Istorija| Putovanja

Živeti slobodno ili umreti

Milutin Milošević RSS / 17.11.2013. u 20:15

I tako su muževi nežno zagrlili svoje žene i uzevši svoju decu u naručje, suznih očiju,  podarili im najduži oproštajni poljubac.

the-great-refuge-of-masada-looms-michael-melford.jpg

Tvrđava Masada je nacionalni ponos jevreja i svojevrsan simbol ljudske težnje za slobodom izbora. Bila je poslednje uporište jevrejskih branilaca u ratu protiv Rimljana i njen pad je označio nestanak Judejskog carstva s kraja perioda Drugog hrama.

Smeštena je na jugozapadnoj obali gornjeg dela Mrtvog mora. Judejska pustinja se ovde urušava u more. Svaka iole ozbiljna kiša spira krečnjak ostavljajući strme litice iza sebe. Voda dubi brojne klance. Dva od njih, Vadi Ben Jair i Vadi Masada, bukvalno su otkinuli plato koji štrči izvan visoravni i kao stvoren je za teško osvojivo utvrđenje koje lako kontroliše usku liniju obale Mrtvog mora.

Kako ovuda prolaze dva drevna puta, jedan koji kroz središnji deo Judejske pustinje ide ka Istočnoj Transjordaniji i drugi koji povezuje dolinu Arava sa Jerusalimom, prve utvrde na Masadi potiču još iz vladavine "Visokog sveštenika Jonatana", kako su nazivali hasmoneanskog kralja Aleksandra Janeusa (103. - 76. godine pre nove ere).

Plato na kome je tvrđava uzdiže se 450 metara iznad Mrtvog mora (naš saputnik Siki izmerio je da je to na 55 nadmorske visine). Dugačak je 600 a širok 350 metara.

Masadu je dodatno utvrdio i napravio je, po tadašnjim procenama, neosvojivom paranoični Kralj Irod (Herod, vladao Judejom od 37. godine pre nove ere do 4. godine posle Hristovog rodjenja). Irod Veliki je utvrdio Masadu između 37. i 31. godine pre nove ere. Tokom ratova u kojima su učestvovali i Rimsko i Egipatsko carstvo, Irod je stao na stranu Antonija i Kleopatre. Pošto ih je Oktavije porazio, Irod je na Masadi ostavio majku i jedan broj podanika i krenuo ka Rimu da pokuša da izgladi stvari. Mada je verovao da će biti pogubljen, uspeo je da odobrovolji novog cara.

Pogled sa tvrđave ka zapadu
Pogled sa tvrđave ka zapadu
Vrativši se, shvatio je da je Masada lako odolevala napadima tokom njegovog odsustva, što ga je navelo da je dodatno utvrdi kao sigurno utočište u slučaju pobune njegovih podanika (u strahu da će ga neko izdati, Irod je pored ostalih ubio dve svoje žene i nekoliko sinova). Odbrambeni zid oko platoa načičkan kulama bio je dugačak 1.400 metara a debeo 4 metra. Tvrđava je imala brojna skladišta, cisterne za skupljanje kišnice, barake, palate i oružarnicu.

Masadu je Irod ustanovio kao svoju luksuznu zimsku palatu. Bio je antička "ptica selica" - leti je stolovao u Cezarei, na severu, a zimi se selio u topliji kraj pored Mrtvog mora. Bila je palatno utvrđenje, građeno u stilu Istočnog rimskog carstva.

***

Posle smrti Iroda nastao je period borbe za vlast između njegovih naslednika. Ipak, zbog visokih poreza, surovosti lokalnih vlasti i nametanja rimske kulture, 66. godine nove ere buknuo je Jevrejsko - Rimski rat, koji neki nazivaju i Velikim jevrejskim ustankom.

Grupa tvrdo tradicionalnih jevrejskih pobunjenika koja je bila izbačena iz Jerusalima zbog svog ortodoksnog pristupa veri, preotela je Masadu od rimskog garnizona koji je u njoj bio stacioniran. Zvali su ih Sikariji ili Sikirini, po krivim bodežima (sicae) koje su krili ispod odeće i vrlo vešto koristili za zadavanje iznenadnih smrtonosnih udaraca neprijatelju. Tako su, početkom ustanka, na prevaru ušli u Masadu, izdajući se za putnike namernike, da bi onda brzom akcijom osvojili tvrđavu. Tu su ustanovili svoju sopstvenu vlast zasnovanu na tradicionalnim i strogim jevrejskim pravilima, koju su nametali i okolnim jevrejima nastanjenim na obali Mrtvog mora. Podigli su sinagogu i mikve - ritualna jevrejska kupatila. Posle pada Jerusalima (70. godine nove ere), pokolja i uništavanja koji su se tamo desili, primili su jedan broj izbeglica, kao poslednja preostala ustanička jevrejska utvrda.

Želeći da okonča rat i spreči ispade sikarija, rimljani su na Masadu poslali svoju Desetu legiju sa 10.000 ratnika. Opkolili su Masadu sa svih strana, postavivši osam logora oko nje. Vojni logori, utvrde i pristupna rampa koja je omogućla prodor u tvrđavu su danas najbolje očuvani primer sistema vojne opsade Rimskog carstva.

Tvrđava je bila tako dobro utvrđena, obezbeđena i čuvana da je opsada potraja tri godine. Zanimljivost je da su se buka i povici sa vrha mogli čuti u podnođju, dok su se oni odozdo gubili, što su branioci obilato koristili da se pogrdnim rečima obraćaju napadačima. Poseban sistem vodosnabdevanja i rezerve hrane obezbeđivali su skoro beskonačan otpor branilaca, sve dok rimljanima nije dosadilo. Nekoliko meseci su nasipali kamen i zemlju koje su utvrdjivali drvenim stupcima da naprave prilaz sa zapadne (zadnje) strane. Legenda kaže da su radove izvodili jevrejski zarobljenici koje branioci nisu hteli da ubijaju jer su istog roda, što je omogućilo da se rampa izgradi.

Rampa je završena aprila 73. godine. Uz nju su do zidina dogurali ogromnu rampu sa koje su gađali branioce, dok se vrata razbijali džinovskim "ovnom" sakrivenim u podnožje te pokretne kule. Videvši da vrata mogu popustiti, branioci su ih iznutra dodatno utvrdili drvenim i zemljanim nasipom koji su rimljani zapalili probivši zatim kapiju.

Rimljani su se povukli pripremajući se za sutrašnji odlučujući napad. Ben-Jair je, videvši neminovni pad Masade, okupio sve svoje ljude i održao čuveni govor u kome je između ostalog rekao:

Odavno smo, plemeniti prijatelji moji, odlučili da nikada ne budemo sluge Rimljanima niti bilo kome do samom Bogu. Prvi smo se pobunili protiv njih; poslednji smo koji se bore protiv njih, a ja mogu samo to da cenim kao milost koju nam je Bog podario, pokazavši da je još u našoj moći da umremo hrabro i kao slobodni ljudi, slavno, zajedno s najdražim prijateljima. Neka žene naše umru pre nego što ih obeščaste, a naša deca pre nego što okuse ropstvo.

Govor Eleazara Ben-Jaira, u poslednjoj noći opsade Masade
aprila 73. godine


Svaki muškarac je ubio svoju ženu i decu. Desetorica njih izabrana su da ubiju sve ostale. Poslednji je ubio devetoricu ostalih, a onda izvršio samoubistvo. Na Masadi su, skoro dve hiljade godina kasnije, pronađene pločice sa imenima za koje se smatra da su služile za određivanje te desetorice odabranih za ovaj (samo)ubilački čin. Od oko hiljadu ljudi, preživele su samo dve žene i petoro dece - oni su se sakrili u jednom rezervoaru vode.

Branioci su uništili svoje domove i sve drugo osim zaliha hrane - želeći da time poruče rimljanima da su mogli još da se brane i umru u borbi i ropstvu, ali da su izabrali da umru kao slobodni ljudi.

Na osnovu iskaza preživelih, legendu o Masadi zapisao je Josip Flavije u svom delu "Jevrejski rat". On je bio jedan od jevrejskih velmoža tokom Velikog jevrejskog ustanka (66 - 70 godine nove ere), ali se posle poraza i tamničenja priklonio Rimljanima i dugo zatim služio im kao hroničar vremena u kome je živeo.

***

Legenda o Masadi ima i drugu stranu. U godinama kada je stvaran cionistički Izrael, jevrejima je trebala neka herojska epizoda iz istorije, nešto što će doprineti građenju novog nacionalnog zanosa. Kako su jevreji vekovima trpeli zlo smatrajući da ih bog iskušava pred sudnji dan, ovaj herojski događaj iz daleke prošlosti bio je više nego pogodan za tu svrhu. Tako su još tokom Romevole invazije u El Alamejnu 1942. godine jevreji iz Palestine planirali da ponove ovakav postupak na planini Karmel. Pojedine izraelske jedinice kao zakletvu izgovaraju "Masada neće ponovo pasti".

Istraživanja na tvrđavi vodio je, šezdesetih godina prošlog veka, univerzitetski profesor Jigel Jadin. Godinama su ga neki drugi stručnjaci optuživali da je preuveličao legendu zarad političkih ciljeva - upravo onih koji su doprineli jačanju nacionalnog identiteta. Predvodnik kritičara, koji tvrde da je opsada trajala samo sedam godina i da Ben-Jair nije bio heroj već okrutni čovek koji je poharao hranu okolnog stanovništva proterajući ih iz tog kraja i odbio da pomogne Jerusalima za vreme rimske opsade, bio je Nahman Ben-Jehuda. On je napisao dve knjige o "Masada prevari". Jedan od argumenata koji koriste je i da je Josip Flavije, iz umetničkih ponuda, "nakitio" priču preuveličavši istinite događaje - što je bio običaj pisaca hroničara tokom istorije..

Jadin se dugo branio od optužbi, ali je pred kraj života ipak posredno priznao da je njegov rad imao političku konotaciju.

Kakva god bila istina, događaj na Masadi ostaje jedan od herojskih činova u istoriji čovečanstva.

***

Moja kćerka Milica pitala me je na kraju obilaska da li bih je ubio da sam bio u toj situaciji. Promucao sam neki odgovor, rekavši da bi verovatno motrao da prihvatim zajedničku odluku. Svakako, to nimalo ne bi bilo lako. Iz današnjeg ugla gledano, to svakako izgleda suludo i nerazumno. U ono vreme, kada je poraz u ratu donosio razaranje, masovno smaknuće, silovanja i ropstvo, ovo je zaista bila herojska i časna odluka.

Kao i u najvećem broju drugih situacija, nisam "osetio nešto uzvišeno" obilazeći Masadu. Međutim, nikako nisam ostao ravnodušan zbog ovog čina. Stoga sam na odlasku dugo i s poštovanjem gledao to zaravnjeno brdo kako ostaje u daljini.

Za one koji posećuju Masadu

Masada je od pada u prvom veku bila najčešće napuštena, mada se pouzdano zna da je u vizantijskom periodu tu bio manastir (očuvani su ostaci građevine sa freskama), kao i da su je koristili krstaši. Iako je najveći deo tvrđave uništen, restauracijom je dosta otkriveno i obnovljeno i na raspolaganju je posetiocima. Cisterna za vodu bi se, recimo, mogla koristiti i danas.

Kompleks Masade otvoren je kao nacionalni park 1966. godine. UNESCO je Masadu uvrstio u listu svetske baštine 2001. godine.

U podnožju, na polaznoj stanici žičare, nalaze se restoran, prodavnica suvenira, bioskopska sala u kojoj svi posetioci pogledaju kratak informativni film i veoma lepo uređen i opremljen muzej sa vrednim eksponatima.

Žičara
Žičara
Do tvrđave vodi uska krivudava staza uz liticu, zvana Zmijska staza. Kažu da se za pravi osećaj Masade može steći tek kada se peške uspenje uz uspon, što za običnog čoveka znači oko sat vremena napornog hoda. Zbog težine uspona, ova staza je najčešće zatvorena posle 10 sati ujutro. Za one komotnije (a to je velika većina posetilaca), izgrađena je žičara sa dve kabine, koje za tri minuta voze po 65-toro ljudi.

Na tvrđavi se mogu videti ostaci kompleksa Irodove palate, kupatilo, skladišta, sinagoga, bazilike sa mozaikom i kuća u kojima su živeli sikirini i potonji stanovnici. Odozgo se jasno vide ostaci rimskih logora iz vremena opsade. A pogled na hridi Judejske pustinje i Mrtvo more ka kome se obrušavaju je spektakularan.

Uz kanjon koji vodi od tvrđave organizuje se noćni pohod "Mesečev putna čijem kraju posetioce čeka bogat muzički program. Na nekoliko mesta oko Masade nalaze se moderni teatri na otvorenom, namenjeni predstavama i koncertima klasične muzike.

Opet, kažu da je videti sa Masade izlazak sunca preko Mrtvog mora, iza planine Nebo (na kojoj je po predanju sahranjen Mojsije), neponovljivo iskustvo.

O Masadi je 1981. godine snimljena holivudska limunada serija sa Piterom O'Tul-om i Piterom Štrausom u glavnim ulogama.

Još jedno nasleđe Masade

Tokom iskopavanja šezdesetih godina, u starim ostavama za hranu, Izraelski naučnici su pronašli neoštećeno seme urminog drveta. Posadili su ga, na tajnom mestu kako ne bi bilom ukradeno, u djubrivo sa dodatkom hormona. Na opšte iznenađenje, seme je posle 2.000 godina proklijalo. Drvo se održalo do danas, a rasađeno je na još nekoliko mesta (u kibucu Ketura, u Aravi u terapeutske svrhe), u okviru kampanje da se očuvaju stare, tradicionalne biljne vrste koje uzmiču pred onim hibridnim. Istraživanja su pokazala da se oko polovine genetskih markera ovog drveta razlikuje od onih kod današnjih urmi! Očekuje se da će, ukoliko rasađivanje bude uspešno, drvo biti ponovo korišćeno kao lekovito i hranljivo - po čemu je nekada bilo poznato.

Atačmenti

Tagovi



Komentari (39)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Out of Beirut Out of Beirut 20:53 17.11.2013

Re:

Kakva god bila istina, događaj na Masadi ostaje jedan od herojskih činova u istoriji čovečanstva.

Zar?

Duzan sam pazljivije procitati:

Kakva god bila istina, događaj na Masadi ostaje jedan od herojskih činova u istoriji čovečanstva.




[I]t was either exaggerated or the suicide story was simply wrong.....
"If you put me in a corner and ask do you think they committed suicide, I will say yes. But this was not a symbolic act, it was a typical thing to do back then. Their state of mind was utterly different to ours."

http://www.theguardian.com/world/2013/sep/22/israel-masada-myth-doubts

Takodje sa linka:

David Stacey, a veteran of the excavation 50 years ago, dismissed the story of mass suicide. "It was completely made up, there was no evidence for it," he said.


Nista licno, Milutine; delim zelju za ispitivanjem dramaticnih situacija.
Milutin Milošević Milutin Milošević 21:20 17.11.2013

Re:

Nema ljutnje.

Napisah ja da postoje dvojbe oko Masade.

No, ja i dalje smatram legendu izuzetnom.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 22:47 17.11.2013

Re:

Out of Beirut
Kakva god bila istina, događaj na Masadi ostaje jedan od herojskih činova u istoriji čovečanstva.Zar? Duzan sam pazljivije procitati:
Kakva god bila istina, događaj na Masadi ostaje jedan od herojskih činova u istoriji čovečanstva.
[I]t was either exaggerated or the suicide story was simply wrong....."If you put me in a corner and ask do you think they committed suicide, I will say yes. But this was not a symbolic act, it was a typical thing to do back then. Their state of mind was utterly different to ours."http://www.theguardian.com/world/2013/sep/22/israel-masada-myth-doubtsTakodje sa linka:
David Stacey, a veteran of the excavation 50 years ago, dismissed the story of mass suicide. "It was completely made up, there was no evidence for it," he said.Nista licno, Milutine; delim zelju za ispitivanjem dramaticnih situacija.


to je čuo od telavivskog faksa - ništa originalno, nema pločica koje dovode u vezu izveštaj flavija i ono što je nađeno na terenu. kao što nema ni hrista ne terenu, što ne znači da ga nije bilo...
BigBadWolf BigBadWolf 23:13 17.11.2013

Re:

Never let the truth get in a way of a good story.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 23:26 17.11.2013

Re:

istina relativa.
istina je u zjen'ci posmatraća.
niccolo niccolo 21:20 17.11.2013

Dugo nije bilo

tvojih putopisa

Opet, kažu da je videti sa Masade izlazak sunca preko Mrtvog mora, iza planine Nebo (na kojoj je po predanju sahranjen Mojsije), neponovljivo iskustvo.

A kakvi su vremenski uslovi preko noći, može li se ostati?
Milutin Milošević Milutin Milošević 21:23 17.11.2013

Re: Dugo nije bilo

Dugo nije bilo
tvojih putopisa

Ulenjih se, istina. Sada sam u periodu ozbiljnih putovanja, pa će ih valjda biti.

vremenski uslovi preko noći

U Vitlejemu gde smo konačili (mnogo veća nadmorska visina), bilo je i noću prijatno. S tim što je sada jesen - leti je zasigurno toplo (ali tada je pakleno obilaziti te krajeve, čak i ako se radi o ivici Judejske pustinje).
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 22:58 17.11.2013

Re: Dugo nije bilo

može zimi da se zabode šator na mrtvom moru... malo je možda friškije, ono za za spavanje u vreći sa termoodećom ako udari zeman, ali može da se kunta napolju... moj sin je nastao na obalama mrtvog mora za božić, 24.12. :)
Milutin Milošević Milutin Milošević 23:17 17.11.2013

Re: Dugo nije bilo

moj sin je nastao na obalama mrtvog mora za božić, 24.12. :)

ecce-florian ecce-florian 23:19 17.11.2013

Re: Dugo nije bilo

dešava se i da znalci pobrkaju datum začeća i rođenja
jedi-knight jedi-knight 21:31 17.11.2013

...

Legenda jeste izuzetna čak i ako se dokaže da nije istinita.
Nismo jedini koji slave svoje poraze
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 22:59 17.11.2013

Re: ...

ijojo svijetleči...
nicknaylor nicknaylor 22:11 17.11.2013

nicknaylor

Vodovod je pre svega bio genijalno dizajniran a branioci Masade su prema legendi iskoriscavali sve do maksimuma ukljucujuci i golubove.

Inace je zgodno ako se ide kolima posetiti i Ein Gedi i vodopad i plazu (privatnu) na obali Mrtvog Mora. Javna plaza nije za svaciji stomak uz svo duzno postovanje kulturi i obicajima razlicitih naroda.
Milutin Milošević Milutin Milošević 22:18 17.11.2013

Re: nicknaylor

Ein Gedi i vodopad i plazu (privatnu) na obali Mrtvog Mora

To sam ostavio za naredni blog, kad/ako stignem
pedjalon pedjalon 22:48 17.11.2013

Re: nicknaylor

Milutin Milošević
Ein Gedi i vodopad i plazu (privatnu) na obali Mrtvog Mora

To sam ostavio za naredni blog, kad/ako stignem

'Ajd' požuri, idem tamo početkom januara.:)
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 22:52 17.11.2013

Re: nicknaylor

smrznuće ti se guz'ca, pored toga mogu biti kiše i bujice, no sreća prati hrabre... pored ein gedija postoje prirodni termalni izvori gde je voda 30-ak, 35 stepeni topla. no to već nećeš uspeti da nađeš bez mene.
pedjalon pedjalon 11:36 18.11.2013

Re: nicknaylor

Pa onda 'ajd' s nama.
(Ali bez seksa ovog puta)
Mada koliko znamo, kako nas uči istorija učiteljica života, tamo su moguća svakakva začeća, pa i bezgrešna.
ecce-florian ecce-florian 23:17 17.11.2013

ma da

Arhitekte su poznate po prekoj naravi pa oće da povremeno pobiju bračne drugove ( dva i više). Ali su zato veliki ljubitelji plesa. Ne pitaju za cenu



ps
varijacije u nekim drugim religijama (ako su religije) sa napuštanjem porodice su ipak dosta umerenije u principu

Srđan Fuchs Srđan Fuchs 23:38 17.11.2013

moram kas'ti nevezano za izru

da sam upoznao jednu stvarno neverovatnu org u srbiji... neću da ih reklamiram, ko zna zna, stvarno sjajni ljudi. ni blizu raznoraznim šabanizmima koji inače parazitiraju po zemlji.
Kraja Kraja 08:59 18.11.2013

...uz tvoju pricu...

...mala virtuelna tura...

masada
Milutin Milošević Milutin Milošević 09:44 18.11.2013

Re: ...uz tvoju pricu...

Hvala, Krajo. Imao sam to na umu, ali zaboravih u procesu postavljanja.

Isto kao i poster limunade

mirelarado mirelarado 19:04 18.11.2013

Re: ...uz tvoju pricu...

Isto kao i poster limunade


Лимунада, али спектакуларног карактера.

Много леп текст о легендарној одбрани тврђаве. Зло које сваки рат у себи носи није се изменило. Ипак, у античким епопејама и страдањима, владала су извесна начела и било је неког достојанства.
vera.nolan vera.nolan 11:52 18.11.2013

Masada

Negde sam ,davno,procitala podatak da je Josif Flavije bio u Masadi tokom opsade i da je odluceno i uspeo da tajnim kanalom izadje ,e da bi svedocio sta se zbilo!!!Obzirom da je bio pregovarac i farisej,da li je moguce da je i bio i propusten u nekoj "istorijskoj misiji" ?Da li je neko nesto slicno procitao i da li je to moguce?
Molim Srdjana Fuchsa(cije tekstove rado citam) da nam obelodani tu neverovatnu org i sjajne ljude ,bez reklamiranja...Dobro je znati da nesto lepo,a tako je malo ,ima u nasoj zemlji! Zasto kriti,ne razumem?
mariopan mariopan 14:04 18.11.2013

..

Mene je taj događaj pretočen u legendu uvek bacao u razmišljanja šta bih ja uradila da sam bila na njihovom mestu?

.......

Skoro sam gledala na HISTORY, izgleda da je pronađena Irodova grobnica, sa razbijenim sarkofagom.

Sjajan blog
Milutin Milošević Milutin Milošević 16:59 18.11.2013

Re: ..

mariopan
Mene je taj događaj pretočen u legendu uvek bacao u razmišljanja šta bih ja uradila da sam bila na njihovom mestu?

.......

Skoro sam gledala na HISTORY, izgleda da je pronađena Irodova grobnica, sa razbijenim sarkofagom.

Sjajan blog

Hvala, drugar'ce. U Izraelu i Palestini je trenutno najvažnije pronaći još nešto iz istorije, ne bi li dokazali da su baš oni bili tu i imaju istorijsko pravo (i to rade sve zainteresovane strane). Ne znam da Irodovu grobnicu, ali voleom bih da sve pronađu, samo da bi svi uživali u veličini tih antičkih relikvija.

I, da, verujem čvrsto da je mnogo toga što je pronadjeno već u privatnim kolekcijama (odatle razbijeni sarkofazi) ili u bogatim muzejima.
mariopan mariopan 17:13 18.11.2013

Re: ..

I, da, verujem čvrsto da je mnogo toga što je pronadjeno već u privatnim kolekcijama (odatle razbijeni sarkofazi) ili u bogatim muzejima.

I ovaj je razbijen i opljačkan, ali se pretpostavlja da su ga razbili nekih 200 godina od njegove smrti i opljačkali zato što su ga i toliko godina posle njegove smrti - tako jako mrzeli. Srušili su i mauzolej čiji su delovi pronađeni, tako da se, po ukrasima i ružičastom kamenu (bogato ukrašenom) pretpostavlja da je to upravo njegova grobnica.

Kakav lik?

Eh, a grabež za artefakte - ljudska pohlepa nema granica.
U atinskom muzeju Akropolja stoje prazna mesta za karijatide ( i druge artefakte) koje su pokradene i lepo piše koja je u kom svetski pozantom muzeju.
Tražili su da im budu vraćene ali se veliki svecki muzeji prave ludi i lepo zarađuju na tuđem istorijskom bogatstvu.


Черевићан Черевићан 15:15 18.11.2013

комодум публикум

времена су то . . чупава била
кад заноћиш дал' ћеш зајутрити
(сад понеко тему отом начне)
на прошло је дуг се присетити
Milutin Milošević Milutin Milošević 17:02 18.11.2013

Re: комодум публикум

дуг се присетити

Da, lepo je poštovati istoriju i herojstvo. Mi, malo stariji, još živimo u tom svetu romantike i herojstva
bocvena bocvena 15:56 18.11.2013

...

uvek živeti. časna smrt je jedna užasno precenjena stvar:)
AlexDunja AlexDunja 19:09 18.11.2013

Re: ...


uvek živeti. časna smrt je jedna užasno precenjena stvar:)

a kad ubiješ sopstvenu decu radi svoje časti, po mom
mišljenju si sajko:))
vremena se menjaju, mislim da je dobro tako.

oddličan putopis, though
niccolo niccolo 20:25 18.11.2013

Re: ...

mislim da je dobro tako.

Zamisli koliko se tek Milica obradovala zbog toga
docsumann docsumann 20:59 18.11.2013

Re: ...

a kad ubiješ sopstvenu decu radi svoje časti, po mom
mišljenju si sajko:))


uf, a ja sam mislio da su to oni što vako sviraju ...




ecce-florian ecce-florian 21:47 18.11.2013

Re: ...

vremena se menjaju

ne bi trebao, al' ne k ide

Normalno da je dobro jer smo dosegli takav stepen istorijskog razvoja da se sada u ratovima ubijaju isključivo tuđa deca, i to ne više zbog časti već isključivo zbog širenja demokratije

Šta ti je progres
docsumann docsumann 22:35 18.11.2013

Re: ...

Šta ti je progres


a el su to oni što vako sviraju ...

docsumann docsumann 16:24 18.11.2013

ma, sada ... il' nikada

Milutin Milošević Milutin Milošević 17:04 18.11.2013

Re: ma, sada ... il' nikada

Hvala, Doc. Biće dobra podloga za foto klip o Masadi.
angie01 angie01 23:03 18.11.2013

Re: ma, sada ... il' nikada



kakva lepota,


a tek ovo,



Milutin Milošević Milutin Milošević 11:52 21.11.2013

Re: ma, sada ... il' nikada

Ima još nešto slika, ali ne postizavam

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana