Moj grad

Bilbordizacija Beograda

Đorđe Bobić RSS / 11.07.2013. u 06:06

Beograd je preplavljen bilbordima od pre neku godinu kad je otkriveno da se preko ovih velikih slika mogu saopštiti poruke, političke, komercijalne ili već nekakve i kojima se građani obaveštavaju kako i gde da bitno unaprede svoj život, bilo da glasaju za nekog sa spasonosnim političkim sloganom ili da kupe novi tip mobilnog telefona. Bilbordi svojim šturim porukama koje su takve da bi se čitale u hodu, pored toga što ne saopštavaju ništa važno i što nisu ništa do agresivnog šuma koji je nametljiv, jeste i novi način komunikacije, veoma jednosmerne jer sa takovom porukom nema diskusije. Nemoguće je odgovoriti na nju, ta vrsta i forma poruke je konačna. A ne može se ni napustiti prostor gde je ona, čak ni okretanje glave ne pomaže, jer već na sledećem ćošku sačekuje druga, ista banalna poruka i ne ostaje ništa drugo do prihvatanje, Dakle, da se glasa ili da se ode u prodavnicu, na folk koncert ili u Egipat na letovanje mada MIN to sada ne preporučuje. Bilbord je veoma agresivno sredstvo za pritisak i sasvim nedemokratsko.

Bilbordi su na svim mestima gde ima prostora za stub i nekoliko metara kvadratnih slike, neke su osvetljene noću, neke se pomaljaju izvečeri po mraku, ali su uglavnom na raskrsnicama u centru grada ili duž glavnih ulica, oko gradskih trgova i zaklanjaju sve iza sebe, nameću se, dominiraju, osvajaju prostor i stvaraju novi lik gradskog pejsaža. Zgrade i zelenilo, spomenici, grad i njegov izvorni lik se povlače i idu definitivno u drugi plan, Bilbord sa svojom porukom postaje prisutna i vidljiva gradska fasada koja ne dozvoljava prisustvo bilo čega što može da odvuče pažnju prolaznika i ugrozi poruku, pa je i sam grad u opasnosti ako tvorci poruka i bilborda procene da ometa reklamu.

Do skora bilbordi su bili samo na ulici, pa su se mogli ipak nekako zaobići. U borbi za prevlast novo komunikaciono sredstvo preseljeno je na fasade zgrada u ogromnim formatima. To je prihvatljivo kada se radi o zgradi u izgradnji ili rekonstrukciji, pa se na slici preko građevinske skele vidi kako će to da izgleda posle i to je dobra informacija za građane. Ne, ne radi se samo o tome, već se bilbordi postavljaju i na drugim zgradama koje su sasvim u redu i završene odavno. Jednostavno je, zakupi se fasada i postavi platno sa reklamom koja je prekrije i zgrada stidljivo viri pokušavajući da i ona učestvuje u urbanoj matrici, kao što je to njeno pravo bilo oduvek.

Ovde se radi o arhitekturi grada, o stvarajnu nove arhitektonike koja prekriva izvorno lice zgrade. Stvara se novi lik grada, možda novi tip grada iskazan sasvim drugačijim i novim jezikom koji se sa televiziskih ekrana preselio iz zatvorenog prostora stana napolje u gradski prostor i počeo da ga zauzima prilagođavajući ga svojim potrebama i svom načinu opštenja sa okolinom. Grad doživljava preobražaj jer mu bilbord nameće svoju leksiku i vizuelizaciju okoline, ne nailazi na otpor i metastazira u urbanom tkivu menjajući mu identitet i stvarajući neku drugačiju mentalnu mapu urbane matrice.

I još, bilbord nosi poruku koja je u principu kratkog veka, saopšti je i posle kratkog vremena sadržaj se menja, dolazi nova atrakcija pa samim tim i lice grada biva izmenjivo veoma često, za grad neprirodno brzo, gradski milje se identifikuje u krajnjoj liniji sa serijom spotova na televiziji i postaje postolje za bilbordsku informaciju, grad će biti podloga, štafelaj za nametnutu jednosmernu komunikaciju.

Sa televizijom je lakše, može se isključiti pritiskom na dugme, bilbord preko fasade je nemoguće odstraniti iz vizure pa grad gubi svoje osnovno bitstvo, a to je beskrajna mogućnost različite komunikacije i razmene u svakom smislu, što je i razlog zbog čega je grad nastao još odvajkada.

Dakle, arhitektura grada ima novi atribut sa kojim arhitekta dok radi projekat ne računa, pa se ova bilbordska agresija nameće kao postprojektantska aktivnost van struke i van kontrole arhitekte ali i građana. Pitanje je da li sada, kao što se već čini sa klima uređajima za koje se uveliko projektuju mesta na fasadama i oni postaju legalna pozicija, treba na to računati i u kreativni proces stvaranja zgrade uneti novi stavku, dakle prihvatiti činjenicu postojanja bilborda ili je odbiti kao zlu radnju i atak na lice grada. Ovo drugo izgleda ide u prilog Beograda.

 

Atačmenti



Komentari (12)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

grmfrm grmfrm 07:33 11.07.2013

Visual pollution

Tako se zove zakon u Kaliforniji kojim su se tamosnji ljudi resili
da ogranice gde i koliko bilborda moze da se postavi.

Mislim da je samo kriza sprecila da se Beograd zove Bilbograd.
Previse ih je i treba ih smanjiti.
kukusigameni kukusigameni 07:57 11.07.2013

tačno ali...

Ovde se radi o arhitekturi grada

Još kada bi ona postojala makar kao ideja, kada je u pitanju Beograd.
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 08:46 11.07.2013

Re: tačno ali...

E baš ga preteraste ... ali ako vam je tako lakše neka vam bude ...
Uostalom o tome kakva je arhitektura u Bgdu govoriće se kad se poskidaju bilbordi pa da se vidi stvarno stanje ...
kukusigameni kukusigameni 08:55 11.07.2013

Re: tačno ali...

Đorđe Bobić
Uostalom o tome kakva je arhitektura u Bgdu govoriće se kad se poskidaju pa da se vidi stvarno stanje ...




A što se preterivanja tiče, ne bih rekao.
Evo, zamislite da treba da snimate film u Beogradu. Gde god okrenete kameru naići ćete na probleme u okviru jednog šireg kadra. Nejedinstvo arhitekture, neobjašnjivost mesta dešavanja (od Pakistana do Beča), bezvremenost i sl.
Na skveru gde ja stanujem, postoje jelte, četiri zrade iz četiri različite epohe. Svaka zgrada je potpuno različita od one prethodne, tako da skver izgleda kao da se neko nadmetao u svom stilu i mogućnostima. Čak su i boje fasada poprilično neusaglašene. Bilborda nema ali bi savršeno reflektovali zatečeno stanje haosa.
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 09:02 11.07.2013

Re: tačno ali...

Na skveru gde ja stanujem, postoje jelte, četiri zrade iz četiri različite epohe. Svaka zgrada je potpuno različita od one prethodne,


Gradsku sliku koju opisujete smatram prednošću ... monotoni i "usaglašeni" grad nije uvek doprinos ambijentu, ne samo u Beogradu, bacite pogled okolo ...
Mada, ne mogu se poreći razni grozni detalji ali da njih nije ne bi se znalo šta je lepo ... Sve ima svoju cenu !
kukusigameni kukusigameni 09:09 11.07.2013

Re: tačno ali...

Đorđe Bobić
Na skveru gde ja stanujem, postoje jelte, četiri zrade iz četiri različite epohe. Svaka zgrada je potpuno različita od one prethodne,


Gradsku sliku koju opisujete smatram prednošću ... monotoni i "usaglašeni" grad nije uvek doprinos ambijentu, ne samo u Beogradu, bacite pogled okolo ...
Mada, ne mogu se poreći razni grozni detalji ali da njih nije ne bi se znalo šta je lepo ... Sve ima svoju cenu !


Ovo važi i za bilborde.
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 09:17 11.07.2013

Re: tačno ali...

Da, kada se o tome vodi računa i ne unazađuje gradski ambijent ...
politicar politicar 08:53 11.07.2013

Ali treba naći balans u svemu

Apsolutno su bilbordi jedan urbani detalja svake metropole.

Ali treba naći balans u svemu, a u gradu sigurno ima ljudi koji bi trebalo da vode računa o ovome.

Meni se dopala ideja, Upoznaj Srbiju, ili beše Srbija od srca, kada vas neko nagradi umetničkom fotografijom i za trenutak izvuče iz realnosti ...

Evo neke ideje šta bi bilo lepo postaviti povremeno, fotke kultnih mesta u Beogradu.
Đorđe Bobić Đorđe Bobić 09:12 11.07.2013

Re: Ali treba naći balans u svemu

Bilbord je jedan od načina gradskog komuniciranja i svakako da je balans potreban, ima mesta gde bilbordi mogu da opstanu ali nema koga da se o tome brine, sve je prepušteno vlasniku ili korisniku zgrade pa je to onda trgovina jedna ...
Negde 2005 g. sam pokušao da uredim one strašne klime na fasadama, uspeo sam da Skupština grada usvoji i neki pravilnik gde se zabranjuje postavljanje klima na fasadi ka ulici, da se voda uvede u kanalizaciju a ne na glave prolaznika i da za postavljanje te mašinerije treba dozvola od opštine. Bila je opšta sabotaža, ne samo od građana već i od opština i rečeno mi je da samo komplikujem stvari i birokratizujem sistem ... I onda su nastavili po starom ...
Sepulturero Sepulturero 09:31 11.07.2013

Re: Ali treba naći balans u svemu

Đorđe Bobić
Bilbord je jedan od načina gradskog komuniciranja i svakako da je balans potreban, ima mesta gde bilbordi mogu da opstanu ali nema koga da se o tome brine, sve je prepušteno vlasniku ili korisniku zgrade pa je to onda trgovina jedna ...
Negde 2005 g. sam pokušao da uredim one strašne klime na fasadama, uspeo sam da Skupština grada usvoji i neki pravilnik gde se zabranjuje postavljanje klima na fasadi ka ulici, da se voda uvede u kanalizaciju a ne na glave prolaznika i da za postavljanje te mašinerije treba dozvola od opštine. Bila je opšta sabotaža, ne samo od građana već i od opština i rečeno mi je da samo komplikujem stvari i birokratizujem sistem ... I onda su nastavili po starom ...


Штета што није успело али да вас утешим, у ЕУ постоји сличан ако не и већи проблем. У свим квартовима где живе Арапи и други имигранти, а таквих је приличан број, фасаде су прекривене сателитским антенама. Наравно, нико се и не усуђује да то спомене као проблем.

Него, да ли град има неке користи од билбордова? Колико? Ко их уствари поставља, једна фирма или више? Само у Београду? Чини ми се да их у, например, Новом Саду нема. Сигурно не у толиком броју.
NNN NNN 11:50 11.07.2013

Re: Ali treba naći balans u svemu

да ли град има неке користи од билбордова?
Možda ima grad,
a možda ima i gradonačelnik...
Kraja Kraja 12:33 11.07.2013

...kad sam...

...prvi put gledao "blade runner"-a, shvatio sam da gledam buducnost covecanstva...
...taj film bi trebalo gledati frame-by-frame...

ps

...ovo nije trol...
...bilbordi "urlaju" i lete na sve strane od pocetka do kraja fima...

pps

...a za nastavak, uvek preporucim "reklamokratiju" pol & kornblut...

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana