Kultura

daj nadji ili izadji

World News RSS / 26.09.2013. u 17:19

Iza svakog uspesnog Upravnika stoji  mocan UO.

Pitanje upravnih odbora institucija kulture je pitanje od vitalnog znacaja za dalje funcionisanje

ozdravljenje

pre struktuiranje

finansiranje, transparetnost

odgovornost  pa i 

novi nacin misljenja to jest novo programiranje.

Sve  ovo su kljucna pitanja ne samo za prezivljavanje institucija vec i za njihovo ozivljavanje.

Zasto?

Upravni Odbor je prva tacka oslonca svakog art menadzera i svake institucije u svetu..Ali ne i kod nas. Kod nas se UO jos uvek formiraju na osnovu partijskih predispozicija ili “esnafske” pripadnosti. Ni jedna ni drugi princip ne sluze nicemu: ni menadzeru , ni instituciji, ni drzavi koja kroz UO treba da pronalazi nacine da efikasno kontrolise rad institucija ali I da " umanji " zahteve za tzv javnim sredstvima to jest novcem od poreznika kojeg ce u buducnosti biti sve manje, ne samo kod nas vec I svuda u svetu usled globalnih ekonomskih promena koje su uticale na smanjivanje subvencija i veliki pritisak  sve veeg broja “ potrazivaca” na iste izvore finansiranja.

UO kao UFO

UO kakvi danas kod nas postoje  ne vide svoju funkciju u " radu" za organizaciju na koju su postavljnei da upravljaju, vec pre svega sebe dozivaljvaju kao neku vrsu  ukrasnih organa koji  sa visine ni na nebu ni na zemlji nadgledaju rad institucija  bez ikakovog licnog angazmana da obezbede podrsku za sto bolje funkcionisanje  institucije i za ostvarivanje umetnickih vizija I strategija svojih upravnika. UO kod nas dakle pre svaga funkcionisu kao UFO-koji sa visine osmatraju I  snimaju” zemaljske problem svojih institucija.  Oni cesto  niti razumeju niti  mare za funkciju, rast, razvoj i i misiju institucije jer nemaju nikakvu licnu niti javnu I pravnu odgovornost za uspesnost institucije.Politicki postavljeni clanovi uglavnom ili primaju nadoknadu( pa im je to primarni motiv " sedenja u UO )ili sprovode neku partijsku kontrolu institucije i menadzera. Clanovi UO koji su iz krugova umetnika to jest “ esnafski” izabrani uglavnom svoju ulogu dozivljavaju kao " umetnicke savetodavce., procenjujcu umetnicke vrednosti i predlazuci " ideje " upravnicima.

Ali pretpostavka je da upravnici i sami imaju svoje ideje i programe na osnovu kojih  su i postavljeni..Oni  treba da sprovode svoju viziju i srategiju koju koncipiraju u saradnji sa svojim izabranim timom strucnjaka a ne na predlog “ kreativnih” clanova UO koji bi da mikro-menadzuju institucije.

 

Ako pretpostavimo da  UO mora biti zadovoljna ponudjenom vizijom uprave i upravnika koga su sami izabrali onda je glavni sledeci zadatak,UO da obezbedi uslove da se vizije, strategija I program izabranog upravnika ostvaruju.Zadatak pravog UO je da pronalazi dodatna sredstva,(fundraising) da promovise instituciju i gradi kanale podrske kako u javnosti tako I u drzavnoj administraciji kao i da preuzme pravnu I fiskalnu odogovornost kroz kontrolisanje ostvarivanja misije institucije i finansijsku kontrolu fondova kojima institucija raspolaze.

 

Daj, Nadji ili Izadji

 

Jedan  od najboljih principa za odabir UO kao i za motivacju  clanova UO da se aktivno angazuju u osnazivanju svojih institucija  je princip koji postoji na zapadu, recimo u Americi
Taj princip glasi:

give, get or get out( daj nadji ili izadji)  misli se naravno na novac.

Daj ( novac)

Zasto je to motivacioni factor?  Ulaganjem sopstvenog novca clanovi UO pokazuju istinsku zainteresovanost za rad institucije.

 Niko nece uloziti sopstveni novac u nesto u sta ne veruje.

Ulaganje sopstvenog novca daje primer I  garanciju i drugim potencijalnim donatorima  koji bi mogli da uloze svoja sredstva podstaknuti primerom clanova UO.

Nadji ( pare) ili fundraising. Da biste se zalozili da od drugih trazite novac za instituicju na cijem ste celu takodje se podrazumeva da verujete u misiju I funkcionisanje i " zdravlje “te instuticije i da necete uloziti svoj ugled trazeci sredstva od drugih ukoliko istinski ne verujete u kvalitet programa  institucije u njeno trajanje.i u ozbiljnnost i ostvarivost njenih programa.

Izadji  je takodje odlican princip jer omogucava Upravniku i instituciji  kao I ostalim clnovima UO da na godisnjem nivou procenjuju zalaganje i efekte rada pojedinih clanova UO I daju im mehanizam da ne-efikasne, nezainterresovane ili naprosto nedovoljno uticajne clanova UO zamole da svoje mesto ustupe nekom motivisanijem da pomogle.

 

I poslednje ali ne manje vazno: clanovi UO koji se istinski angazuju I obezbedjuju podrsku za svoje institucije  razvijaju neku vrsu licnog ponosa zbog obavljanja  ove vazne drustvene funkcije i  zato su i sami su motivisani da o tome u javnsti govore cime dodatno osnazuju pozitivno prisustvo institucije u javnosti I postaju pravi javni ambasadori programa I misije institucija na cijem su celu.

Ukratko: prestruktuiranje UO je win win  situacija za sve:

za upravnika koji dobija vrlo konkretnu pomoc za ostvarivanje svoje vizije i planova na osnovu kojih je je i postavljen

 za drzavu jer obezbedjuje aktivno ucesce uglednih clanova drustvene zajednice u jacanju pozicija i finanasiranja institucija  cime se smanjuje  pritisak na javne fondove

za intsituciju koja se time delimicno osammostaljuje od jednostavnog " pruzanja ruke  prema drzavi " i dobija dodatne izvore finasiranja za svoje programe

i  za same clanovi UO koji postaju cenjeni zbog svoje itinski aktivne uloge u ozivljanvanju institucija na cijem su celu jacajuci  time svoj javni ugled i imidz kao uticajnih I drustveno odgovornih clanova zajednice.

 Dakle glavno pitanje pri odabiru clanova UO institucija kulture treba da glasi “Sta mozete da uciniti za dobrobit svoje institucije ?”



Komentari (1)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

iqiqiq iqiqiq 13:12 27.09.2013

Pitanje na koje ima odgovor

Dakle glavno pitanje pri odabiru clanova UO institucija kulture treba da glasi “Sta mozete da uciniti za dobrobit svoje institucije ?”


Školujte direktore za poslove koje treba da obavljaju

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana