Društvo| Eksperimenti u blogovanju| Mediji

"Osveta" dobrih novinara :)

gordanac RSS / 22.06.2013. u 15:32

- ponekad se dobre promene dogode prvo u jeziku, kao odraz želje za stvarima koje samo pokušavaju da postoje u realnosti, ali ih u stvari nema, a ponekad traženje i nalaženje svih smešnih strana nekog i nečijeg jezika uspe da otkrije koliko je velik i prazan mehur od sapunice koji takav jezik naziva realnošću ... kako bilo da bilo, igre  jezikom uvek imaju početak i seme u mnogo dobrog duha i još bolje upotrebljenog znanja -

 

dontpanic_zpsbe96d913.jpg Primera za sjajne "igre jezikom" ima svuda i ima ih koliko god nam volja da tražimo, neki su literatura, neki predmet lingvističkih istraživanja, neki pokazuju "spontanost" stvaranja jezika radi igre same, primera je zaista - bezbroj.

Mene je našao jedan primer koji je naveo Petar Milosavljević, u izvodu teksta koji prenosim (s dozvolom) i potpisanog grupom poznatih novinarskih imena.

Tekst se bavi novinarskom, zanatskom, znalačkom obradom jezika koji uveliko koristi "finansijska elita", a sadržajem teksta su se potrudili da sve to što i kako govore oni koji sami sebe smatraju "finansijskim znalcima" za oblast finansija"sastave" tako da izgleda i da bude - novinarski tekst.

Zašto je ova, na prvi pogled, samo "jezička igra" tako zanimljiva?

Zato što je skoro pa paradigma za mnogo šta i što-šta što se toleriše i "smatra" znanjem, a nije ništa drugo do površnost, šlamperaj, nehat i često - arogancija neznanja. Kada se te iste reči stave u kontekst temeljitih i pažljivih pravila za novinarski tekst, tada, na smešan način, bljesne sva njegova "punoća praznine"

Dakle, izvod teksta glasi:

 "Ako se transakteri u sistemu ne budu hedžovali, pozicija njihovih kompanija biće veoma volativna kada se u punom kapacitetu primene prudencijalne mere - to je ki mesidž trodnevnog samita CFO-va na Mokroj Gori, uz napomenu da su CFO katalizatori za CEO-ve .
Na tom iventu je posebno akcentovano da dobar CFO anticipira dogadjaj i da koristi egzjekutiv srč, a to je uz svot analizu pretpostavka pronalaženja strateškog kontributora ali i za eliminisanje autput gepova zbog kojih neke kompanije imaju problem sa keš flououm.
Karakteristika dobrog CFO je open-majnd pristup u rešavanju problema, minimiziranje riska, sejvovanje i primena novih inovativativnih rešenja, prepoznavanje ki čelendža na osnovu šerovanih iskustava, kao i šiftovanje sa globalnog ka mikronivou, poštujući princip 'što fast, to bolje'. Kad ništa od toga ne pomaže potrebno je resetovati sistem da bi se ostvarila sinergija u nastojanju da se poveća kompetitivnost i da se dođe u vin-vin poziciju.“

 (Ovako bi izgledao novinarski izveštaj kada bi se koristio novogovor srpske finansijske "elite". Tekst uobličio i uredio: Milan Ćulibrk. Stručni konsultanti: Mijat Lakićević, Biljana Vukajlović, Tanja Trikić, Petar Milosavljević, Sanja Đorđević, Marina Cenić, Jelena Spasojević, Zoja Jovanov, Snežana Simin, Ana Jovanić). Evo i linka za snimak (koga zanima nek' otvori preko gmail)

LINK

Ova sjajna ideja podsetila me je da postoje grupe koje razviju "svoj jezik", različite društvene grupe iz svih mogućih "slojeva i skrovišta" u društvu i da ulažu ogroman  napor da se jezikom koji upotrebljavaju grade skoro "mistični velovi" čime se do komićnog uvećava nejasnoća, "neprozirnost" jezika koji bi trebalo da ima svrhu, da služi jasnoći i razumevanju, a da je takav napor utoliko veći (paradoksalno) koliko je i dostupnost provere "šta je u stvari htelo reći?" sve veća i veća.

Taj napor da se razumljiva poruka saopšti što nerazumljivijim jezikom može imati svoj uzrok i temelj samo u nedostatku znanja, jer je druga mogućnost da postoji namera da se razumljivo saopšti što nerazumljivije, s procenom da to niko neće primetiti.

Jes`, paz da neće.

Slučajnostima kroz sva bespuća i vrlete interneta od jutros sam se bavila raznim štivima koja sama sebe nazivaju "analizama" i većma liče na tekst koji je sjajna grupa novinara obradila nego na išta drugo i - napisala sam tweet opasku

"skoro je neverovatno koliko se često opisivanje (ili ogovaranje) nečega (nekoga) bez problema nazove - "analizom", a nije i ne može biti"

na koju sam dobila dva sjajna komentara, jedan od blogera ovdašnjeg @PredragBrajovic :

"Па мислим да утемељеност и култура јавне речи код нас нису велики. То јест -- да се штошта прошверцује и као анализа."

a drugi od korisnika @onionlife :

"Pseudoanalitičko ogovaranje je postalo univerzalna praksa, a insinuacija zamenjuje informaciju."

Možda je vreme za duhovite primere, za "razigravanje" mašte kad su u pitanju jezik i poruke koji bi trebalo da budu sasvim razumljive i slične vrste kao citirani "novinarski tekst".

Na primer:

"Projekat podrazumeva inkluzivno ponašanje i  kooperaciju što više društvenih aktera, mora biti održiv i transparentno podložan reviziji, a evaluacija mora biti rađena po fazama, uz kontrolni mehanizam kojim bi se suzbijala divergencija projekta i kreirala optimalna mogućnost postizanja cilja."

Verovali li ne, ovo gore napisano može da znači:

"Ako ima volje, vremena i para mogli bismo se naći na kafi, piću ili večeri, da se malo družimo, možda dođe  i neko nov, ne samo mi koji se znamo."

A u originalnom tekstu sastavljenom po pravilima "projektnog jezika" kojeg koristi "projektna elita", ima naravno, sasvim drugo značenje (mada nije sigurno da je to značenje isto svima koji pročitaju).

Možda bi "smišljanje" sličnih  primera pomoglo da se vidi sva "punoća praznine" koju ćutke "čujemo" i prenebregnemo jer pomislimo da - i onako nije važno.Možda bi "menjanje jezika" pomoglo i da se jasnije sagleda kontekst koji taj jezik pokušava da analizira (ne da opiše ili ogovara), a možda "razotkrivanje" raznih takvih "jezika" raznih društvenih grupa donese malo jednostavne, letnje zabave svima nama koje "igre jezika" zanimaju, kroz razne asocijacije i smešne primere.

 

p.s.

ilustracija iz post je (naravno) vezana za Douglas AdamsThe Hitchhiker's Guide to the Galaxy

 



Komentari (109)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

nurudin nurudin 15:56 22.06.2013

Магловити

социолекти иза којих се крије


površnost, šlamperaj, nehat i često - arogancija neznanja
Milutin Milošević Milutin Milošević 23:07 22.06.2013

Re: Магловити

Ja bih rekao sociokriteti
kalifumestokalifa kalifumestokalifa 15:57 22.06.2013

Menadžerogovor

U uslovima turbulentnog okruženja i dinamičkih promena na stohastičkom tržištu tražnje, moramo anticipirati konjukturne promene i kontinuirano evaluirati strategije prilagođavanja našeg portfolia predviđenim i ne predviđenim eventualnostima.
gordanac gordanac 16:08 22.06.2013

Menadžerogovor

kalifumestokalifa
U uslovima turbulentnog okruženja i dinamičkih promena na stohastičkom tržištu tražnje, moramo anticipirati konjukturne promene i kontinuirano evaluirati strategije prilagođavanja našeg portfolia predviđenim i ne predviđenim eventualnostima.

:))
Da li to znači:
"Daj da vidimo da li ćemo i zašto ćemo manje zarađivati, pa da razmislimo da li da menjamo poslove ili ljude"
Ha? Jel tako nešto?
dobrosavljevic_m dobrosavljevic_m 16:21 22.06.2013

Re: Menadžerogovor

:))
Da li to znači:

Aj sad da te vidim:

Predrag Brajovic Predrag Brajovic 19:22 22.06.2013

Re: Menadžerogovor

dobrosavljevic_m
САША МИЛЕНИЋ
Песник и есејиста. Мајстор форме и песник изразитих мисаоних продора, чија је свака песничка победа значила и значи прилив нове крви и снаге у крагујевачки одсек српског песништва.

Саша Миленић је ПЕСНИК. То, у ово доба, уопште није лако обољење. :)
natasavb natasavb 19:40 22.06.2013

Re: Menadžerogovor

Саша Миленић је ПЕСНИК.


Nekog ko izjavi ovo - Milenić u Skupštini: Postoje deca koja su tupava, debilna ili idiotske inteligencije , ja nikako ne bih nazvala pesnikom.

Nekako i dalje želim da verujem da su pesnici ljudi koji bolje osećaju svet oko sebe i pate od viška emaptije, a ovaj Miletić mi se u to nikako ne uklapa.

A što se tiče teme, skoro sam naletela na ovo:):

Šta je brending?

Kada na after vik partiju, u trendi kafiću, korporejt menadžer naloži svom hed hanteru da na tim bildingu izabere nekoliko advertajzera, kopirajtera, marketing frikova, opinion mejkera i trend setera, koji će nakon striminga, na kriejtiv mitingu odabrati tim menadžera i na višednevnom brejnstormingu, ako treba i preko onlajn konferensa, uz kofi brejkove i lagani finger fud, napraviti autentični trejd mark!
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 19:47 22.06.2013

Re: Menadžerogovor

Хмммм... Да појасним: мој исказ је ироничан. То се види из реченице која следи оној првој -- да бити песник у данашње доба уопште није лако ОБОЉЕЊЕ. Његов говор је стилски узоран, јер добро осликава ПРАЗНОСЛОВЉЕ. Ја сам употребио пристојан израз; за његов наступ постоји и онај други -- непристојан.
natasavb natasavb 19:56 22.06.2013

Re: Menadžerogovor

Хмммм... Да појасним: мој исказ је ироничан.



Nisam sigurna da bi svi shvatili tvoju ironiju, pa sam i ja imala potrebu da pojasnim.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 19:57 22.06.2013

Re: Menadžerogovor

Predrag Brajovic
САША МИЛЕНИЋ
продор, прилив нове крви

Да будем још јаснији, мени овај прилив нове крви некако менструално звучи. Мислим да то није баш најбоља најава било коме, а особито мушкарцу-песнику ;-)
gordanac gordanac 19:58 22.06.2013

a-hem i khm ...

natasavb:
Kada na after vik partiju, u trendi kafiću, korporejt menadžer naloži svom hed hanteru da na tim bildingu izabere nekoliko advertajzera, kopirajtera, marketing frikova, opinion mejkera i trend setera, koji će nakon striminga, na kriejtiv mitingu odabrati tim menadžera i na višednevnom brejnstormingu, ako treba i preko onlajn konferensa, uz kofi brejkove i lagani finger fud, napraviti autentični trejd mark!


Ček` malo, da li to znači ovo:
"Odluči da nađe sposobne ljude na mestima na kojim se inače okupljaju, da se raspita o njima, razgovara sa njima i organizuje sastanak sa jasnim zadatkom stvaranja proizvoda kojim se može zaraditi dobar novac"
Ha? Jel blizu?
dobrosavljevic_m dobrosavljevic_m 20:24 22.06.2013

Re: Menadžerogovor

Predrag Brajovic
САША МИЛЕНИЋ
Песник и есејиста. Мајстор форме и песник изразитих мисаоних продора,

Pa ok, jeste prodro duboko, uzduž, popreko i dijagonalno, gde niko i ne bi očekivao. Čak ni od pesnika.
Edit:
Muva u kojoj se obrću stožeri vasione...
Pao mu stožer vasione na glavu.
Milutin Milošević Milutin Milošević 23:09 22.06.2013

Re: Menadžerogovor

Његов говор је стилски узоран, јер добро осликава ПРАЗНОСЛОВЉЕ.

To se na običnom Srpskom zove mrsomud
loader loader 00:39 23.06.2013

Re: Menadžerogovor

Običan srpski je zakon, bre.
Eto, nema pojave koja se običnim srpskim ne može lepo i jasno opisati.

angie01 angie01 00:47 23.06.2013

Re: Menadžerogovor

Običan srpski je zakon, bre.


superiska, ekstra, ma jok, kul,ma skroz, ali ooobooozaaavaaam, ma s'a ti je, brisi, , uuuuaaaaa, do jaja, ok, bre,...
mariopan mariopan 06:51 23.06.2013

Re: Menadžerogovor

Predrag Brajovic
Хмммм... Да појасним: мој исказ је ироничан. То се види из реченице која следи оној првој -- да бити песник у данашње доба уопште није лако ОБОЉЕЊЕ. Његов говор је стилски узоран, јер добро осликава ПРАЗНОСЛОВЉЕ. Ја сам употребио пристојан израз; за његов наступ постоји и онај други -- непристојан.

Stihoklepac?
Zašto je to nepristojno ako je istinito?
loader loader 01:04 24.06.2013

Re: Menadžerogovor

angie01
Običan srpski je zakon, bre.


superiska, ekstra, ma jok, kul,ma skroz, ali ooobooozaaavaaam, ma s'a ti je, brisi, , uuuuaaaaa, do jaja, ok, bre,...

Taj je još običniji od običnog srpskog
gedza.73 gedza.73 16:22 22.06.2013

Nije uvek tako

Taj napor da se razumljiva poruka saopšti što nerazumljivijim jezikom može imati svoj uzrok i temelj samo u nedostatku znanja, jer je druga mogućnost da postoji namera da se razumljivo saopšti što nerazumljivije, s procenom da to niko neće primetiti.


– Убудуће ће сваки пацијенти, који из унутрашњости буде послат у ГАК „Народни фронт” морати да има сагласност Регионалног медицинског центра и мораће да буде потпуно испитан уколико је претходно оперисан, да би у Београду могли да видимо какве све могуће грешке или компликације су могле да настану после таквих интервенција. То ће значајно да поскупљује лечење, али без тих анализа нећемо примити пацијента на клинику – каже др Станојевић.


Što će ukratko reći
'Pa, krvi ćemo vam se napiti'

Znam da je trol, i kajem se zbog ovog komentara, ali takav nivo bahatosti, samodovoljnisti (i samodopadljivosti), osionosti je prevršio svaku meru.

Što im jednostavno ne podele šmajsere?

Jel' znate onaj osećaj kad vas zaglave na par spratova i nekoliko desetina kancelarija?
-Ko vas je poslao ovde?
-Vaš kolega iz sobe 207.
-kako se zove?
-Ne znam stvarno, čitao je novine i rekao da dođem ovde. Visok je, prosed.
-Aaa, Mile. Nema on pojma. Evo, vidiš, koleginice šta oni tamo rade. Umesto da je čoveka poslao kod Ilića on ga tera da se šeta po kancelarijama.
'ajdete, molim vas za mnom.

Onda idete niz one sive hodnike, sve vreme slušajući kako su oni odozgo zaposleni preko rođačke linije, a oni odozdo preko partijske i kako sve to gleda da ništa ne radi.

Obilazi red i pravo sa vama u kancelariju.
-'de si bre, Gorane? Šta ima novo?
Možeš li da veruješ da je onaj buzdovan poslao čoveka (opet ja) kod mene za formular a znaš da to nema veze sa mnom.
Evo, gospodine, ostanite vi tu, sve će biti u redu.

A ja kao gvožđe na kaljenju. Usija te do one bele, skoro prozirne boje metala pa te onda gurne u 'ladnu vodu (ili ulje). Pa opet u vatru.

Goran pomeri papir od bureka i jogurt napola popijen, pogleda u papirče
-Eee, kume, nije ovo za mene. Moraš da ideš...

Ma da idete svi vi u tri #$#"!! i &%%$# i"!#%%/.

Šta vam prvo padne na pamet?
Hladno ili vatreno oružje? Vešala ili vezivanje za najveće drvo u šumi? Seckanje komad po komad?

S druge strane papir k'o papir. Malo se čovek iznervira, šibne par bensedina i šorom šajke.

Sad zamislite čoveka koji je bolestan. I naleti na dr. Stanojevića.


gordanac gordanac 16:40 22.06.2013

neka je troll

I šta je u stvari rečeno:
"Nećemo da lečimo jer ne znamo, a tuže nas za "greške", pa ćemo dodatnim papirima ili nekog drugog optužiti za "greške" ili odlagati slučaj"
Jel to znači ovo:
– Убудуће ће сваки пацијенти, који из унутрашњости буде послат у ГАК „Народни фронт” морати да има сагласност Регионалног медицинског центра и мораће да буде потпуно испитан уколико је претходно оперисан, да би у Београду могли да видимо какве све могуће грешке или компликације су могле да настану после таквих интервенција. То ће значајно да поскупљује лечење, али без тих анализа нећемо примити пацијента на клинику – каже др Станојевић.


Čini mi se da je sve pomalo ilustracija za "jezik zamajavanja", čest oblik jezika koji je u u potrebi.
Taj jezik ima sledeće neophodne fraze:
"dođite od nedelje" (od koje nedelje?! koliko - od nedelje?!)
ili:
"javite se sutra" (kad sutra?! u 8h? 15h? 22h?)
ili:
"rešićemo to ovih dana" (kojih dana?! sutra? nakosutra? ukosutra? - tu reč sam upotrebila kao pitanje na opasku da će mi "biti rešeno ovih dana", uspela je da zaprepasti sagovornicu i pitala je "kad je, bože, šta vam je to ukosutra?!" a šta je vama "ovih dana", ha?)
ili:
"javiće vam se neko popodne" (kad - popodne?! 16h? 18h? kad je "popodne"?)

I rečenica najčuvenija od svih (protiv koje vodim svoj mali, lični rat već godinama):
"nije to moj posao" (pa - čiji je, kad je ovo mesto na kom taj posao treba obaviti?!)
blogov_kolac blogov_kolac 16:49 22.06.2013

trendovi from megatrendovi

polako ali sigurno postaju novi srpski brendovi.

Mada, najlakše je olako optužiti i za ovo naše top menađere & uspešne privrednike, iako postoje snažne indicije da je sve to ustvari maslo jednog NN lica, podmuklog sabotera, koji se već dugo godina nalazi na uticajnoj poziciji radnika štamparije Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva i Službenog glasnika, i koji je kontinuirano zloupotrebljavao svoj službeni položaj i prepravljao i uklanjao odgovarajuće termine i definicije iz ekonomskih udžbenika i rečnika engleskog jezika, tako da čitave generacije naših ekonomista sa velikim razumevanjem mogu da shvataju, pa i nama da prenose svu aktuelnu relevantnu materiju iz ovih oblasti - osim ključnih reči iz tih tekstova (da ne kažem ki vords).
angie01 angie01 23:41 22.06.2013

Re: trendovi from megatrendovi

radnika


zavod za udzbenike nema stampariju, sluzbeni glasnik ima, veza je rados ljusic, koji je za kaznu sto je unistio zavod, dok je bio partjski direktor dss, dobio da vodi glasnik-tamo su vece plate- kao partijski direktor sns- iz zavoda je doveo za direktora stamparije svog potrcka, coveka koji je zavrsio defektoloski fakultat, da mu vodi stampariju u glasniku, u zavodu mu je zbog poslusnosti, skinuvsi ga iz fotelje urednika na koju je seo zamenivsi rodjenog oca, kao da je to neko porodicno nasledje, vodio likovno/graficku redakciju sa istim "znanjem" koje za obe pozicije podrazumeva neke strukovne studije i mnoooogo iskustva.

ne znam kako neko moze da ukloni nesto u stampariji, a da to bude godinama- posto se probni otisak potpisuje- ako publikacija ne odgovara tome, to se vrlo brzo utvrdi.

odgovornost zastite ovakvog stampanog materijala-kao sto su testovi, npr, su svakako direktora glasnika i direktora stamparije-obradovic ide u paketu, jer je on prakticno davalac posla, koji nije adekvatno otpratio.


ps- kakav bre ZM knjigovezac, pa nije on maloletan da se proziva pod inicijalima-ovo je klasicno, pojeo vuk magarca, obradovic megableja cuva ledja dacicu, kada se pravda za intervju sa novinarkom bez gaca, a dacic sada vraca uslugu, ljusic je vec lazno terao u zatvor ljude, uz pomoc jocica.
Milan Karagaća Milan Karagaća 13:22 23.06.2013

Re: trendovi from megatrendovi

dobio da vodi glasnik-tamo su vece plate-

ali se čovek žrtvovao, promenio je čak i političku stranku.No, ostao je principijelan i sada kao što bio i onda, pa hoće neka veruje.
vladaxy vladaxy 17:40 22.06.2013

Srž problema

Taj napor da se razumljiva poruka saopšti što nerazumljivijim jezikom može imati svoj uzrok i temelj samo u nedostatku znanja, jer je druga mogućnost da postoji namera da se razumljivo saopšti što nerazumljivije, s procenom da to niko neće primetiti.


Glupost lepše zvuči uz Vujakliju
niccolo niccolo 19:44 22.06.2013

Meni ipak u ovom trenutku

Dakle, izvod teksta glasi:

zanimljivije pitanje zašto za mnoge od ovih stranih reči (one koje nisu čist bulšit, već zaista postoje u stvarnosti) nemamo srpski pandan. U tom smislu se setih Brajovića od pre par godina kako je spominjao na nekoj temi da je napravio pometnju s početka 90thih kada je prevodeći nešto s engleskog reč entrepreneur preveo kao preduzetnik. Što će reći da se može kad se hoće...

p.s. Kad već spominjemo Brajovića, da primetim da se meni više dojmio ovaj njegov tvit.
Хамлет: "Лепо је лежати међу девојачким ногама." Па чак и Сунцу :)

Baš je nekako Brajovićevski, zar ne?
gordanac gordanac 20:06 22.06.2013

***

niccolo

Meni ipak u ovom trenutku
Dakle, izvod teksta glasi:

zanimljivije pitanje zašto za mnoge od ovih stranih reči (one koje nisu čist bulšit, već zaista postoje u stvarnosti) nemamo srpski pandan. U tom smislu se setih Brajovića od pre par godina kako je spominjao na nekoj temi da je napravio pometnju s početka 90thih kada je prevodeći nešto s engleskog reč entrepreneur preveo kao preduzetnik. Što će reći da se može kad se hoće...

p.s. Kad već spominjemo Brajovića, da primetim da se meni više dojmio ovaj njegov tvit.
Хамлет: "Лепо је лежати међу девојачким ногама." Па чак и Сунцу :)

Baš je nekako Brajovićevski, zar ne?



Ne znam, i nikad nisam ni znala odgovor na to pitanje o "prevodima". Ponešto sam naučila:
- jako je teško rečju prevesti reč tuđeg jezika, ako to što ta reč opisuje ne postoji u stvarnosti sopstvenog jezika, na primer accountability i pomislila sam da to "povuče" ljude da preuzmu reč iz engleskog i onda je "menjaju po rodu, broju i padežu" kao da je prevedena ... i ostajem uverena da za najveći broj tih reči treba samo malo truda pa da ipak bude prevedena (makar i sa više reči, nekako opisno)

Što se Hamleta tiče, on je (izgubljen u mom neznanju prevoda) mene praktično upoznao sa Brajovićem, ali ne tim citatom (tweetom?) već u društvu sa Lazom Kostićem, ali to je sasvim druga priča.

Predrag Brajovic Predrag Brajovic 20:13 22.06.2013

Re: Meni ipak u ovom trenutku

niccolo
p.s. Kad već spominjemo Brajovića, da primetim da se meni više dojmio ovaj njegov tvit:
Хамлет: "Лепо је лежати међу девојачким ногама." Па чак и Сунцу :)


Па што ниси ретвитовао?!?!?!

niccolo niccolo 20:16 22.06.2013

Re: Meni ipak u ovom trenutku

Predrag Brajovic
niccolo
p.s. Kad već spominjemo Brajovića, da primetim da se meni više dojmio ovaj njegov tvit:
Хамлет: "Лепо је лежати међу девојачким ногама." Па чак и Сунцу :)


Па што ниси ретвитовао?!?!?!


Tek sam ga sad, nakon Gordaninog linkovanja, video. Ali ću iskusno da ti (tj. Hamletu) ga maznem, ide leto pa će frendice na fb da kače slike s letovanja, znači moći će da se iskoristi...
niccolo niccolo 20:25 22.06.2013

Re: ***

i ostajem uverena da za najveći broj tih reči treba samo malo truda pa da ipak bude prevedena (makar i sa više reči, nekako opisno)

Slažem se. Recimo za taj accountability mi se čini da se može prosto prevesti kao odgovornost u politici. Ne bi doduše bilo odgovarajuće za korišćenje u računovodstvu, ali problem termina u računovodstvu u Srbiji je što gotovo da ništa nije ni prevedeno, dovoljno je pogledati zvanične "prevode" IAS i IFRS, objavljene u Službenom Glasniku, da se vidi da se uopšte ne radi o prevodu već o prostom posrbljavanju raznoraznih engleskih izraza...
maksa83 maksa83 22:00 22.06.2013

Re: Meni ipak u ovom trenutku

prevodeći nešto s engleskog reč entrepreneur preveo kao preduzetnik.

Fani ting što to kažeš...

Englezi su to pokupili verbatim od Francuza (bukvalno znači pred-uzimač), tj. nije to toliko prevedeno sa engleskog koliko je (posredno, kod Engleza) skroz neprevedeno sa francuskog.

Inače, svo to neumereno trpanje anglicizama ima svoju drugu stranu, tamo negde sredinom devedesetih pojavila se izdavačka kuća Mikro Knjiga u kojoj je glavni i odgovorni za sve bio izvesni Milenko Vasić, Veliki Čuvar Jezika. Pored časopisa Mikro narečena Mikro Knjiga je izdavala i Leksikon Računarskih Mreža (ili tako nešto). Naime, Mile je bio Baš Veliki Čuvar Jezika Od Bilo Kakvih Tuđica i nije pripuštao nijednu stranu reč ni u časopis ni u leksikon. Sve se prevodilo. S-v-e. I časopis i leksikon su, osim što su bili neupotrebljivi, zbog toga bili veliki predmet sprdnje zajednice.

Mimo toga, govorni engleski je mešavina onoga što su doneli Saksonci (oliti Sasi) i Normani. Sasi su doneli narodne i germanske reči a Normani su sa invazijom doneli francuski, tako da je deviza (mišn stejtment!) engleske Monarhije još od početka XV veka (bukvalno, neprevedeno) - Dieu et mon droit. To se može videti na grbovima i zastavama. Englezi sa tim nemaju nikakav problem, i pored toga što su se sa Francuzima klali preko 1000 godina manje više bez prestanka.

freehand freehand 22:18 22.06.2013

Re: Meni ipak u ovom trenutku

Inače, svo to neumereno trpanje anglicizama ima svoju drugu stranu, tamo negde sredinom devedesetih pojavila se izdavačka kuća Mikro Knjiga u kojoj je glavni i odgovorni za sve bio izvesni Milenko Vasić, Veliki Čuvar Jezika. Pored časopisa Mikro narečena Mikro Knjiga je izdavala i Leksikon Računarskih Mreža (ili tako nešto). Naime, Mile je bio Baš Veliki Čuvar Jezika Od Bilo Kakvih Tuđica i nije pripuštao nijednu stranu reč ni u časopis ni u leksikon. Sve se prevodilo. S-v-e. I časopis i leksikon su, osim što su bili neupotrebljivi, zbog toga bili veliki predmet sprdnje zajednice.

To je malo krupnija stvar, u jezičkom smislu. Jer jedan je pravac upravo taj - izmišljati reči za potrebe informatičkog društva, hardvera i softvera (ovo je veliki i baš delikatan izazov za prevesti, oko tog tvrdog i mehkog!), i pratiti u tome Nemce. Poput Hrvata. Koji su digli svoju žablju nogu na potkivanje.
Srećom te je prevagnula struja koja je zastupala tezu da se ne prevodi neprevodivo i ne izmišljaju jezičke grdobe i nakarade.
princi princi 22:29 22.06.2013

Re: Meni ipak u ovom trenutku

Kad već spominjemo Brajovića, da primetim da se meni više dojmio ovaj njegov tvit.

Brajović tvituje?????
maksa83 maksa83 22:34 22.06.2013

Re: Meni ipak u ovom trenutku

Poput Hrvata. Koji su digli svoju žablju nogu na potkivanje.

Da, Hrvati su prednjačili sa tim glupostima - čvrsnik, čigrasto velepamtilo, spretnik munjarstva i slična kazala (kazalo - pointer, ako se neko pitao, sr. pokazivač), IT rečnik je kod njih kolateralna šteta ofic... ovaj, zvaničog preoravanja jezika da što manje liči na srpski. Srećom Mikro Knjiiga (zvali smo je Sitno Knjiga, pošto je reč Mikro šljašteća tuđica) je ostala samo usamljena groteska, trip jednog čoveka koji se našao na mestu sa kog može da sipa tripove na ostatak sveta, odn. što bi rekli na srpskom - komjuniti. Komjuniti je ostao neimpresioniran, ali vrlo zabavljen.

P.S. Nemci si to mogu priuštiti, njihov jezik je jezik složenica, ceo je takav. Kad im fali reč za bilo šta oni slepe tri komada i ćeraj.
freehand freehand 22:44 22.06.2013

Re: Meni ipak u ovom trenutku

P.S. Nemci si to mogu priuštiti, njihov jezik je jezik složenica, ceo je takav. Kad im fali reč za bilo šta oni slepe tri komada i ćeraj.

Mislim da je bitnija količina onih koji taj jezik govore i količina novca kojim ti isti raspolažu.
A i Festplatte ipak zvuči bar malo manje rondžeremijevski (crvenbanovski na srpskom?) od tog čvrsnika, da ga hebveš.
maksa83 maksa83 23:10 22.06.2013

Re: Meni ipak u ovom trenutku

Mislim da je bitnija količina onih koji taj jezik govore i količina novca kojim ti isti raspolažu.

Mislim da je bitnija količina i kvalitet znanja i umeća (nouhaua?) i informacija koje društva proizvode. Sa druge strane potrebna je i fleksibilnosti (ili nefleksibilnost, kao kod Nemaca koji fleksibilnost postižu složenicama) jezika koji te stvari "prima" sa druge strane. Npr. znaš kako se na japanskom kaže "kreditna kartica?". Kredito karto. Alkohol u kontekstu alkoholnog pića? Arukoru. Cheerleading? Čiarridingu. Option? Opušon. Državne obveznice su su imali, fjučere su imali (zapravo su ih oni izmislili, fjučerima se u Osaki trguje od 18 veka ili tu negde), opcije nisu imali, tako da se "opcija na fjučere na državne obveznice" zove "kokusai sakimono opušon". Šta nisu imali samo su ubacili, bez kompleksa. A oni inače Vrlo Drže do Svega Svog, verovatno više nego ijedna nacija na svetu. Petar Veliki je bio veliki frankofil, pa su Rusi dobili etaž (sprat) i ekipaž (posada) koje koriste i dan danas.

A i Festplatte ipak zvuči bar malo manje rondžeremijevski (crvenbanovski na srpskom?) od tog čvrsnika, da ga hebveš.

E višdapojmanemaš jezike naroda i narodnosti. Čvrsnik je hardver, a festplatte je čigrasto velepamtilo. Bilo je tu još dobrih fora, ali su nestale u hodnicima sjećanja.

Inače ja ne mogu dovoljno da se narikomendujem knjige Carstvo Reči, Nikolasa Ostlera. Fenomenalna knjiga koja opisuje dolaske, odlaske, kretanja i uticaje jezika kroz istoriju. Podebela, ali takva i treba da bude.
Milutin Milošević Milutin Milošević 23:15 22.06.2013

Re: Meni ipak u ovom trenutku

napravio pometnju s početka 90thih kada je prevodeći nešto s engleskog reč entrepreneur preveo kao preduzetnik.

Ja sam insistirao i u najvećoj meri uspeo da se u izvidjačkom miljeu ne govori evaluacija već vrednovanje, ne aplikacija već prijava i šta ja znam već.

Sve je to idenje niz dlaku priučenih projekt menadžera.

Razumem da postoje reči koje je teško prevesti (recimo resurs u NVO svetu nije lako prevesti pa je ostavljam tako), ali gde god možemo, valjalo bi koristiti naše reči.

Pišem ovih dana rad o društvenim mrežama, ubih se od pokušaja da izbegnem lajkovanja, hejtovanja, srčovanja, četere, folovere i ostale gluposti.
maksa83 maksa83 23:18 22.06.2013

Re: Meni ipak u ovom trenutku

Razumem da postoje reči koje je teško prevesti (recimo resurs u NVO svetu nije lako prevesti pa je ostavljam tako)

Resurs je sredstvo.
Milutin Milošević Milutin Milošević 23:20 22.06.2013

Re: Meni ipak u ovom trenutku

Nije uvek. ja recimo dosta radim sa "human resources management". Moram to prevesti kao "upravljanje ljudskim resursima"
maksa83 maksa83 23:26 22.06.2013

Re: Meni ipak u ovom trenutku

Nije uvek. ja recimo dosta radim sa "human resources management". Moram to prevesti kao "upravljanje ljudskim resursima"

Direktan prevod reči "resource" jeste "sredstvo", samo je neko jednom preveo da su sredstva materijalna (mada se viđa i materijalni resursi), a resursi su ljudski, verujući valjda da reč "resurs" manje dehumanizuje od reči "sredstvo", mada je to ista stvar.

Ovde su to oduvek bili - "kadrovi".

(Meni je inače reč "kadrovi" potpuno dehumanizujuća čak i kad zanemarimo soc kontekst iz kog potiče, a i "ljudski resursi" mi je tu negde. "Ljudi" je po meni sasvim dovoljno. Doduše kapiram i korporativnu birokratiju koja to forsira, pošto nekako manje loše zvuči "izbalansirati ljudske resurse u skladu sa potrebama" nego "otpustiti ljude" ).
freehand freehand 23:29 22.06.2013

Re: Meni ipak u ovom trenutku

Mislim da je bitnija količina i kvalitet znanja i umeća (nouhaua?) i informacija koje društva proizvode. Sa druge strane potrebna je i fleksibilnosti (ili nefleksibilnost, kao kod Nemaca koji fleksibilnost postižu složenicama) jezika koji te stvari "prima" sa druge strane.

Jeste, samo kod Germancite količina nacionalnog ponosa i svesti o sopstvenoj veličini i snazi nikako nije zanemarljiva, pa ni u jezičkim pitanjima. To sam hteo da kažem; a i da takvo što mogu sebi da priušte.
Čak i da pevaju na nemačkom - da da da!
Milutin Milošević Milutin Milošević 23:35 22.06.2013

Re: Meni ipak u ovom trenutku

Prevod reči "resurs" može biti i "izvor". Postoje mnoge reči koje se prevode drugačije u zavisnosti od sadržaja i konteksta.

Barem ja tako mislim, kao nekvalifikovani pozvanalac maternjeg jezika.

"Kadar" je takođe strana reč, ali se odavno uvrežila (paz' ovaj izraz!). Ja imam problem sa prevođenjem reči "trening", jer bi to kod nas (u neprofitnom sektoru, ne u sportu), trebalo prevesti kao "obuka". Ili moderno "lideršip" je u stvari "rukovođenje", kao što je "menadžment" upravljanje". No, kao i "kadar", te reči vuku na nešto zastarelo i pitanje je koliko treba biti staromodan i koristiti reč koja ima loš prizvuk zbog "istorijskih razloga" ili biti moderan i koristiti stranu reč koja se odnedavno odomaćila.
maksa83 maksa83 23:38 22.06.2013

Re: Meni ipak u ovom trenutku

Prevod reči "resurs" može biti i "izvor".

Ne, izvor je uvek - source.
gedza.73 gedza.73 23:43 22.06.2013

Re: Meni ipak u ovom trenutku

No, kao i "kadar", te reči vuku na nešto zastarelo i pitanje je koliko treba biti staromodan i koristiti reč koja ima loš prizvuk zbog "istorijskih razloga"

Stari kadar-artiljerija.


ili biti moderan i koristiti stranu reč koja se odnedavno odomaćila.

Apropo. Ako ima jedna reč da me iritira to je apropo.

Gde god zgodno mesto vidiš ti apropo posadi.
Od pevaljki, preko kuvara do analitičara svega i svačega.
Milutin Milošević Milutin Milošević 23:45 22.06.2013

Re: Meni ipak u ovom trenutku

Da, moja greška. Rekoh da sam polukvalifikovan...

A kratka pretraga (srč) Neta dala je neke druge prevode reči resurs:

način [ muški rod ]
Oblik postupka, metod rada.

novčana sredstva [ N/A ]

okretnost [ ženski rod ]
Spretnost, snalažljivost.

pomoć [ ženski rod ]

resurs [ muški rod ]
Pomoćno sredstvo, izvor pomoći; izvor (privrede) iz koga se dobavljaju

sirovine; mesto za razondu; uže društvo.

snalažljivost [ ženski rod ]
Spretnost, okretnost.

sposobnost [ ženski rod ]
Veština, umeće.

spretnost [ ženski rod ]
Snalažljivost, okretnost.

sredstvo [ imenica ]

utočište [ imenica ]

resurs [ muški rod {računari} ]
Kao što ljudi imaju prirodne resurse, tako i računari imaju svoje sopstvene resurse. Resurs može da bude memorija, disk, štampač, monitor itd. U Vindovsu ili u mrežama, uvek pazite da ne ostanete bez resursa.
maksa83 maksa83 23:52 22.06.2013

Re: Meni ipak u ovom trenutku

Kao što ljudi imaju prirodne resurse, tako i računari imaju svoje sopstvene resurse. Resurs može da bude memorija, disk, štampač, monitor itd. U Vindovsu ili u mrežama, uvek pazite da ne ostanete bez resursa.

Odakle je ovo? Mislim - monitor - resurs? Vindovs mi potrošio monitor? Haudfak?!


P.S. U tom kontekstu (windows resources) toga je mnogo, mnogo, mnogo više, tj. postoji mnogo više stvari unutra bez kojih možeš da ostaneš pa da prestane da radi na ovaj ili onaj način, doduše to se mnogo lakše dešavalo pre 32-bitnih operativnih sustava.

P.P.S. Hoću reći - ako nekome kažeš "windows resources" ni monitor ni štampač mu neće pasti na pamet, čak je i memorija preširok pojam.
freehand freehand 00:01 23.06.2013

Re: Meni ipak u ovom trenutku

P.P.S. Hoću reći - ako nekome kažeš "windows resources" ni monitor ni štampač mu neće pasti na pamet, čak je i memorija preširok pojam.

Molio bih te da ovde staneš jer odavde je dalji put (magistrala?) poznat: vindouz - linuks - Vučko - hardkor - ban...


P.S. - sve hoću a nikako da se setim da pitam: šta je mining (rudarenje)? Vidim naime da se sve češće koristi kao pojam, i čak da je dosta raširena stvar i da se pakuju mašine za tu namenu, a rekoh - nikako da pitam. I evo se sad setih!
A, Makso?
Milutin Milošević Milutin Milošević 00:09 23.06.2013

Re: Meni ipak u ovom trenutku

Odakle je ovo?

Rekoh ja: srč na netu
maksa83 maksa83 00:15 23.06.2013

Re: Meni ipak u ovom trenutku

P.S. - sve hoću a nikako da se setim da pitam: šta je mining (rudarenje)? Vidim naime da se sve češće koristi kao pojam, i čak da je dosta raširena stvar i da se pakuju mašine za tu namenu, a rekoh - nikako da pitam. I evo se sad setih!
A, Makso?

Bitcoin mining je baš to - rudarenje.

Prava riznica tih stvari su World of Warcraft adikt... zavisnici. Da citiram jednog drugara koji je imao to ozbiljno utaknuto duboko u venu neko vreme: "Imam abiliti da ga trekujem i dok je hajdovan". A tek što je grajndovao...
niccolo niccolo 06:37 23.06.2013

Re: Meni ipak u ovom trenutku

Englezi sa tim nemaju nikakav problem

To da, međutim moji komentari nisu "contra tuđice". Nego se u tekstu ukazuje na govor naše finansijske elite, i kako on nema mnogo smisla i zvuči do zla boga komplikovano jer se svaki čas ubacuju raznorazni izrazi za koje niko nije 100% siguran šta tačno znače. I onda ja ukazujem na to da za mnoge od tih izraza nismo ni našli naš reč, pa ne mogu ljudi ni da koriste naše reči umesto tih stranih. A za neke od njih se sasvim lepo mogu naći srpski izrazi, bez da postanemo Nemci i Hrvati.
antioksidant antioksidant 06:49 23.06.2013

Re: Meni ipak u ovom trenutku

Ja imam problem sa prevođenjem reči "trening", jer bi to kod nas (u neprofitnom sektoru, ne u sportu), trebalo prevesti kao "obuka".

edukacija
dobrosavljevic_m dobrosavljevic_m 07:09 23.06.2013

Re: Meni ipak u ovom trenutku

čigrasto velepamtilo

Vi kako 'oćete, ali ja ovo usvajam
maksa83 maksa83 08:34 23.06.2013

Re: Meni ipak u ovom trenutku

jer se svaki čas ubacuju raznorazni izrazi za koje niko nije 100% siguran šta tačno znače.


Odn. liftinzi, stajinzi, pilinzi...

Predrag Brajovic Predrag Brajovic 09:47 23.06.2013

Re: Meni ipak u ovom trenutku

princi
Kad već spominjemo Brajovića, da primetim da se meni više dojmio ovaj njegov tvit.

Brajović tvituje?????

Више статирам и проучавам. Тамо је и Ханс Рослинг, рецимо. Има и неко с енглеског говорног подручја који се представља као God, заиста духовит из дана у дан (насумице извлачим: Just because I don't answer your prayers doesn't mean I don't call the angels in to listen and laugh at them. / Tony Soprano was the kind of mob boss I wish I'd been.). Код нас Твитер дође нешто као инстант Фејсбук, једним делом за трендсетере (јавне личниости, сви људи којима у опис посла спада наступ у јавности) а другим, великим, за шминкере. Владо Георгиев тамо има 120 хиљада људи који га прате, и то му помаже у послу: обавестиће врло лако своје поклонике где и кад му је концерт, шта се дешава са албумом, али и шта му раде кучићи, какву је пицу појео, чиме се возио од Тивта до Новог итд. Из описа Твитера је јасно да бих ја лично, да отварам бутик, на пример, замолио пар ових финих дама из света музике, телевизије, филма да сврате и нешто одтвитују о бутику или чему год сличном... Има једна теорија како Твитер, као, користи онај утицијнији и "ментално бржи" део јавности. Нисам сигуран колико ово код нас јесте тачно и колико, уопште, има смисла.
Milutin Milošević Milutin Milošević 09:51 23.06.2013

Re: Meni ipak u ovom trenutku

edukacija

= obrazovanje
antioksidant antioksidant 10:03 23.06.2013

Re: Meni ipak u ovom trenutku

Milutin Milošević
edukacija

= obrazovanje

ala si ti ozbiljan po neki put
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 10:09 23.06.2013

Re: Meni ipak u ovom trenutku

niccolo
...bez da...

Без да је дословни превод са немачког њиховог ohne dass. Да ли ће овај израз потврдити и увести у прописану употребу и српски језик, ја заиста не знам, али за сада он ми делује јако рогобатан. (Опет, ово је само моје језичко осећање.) Ја бих, рецимо, исту реченицу овако изрекао: A za neke od njih se sasvim lepo mogu naći srpski izrazi, ne bivajući ni Nemci ni Hrvati. Опет, могуће да просечној читалачкој публици ово не звучи складно.
grmfrm grmfrm 10:49 23.06.2013

Re: Meni ipak u ovom trenutku

Pazi kada se secam tih izdanja Mikro knjige.
Tu su ga preterali kao i ovaj teskt iz bloga drugi primer jezickog ekstrema.
Gospodja Klara Gospodja Klara 11:04 23.06.2013

Re: Meni ipak u ovom trenutku

"kokusai sakimono opušon"


Usvojeno! Već vidim sebe kako kroz prozor pokazujem srednji prst bahatom neuračunljivom moronu koji me obilazi na semaforu i urlam: ''Ma da mi malo kokusai sakimono opušon, mamu ti bolesnu...!'' (Predlažem i varijantu sa bez(s)kimono.)

Mislim, kroćenje jezika je nemoguća misija, on uvek ima tendenciju da se otme.:)

Dr M Dr M 11:46 23.06.2013

Re: Meni ipak u ovom trenutku

'Ma da mi malo kokusai sakimono opušon


Izbegavaj taj opušon,, ko zna kako će da se shvati..
niccolo niccolo 11:47 23.06.2013

Re: Meni ipak u ovom trenutku

Без да је дословни превод са немачког њиховог ohne dass.

Zanimljivo, nisam to znao. Ali smo se barem potrudili da ga prevedemo, i to je nešto...
Atomski mrav Atomski mrav 11:53 23.06.2013

Re: Meni ipak u ovom trenutku

Inače, svo to neumereno trpanje anglicizama ima svoju drugu stranu, tamo negde sredinom devedesetih pojavila se izdavačka kuća Mikro Knjiga u kojoj je glavni i odgovorni za sve bio izvesni Milenko Vasić, Veliki Čuvar Jezika. Pored časopisa Mikro narečena Mikro Knjiga je izdavala i Leksikon Računarskih Mreža (ili tako nešto). Naime, Mile je bio Baš Veliki Čuvar Jezika Od Bilo Kakvih Tuđica i nije pripuštao nijednu stranu reč ni u časopis ni u leksikon. Sve se prevodilo. S-v-e. I časopis i leksikon su, osim što su bili neupotrebljivi, zbog toga bili veliki predmet sprdnje zajednice.


Motherboard = majka-ploča
Atomski mrav Atomski mrav 11:55 23.06.2013

Re: Meni ipak u ovom trenutku

Da, Hrvati su prednjačili sa tim glupostima - čvrsnik, čigrasto velepamtilo, spretnik munjarstva i slična kazala (kazalo - pointer, ako se neko pitao, sr. pokazivač)


Imao sam grdnih muka da se snađem sa tim izrazima čitajući neki hrvatski IT-časopis... npr. inačica i sučelje. Iz konteksta sam ipak shvatio da su u pitanju verzija i interfejs.
Milan Novković Milan Novković 11:56 23.06.2013

Re: Meni ipak u ovom trenutku

Има једна теорија како Твитер, као, користи онај утицијнији и "ментално бржи" део јавности.

Znao sam da postoji dobar razlog zašto je meni Tviter uvek bio stran i zašto tamo nisam otišao

A moje "ozbiljnije mišljenje":

Komunikacioni mediji imaju dosta karakteristika i meni su ovde značajni propusna moć, usmmerenost i raspoloživost.

A mi učesnici imamo više osobina i značajne su strast za komunikacijom, češkanjem ega, građenjem imidža i raspoloživo vreme, strast za brzinom ili promišljenošću (u proseku), strast za grupašenjem, sledbeništvom, vođstvom itd.

Oni učesnici koji su naglašeno kreativni i vuku na umetničku stranu, iskreno, verovatno nemaju nekih problema ni sa kojim kanalom - šta god da im daš ili kako god da ih uhvatiš za ručicu i ostaviš negde oni "piče".

Mi ostali? Meni su veći instant umetnici tviterši ako od onoga što svi svuda prilažemo ne računamo čavrljanje i trivijalije.

A ako izbacimo instant umetnost iz računice, kod nas ovih iz druge grupe, bizarniji su mi ... opet tviteraši

Ako bih morao da izdvojim jedno pravilo - od dva sistema bolji je onaj koji manje tera na sledbeništvo kao model za uvezivanje nego podstiče dvosmernu komunikaciju.

(samo moje mišljenje, ne nešto posebo promišljeno

Milutin Milošević Milutin Milošević 14:02 23.06.2013

Re: Meni ipak u ovom trenutku

ala si ti ozbiljan po neki put

Uvek, sem kada se zezam
freehand freehand 14:24 23.06.2013

Re: Meni ipak u ovom trenutku

Mislim, kroćenje jezika je nemoguća misija, on uvek ima tendenciju da se otme.:)

Moj drug Mile Picopevac, inače zastavnik u penziji i predratni (II rat!) dorčolski mangupčić do skora je znao šiparicama i mladim ženama (50-70)da zapreti krućenjem jezika.
mirelarado mirelarado 17:59 23.06.2013

Re: Meni ipak u ovom trenutku

Predrag Brajovic
niccolo
...bez da...

Без да је дословни превод са немачког њиховог ohne dass. Да ли ће овај израз потврдити и увести у прописану употребу и српски језик, ја заиста не знам, али за сада он ми делује јако рогобатан. (Опет, ово је само моје језичко осећање.) Ја бих, рецимо, исту реченицу овако изрекао: A za neke od njih se sasvim lepo mogu naći srpski izrazi, ne bivajući ni Nemci ni Hrvati. Опет, могуће да просечној читалачкој публици ово не звучи складно.


Без да... -- и рогобатно и неправилно. Наш одговарајући (а најлакши) израз јесте а да не. Рецимо: "да вам кажем, а да вас не увредим (не желећи да вас увредим)".
"bez da postanemo Nemci i Hrvati." - "a da tako ne postanemo Nemci i Hrvati."
b92fmember b92fmember 18:14 23.06.2013

Re: Meni ipak u ovom trenutku

P.S. - sve hoću a nikako da se setim da pitam: šta je mining (rudarenje)? Vidim naime da se sve češće koristi kao pojam, i čak da je dosta raširena stvar i da se pakuju mašine za tu namenu, a rekoh - nikako da pitam. I evo se sad setih!
A, Makso?

http://blog.b92.net/text/22252/Bitcoin-groznica/
freehand freehand 19:56 22.06.2013

Zasenjivanje prostote

... ili zagubljenost u bespućima jezičke zbiljnosti?

A možda i zasenjivanje prostate i zaguljenost zbiljnosti?!
gordanac gordanac 20:09 22.06.2013

ne znam ...

freehand

Zasenjivanje prostote
... ili zagubljenost u bespućima jezičke zbiljnosti?

A možda i zasenjivanje prostate i zaguljenost zbiljnosti?!

... da li je samo nešto od toga, da li je od svega pomalo ili - sve zajedno, ali toliko je često u raznim štivima i "svakidašnjim" govorima da - para po ušima i para uši i sve para, a ništa "ne plete" kokanda :))
myredneckself myredneckself 20:24 22.06.2013

Re: Zasenjivanje prostote

"Ako se transakteri u sistemu ne budu hedžovali, pozicija njihovih kompanija biće veoma volativna kada se u punom kapacitetu primene prudencijalne mere, itd....


Kakav primer vratolomne upotrebe jezika!
Ubilo se za laž i prevaru.
gordanac gordanac 20:35 22.06.2013

Zasenjivanje prostote

myredneckself
"Ako se transakteri u sistemu ne budu hedžovali, pozicija njihovih kompanija biće veoma volativna kada se u punom kapacitetu primene prudencijalne mere, itd....


Kakav primer vratolomne upotrebe jezika!
Ubilo se za laž i prevaru.

To pričam, otprilike-
I čini mi se da svi slično misle.
A ovaj "grbavi" jezik sve češći, svuda.



(klik na slik - priča o tome zašto se kaže "španska sela" :))
myredneckself myredneckself 22:42 22.06.2013

Re: Zasenjivanje prostote

gordanac
(klik na slik - priča o tome zašto se kaže "španska sela" :))



Interesantno, moram da nabavim. Dobila sam na poklon Šipkinu knjigu, latinske sentence, isto sa objašnjenjima, ko i kada je rekao, itd. Vrlo korisna, onako, sve ti na jednom mestu.

Ovu ću nabaviti, sigurno ima svakakvih fraza, naročito se pitam za one voćne -
Zašto se kaže, na pr.: ići grlom u jagode, naći se u nebranom grožđu, šta, čekaš limun?....

mariopan mariopan 07:19 23.06.2013

Re: Zasenjivanje prostote

A ovaj "grbavi" jezik sve češći, svuda.

Najnovije grbavo, ili silovanje jezika je na silu uvođena "rodna ravnopravnost".

Meni je neverovatno da se neko bavio time kako će se žene u Srbiji (grbavo) oslovljavati - da se ne bi bavio stvarnim i ozbiljnim problemima koje žene u Srbiji imaju.
Ko god da je to smislio to je trla baba (deda) lan da joj (mu) prođe mandat?
mikele9 mikele9 09:01 23.06.2013

Re: Zasenjivanje prostote

Svako silovanje je silovanje pa shodno tome i silovanje jezika. Kada se to čini na državnom nivou onda to izaziva dugoročne negativne konotacije. Pravi i jedini LEK je ismevanje i zahebavanje!
Sećam se kad je u Tuđmanovo vreme u Hrvatskoj ubrzano uvođen novo govor, novo jezik, pa je penis nazvan Nježnik! Lucidni Igor Mandić je munjevito reagovao i predložio da se naziv promeni u Milokliznik!
tasadebeli tasadebeli 10:04 23.06.2013

Re: Zasenjivanje prostote

mariopan
A ovaj "grbavi" jezik sve češći, svuda.

Najnovije grbavo, ili silovanje jezika je na silu uvođena "rodna ravnopravnost".

Meni je neverovatno da se neko bavio time kako će se žene u Srbiji (grbavo) oslovljavati - da se ne bi bavio stvarnim i ozbiljnim problemima koje žene u Srbiji imaju.
Ko god da je to smislio to je trla baba (deda) lan da joj (mu) prođe mandat?


У праву си... Наивно језичко опсенарство... Ваљда иду по ономе "да се Власи не досете" па насилним променама у језику покушавају да нас убеде да се и положај у друштву тиме битно изменио...

Сличну ствар урадише и са Ромима (да употребим политички коректан израз). А они, мученици, и даље на маргини друштва, живе како су и пре живели и имају кратак животни век због услова живота... Туга!

Него, да ли сте приметили да су Хашима Тачија у домаћим медијима престали да помињу само као Тачија и сада га називају премијер Тачи?

Интересантно је то са језиком... Колико сакрива и покрива, толико и открива, разголићује...
KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 13:36 23.06.2013

Re: Zasenjivanje prostote

mariopan
A ovaj "grbavi" jezik sve češći, svuda.

Najnovije grbavo, ili silovanje jezika je na silu uvođena "rodna ravnopravnost".

Meni je neverovatno da se neko bavio time kako će se žene u Srbiji (grbavo) oslovljavati - da se ne bi bavio stvarnim i ozbiljnim problemima koje žene u Srbiji imaju.
Ko god da je to smislio to je trla baba (deda) lan da joj (mu) prođe mandat?


Svenka Savić & Co + B92 + Friedrich Ebert Stiftung Beograd + Gordana Čomić + jezički mehaničari i realisti + nepismeni novinari + nevidljivi.
Uglavnom je to ekipa koja smislila i delimično realizovala trlababbalan jezičku borbu za ravnopravnost žena a za to vreme se - za vreme smišljanja i za vreme reallizacije te borbe - položaj žena u Srbiji stmoglavo pogoršao. Ali koga briga za život. Tamburaj o jeziku pa se Vlasi neće dosetiti.
mariopan mariopan 18:15 23.06.2013

Re: Zasenjivanje prostote

tasadebeli
Интересантно је то са језиком... Колико сакрива и покрива, толико и открива, разголићује...

gordanac gordanac 20:51 26.06.2013

jezik i rod

Upotreba roda u jezika nije, nikada nije bila i nikada neće biti ni dokaz ni pokušaj da se njim samim na bilo koji način "menja" položaj žene, on sve to, položaj, a često i stav prema ženama - samo ilustruje, ništa više.
I - uvek otkriva, lako i brzo, razne "skrajnute i prikrivene" stavove, bez greške.
Upotrebiti zanimanje kojim se neka žena bavi kao imenicu u našem jeziku treba da podrazumeva da se imenica menja po broju, rodu i padežu, ali je uobičajena, većinska reakcija na to da "to nije u duhu našeg jezika", a naravno da jeste, jer se upravo o važećem jezičkom pravilu i radi, fino, malo jezičko pravilo koje zaista - sve otkriva. A posebno što-šta što bi se pričom o menjanju imenica po broju, rodu i padežu - želelo sakriti. Ali - ne može.
tasadebeli tasadebeli 01:35 27.06.2013

Re: jezik i rod

Upotreba roda u jezika nije, nikada nije bila i nikada neće biti ni dokaz ni pokušaj da se njim samim na bilo koji način "menja" položaj žene, on sve to, položaj, a često i stav prema ženama - samo ilustruje, ništa više.


Да, Горданац, баш о томе ми и причамо... Мењају се илустрације у књизи, али текст ове књиге зване наша стварност остаје исти. Рекао бих чак да, на жалост, тај текст постаје све гори...

Upotrebiti zanimanje kojim se neka žena bavi kao imenicu u našem jeziku treba da podrazumeva da se imenica menja po broju, rodu i padežu, ali je uobičajena, većinska reakcija na to da "to nije u duhu našeg jezika", a naravno da jeste,


Не постоји "дух језика". У озбиљној лингвистици такви ставови називају се фолк лингвистика, попут оних да је италијански "певљив", немачки "груб" и слично. (Што би рекао Шарл Пети: "На шпанском се обраћам Богу, на италијанском женама, на француском мушкарцима, а на немачком се обраћам мом коњу." ) Можемо да кажемо да је нешто у складу са правилима изговора, граматичким правилима, правилима творбе (настанка) речи, али никако у складу са "духом језика".

jer se upravo o važećem jezičkom pravilu i radi, fino, malo jezičko pravilo koje zaista - sve otkriva. A posebno što-šta što bi se pričom o menjanju imenica po broju, rodu i padežu - želelo sakriti. Ali - ne može.


Промена по роду, броју и падежу није језичко правило. Род, број и падеж су граматичке категорије именица, односно особина именица да мењају свој облик у зависности од употребе. Али та промена облика именица не одвија се споља наметнутим прописима и законима, већ унутарјезичким процесима.

У науци о језику постоје термини природни и граматички род. Природни је лако установити (нпр. мачак:мачка). А зашто су именице које означавају ствари и појаве, а које се завршавају на -а или неке од њих на сугласник (кост, љубав, смрт), баш именице граматичког женског рода, тешко је рећи и установити било шта прецизно, осим да се завршавају на -а (као и сва женска лична имена у српском). Углавном, те именице на -а се слажу са осталим реченичним члановима (предикатом итд.)као именице женског рода. Хоћу рећи да је потпуно беспредметно да клупи у парку загледамо међу ноге да бисмо установили зашто је именица клупа женског рода. Завршава се на -а и зато је женског рода, па се при употреби у реченици тако и слаже са осталим реченичним члановима ("Клупа се поломила", а не "Клупа се поломио".

Е, а када погледамо именице за занимања, дошло је до неких потпуних апсурда у том покушају језичке родне равноправности. Именица судија (или архитекта, има тога још) је ионако граматичког женског рода (завршава се на -а). А онда се неко потрудио да гази по томе смишљајући именицу суткиња. Па зашто, побогу! Потпуно је равноправно рећи: "Судија је ушао у салу" и "Судија је ушла у салу". Не видим зашто нешто радити на силу када језик не трпи силу осим ако нису у питању политички, а не лингвистички мотиви. Хоћемо ли, ако се на место теткице у школи запосли мушкарац, да га зовемо тетак?

И ако бисмо примењивали то "правило" мењања по роду на све именице српског језика, да терамо апсурд до краја, онда ја захтевам родну равноправност и у, рецимо, животињском свету, па од сутра уводимо речи попут: жирафон, зеброн,...

Проблем је ту, Горданац, што до промена у језику, па и творбе нових речи, најчешће долази спонтано. Сваки покушај нормирања, прописивања, језика најбоље пролази онда када само констатује већ постојеће стање (правописи, речници, граматике), али чим се пређе и на прописивање језичких промена, улази се на клизав терен. Није овај покушај прописивања родне равноправности први и једини покушај прописивања употребе језика. Покушавано је то много пута и раније, нарочито у речнику, али је врло ретко успевало. Тамо где би и успело, у употреби би се, у најбољем случају, врло дуго задржавали или се још увек задржавају дублети (шпајз : остава; фрижидер:хладњак; компјутер : рачунар).

То само говори да прописати нешто у језику, не значи истовремено и да ће та промена аутоматски ући у употребу. Колико год ту промену наметали кроз јавну реч, она ће ући у употребу само онда када корисници тог језика заиста буду и осетили потребу за том променом.

Зато већина говорника овог нашег српског језика те покушаје остваривања родне равноправности исказане језиком доживљава искључиво као ствар произведену за потребе политике (и политичара) и као нешто што се може најпре узимати као и они покушаји у Хрватској са зракомлатом, њежником, брзогласом... Отуда и толики отпор јер се ти покушаји прописивања родне равноправности, а не спонтаног настанка нових речи у корпусу назива занимања, (зато што заиста и постоји потреба да оне настану), доживљава као беспотребно силовање језика код већине говорника српског.

Једноставно речено, овде прагматични језик, преко својих говорника, узвраћа ударац прагматичним политичарима. Зато би и било добро да наши политичари (читај, прописивачи наше стварности) о прагматичности и економији уче помало и од језика, јер је ту језик много искуснији пошто траје еонима и немамо замену за њега, а политичаре можемо мењати свакодневно, као прљаве чарапе.

(Сад се сетих и оног језичког каламбура код Младена Делића и Бориса Мутића званог "женска момчад". )
gordanac gordanac 06:30 27.06.2013

Re: jezik i rod

:)))
To i pričam:
zanimanja kojima se bave žene, isključivo o zanimanjima je reč, o imenicama kojima "se kaže" zanimanje, a u ženskom rodu, koliko god ja to puta jasno napisala, dijalog se uvek "prebaci" na opštu upotrebu i oblike imenica ženskog roda "koje se slažu i po broju i po padežu", kad se jednom "slože" u rodu.
Dok nema žena koje se bave nekim zanimanjima - nema ni potrebe za imenicom "ženskog roda", zato je upotreba jezika tako fina sonda koja uvek otkriva i ono što se želi sakriti.
Skroz se slažem da je jezik "živa stvar", da neke reči "nestaju", a neke "nastaju", a kad je reč o "tvorbi nastavcima za ženski rod" imenica kojima opisuješ zanimanja, reč je o ženama kojih ima ili nema u nekom zanimanju, a ako ih ima - jezikom to treba reći.
I kao što danas liči da je sasvim spontano (a i po gramatičkim pravilima) da tvorimo imenice doktorka, lekarka, doktorica, profesorka, profesorica, sportiskinja, direktorka, direktorica, matematičarka, fizičarka, istoričarka, političarka, bankarka, spikerka, voditeljica, fotografkinja, slikarka, pravnica, ... tako isto će i nastavci za razna druga zanimanja ili "postati spontano prihvaćena" ili će Odbor za standardizaciju srpskog jezika SANU već nekada završito svoj posao, pa ćemo svi imati "uporište" u načinu na koji oni kaže kojim nastavcima i kako treba tvoriti imenice zanimanja u ženskom rodu.
Dotle - imaćemo vrstu "jezičkih rasprava" koje i jesu i nisu o gramatičkim pravilima, koje uvek više otkrivaju nego što misle ili što žele da se sadržajem takvih raspravama otkrije. Kao što ćemo imati i žene koje se bave raznim zanimanjima i svojom slobodnom voljom kažu da žele da se njihovo zanimanje kaže imenicom u muškom rodu, a imaćemo i žene koje kažu da žele da se njihovo zanimanje kaže u njihovom, ženskom rodu.
I uvek ćemo imati najveći broj onih koji su spremni da raspravom pokažu da je to "proces na silu", da "nije u duhu jezika" (koliko god ja znala da takva stvar ne postoji :)) i da od upotrebe imenica zanimanja u ženskom rodu žene nemaju nikakve koristi. A niti se o koristi radi, niti se time krše gramatička pravila (naprotiv).

Žene uvek dobiju (netražen) savet da je najbolje da do raznih promena dolazi - spontano, a da smo čekale da spontano dobijemo pravo glasa, još bismo uvek bile bez tog prava :)) , tako to biva, zato je upotreba roda u jeziku - samo ilustracija koja pri tom ilustruje mnogo više nego što je gramatičko pravilo o upotrebi nastavka kojime se tvore imenice ženskog roda za zanimanja kojima se žene bave. Za neke je to "crvena krpa" za predrasude, za neke prilika za ozbiljan rad i debatu o gramatici jezika, za neke prirodna stvar roda kojeg su, a za neke povod da o svojim stavovima o ženama kažu mnogo više nego što je razgovor o nastavcima za imenice žemskog roda, a koje označavaju poslove kojima se neke žene bave.
U svakom jeziku postoje reči za stvari koje ne postoje u realnosti, postoje i reči kojima se imenuju stvari koje postoje u realnosti, a postoje i reči kojima se pokušava - poricanje realnosti. U slučaju upotrebe roda, broja i padeža za imenice zanimanja kojima se žene bave ume da bude - pomalo od svega. Uprkos svemu.
tasadebeli tasadebeli 09:52 27.06.2013

Re: jezik i rod

Ух, почећу од овог последњег, па идем у рикверц! (Тј. уназад - ето нама још једног дублета!)

U svakom jeziku postoje reči za stvari koje ne postoje u realnosti, postoje i reči kojima se imenuju stvari koje postoje u realnosti, a postoje i reči kojima se pokušava - poricanje realnosti. U slučaju upotrebe roda, broja i padeža za imenice zanimanja kojima se žene bave ume da bude - pomalo od svega. Uprkos svemu.





То и јесте тема овог твог (Правило на блогу? Нема замерки што није Вашег?) поста који је као локомотива повукао читав возић коментара у којима неизмерно уживам.

a da smo čekale da spontano dobijemo pravo glasa, još bismo uvek bile bez tog prava




Ипак, језик и политика се не могу поистовећивати. Можемо их доводити у везу, али не и поистовећивати...

Odbor za standardizaciju srpskog jezika SANU već nekada završito svoj posao, pa ćemo svi imati "uporište" u načinu na koji oni kaže kojim nastavcima i kako treba tvoriti imenice zanimanja u ženskom rodu.


Неће, Горданац, Одбор то радити управо због оног што сам ти рекао. Они само констатују постојеће стање и узимају га за језичку норму, али неће прописивати неку унапред задату норму јер су свесни да такве норме не пролазе. И добро је што имају такав став јер би код ионако недовољно (у просеку) писмених корисника српског језика изазивали само још већи отпор.

Најбољи пример - илустрација те врсте приступа нормативизацији језика која само констатује постојеће стање јесте онај случај са конструкцијама у вези са нечим и у вези нечега. Када смо ти и ја ишли у школу, смели смо да користимо само ону конструкцију у вези са нечим (инструментал), док је она друга са генитивом важила као неправилна. А онда се та неправилна конструкција током дугог низа година проширила у употреби, па данас званична норма констатује да се могу употребљавати и једна и друга конструкција, а да се при томе не прави језичка грешка.

Исто то важи и за творбу речи. Ту си потпуно у праву:

Dok nema žena koje se bave nekim zanimanjima - nema ni potrebe za imenicom "ženskog roda",


I kao što danas liči da je sasvim spontano (a i po gramatičkim pravilima) da tvorimo imenice doktorka, lekarka, doktorica, profesorka, profesorica, sportiskinja, direktorka, direktorica, matematičarka, fizičarka, istoričarka, političarka, bankarka, spikerka, voditeljica, fotografkinja, slikarka, pravnica, ...


с тим што су те именице ушле у раширену употребу, али нису наметане никаквим прописима "одозго", већ је то текло онако како у језику увек и тече - потреба изискује стварање. Никада то не иде обрнуто, да стварање (језичко) намеће потребу.

Језик има три основне функције у људском друштву које по својој важности иду овако:

1) комуникација;
2) нагомилавање и преношење знања и искустава кроз време;
3) стварање - језичко и уметничко у језику;

Када погледаш инсистирање на родној равноправности у језику, испадне да се ова трећа функција језика, ставља испред оне прве и најважније и гази по њој из неких сасвим нејезичких разлога. Зато се у мени све узбуни када ти у Скупштини искористиш реч посланица за жену представника народа у тој институцији јер у мом језичком поимању реч посланица има значење писма још од Вуковог превода Новог завјета.

Ти и ја делимо исто мишљење по једној ствари - немамо ништа против језичке креативности. Она и треба да постоји. Разликујемо се у томе што ти мислиш да језичка креативност може да се намеће споља, некаквим прописима, правописима, речницима, одборима, а ја мислим да језичка креативност мора да дође изнутра, из самог језика.

Имам један мали поклон за тебе. Лаза Костић је својевремено, за своје уметничке потребе, исковао реч плетисанка. Ја бих много волео да је та реч ушла у широку употребу у српском језику. Прелепа је. Али, на моју жалост, није ушла у широку употребу, већ је остала обележје Лазиног песничког језика.



То је оно што ја теби покушавам овде да кажем. Без обзира на наше жеље и мотиве, језик ће ићи неким својим путевима ма колико год ми покушавали да га каналишемо и отерамо у неком правцу који нам је потребан због различитих разлога који нису језичке природе.

Сачекаћемо, па ћемо видети да ли ће психолошкиња, педагогиња, дипломаткиња и сличне речи ухватити корена и проширити се у језику попут лекарка, професорка, секретарица и сл. Али треба имати у виду да се упорним наметањем тих речи, највише преко медија, у јавној речи, постиже само супротни ефекат од онога што се жели постићи.
mariopan mariopan 20:16 22.06.2013

...

Ipak mislim da snur kod jezika zamajavanja nose politicari?
Kao da neko ceo dan smislja kako da kaze nesto a ne kaze nista?

Ali, citajuci ovaj blog pocinjem da sumnjam da je moj sinak tim nerazumljivim jezikom namerno govorio onomad kad mi je objasnjavao stosta o kompjuteru i internetu, nije srpski pa da ga ceo svet razume.
freehand freehand 20:54 22.06.2013

Mada, opet

... nekad mislim da bi ova hajtek vulgarizacija jezika i govora bila spasonosna za pročitati no drag nam maternji.
Goran Vučković Goran Vučković 22:27 22.06.2013

Samoupravni govor/jezik

Za one kojima sećanje seže malo duže - čini mi se da je nekada davno nešto slično rađeno sa frazeologijom samoupravljanja - zvalo se čini mi se "samoupravni govor" ili "samoupravni jezik".
freehand freehand 22:30 22.06.2013

Re: Samoupravni govor/jezik

Goran Vučković
Za one kojima sećanje seže malo duže - čini mi se da je nekada davno nešto slično rađeno sa frazeologijom samoupravljanja - zvalo se čini mi se "samoupravni govor" ili "samoupravni jezik".

Pa meni je ostala ona opšta formula ničije krivice o subjektivnim slabostima i objektivnim okolnostima...
A čini mi se da sam čitao tako nešto ali se ne sećam baš nijedne fraze ili formulacije.
gedza.73 gedza.73 22:42 22.06.2013

Re: Samoupravni govor/jezik

A čini mi se da sam čitao tako nešto ali se ne sećam baš

da je dvadesetih godina prošlog veka došlo do masovne upotrebe novih stranih reči (pretežno nemačkih i francuskih).
Jedni su napadali, drugi branili a neki pametan čovek je napisao da će sam jezik zadržati ono što je dobro i odbaciti nepotrebno.

Ne sećam se gde sam to pročitao ali me iznenadilo da su neke, tada napadane reči, danas 'čisto naše' i da bi svakodnevan govor delovao pomalo siromašno bez njih, dok su one koje su nestale apsurdno glupe i smešne.
gordanac gordanac 00:14 23.06.2013

:)

Goran Vučković

Samoupravni govor/jezik
Za one kojima sećanje seže malo duže - čini mi se da je nekada davno nešto slično rađeno sa frazeologijom samoupravljanja - zvalo se čini mi se "samoupravni govor" ili "samoupravni jezik".


Ili - jezik "referata".
Kao u rečenici "jesi li spremio referat?".
Pa onda - čitanje referata.
To se zadržalo do danas, taj "referatski" pristup.
Meni se čini da "punoća praznine" govora nekako "najavi" da ono o čemu je - u stvari ne postoji, samo se to mora "pokriti" nekako dok ne bude neodložno jasno.
angie01 angie01 00:17 23.06.2013

Re: :)

Meni se čini da "punoća praznine" govora nekako "najavi" da ono o čemu je - u stvari ne postoji, samo se to mora "pokriti" nekako dok ne bude neodložno jasno.


demagogija!....u narodu poznato kao politicki govori.
Srecko Sekeljic Srecko Sekeljic 00:55 23.06.2013

Re: :)

angie01
Meni se čini da "punoća praznine" govora nekako "najavi" da ono o čemu je - u stvari ne postoji, samo se to mora "pokriti" nekako dok ne bude neodložno jasno.


demagogija!....u narodu poznato kao politicki govori.

Takođe poznat i kao bullshit...

Btw, ecce jednog online automatizovanog generatora bullshit frazeologije: www.atrixnet.com/bs-generator.html
razmisljam razmisljam 12:51 23.06.2013

Re: :)

gordanac

Meni se čini da "punoća praznine" govora nekako "najavi" da ono o čemu je - u stvari ne postoji, samo se to mora "pokriti" nekako dok ne bude neodložno jasno.


Ја бих то назвала ,,таштином празнине''. Говори се е да се ништа не би рекло или да би се ствари сасвим замаглиле и релативизовале, а из сваке употребљене речи галами и вришти основна мисао говорника: ,,Погледајте како сам паметан и како вас лако превеславам својом надмоћном велеумношћу.''
Goran Vučković Goran Vučković 19:41 23.06.2013

Re: :)

Ја бих то назвала ,,таштином празнине''. Говори се е да се ништа не би рекло или да би се ствари сасвим замаглиле и релативизовале, а из сваке употребљене речи галами и вришти основна мисао говорника: ,,Погледајте како сам паметан и како вас лако превеславам својом надмоћном велеумношћу.''


gordanac gordanac 20:40 26.06.2013

Re: :)

razmisljam
gordanac

Meni se čini da "punoća praznine" govora nekako "najavi" da ono o čemu je - u stvari ne postoji, samo se to mora "pokriti" nekako dok ne bude neodložno jasno.


Ја бих то назвала ,,таштином празнине''. Говори се е да се ништа не би рекло или да би се ствари сасвим замаглиле и релативизовале, а из сваке употребљене речи галами и вришти основна мисао говорника: ,,Погледајте како сам паметан и како вас лако превеславам својом надмоћном велеумношћу.''

Saglasna.
U tekstu "novinarske osvete" se (možda) upravo o tome i radi - kad i kako se govori da se ništa (razumljivo) ne bi reklo i toga ima svuda, čini se da je problem kad se taj stil (stil?) upotrebi na mestu na kom praznine ne bi smelo biti ...
tasadebeli tasadebeli 23:17 22.06.2013

Језик и моћ

Само да се захвалим свима на овим језичким играријама... Уживам!

И да можда проширимо?

Мистификације, опсењивања простоте и празнословља (хвала посебно Брајовићу што ме је спасао да не цитирам наслов Франкфуртовог есеја дословце) немамо само у лексици, тј. коришћењу страних речи и израза тамо где им и није место... Има тога и на другим нивоима језичке структуре:

"Analizirajući jedno sudsko rješenje kojim se okrivljenom nalaže da plati kaznu za saobraćajni prekršaj, Klikovac je utvrdila da su pasivne rečenice rezervisane za nosioca vlasti – koji, na taj način, stiče status nevidljive i nedodirljive, dakle neprikosnovene sile. Prema njoj, ta pozicija je bitno drugačija od pozicije okrivljenog, kome se glagolima u aktivu, dakle jasno i nedvosmisleno, pripisuje sve što je zgriješio."
angie01 angie01 23:30 22.06.2013

gordanac,

super si bila pre neki dan u skupstini!

Milutin Milošević Milutin Milošević 23:36 22.06.2013

Re: gordanac,

Misliš u parlamentu?
maksa83 maksa83 23:37 22.06.2013

Re: gordanac,

super si bila pre neki dan u skupstini!

Obavestio moderatora.

(mislim, je l' baukuje (bauči?)? Bauči brate. (*)


(*) Trol je tuđica, a:
Баук је митска животиња у српској митологији.[1] Баук је описан као створење које се крије на тамним местима, рупама или напуштеним кућама, чекајући да зграби, однесе и прождере своју жртву; али може се отерати светлом и буком.[1] Има неспретан корак (бауља), а његова ономатопеја је бау.))
angie01 angie01 23:42 22.06.2013

Re: gordanac,

Milutin Milošević
Misliš u parlamentu?


zvacemo ga kako ti je drago!:)
angie01 angie01 23:43 22.06.2013

Re: gordanac,

Obavestio moderatora.


da ne bude da samo kritikujem-u prevodu, stroga, ali pravedna!:)
gordanac gordanac 00:15 23.06.2013

:)

Hvala lepo!
Služim narodu :)
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 06:57 23.06.2013

Re: :)

gordanac

Služim narodu :)

Sad se vojnički kaže: "Služim Srbiji".
gordanac gordanac 20:37 26.06.2013

:))

znam, ali nisam vojno lice, a te dve reči su deo starog rituala, kao čest odgovor na pitanje "kako si?" uz odgovor: "vrlo dobro! (služim narodu)"

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana