Društvo| Kultura| Umetnost

HAOS je u redu ... gde je onda haos?

Đorđe Bobić RSS / 14.05.2013. u 06:21

Odnos države prema kulturi je tema koja ne silazi sa štampanih stranica a ima o tome i na televiziji. U tim žalopojkama prve redove zaposedaju uglavnom Narodni muzej, Muzej savremene umetnosti, filmsko stvaralaštvo, teatri, zaštita spomenika kulture, izdavaštvo i tako bi se moglo još nabrajati a gde državne nadležne institucije, posebno Ministarstvo kulture, ne prate svoje obaveze i ponašaju se nedovojlno odgovorno nanoseći štetu kulturi, mada im je unapređenje kulture obaveza zakonom određena. U toj priči zaboravljeni su dragoceni pregaoci, ali ne manje važni, koji svojim ličnim naporom i delovanjem pokrivaju ogroman prostor realnog kulturnog života i doprinose, možda i više od onih prvih, da kultura opstane i ne potone sasvim. Galerije, male pozorišne scene, ateljei, umetničke radionice i druga mesta gde se stvara autentična kultura i promoviše su zapostavljena i ostavljena da se sama o sebi staraju i snalaze.

  

Jedna od tih koja ne dozvoljava da se plamen ugasi je galerija HAOS, uprkos nevoljama postoji i opstaje ali kako kaže umetnički direktor Gospođa Borka Božović galerija je možda pred zatvaranjem jer je bez podrške nadležnih, pre svega Ministarstva kulture ali i grada, dakle, ostavljena na cedilu grubo rečeno. Ne može da izdrži u tržišnom modelu koji je država pogrešnim mišljenjem i nerazumevanjem nametnula i delatnicima u sferi kulture.

Galerija HAOS postoji od 1995 godine, osamnaest proteklih godina promoviše u Beogradu posebnu umetnost, umetnost crteža pokazujući taj, najteži i nazahtevniji način komuniciranja umetnika sa okruženjem na preko 165 izložbi.  Koncept na kome je galerija osnovana je pogled na kulturu crteža kroz vreme, izlagali su poznati i slavni ali i mladi umetnici kojima je HAOS omogućio da prvi put pokažu svoje umeće, nisu zaboravljeni ni oni iz prošlih vremena pa navođenje samo nekih od imena čije stvaralaštvo je viđeno u ovoj galeriji može da pokaže značaj  tog neobičnog i hrabrog poduhvata.

Uroš Tošković, Mića Popović, Radomir Reljić, Ljubica Cuca Sokić, Predrag Koraksić, Radovan Kragulj, Dušan Otaševoć, Marko Čelebonović, Petar Omčikus, Vladimir Veličković, Džoja Ratković Gavela, Jagoda Bujić, Čedomir Vasić, Ante Marinović, Branko Miljuš, Miodrag Dado Đurić,  Leonid Šejka, Lazar Vozarević, Ivan Tabaković, Miro Glavurtić.

Pored toga, u galeriji je ustanovljena nagrada „MIĆA POPOVIĆ“ za životno delo i dodeljena je Danilu Bati Stojkoviću, Predragu Koraksiću, Dušanu Otaševiću, Dušanu Makavejevu, Jagošu Markoviću, Ljubomiru Simoviću, Miri Stupici, Želimiru Žilniku i Vladanu Radovanoviću. Dakle, umetnicima ne samo iz oblasti likovnog delanja već stvaraocima koji su ostavili trag i obeležili kulturni model u vremenu i pomerili granice ka novom i lepšem svetu.

Tako je galerija, sa svima njima a iz zbog njih postala  prepoznatljivznak kulture u Beogradu, obeležije kulturnog Beograda koji, ako se nastavi nepostojanje obzira od strane države ne samo prema HAOSu već i prema svim drugim koji su osetili potrebu da ne stoje po strani, počeće da posustaje a ranije stvorene vrednosti mogu da budu samo deo urbane istorije zaostale u sećanju.                                                                                   

HAOS jeste privatna galerija, stvorena ni iz čega naporom i voljom posvećenih umetnosti i opstala je, ali to ne bi smela biti prepreka da Ministarstvo kulture i oni što se o kulturi u prestonici staraju pomognu opstanak  kulturnog događaja koji je kroz vreme i svoj rad dokazao svoju vrednost šaljući dobru poruku o Beogradu. Uostalom po svetu države pomažu programe i projekte mnogih privatnih institucije kulture jer im je stalo da takvi pregaoci opstanu ali za to treba imati strategiju, koncept, imati volju i biti svestan značaja takovih stvari.

Galerija se zove HAOS ali unatoč nazivu u njoj je zavidan red i dobra energija jer ima koncept i visoko ustanovljenu lestvicu vrednosti, za razliku od institucija države nadležnih za kulturu koje su zaista u haosu upravo zato što do koncepta nisu još uvek stigli a na lestvici po kojoj se vrednosti postavljaju nedostaje nekoliko prečki, ali nikako da pozovu majstora da ih obnovi.

Pregnuće svih koji su svoj angažman na održanju galerije i onih koji su svoje umetničko delanje u HAOSu pokazivali ljudima protekle skoro dve decenije je previše važno za Beograd i srpsku kulturu da bi država a ne manje i grad dozvolili da to svetlo na kraju tunela u koji se kultura zaglavila upravo nedelovanjem a možda upravo i zbog trapavog delovanja države, bude ugašeno.

Sa druge strane ima vesti da se donacije i trošak za Bekute i tako to nalazi javni novac, pa za jedan koncert folk dive prilaže i daruje dovoljno od čega bi HAOS ili neka slična autentična kreacija mogla da opstane koju godinu. Farma, Veliki brat i slični treš uradci bivaju, nažalost,  kod naroda prihvaćeni kao mera vrednosti i bivaju sredstvo za privođenje naroda gluposti i neznanju. Nije daleko od pomisli da je to deo koncepta nadležnih dužnosnika ne bi li gledatelje i i slušače lakše držali na uzici i vodali ih u pravcu koji su namerili ako uopšte znaju kuda to stiže.

Galerija HAOS je samo jedan primer kako se pogrešnim postupanjem države urušava umetnost, kako se zanemaruju stvorene vrednosti i kako se otvara prostor za novi (ne)kulrturni model u kome će doći do opšteg davljenja gde ni veštačko disanje, ako to potraje, neće biti od pomoći. Ili ipak hoće jer «Haos je iskon i prapočetak svih stvari» kako je rekao kineski filozof Fej Ku u III veku n.e. pa ima nade da će oni zaduženi za kulturu u svom haosu naći motiv i inspiraciju da se to posrnuće ne dogodi.

 EDIT: preporuka -galerija HAOS  i  HAOS

 

 

Atačmenti



Komentari (18)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

vladaxy vladaxy 07:17 14.05.2013

Već mnogo plaćamo

Sa druge strane ima vesti da se donacije i trošak za Bekute i tako to nalazi javni novac, pa za jedan koncert folk dive prilaže i daruje dovoljno od čega bi HAOS ili neka slična autentična kreacija mogla da opstane koju godinu

Dragi Đorđe, mi već izdvajamo za kulturu 6,4 milijarde dinara. To koliko je vredno šta ko radi u kulturi je subjektivni osećaj svakog pojedinca. Neko voli farmu, neko Haos, neko Bekutu, neko Betovena.

Ali ne može se ići sa stavom, narode mi smo odlučili da je ovo nacionalno dobro itd i ima svima da se sviđa i svi da plaćate za to. Ne može se kritikovati ukus naroda ("države" a istovremeno mu uzimati pare iz džepa. Jedino ispravno rešenje bi bilo da se donacije za kulturu, sport itd izuzmu iz poreza pa bi samim tim kompanijama bilo interesantnije da tu ulažu, a na galeriji Haos bi bilo da angažovanjem privuku te sponzore.

Preporučio bih da pogledate ovaj primer kako može da se posluje u kulturi.
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 08:34 14.05.2013

Re: Već mnogo plaćamo


Neko voli farmu, neko Haos, neko Bekutu, neko Betovena ... Ali ne može se ići sa stavom, narode mi smo odlučili da je ovo nacionalno dobro itd i ima svima da se sviđa i svi da plaćate za to. Ne može se kritikovati ukus naroda ("države" a istovremeno mu uzimati pare iz džepa.


Izdvajamo za kulturu koliko rekoste a to znači da svaki stanovnik Srbije prilaže oko 75 dinara mesečno.
Ukus naroda koji daje tolike pare za kulturu treba stvarati a to treba da čini država inače će postojeća situacija sa Farmom, turbo folkom i sličnim uradcima napredovati i sadašnju premoćnu situaciju učiniti zaista valadajućom. Ne mislim da je dobro da se takve stvari puste na tržište zajedno sa Betovanom, Narodnim muzejom ili nekom malom umetničkom galerijom pa onda da se bore za sponzorstvo. Gubitnik je poznat i pogledajte skele sa pokrovom na Narodnom muzeju koje su tu već koju godinu.
Vrednosti nisu pitanje ukusa polupismenog naroda već stava i koncepta države o kulturi i ne može se prepustiti tržištu da to određuje. Upravo taj stav i siromaštvo države je dovelo do devalvacije kulture i stvaranja (ne)kulturnog modela koji preovlađuje.
Sve ostalo što ste napisali je tačno i ostvarljivo ali opet bez koncepta države to neće ići.

oskar-z-wild oskar-z-wild 09:05 14.05.2013

Re: Već mnogo plaćamo

Ukus naroda koji daje tolike pare za kulturu treba stvarati a to treba da čini država

Vrednosti nisu pitanje ukusa polupismenog naroda već stava i koncepta države o kulturi i ne može se prepustiti tržištu da to određuje.


A. polupismeni narod
B. država
C. tržište
D. ukus naroda


Pitam se gde su stvaraoci u ovoj "jednačini".
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 09:08 14.05.2013

Re: Već mnogo plaćamo

Pitam se gde su stvaraoci u ovoj "jednačini"

Dobro pitanje! I ja se to zapitkujem ali ne umem da odgovorim ... možda da pitamo onog sa šampitama ?
little_radojica little_radojica 09:20 14.05.2013

Re: Već mnogo plaćamo

Vrednosti nisu pitanje ukusa polupismenog naroda već stava i koncepta države o kulturi i ne može se prepustiti tržištu da to određuje. Upravo taj stav i siromaštvo države je dovelo do devalvacije kulture i stvaranja (ne)kulturnog modela koji preovlađuje.


Лепо речено. Уметност је вазда била субвенционисана, још од античких времена од стране богаташа или државе. Као што је данас рецимо пољопривреда у свакој држави света из многих стратешких разлога.
У богатим друштвима, потпора култури су "просвећени" богатуни који то раде за лични ћеф, кад већ задовоље своје материјалне потребе, нађу енергије за колекционарство, улагање у младе наде и све оно што је "гладном" човеку задња рупа на свирали. Пошто наши богаташи (још) нису "сазрели", нама остаје држава да изрекетира своје пореске обвезнике и да подржи пројекте у области културе. Легалистички гледано, исто су Мркута и Шмркас као и било ко други и ту је проблем. Папир трпи све, па и да су они уметници. Још бих могао да будем тужен, ако кажем да нису.
Можда кад би се тај новац усмерио на ентузијасте преко домаћих (и страних, што да не) академских институција (које би требало да имају боље разумевање прилика у култури), кроз неки вид сарадње или бар препоруке), можда би се профилтрирао "кукољ", а да се не заведе диктат нити једне институције. Јесте да је и бирократија на свој начин кочница уметности, науке, спорта, али неки основни ред у хаосу мора да се зна.

И да, на крају, да не испадне да је решење просто, ипак људи запослени у култури треба да изнесу највећи терет на својим леђима, чега су они, верујем, свесни и вољни да то ураде.
angie01 angie01 09:52 14.05.2013

Re: Već mnogo plaćamo

svako normalno, svesno drustvo, ima ideju kakvo zeli da bude i organizovano je tako, da ishod maksimalno odgovara tim parametrima!

'naci, ako kod nas vec dva'is godina po vrticima deci pustaju ceca/jece, posle u skolama nema vise nicega sto bi ih nagnalo pravim vrednostima, a roditelji, izbezumeljeni borbom za opstanak, pri tome , odrastali devdesteih sa arkanom kao herojskim modelom, a mediji nafilovani najvecim gadastocama kao primarnom infuzijom- onda ne mozes ni da ocekujes da umetnost, galerije,....imaju bilo kakav znacaj i prioritet, jer prosto ne postoji senzor, koji prepoznaje potrebu za tim, jer on mora da se gaji, da bi se razvio i postao potreba!
oskar-z-wild oskar-z-wild 10:06 14.05.2013

Re: Već mnogo plaćamo

Treba napraviti plan za akciju pre ulaska u EU - ali poznavajući evropske i svetske prilike treba izbegavati etatističko i elitističko izražavanje i razmišljanje.
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 10:15 14.05.2013

Re: Već mnogo plaćamo

ali poznavajući evropske i svetske prilike treba izbegavati etatističko i elitističko izražavanje i razmišljanje.


Pa čoveče, sklonili ste mi mrak sa očiju ... nisam do sada znao da su evropske zemlje kao Francuska, Nemačka, Danska, Norveška i tako dalje etatističke i elitističe jer upravo rade na podržavanju kultrure trošeći javni novac ... ako ih ovi iz Brisela uhvate, gotovi su ...

A plan je svakako neophodan ... !
Sepulturero Sepulturero 10:46 14.05.2013

Re: Već mnogo plaćamo

Đorđe Bobić
ali poznavajući evropske i svetske prilike treba izbegavati etatističko i elitističko izražavanje i razmišljanje.


Pa čoveče, sklonili ste mi mrak sa očiju ... nisam do sada znao da su evropske zemlje kao Francuska, Nemačka, Danska, Norveška i tako dalje etatističke i elitističe jer upravo rade na podržavanju kultrure trošeći javni novac ... ako ih ovi iz Brisela uhvate, gotovi su ...

A plan je svakako neophodan ... !


Да, али се и у тим земљама сада води озбиљна дискусија по којем критеријуму треба да се деле те паре за културу. Изгледа да су и тамо исувише важни политички и елитистички разлози.

Уосталом, ево конкретног питања: Да ли се и са колико пара финансира елитистички и, по мени, безвредни Октобарски салон?
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 13:09 14.05.2013

Re: Već mnogo plaćamo

Да,


Vodi se tamo diskusija ... dakle, sve je ok jer znaju šta žele i imaju koncept ... voleo bih da se i ovde tako što događa, da se dskutuje a da stvar ne bude prepuštena nekim komisijama ili birokratiji ...

Ne znam sa koliko se para podržava OS ali se ne slažem da je bezvredan, moglo bi se reći da nije kvalitetan ili da mu je umanjena vrednost, upravo zbog nedostatka razgovora o njemu. Zaista ne znam ko donosi krtiterijume i vrednuje. Ali nikako ne bi valjalo da se Oktobarski salon ukloni iz kulturnog miljea Beograda.
Da, u svakom slučaju umetnost je elitistička, od uvek je tako bilo, čak i naivci ili amateri koji se porihvate kičice ili vajarske aklatke ili naprave neki unikatni predmet time otškrinu vrata u umetnički prostor i postaju elita.
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 13:34 14.05.2013

Re: Već mnogo plaćamo

onda ne mozes ni da ocekujes da umetnost, galerije,....imaju bilo kakav znacaj i prioritet, jer prosto ne postoji senzor, koji prepoznaje potrebu za tim, jer on mora da se gaji, da bi se razvio i postao potreba!


Hvala na sažetom i tačnom zaključku ...
vladaxy vladaxy 14:16 14.05.2013

Re: Već mnogo plaćamo

u svakom slučaju umetnost je elitistička

Jedini problem elite je što su pare kod neukog i prezrenog plebsa
Sepulturero Sepulturero 15:40 14.05.2013

Re: Već mnogo plaćamo

Đorđe Bobić
Да,


Vodi se tamo diskusija ... dakle, sve je ok jer znaju šta žele i imaju koncept ... voleo bih da se i ovde tako što događa, da se dskutuje a da stvar ne bude prepuštena nekim komisijama ili birokratiji ...

Ne znam sa koliko se para podržava OS ali se ne slažem da je bezvredan, moglo bi se reći da nije kvalitetan ili da mu je umanjena vrednost, upravo zbog nedostatka razgovora o njemu. Zaista ne znam ko donosi krtiterijume i vrednuje. Ali nikako ne bi valjalo da se Oktobarski salon ukloni iz kulturnog miljea Beograda.
Da, u svakom slučaju umetnost je elitistička, od uvek je tako bilo, čak i naivci ili amateri koji se porihvate kičice ili vajarske aklatke ili naprave neki unikatni predmet time otškrinu vrata u umetnički prostor i postaju elita.



Раније сигурно није био безвредан, напротив, али сада се свео на неку концептуалну "уметност" коју бирају страни кустоси.

Али има и један други пример: у улици Тадеуша Кошћушког постоји неки Завод за проучавање културног развитка. Шта они раде и колико коштају?
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 16:43 14.05.2013

Re: Već mnogo plaćamo

Jedini problem elite je što su pare kod neukog i prezrenog plebsa


Eliti o kojoj ja govorim pare nisu dostupne, time barata neka druga "elita" po nekom svom sistemu vrednosti a rezultat se vidi po stanju u kome se nalazi kultura.
Pored para iz budžeta postoje pare koje donose NVO ili neki fondovi EU namenjeni podršci umetnosti ali i to najvećim delom ide preko "elite" jer davaoci misle da ovde ima nekog koncepta i ideje o razvoju i načina da se taj novac upotrebi na koristan način. Dakle i tu je slaba vajda.
Postoje i sponzori i donatori ali oni su u najvećoj meri okrenuti poznatim i afirmisanim umetnicima jer oni daju pre svega lične ili korporacijske promocije radi pa i tu nema nekog značajnijeg efekta kada se radi o unapređenju stanja u umetničkom stvaralaštvu.

Koliko ja vidim mali preduzetnici, galerije na primer ili pojedinci koji deluju u umetničkom stvaralaštvu nisu tu jasno viđeni ili uopšte nisu na oku "elite".
U evropskim državama postoje dosta razrađeni načini za raspodelu para iz fondova za podršku, prezentiraju se programi i projekti pa se na osnovu njihove vrednosti procenjuje ko će sredstva dobiti. I to se radi zaista transparentno, stručno i nepristrasno. Ali, kao što već rekoh to je deo državnog koncepta i strategije o unapređenju kulture i to je pravilima uređeno.

Narod, ili veliki deo jeste neuk, ne svojom krivicom ali nikako prezren. Odakle vam samo ta stereotipija?
oskar-z-wild oskar-z-wild 21:02 14.05.2013

Re: Već mnogo plaćamo

Sepultero:
Раније сигурно није био безвредан, напротив, али сада се свео на неку концептуалну "уметност" коју бирају страни кустоси.


Slažem se, ja bih rekao da je to jedno bacanje bisera pred svinje.
loader loader 07:51 14.05.2013

Stalni proces

Haos je već dat, skoro po difoltu.
Naše je da se stalno borimo i kreiramo uređenost, harmoniju, ...
michiganac michiganac 23:49 14.05.2013

Dobro vece!

Prije svega preporuka za tekst.

Vec duze vrijeme pratim vase tekstove i na ovu temu sam zelio nesto da napisem jos kad ste objavili nedavne blogove vezano o "nostalgiji" i "vizijama".

Nisam iz BG, cak ni iz Srbije! U djetinjstvu, 90-ih, proveo sam samo nesto vise od godinu dana u BG, smatram ipak za dovoljno da pokusam da dam jedan, ovako, dosta nadrealan komentar i iznesem jednu prostu ideju/viziju vezanu uz cijelu pricu.
Kao sto mozete da prepoznate, dosta sam mladji i od vas, ali i od sirokog blogo-auditorijuma, samo.. mozda ce vam se uciniti interesantnim ova perspektiva predocena od strane nekog ko i nije sa vasih prostora. Nadam se samo da nece izgledati u neku ruku drsko, ali i da ce te ipak prepoznati osnovnu ideju i mladalacki entuzijazam iza svega.

Pa da pocnem..

Naime, meni se citav taj potez od Narodnog Pozorista, uz i niz Francusku Ulicu prema Dunavu i Luci Beograd cini vise nego zanimljivim, u smislu moguceg kreiranja te neke nove, ili kako ste izvoleli da kazete: autenticne, srpske kulturne scene u nekom bliskom buducem vremenu. Obratio sam paznju i primijetio da se tu negdje odmah iza ugla, nalazi i pomenuta galerija o kojoj govorite u ovom tekstu.
Nije mi namjera sad da ulazim u citavu poledjinu te ruzne price o ovom novom i svima poznatom projektu 'Luke Beograd' ("Grada na vodi" ) i ljudi koji stoje iza njega. Cijenim i da ste sami upuceni u pozadinu citave afere, ali naravno, da me kojim slucajem ne biste krivo shvatili, ni najmanja namjera mi nije da vas kompromitujem.

Zelio bih da cujem samo vase profesionalno misljenje o ovoj mojoj "maloj" ideji.

Ipak, bez da sam upoznat, sklon sam misljenju da ce cijela ta prica oko luke da zavrsi u korist doticnih i po "dobroj", staroj, srpskoj maksimi: pojeo vuk magarca i projekat, kakav je vec unaprijed stvoren, krenuti da se realizuje.

Ruku na srce, sam nacrt projekta, bez obzira kao sto rekoh na citavu aferu koja ga prati, cini mi se vise nego sjajnim. Vjerovatno da cu da izazovem salvu negativnih reakcija, ali pokusavam da ostanem realan i objektivan u ovom svome zakljucku.

Dalje, u samom projektu ovaj prvi kvart, dio koji se oslanja upravo na pravac prema 'Francuskoj' mi naravno najvise pobudjuje paznju:



Moja ideja bi pretpostavljala da se taj kvart urbanisticki oblikuje (treba li da dodam:-nostalgicno) i integrise u stari dio Dorcola i kao sto rekoh naprijed, citav taj potez gore prema N.Pozoristu revitalizuje i transformise u novu umjetnicku cetvrt (ukljucujuci i Skadarliju naravno), sa nizom nacickanih galerija, paviljona, ateljea, muz. scenom, malih etno-muzeja i dr... kao sto ste vec sami napisali u ovom tekstu,.. sto bi vodilo dalje afirmaciji i etabliranju niza kulturno-umjetnickih performansa i dogadjaja vezanih za samu cetvrt, poput pomenutog MIKSERA i sl.

Za primjer, kako bi to recimo moglo da izgleda, nasao sam inspiraciju u Nju Orleansu i nj. poznatoj Bourbon Street:




Uz ocuvanje tih starih dorcolskih zgrada, transformaciju i bojenje fasada, kreiranje npr. zidnih murala i sl.
Nadam se jos da ovim ne aludiram na neko u zargonu tzv. fensi-okruzenje i atmosferu, iliti mozda da izgleda kako prizivam duh ibarske magistrale i ovde, itd.., i sveobuhvatno uzevsi, ovim da ne cinim blasfemiju u ocima autohtonih Dorcolaca.


Ovo naravno sve pominjem i navodim u smislu prepoznavanja kljucnog momenta u tom nadolazecem buducem vremenu kada se Srbija i BG otvore prema podunavlju, Evropi i vec da kazemo: ka (pre)bogatoj Njemackoj!.., i pozicioniranja BG-a na toj evropskoj turist.-kult.-umjetnickoj mapi.

Imajuci u vidu svu zapustenost i neuglednost svih drugih drumskih gradskih prilaza, ovim bi se ostvario i otvorio jedan sasvim novi vidik i takva jedna ulica, "zamisljena" je vec kao ogledalo u malom jedne nove stvaralacke Srbije.
To bi naravno vec znacilo ulogu citavog drustva i kreiranje zajednickog nacionalno-kulturnog projekta (uz ucesce i upotrebu potencijala najveceg broja mladih srpskih i BG-umjetnika), naravno u slucaju da i kao takve "nase novopecene mecene i pregaoce" iz dunavske luke (nisam sklon ovom prilikom da upotrebljavam pogrdnije sintagme) prepoznaju znacaj cijele stvari, ako je moguce procijeniti turist. prihode od svega (Izradu studije izvodljivosti, utvrdjivanje zakonske regulative i dr.).

Svjestan sam da ovako pausalno iznesen tekst djeluje vrlo naivno sa moje strane, i da sama "Luka Beograd" prepoznaje tu ulogu umjetnosti (a vec je rodjena i slicna ideja o beogradskom SOHO-u, samo malo dalje u 'Dunavskoj' - ovo tek naknadno doznadoh), ipak upuceni smo (da ne kazem "osudjeni" ) da sa tim ljudima pravimo buduce kompromise.
Naposljetku, ovim naravno stizem do te price o elitistickom poimanju umjetnickog stvaralastva, u kojoj se ne snalazim, ali tu ste vi drugi, stariji i kompetetivniji da date ocjenu i sud.

Naravno i da prepoznajem i (nepremostive?) prepreke, kao npr. u znacaju te ulice kao jedne od glavnih gradskih, javnih saobracajnica, zatim u nedostatku novca, unistavanju i urusavanju stecenih kultur. vrijednosti u drugim dijelovima diljem Srbije i takoreci citave EX-Yu a ne samo u BG-u i dr. objektivnih razloga..
pa stoga vas pitam kakav bi vas komentar bio o samoj ideji i prepoznavanju mogucnosti jedne takve realizacije (makar i umjetnicke cetvrti u nekom drugom dijelu BG-a ili negdje odmah pored, jer takva je vise nego neophodna gradu tog formata)!?
Ja svakako iz ove pozicije ne mogu da pojmim citavu situaciju/situac. plan i da uzgred kapiram i sav sukob interesa svih inih malih-velikih tajkuna, tajkuncica i drugih na BG-sceni i vezanih za taj dio grada, ali gajim nadu da je ovako nesto u dogledno vrijeme ipak moguce ostvariti i makar buducim mladim ljudima i umjetnicima iz Srbije (a i okoline, Evrope,..) pruziti novi, kvalitetan i inspirativan prostor za kreativan rad i stvaranje.

Zahvaljujem vam na odgovoru i prijateljski pozdrav iz BIH(RS).
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 10:40 15.05.2013

Re: Dobro vece!

Dobro vece!

Dobro jutro,
Urbanizacija dunavske obale je dugo bila u drugom planu, insistiralo se na savskoj strani. Sada je to aktivno pitanje i kada se bude završio spor grada i vlasnika luke verovatno će to početi ali je šteta jer je izgubljeno mnogo vremena. Projekat rhitekte Liberskonda na dobar način je razumeo taj prostor usklađujući ga sa urbanom matricom dorćolske padine.
Slažem se sa vama da je padina važan gradski deo jer povezuje beogradski greben, Knez Mijalovu i studentski trg sa obalom i gradnja na obali će svakako inicirati i drugačiji stav prema tom delu grada. To se ustvari već i događa, ulica Strahinjića bana na primer je postala inicijativom preduzetnika važan gradski centar, za sada pretežno sa kafeima.
Pre neku godinu sam radio dva projekta, jedan za marinu Dorćol (bio je konkurs) i drugi za rekonstrukciju silosa Žitomlina na obali Dunava. U oba projekta sam insistirao na dorćolskoj padini, između Francuske i Kralja Petra, jer je ta veza centra grada sa obalom uslov da gradnja na obali bude uspešna i da postane integrisana u gradsku matricu. A sadržaje sam predlagao upravo kako vi to pišete pa ste mi učinili zadovoljstvo.
Ostaje da se čeka neko bolje vreme jer i nije dobro da se gradi u vreme krize, za drgocene gradske prostore treba bogata država i grad inače to obično ne ispadne dobro kada je pod pritiskom.
Pozdrav i Beograda

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana