rekao, uglavnom sve ostane samo slovo na papiru jer to niko neće uzeti ni u razmatranje, a kamoli u sprovođenje!
antonius antonius 18:19 20.04.2013

potrošnja stanovništva

"Imamo veliko smanjenje potrošnje stanovništva. Pad prometa u februaru u odnosnu na februar 2012.godine iznosi preko 7%"

Kako izvodite računicu za potrošnju stanovništva? Iz PDV-a? Iz UKupnog legalnog prometa roba i usluga?
Saša Radulović Saša Radulović 00:23 21.04.2013

Re: potrošnja stanovništva

Iz mesečnih izveštaja RZS. Radi se o prijavljenim prihodima na koje se plaća porez.
smarashbre smarashbre 00:50 21.04.2013

ima još pametnih ljudi

našao sam ovaj komentar povodom tipa koji se obogatio na proizvodnji ljutog sosa, koji lepo objašnjava stvari.

pastujem ovde:

heh..u iz glave pa u kofu pa u prodaju komsijama i prijateljima.a parice padaju..
tako jednostavno.americki san.
pa posle ima volju i da plati porez,niko ga ne smara dok zaradjuje.
zato su i najmocniji.
zemlja slobodne incijative.

kod nas da bi neko zapoceo posao, i odrzao isti,mora mnoga znoja da iznoji,mnogo formulara da popuni,mnogo saltera da isceka i istrpi tiraniju salterusa,(najgore su u supu) njihovih naleta toplote,glavobolja i neraspoozenja, i birokratije.
ali zasto je to tako?

pa zato sto je nas sistem i elita izgradjen na birokratiji umesto produktivnim stvaraocima, masa doseljena iz ruralnih podrucja od pedesetih, se skolovala za pravno birokratske delatnosti, njihova deca i unuke takodje.

tako da bi oni opstali,zadrzali svoja radna mesta,pozicije,a bogami i korupcije, ciljano se odrzava taj sistem komplikovanja,suvisnih propisa, nebitno koji je rezim na vlasti,komunisti,demokrate,sns ili ldp.

svi su oni slicni,jer poticu iz istog miljea, administrativno-birokratskog umesto preduzetnicko-radnog.

srpski kancelarasi su krivi za milion nezaposlenih, za 200 eura plate,za sve.
(birokratija rak rana, 20. april 2013 17:44)

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana