Ekonomija

Bez kompasa u mraku krize

Saša Radulović RSS / 29.05.2013. u 00:18

Naša ekonomska politika je bez ideje i bez kompasa. Bez razlikovanja uzroka i posledica. Bez ikakve analize zašto nam se dešava to što nam se dešava. Onda nije ni čudo da se vrtimo u krug bez ideje o izlazu.

Već godinama strani investitori i strane investicije su naša jedina ideja o privrednom rastu. Strane investicije su šlag na torti. Jureći šlag, izgubili smo tortu. Tortu smo izgubili kroz kriminalnu privatizaciju koja se svela na grabež za građevinskim zemljištem. Tortu smo izgubili i zbog nerazumnog poreskog sistema koji je doveo do velikog rasta sive ekonomije. Tortu smo izgubili i zbog katastrofalnog vođenja javnih preduzeća. Pogledajte Železnice, Srbijagas, Galeniku.

Na talasu potpuno propale privatizacije, premijer, a onda i MinFin, su se dosetili reindustrijalizacije. Nakon što su se dokazali u npr. Galenici i restrukturiranju društvenih preduzeća, reindustrijalizacija zvuči sigurno kao dobitna kombinacija.

Ekonomski rast u 2013. i 2014.godini smo bazirali na reindustrijalizaciji i investicijama javnih preduzeća. To je zvanični strateški dokument MinFina iz prošle godine. Koji više ne vredi ni koliko papir na kome je napisan.

Onda smo se dosetili i Razvojne banke kao spasa naše privrede. Sigurno poučeni pozitivnim iskustvima Fonda za razvoj, Agrobanke i Metals banke - Razvojne banke Vojvodine.

Već godinama jedemo sami sebe. Prvo smo prodavali imovinu, a zatim prešli na zaduživanje kako bi imali novca za ogroman javni sektor. Dok smo izgubili 700.000 radnih mesta u privatnom sektoru, od toga pola sa radnom knjižicom, državni sektor je ostao iste veličine. Zapošljava oko 470.000 ljudi u obrazovanju, zdravstvu, administraciji, vojsci, policiji, tim redom po veličini.

Nikada nismo pokazali spremnost da se suočimo sa činjenicama. Mi verujemo u sve osim u očigledno i racionalno. U jednom te istom danu prizivamo i Tita i kralja. Mi smo društvo bez kompasa. Društvo koje veruje u čuda i kratice. I besplatan ručak. Ko drugačije kaže, kleveće i laže.

Poreski prihodi nam padaju dok podižemo poresko opterećenje i poreske stope. Prvo PDV i akcize. Sada i porez na imovinu. Rezultat će biti dalji pad prihoda. Jer potrošnja pada. Što za sobom povlači pad proizvodnje. Zaista ne razumem kako je moguće da kreatori ekonomske politike to ne razumeju. Jednačine BDP-a nisu baš toliko komplikovane.

Već na kraju 2012.godine je bilo očigledno da prihodi nisu bili ni približni planiranim rebalansom budžeta za 2012.godinu. To nas nije omelo da gurnemo glavu u pesak i da nastavimo bez ikakvih promena. I onda smo se silno iznenadili u maju kada su objavljeni aprilski rezultati.

Imamo ogroman problem sa razlikovanjem uzroka i posledica. U ekspozeu premijera je rečeno da je bela kuga najveći neprijatelj Srbije. Kako posledica može biti neprijatelj?

Nezaposlenost je, kažu, najveći problem Srbije. Ako neko misli da je to uzrok naših problema, onda je valjda i logično da plaćamo firme da zapošljavaju ljude. Pretpostavljam da je i rešenje bele kuge da plaćamo ljude da imaju decu.

Nedostatak svesti je, kažu, najveći problem naših ljudi. Samo nije jasno, kako je moguće da isti ti ljudi, sa genetskim nedostatkom svesti, kada se premeste u uređeno društvo, odjednom dobiju tu svest preko noći.

Da li su nezaposlenost i "nedostatak svesti" uzroci ili posledice? Valjda je očigledno da su posledice. Valjda je očigledno.

A šta su uzroci? Ko govori o uzrocima?

Mi godinama stavljamo obloge na posledice i potpuno smo slepi za uzroke. Firme zapošljavaju ako imaju priliku za profit. Porodice imaju decu ako imaju uslove da im pruže pristojne uslove života.

 

Pokušao sam da slušam skupštinsku raspravu o novom Zakonu o porezima na imovinu. To je zaista nepodnošljivo. Tragično je koliko poslanici malo znaju o porezima. I koliko ih to ne sprečava da svašta pričaju. Dve poslanice DS-a su objašnjavale kako su potrebne veće poreske olakšice za porodice koje imaju nov stan od 100 m2 na Vračaru. Drugi su bili šokirani što javna preduzeća nisu izuzeta od plaćanja poreza na imovinu. Opozicija napravila cirkus od poreza na građevnisko zemljište dajući mu ime: porez na okućnicu. Krajnje neozbiljno. A niko se nije ni pitao: a gde je ekonomska računica efekata predloženih izmena zakona. Ko sada plaća ovaj porez i koliko? Ko će ga plaćati nakon izmene i koliko?

Socijalna politika se ne vodi preko poreza, cene struje ili cena javnog prevoza. Socijalna politika se vodi kroz socijalne karte i socijalnu zaštitu ugroženih.

Neozbiljno reći da novi Zakon o porezu na imovinu neće povećati poresko opterećenje. To jednostavno nije tačno. Posebno nije tačno za pravna lica. Ukidanje naknade za građevinsko zemljište je ispravan potez, ali će povećanje poreza na imovinu biti veće od ukidanja naknade.

I upravo u tome i leži najveći problem sa predloženim izmenama poreza na imovinu: on će povećati poresko opterećenje kako građana tako i privrede. Svih građana i kompletne privrede. Osim crkve. To se ne radi u vreme krize. Jer svako agregatno povećanje poreza smanjuje privrednu aktivnost. Drugi veliki problem sa ovim zakonom je što je jako komplikovan. Treba napisati novi. Mnogo jednostavniji.

A onda paušalni porez za advokate. Paušalne poreze treba ukinuti za sve. Posebno za advokate. A ne povećavati limit na 6 miliona dinara. Ovo direktno pogoduje sivoj ekonomiji i neravnopravnosti građan. Kako iko može da obrazloži da jedan advokat treba da plati paušalan porez na 35.000 dinara mesečno za prihode do 55.000 evra.? Svi koji posluju moraju da vode knjige. Za mikro preduzeća i preduzetničke radnje to vođenje knjiga bi moralo biti krajnje jednostavno i za to su potrebne izmene Zakona o računovodstvu i reviziji.

Srbiji je potrebna poreska reforma. Srbija treba da izvrši drugačiju raspodelu poreskog opterećenja. Da rastereti rad i zapošljavanje, a optereti imovinu i profit. Da time rastereti proizvodnju, a optereti trange-frange spekulacije sa nekretninama i građevinskim zemljištem. I to tako da ukupno poresko opterećenje većine porodica padne. Povećanje poreza nije poreska reforma. To je samo pokušaj krpljenja rupe u budžetu.

Da li je potrebno obrazlagati koliko su nedogovorne i demagoške izjave premijera da neće doći do zamrzavanja plata i penzija? MMF je izvršio analizu javnih finansija i otišao bez reči. Vratiće se u septembru. Da li znate koja je to poruka?Ovi se očigledno još nisu dovoljno slupali da shvate očigledno, moraće dodatno da se dolupaju do septembra.

Da li treba zamrznuti plate i penzije? Bez ikakve sumnje. Godišnje se za penzije izdvaja oko 4.5 milijardi evra. Za plate oko 4.2 milijarde evra. I to bez javnih preduzeća. Svako povećanje od 1% znači 10 milijardi dinara povećanja rashoda na godišnjem nivou. U oktobru je planirano usklađivanje plata i penzija sa rastom potrošačkih cena u periodu od aprila do septembra. Rast u aprilu je 0,8%. Ne treba povećavati plate dok se plate u privatnom sektoru ne izjednačne sa onim kod države. Naravno vodeći računa o stepenu stručne spreme i kvalifikacijama.

Da li treba otpustiti višak zaposlenih? Bez ikakve sumnje. Delux socijalna pomoć u vidu plate za nepostojeća budžetska radna mesta je i moralno neodrživa. Isto važi i za javna preduzeća.

Da li treba ukinuti subvencije?
Da li treba ukinuti za sva vremena sve NIP-ove i ostale investicione projekte odličnih kadrova političkih stranaka?
Da li treba reformisati javna preduzeća i okončati agoniju restrukturiranja?
Da li treba Zakon o privatizaciji staviti van snage i napisati novi?
Da li treba popisati imovinu države? Da li zaista treba odgovor na ovo pitanje?
Da li treba rasteretiti rad i ukinuti doprinose za zdravstvo?
Da li svi građani Srbije bez obzira na zaposlenost (npr. poljoprivrednici) treba da imaju zdravstveno osiguranje i da zdravstvene usluge pružaju i privatne lekarske prakse?
Da li treba izvršiti reformu penzionog sistema bez diranja u stečena prava penzionera?
Da li nam trebaju socijalne karte i jednostavna i jasna socijalna zaštita?
Da li treba istinski reformisati pravosuđe i učiniti ga nezavisnim?
Da li je potrebna giljotina propisa?

Bez ikakve sumnje.

Izlaz iz krize su građani Srbije kojima treba uređen izbalansiran poreski sistem koji favoriziuje proizvodnju i zapošljavanje. Treba im pravna sigurnost. Treba im uređen sistem. Treba im što manja birokratija. Treba im poštovanje zakona i jednaki uslovi za sve. Kako bi najbolji izašli na površinu. I stvorili novu vrednost. Tortu prave građani Srbije. Oni su i izgubili 700.000 radnih mesta. Jedino oni ih mogu i vratiti.


http://www.facebook.com/SasaRadulovich

http://twitter.com/SasaRadulovich



Komentari (36)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

nevenb nevenb 06:26 29.05.2013

Bez kompasa u mraku krize

loader loader 07:25 29.05.2013

Re: Bez kompasa u mraku krize

Bez kompasa možda,
ali sa dobrom brzinom reakcije:
biće rebalansi budžeta kad god zatreba,
na četiri meseca, na dva..,
jer, ekipa ne spava, nego radi,
bre.

vladaxy vladaxy 07:10 29.05.2013

Ima samo jedan problem

Da li iko misli da će 1,7 miliona penzionera i 0,5 miliona budžetlija glasati za takve promene?? Potrebno je da svi ostali do 6.770.013 upisanih birača izađu i glasaju za to. A pitanje je koliko u tom ostatku ima onih koji su povezani sa prethodnom grupom i koliko im je u interesu da glasaju za promene.

A plus i ovo (link)
Kada se uzme sve ono što stranke sabiraju, ispada da gotovo dva miliona ljudi u Srbiji ima partijsku knjižicu.
oskar-z-wild oskar-z-wild 11:48 29.05.2013

Re: Ima samo jedan problem

Sve se moze. Na primer slucaj Kosova.
Out of Beirut Out of Beirut 07:40 29.05.2013

Свест и влада су важнији од институција

Nedostatak svesti je, kažu, najveći problem naših ljudi. Samo nije jasno, kako je moguće da isti ti ljudi, sa genetskim nedostatkom svesti, kada se premeste u uređeno društvo, odjednom dobiju tu svest preko noći.

... "nedostatak svesti" uzroci ili posledice? Valjda je očigledno da su posledice.

1) Хајде да прецизирамо тезу о недостатку свести као нашем највећем проблему, па да видимо шта бисте о њој рекли:
Недостатак свести наших људи, толики колики је, дозвољава да се већина њих запосли и понаша одговорно у уређеном друштву. Недостатак свести их ипак спречава да уреде своје друштво.

2) Остаје отворено питање шта се тачно мисли под уређеним друштвом... али ви сте и то, изгледа, дефинисали:
uređen izbalansiran poreski sistem koji favoriziuje proizvodnju i zapošljavanje. pravna sigurnost. ... što manja birokratija. poštovanje zakona i jednaki uslovi za sve. Kako bi najbolji izašli na površinu.


Питања: Шта то значи "најбољи"? И шта се дешава на граници између "површине" и унутрашњости - ако смем да питам?

3) The Profound Irrelevance of Corruption, Institutions, And Ease Of Business To Economic Growth (LINK)

Saša Radulović Saša Radulović 09:58 29.05.2013

Re: Свест и влада су важнији од институција

Недостатак свести наших људи, толики колики је, дозвољава да се већина њих запосли и понаша одговорно у уређеном друштву.


Mislim da to ne zavisi od svesti, već od nepostojanja sankcija.

Недостатак свести их ипак спречава да уреде своје друштво.


Nigde u svetu ljudi nemaju svest o uređenju društva, već žive ili ne žive u jednom. Uredjenje društva zavisi od političke elite. Uspešna društva su u važnim istorijskim trenutcima imala političke elite koje su bile dorasle zadatku. Naša država je neuspešan startup neuspešnih političara. Kako je pokrenuti, kako doći do političke elite koja će postaviti zakone, institucije i temelje funkcionalnog sistema je pitanje na koje nisam čuo da neko ima odgovor. Mogu samo da govorim o onome što mislim da treba da se uradi.

Питања: Шта то значи "најбољи"? И шта се дешава на граници између "површине" и унутрашњости - ако смем да питам?


Površina u kontekstu teksta bi značila mesto gde imate najveći uticaj na društvo. Najbolji bi značilo oni koji će sa tih pozicija postići najbolje rezultate za društvo. Dobri rezultati za društvo u kontekstu teksta znače dobar život za građane, članove društva. A šta ste vi misli da znači?
kalifumestokalifa kalifumestokalifa 07:58 29.05.2013

Stil

Već sam navikao na ekonomski razumne pozicije ali moram primetiti i da vam se still pisanja dosta popravio.
Ovo je bilo dovoljno lepo sročeno da može da se da kao istorijski govor
jigv jigv 09:35 29.05.2013

Dobar tekst

Ovaj tekst ima veze sa onim o cemu razmisljam vec neko vreme, a sto i jeste sustina ekonomskog tumaranja u kom se nasa vlast, a time i zemlja, nalazi. Radio sam neko vreme u nauci, danas sam u nesto komercijalnijim vodama, no i dalje sam vrlo dobro upoznat sa stanjem u toj oblasti, i to me je navelo na razmisljanje.

Već godinama strani investitori i strane investicije su naša jedina ideja o privrednom rastu


Ovo jeste glavni problem. Naime, iako strane investicije jesu izuzetno bitne za razvoj zemlje, nisu i presudne. Nasi politicari zele od Srbije da naprave evropsku Kinu, sto je pogresno sa kog god aspekta da se gleda. A pogresno je pogotovo jer privlace te investicije najvise niskom cenom rada i subvencijama, a ne kvalitetom infrastrukture ili jednostavnom birokratijom. Mi smo Walmart drzava, samo bez trzisnog ucesca.

Kako popraviti stanje i kakve to veze ima sa naukom? Naime, prvo se mora pogledati koja je razlika izmedju nas i bogatijih drzava na zapadu. Glavna razlika je u tome sto te zemlje imaju centrale i razvojne centre u svojim zemljama. Kako velikih multinacionalnih korporacija, tako i stotina hiljada uspesnih srednjih i malih preduzeca. Zbog ovoga, na zapadu se nalaze mnogo interesantniji i kreativniji poslovi za mlade ljude. Ovo, a ne iskljucivo novac, je glavni razlog zasto imamo odliv mozgova.

Kako bismo unapredili nasu privredu, moramo otvarati firme koje ce stvarati originalne savremene proizvode koji bi bili konkurentni na inostranom trzistu. Ne moraju ti proizvodi biti za izvoz, ali njihov kvalitet mora biti reda velicine odgovarajuceg stranog proizvoda kako bi barem, za pocetak, domaci potrosaci kupovali ovu robu.

Tu upada nauka kao primer, a ovo vazi i za sve ostale . Naime, iako ogroman procenat naucnika kod nas radi manje nego prosecan radnik IMR-a, imate i jednu novu generaciju onih koji su se skolovali i usavrsili na najjacim stranim univerzitetima, i koji imaju svoje grupe koje rade zaista odlican posao, imaju ideju, ali ne i sredstva da to postignu. Naime, zbog toga sto srpska nauka ima barem 50% ljudi koji imaju do 10 sati efektivnog rada nedeljno (ovo tvrdim sa sigurnoscu), ne mogu da se uvecaju ulaganja u zdrav, preduzetnicki, razvojni deo nauke.

Da li treba zamrznuti plate i penzije? Bez ikakve sumnje


Ovde je sustina. Nauka je samo primer. Iako je dobar deo drzavnog sektora preplacen, najstrucniji ljudi su POTPLACENI - vrhunski lekari, menadzeri, naucnici, programeri, sudije, tuzioci, policajci, profesori... Pa cak i ministri, premijer, predsednik, poslanici (kada bi bili strucni). Svi imaju populisticki male plate. Umesto zamrzavanja primanja i ulaganja, treba otpustiti sav visak radne snage u javnom sektoru. To ce dovesti do smanjenja odliva mozgova, odredjenog tehnoloskog razvoja, razvoja kreativnosti, a i ljudi koji bi bili otpusteni bi napokon bili korisni za drustvo: iako bi najveci broj njih od otpremnine kupio namestaj, neki broj bi ulozio u neki biznis, od kojih bi odredjeni procenat i uspeo u tom poslu, zaposlio nove ljude, itd.

Ne kazem da samo drzava treba da se bavi razvojem, ali ona treba da ga gura. U Evropi drzavni fakulteti i instituti imaju budzete za istrazivanja od kojih vam se zavrti u glavi. Nama treba drzavni jump start za pokretanje razvoja u svim oblastima, makar u onom obliku u kom ga sada imamo u IT industriji. A ne samo da idemo kroz svet i molimo i potkupljujemo strane firme da otvore fabriku kod nas kako bi zaposlili ljude da rade za 200 evra...
rade.radumilo rade.radumilo 09:44 29.05.2013

Nema da bude

Političarima nije cilj da bilo šta menjaju ili rade. Njima je cilj da parazitiraju na grbači naroda. Kao i svaki parazit, trude se da održe žrtvu u životu (po mogućstvu u komi) što duže, ali nisu evolutivno sposobni da urade bilo šta drugo osim toga. Potrebno je da se žrtva ili sama otrese parazita ili da ih neko sa strane ukloni. Druga varijanta ne postoji...
Saša Radulović Saša Radulović 10:04 29.05.2013

Re: Nema da bude

To je možda sve tačno. Ali ovaj put ne može dalje na grbači. Slupali su nas. Moraju nešto durade.
uros_vozdovac uros_vozdovac 11:44 29.05.2013

Re: Nema da bude

Saša Radulović
To je možda sve tačno. Ali ovaj put ne može dalje na grbači. Slupali su nas. Moraju nešto durade.


Bogami ako će durade, onda me stra`, jer nema šansi da urade da valja.
oskar-z-wild oskar-z-wild 12:09 29.05.2013

Re: Nema da bude

Resenje je veoma jednostavno, Sasu Radulovica za poziciju MinFin-a!!!
Molim preporuke.

Ali i broj komentara po blogu pokazuje da "narod" nije mnogo zainteresovan za ovu temu, iako je poznat politicar rekao "it's all economy, stupid". Kod nas poslednjih 25 godina (cetvrt veka!!) samo vazi - it's all Kosovo, stupid!
rade.radumilo rade.radumilo 12:56 29.05.2013

Re: Nema da bude

Moraju nešto durade.


A šta ćemo ako neće? Ako nekako i dalje budu uspevali da žrtvu drže u komi?
Saša Radulović Saša Radulović 19:23 29.05.2013

Re: Nema da bude

Polupaće se na izborima. Doći će neko drugi ko će iskoristiti priliku.

Nešto slično velikom rastu popularnosti prvog potpredsednika koji je pravilo shvatio eksplozivnu snagu borbe protiv korupcije.
nicknaylor nicknaylor 15:08 29.05.2013

(ne) da li

Sve je to lepo i bajno da li ce dati ili neeee. Jedini spas je u razvoju poljoprivrede i malih kompanija koje idu uz to u oblasti hemijskog inzenjerstva, agronomije, pa cak i nekih sistema za preradu biogoriva, masinstva, elektrotehnike, itd itd. Mislim ljudi vama izraelske kompanije rade dizajn raznoraznim poljopovrednim kompleksima (da ne ulazim u detalje) i unajmljulju terence (sto je naravno bolje ista nego nista) ali taj dizajn moze da se radi i u Srbiji kad bi ga neko stimulisao.

Ali ne malo ko se bavi nekom strategijom tog tipa vise se barata floskulama tipa mi moramo ovo mi moramo ono. Ja ne vidim u Srbiji nikakve ideje vezano za privredu i proizvodnju. Svi bi da se bave uslugama, pa lagano kad nestane ono malo usluga svi ce odumreti :)
rade.radumilo rade.radumilo 15:18 29.05.2013

Re: (ne) da li

Ja ne vidim u Srbiji nikakve ideje vezano za privredu i proizvodnju.


Kapital ide tamo gde može da ostvari profit. Problem je što sadašnji sistem ne dozvoljava proizvodnji da digne glavu a štiti trange frange ekonomiju, tako da koliko god kapitala da ulažeš u proizvodnju, u ovom sistemu će propasti i džabe ćeš slupati pare.
Nema potrebe za idejama, niti ulaganjima. Dovoljno je da država prestane da uništava. Kapital će sam doći ukoliko postoji mogućnost ostvarivanja profita.
Saša Radulović Saša Radulović 19:20 29.05.2013

Re: (ne) da li

Nema potrebe za idejama, niti ulaganjima.


Sigurno niste tako mislili kako ste napisali u ovoj rečenici. Ima potrebe naravno, ali to nije posao države. Verovatno ste to mislili. Sami građani imaju ideje i ako im država siđe sa leđa, sami će ih i realizovati.
nim_opet nim_opet 20:06 29.05.2013

Re: (ne) da li

Jedini spas je u razvoju poljoprivrede i malih kompanija koje idu uz to u oblasti hemijskog inzenjerstva, agronomije, ....


A kako bi bilo da recimo napravimo uslove u kojima preduzetnici mogu sami da odluce kojom ce se industrijom baviti, da nadju finansiranje sami, da mogu da se oslone na pravnu validnost ugovora i sistem koji ce osigurati postovanje obligacionih odnosa, da mogu da zaposljavaju po nekom racionalnom modelu i da mogu da se oslone na konzistentnu, racionalnu regulativu koja se ne menja kako se kom ministru dopadne. I onda da vidimo hoce li razvijati grane sa minimalnom dodatnom vrednoscu kao sto je poljoprivreda, industrije bazirane na niskim troskovima radne snage ili sirovina ili nesto trece. Umesto da propisujemo sta treba da rade....Ili da zamisljamo situaciju u kojoj neko recimo Ingvaru Kampradu kaze - "Znas sta, lepo je sto ti hoces da svoju radnju pretvoris u fabriku namestaja, ali mi mislimo da Svedskoj treba preradjivac ribe (zato sto smo mi uvek preradjivali ribu i mozemo ribom da hranimo pola Evrope) i ne mozes da dobijes kredit osim ako neces da preradjujes ribu"....
hoochie coochie man hoochie coochie man 20:22 29.05.2013

Re: (ne) da li

Jedini spas je u razvoju poljoprivrede


Ali pod uslovom da ti nisi jedan od onih koji se njome bave.
Ništa lično, to je pravilo, skoro svako ko priča o poljoprivredi kao šansi sebe izuzima.
I to je normalno, jer je poljoprivreda niskoprofitabilan sektor koji upošljava najnekvalifikovaniju radnu snagu, najmanje obrazovan sloj stanovništva.
E sad, o tome da li ikome spas može da bude to što će potencirati sektor u kome se malo zarađuje i koji angažuje najneobrazovanije slojeve, treba triput razmisliti.



deset_slukom deset_slukom 22:14 29.05.2013

Re: (ne) da li

hoochie coochie man

I to je normalno, jer je poljoprivreda niskoprofitabilan sektor koji upošljava najnekvalifikovaniju radnu snagu, najmanje obrazovan sloj stanovništva.

Ne bih da se mešam, samo pretpostavljam da je naša šansa u tome da taj sloj stanovništva angažujemo u proizvodnji čipova. Ili da ih kolektivno penzionišemo, odmah posle osnovne škole.

Inače, kako sada stvari stoje, kod nas je visokoprofitabilno sve što je uopšte profitabilno.
hoochie coochie man hoochie coochie man 22:54 29.05.2013

Re: (ne) da li

Ne bih da se mešam, samo pretpostavljam da je naša šansa u tome da taj sloj stanovništva angažujemo u proizvodnji čipova. Ili da ih kolektivno penzionišemo, odmah posle osnovne škole.


A šta misliš o ideji da ekonomska strategija države bude takva da bolja perspektiva, više posla, bude u granama gde treba više škole i kvalifikacija, pa da tih sa malo škole i kvalifikacija bude sve manje?

Iskustvo razvijenih pokazuje da je dovoljno tek nekoliko procenata od ukupnog stanovništva onih koji se bave poljoprivredom, da oni mogu da proizvedu sasvim dovoljno hrane.

Nije tema bloga, ali ta priča o poljporivredi kao šansi je predugo prisutna, i sreća je da se polako napušta. Valjda je neko konačno shvatio da je to besmisleno.

bensendin bensendin 22:56 29.05.2013

Re: (ne) da li

Nema šta "mi" da angažujemo, u tome je poenta, ne postoji to "mi". Ono što postoji su pojedinci sa svojim željama, snovima, idejama, a ono što im nedostaje, što ne postoji je uređen sistem, i slobodno tržište koje će već samo dovesti do razvoja najprofitabilnijih ekonomskih aktivnosti, a to je stvaranje nove vrednosti (proizvodnja, razvoj...) Ovo kod nas se ne može nazvati slobodnim tržištem, jer sa ovakvim poreskim sistemom, zakonima, toliko je izobličeno da ima potpuno suprotan uticaj na ekonomski razvoj od svog prirodnog uticaja u smislu usmeravanja aktivnosti na stvaranje nove vrednosti.
Što se tiče poljoprivrede kao budućnosti, uvek imam na umu SAD kao najvećeg proizvođača hrane na svetu sa najmanjim procentom stanovništva angažovanog na poljoprivredi...
Saša Radulović Saša Radulović 23:27 29.05.2013

Re: (ne) da li

Baš je lepo ovo da se čita :)
Futurama Futurama 10:45 30.05.2013

Re: (ne) da li

hoochie coochie man
Jedini spas je u razvoju poljoprivrede


Ali pod uslovom da ti nisi jedan od onih koji se njome bave.
Ništa lično, to je pravilo, skoro svako ko priča o poljoprivredi kao šansi sebe izuzima.
I to je normalno, jer je poljoprivreda niskoprofitabilan sektor koji upošljava najnekvalifikovaniju radnu snagu, najmanje obrazovan sloj stanovništva.
E sad, o tome da li ikome spas može da bude to što će potencirati sektor u kome se malo zarađuje i koji angažuje najneobrazovanije slojeve, treba triput razmisliti.



U Srbiji je ogromna površina zemlje neobradjena i tu se mogu zaposliti ljudi i ostvariti profit. Rusi će npr. kupiti svo voće i povrće koje možemo da proizvedemo i tražiti još. Drugo ne bih rekao da je to zanimanje isključivo za neobrazovane ljude. Imate basic poljoprivredu i advanced poljoprivredu. Šta to znači najbolje mogu da objasne Holandjani.
Još jedna stvar. Poljoprivdera vrlo brzo može da vrati uložena sredstva za razliku od industrije gde često morate čekati dosta više da se investicija realizuje i počne da donosi pare.
Naravno gluposti tipa poljoprivreda je naša šansa su smešne. Ona može da izdržava (sa svim pomoćnim i povezanim granama tipa hemijska ind. prehrambena ind.) max oko 1 - 1.5 miliona stanovnika i to da ne žive luksuzno. Ostatak stanovništva mora da radi nešto drugo.
rade.radumilo rade.radumilo 13:09 30.05.2013

Re: (ne) da li

Sigurno niste tako mislili kako ste napisali u ovoj rečenici. Ima potrebe naravno, ali to nije posao države. Verovatno ste to mislili. Sami građani imaju ideje i ako im država siđe sa leđa, sami će ih i realizovati.


Kada jednom tresneš rečenicu na "papir" onda je kasno

Neko je lepo opisao kapitalizam kao:
- Gramzivost pojedinca koji ograničava, ne previše revnosna, vlada.

Preduzetnici sa idejama i kapitalom će se sami pojaviti. Potrebno je napraviti sistem koji:
- neće odbiti takve ljude od investiranja u Srbiji (ja ako imam koji milion EUR ću ih uložiti u Srbiju ukoliko procenim da mogu da ostvarim profit, a ukoliko ne odoh na Arubu ili Bali da se izležavam na svojoj jaht).
- će postaviti pravila igre koja će sprečiti iste te preduzetnike da konkurenciji "nameštaju" utakmicu.

Država nema šta da se bavi ulaganjima i idejama, već da se bavi postavljanjem uređenog sistema i infrastrukturom.

Skoro sam gledao, na History kanalu, emisiju koju je vodio Donald Trump o tome koliko "vrede" SAD. Da ne ulazim sad u tu priču, jedan prilog mi je bio interesantan. Neki mladić (još uvek na koledžu) je otvorio postrojenje koje prikuplja otpatke od hrane iz samousluga i restorana i pretvara u đubrivo koje pakuje u džakove i dostavlja radnjama koje prodaju baštenski pribor i materijal. Okosnica njegove inventivnosti je bila u tome da je iskoristio mašine za čišćenje snega kako bi "prevrtale" brda komposta u postrojenju i sprečile spontano zapaljivanje mase usled hemijskih procesa koji se tu odigravaju. Dečko je u prvoj godini ostvario neto profit od oko 750 000 USD i zapošljava oko stotinjak ljudi. Pri tome je počeo samo sa fasciklom u kojoj je bio predlog ideje sa kojom je zakucao na vrata banaka.
Baš me interesuje, posle koliko peripetija bi odustao da živi kojim slučajem u Srbiji.
hoochie coochie man hoochie coochie man 19:52 30.05.2013

Re: (ne) da li

U Srbiji je ogromna površina zemlje neobradjena i tu se mogu zaposliti ljudi i ostvariti profit.


Neobrađena je upravo zbog toga što se tu ne može ostvariti profit.
Koji je drugi mogući razlog?


Rusi će npr. kupiti svo voće i povrće koje možemo da proizvedemo i tražiti još.


Zabluda.
Evo upravo ova godina je dobar primer. Trešnje koje su prošle godine bile hit, i koje su Rusi plaćali i preko tri evra za kilogram, ove godine skoro da niko ni ne kupuje. Nema Rusa u Grockoj i Ritopeku, ili ih ima tek po koji.
Iz nekog njima znanog razloga.
Izvoz jabuka drastično opao. Navodno zbog viška ostataka pesticida. Ali to se našlo samo u jednoj tranši. Ako im je toliko stalo da kupuju srpsko voće to se moglo rešiti dodatnim kontrolama na teret dobavlajča npr.
Umesto toga, ni manje ni više, nego lično Dimitrij Medvedev je preporučio da se posebna pažnje obrati na voće iz Srbije jer je navodno lošijeg kvaliteta.
Biće da ima tu još nečega osim pesticida.

Poljoprivdera vrlo brzo može da vrati uložena sredstva za razliku od industrije


Upravo suprotno.
Da bi zasad šljive dospšeo do punog roda treba nekoliko godina, pet i više. A kada dospe sredstva uložena u nju se obrnu samo jednom u godini. Za razliku od npr proizvodnje šrafova gde se to može uraditi mnogo puta.

Ne znam da li je bitno ali evo da naglasim, ovo ti priča neko ko se bavi poljoprivredom, i to baš voćem.
Nije to tako kako na prvi pogled možda izgleda.
little_radojica little_radojica 15:46 29.05.2013

Потписујем све, по ко зна који пут

Шта бих дао да сам овако концизан! Господине Радуловићу, оснивајте странку па димамо коначно за кога и за шта да гласамо!
Sepulturero Sepulturero 16:56 29.05.2013

Ево уштеде

Јесте мало трол али ту скоро била је нека дискусија о Мајкрософту па ми се чини релевантно.

Open source observatory

)
Editor's Choice
Submitted by Gijs Hillenius on May 28, 2013
Rating: 5/5 (based on 1 votes) | 1998 reads
City of Munich: "Migration to sustainable desktop completed successfully"

The administration of the city of Munich in Germany has completed the switch to the open source desktop, says Peter Hofmann, head of the migration project last week Wednesday. The IT department is now securing the strategy, to make sure it can be maintained by the city and to sustainably support interactions with citizens, businesses and other public authorities.

Hofmann, speaking at the Linux Tag conference in Berlin on 22 May, is confident that the city's open source strategy can be maintained because it is focused on sustainability. "We took small steps, instead of a big bang approach. We prefer quality over time and choose making it ourselves over waiting or spending."

The city is now using a unified desktop system, Limux, its own distribution based on the Ubuntu Linux open source operating system and open source applications, on 14,000 of the total 15,000 desktops, spread over 51 offices across the city. That is 2,000 more than it's intended goal, using Limux on 80 % of its desktops. Hofmann confirmed that the city will now switch to using the LibreOffice, an open source suite of office productivity tools, replacing the current open source alternative OpenOffice, that is used since 2006.

Acceptance
The project has from the start in 2005 invested in change management and communication. "Acceptance and support by the city's public servants is most important to us." he said in Berlin.

The past decade, the city gradually upgraded the majority of its business applications to web-based or java-based solutions that can run on any underlying computer system (preferred solution) or to applications, that can run natively on linux. It also consolidated and migrated hundreds of document macros, templates and forms.

Hofmann stressed that saving money was never the primary aim. However, he said that moving to open source saved the city over 10 million euro so far.
uros_vozdovac uros_vozdovac 17:03 29.05.2013

Re: Ево уштеде

Sepulturero


Hofmann stressed that saving money was never the primary aim. However, he said that moving to open source saved the city over 10 million euro so far.


Ih gde poteže to sad će čoveku nagrnu eksperti na blog da objasne (ali dobronamerno) kako Švabo pojma nema.

Imaju neku mantru TCO kojom nekako volšebno uvek ispadne zaključak:

Kupiš licencu i ne misliš!

i ne misliš...
i ne misliš...
i ne misliš...
Saša Radulović Saša Radulović 19:10 29.05.2013

Re: Ево уштеде

Mene ne morate ubeđivati. Recimo, ne postoji ni jedan jeini razlog zašto cela državna uprava ne bi prešla na Open Office. Bezbolan korak. Ili propisali korišćenje My SQL servera u svim aplikacijama koje se rade za državu i eUpravu.
Futurama Futurama 17:35 29.05.2013

Re: Bez kompasa u mraku krize


Da li treba rasteretiti rad i ukinuti doprinose za zdravstvo?


Možda sam propustio u ranijim postovima ali nije mi jasno ovo za zdravstvo.
Kako bi se ono finansiralo?
Ustvari nisam siguran ni kako se sada finansira. Isključivo iz doprinosa ili se izdvaja i deo iz budžeta?
Mislim da je firmama svejedno da li finansiraju zdravstvo preko plata ili preko poreza ali ako bi se firme rasteretile nekako onda bi to imalo smisla.
Saša Radulović Saša Radulović 19:18 29.05.2013

Re: Bez kompasa u mraku krize

Zdravstvo treba finansirati iz poreza. Svi građani Srbije treba da budu osigurani. Overavanje zdravstvenih knjižica treba da bude prošlost.

Domovi zdravlja nam ne trebaju. Zdravstvene usluge treba da pružaju privatni porodični lekari po izboru građana. Usluge plaća fond po cenovniku fonda.

Da bi se ukinuli doprinosi za zdravstvo, potrebno je uvesti progresivan porez na dohodak, povećati porez na imovinu, kao i porez na profit. Ovaj rebalas će zapošljavanje učiniti jeftinijim, a nekretnine i profit skupljim. Svi oni koji zapošljavaju bi u sumi dobili veliko poresko rasterećenje.
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 18:34 29.05.2013

U vreme Bravara je, kažu, bilo puno bolje

Ne bih da komentarišem, samo da linkujem: Kod Tita se živelo tri puta bolje.
cult cult 18:42 29.05.2013

Dobar dan

Recite mi šta je potrebno da uradi svako od nas da Mladjan Dinkić ne bude nikad više blizu naših para?
Beli listić, glasanje za radikale, bilo šta.
Spreman sam.
Hvala.
rikelme rikelme 00:45 30.05.2013

Re: Dobar dan

Negde jednom pročitah, da kada bismo se mi Srbi iz daleke dijaspore udružili i formirali stranku, grupu građana, šta god, da bi smo sa glasovima bliže porodice, rodbine i bliskih prijatelja dostigli kritičnu masu koja može da pokrene Srbiju iz mesta. Reč je o 1-2 miliona glasova.

A možemo i dalje da živimo u daljini i da čekamo da se u Srbiji stvari promene na bolje i da se onda vratimo.

Znači, ono što bi ti mogao da uradiš jeste da okupiš i udružiš srpsku dijasporu, za početak
srdjan.pajic srdjan.pajic 05:03 01.06.2013

Re: Dobar dan

cult
Recite mi šta je potrebno da uradi svako od nas da Mladjan Dinkić ne bude nikad više blizu naših para?
Beli listić, glasanje za radikale, bilo šta.
Spreman sam.
Hvala.


Pa koliko se nagojio u poslednje vreme, bojim se da majka priroda sama ne nametne rešenje.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana