Ljudska prava

Mojih 13 minuta za Dan ljudskih prava

gordanac RSS / 10.12.2013. u 00:39

TEDx Novi Sad je nezavisni TED događaj, sličan mnogima širom sveta, a ove godine bilo mi je i užitak i čast i privilegija da dobijem od njih poziv da prozborim koju o njihovoj ovogodišnjoj temi "Sanjaj. Stvaraj. Promeni. Postani."

Sanjaj-stvaraj-vertikalno1_zps501e2ebf.jpg Pogodilo se da je pre neki dan završena montaža snimaka i zato danas, na Dan ljudskih prava imam priliku da delim ovaj događaj sa svima i sa koga god zanima.

Mojih 13 minuta posvećeno je jednom ženskom snu, jednom snu o dijalogu kojim se može što-šta i svašta i stvoriti i promeniti, jednom razgovoru za koji mi se čini da bi mogao postati razgovor od koga se mnoga dobra mogu desiti.

TEDx Novi Sad ima pravilo i o kratkom razgovoru sa učesnicima koji se objavljuje zajedno sa snimkom nastupa i ovde ga prenosim u celini, sa linka na početku ovog teksta.

 "Na TEDxNoviSad konferenciji, održanoj u oktobru ove godine, Gordana Čomić govorila je o tome koliko su se uloge i muškaraca i žena u poslednjih pola veka, svuda u svetu, promenile. Razgovarali smo sa Gordanom o rodnim ulogama, predrasudama, pravima i TEDx-u.

TEDxNS: Rodne uloge su se tokom vremena promenile, naročito u poslednjih 100 godina. Kako su te promene uticale na društvo u celini, kako su ih dočekale žene, a kako muškarci i koliko se one stvarno poštuju?

Gordana Čomić: Žene su se za te promene borile, organizovano ili protestima, ali skoro stalno uz međusobnu podršku i aktivistkinja i političarki i sindikalki i žena iz različitih društvenih grupa, stvarajući mreže, menjajući strategije i osvajajući svoje slobode i prava tako da su dramatično promenile sadržaj svojih uloga u društvu. Jednako dramatično su se, posledično, promenile i muške uloge, ali bez međusobne muške podrške, bez organizovanja kojim bi se videlo koliko se puno razlikuje život današnjeg muškarca od života njegovog oca ili dede. Poštovanje i usvajanje svih tih promena dešava se s različitom snagom i dometom u različitim društvima, ali se - dešava, i za žene i za muškarce.

TEDxNS: Predrasude su svuda oko nas, a neke su u nama. Kako razbijati predrasude i menjati svest ljudi?

GČ: Predrasude ljudima ne možete izbrisati iz stavova, ali zakonima možete zabraniti ponašanje zasnovano na predrasudama, delegitimisati diskriminaciju onih prema kojima gajite prerasude propisima kojima ćete biti kažnjavani ako se usudite da svoje predrasude pretvorite u delatno ponašanje. I naravno - obrazovanje za poštovanje različitosti, edukacije za toleranciju, kampanje za primenu propisa kojima se definiše društveno prihvaltjivo ponašanje takvo da se podrazumeva da su predrasude nepoželjne, koliko god vam „ostajale u pogledu na svet".

TEDxNS: U svom izlaganju na TEDxNoviSad konferenciji spomenuli ste da je neka muška većina odlučila o listi prava, a da sada neka ženska većina treba da se bori za primenu prava. Možete li nam to ilustrovati?

GČ: Nema promena u propisima dok se većina glasanjem o njima ne izjasni, a u svakoj dosadašnjoj skupštini (i ne samo u našoj, svuda) - muškarci su većina i samo s njihovom voljom može doći do promena propisa kojima se zatim menja i uloga žene. Jednom doneti, propisi zahtevaju stalan rad da bi se stiglo do njihove pune primene, zahtevaju ženski aktivizam, zahtevaju mreže i saradnju žena iz svih delova društva da bi promene postale stvarno vidljive i da bi ih osetile sve žene u svom svakodnevnom životu. Slično kao što je 1948. doneta od strane UN Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima, pa su se godinama potom razni ljudi naradili da bi do njene primene došlo, a i taj proces nije gotov.

TEDxNS: Da li žene u Srbiji mogu ostvariti svoj ženski san i koliko je teško biti liderka u našoj zemlji?

GČ: Naravno da mogu, a taj posao nije ni mnogo teži ni mnogo lakši nego u drugim društvima, konteksti su nam različiti, pa su nam zato različite i strategije i poslovi liderstva, ali se sve uvek svodi na borbu za primenu dobrih propisa, na borbu za kvalitet života, za život bez nasilja, za poštovanje različitosti i izgradnju samopoštovanja, svako će vam reći da je baš njegova borba najteža, ali moja poruka svakome je da je cilj pred nama toliko velik da je vredan svakog napora i da nikakav trud i rad nisu dovoljno veliki da bi se do takvog cilja stiglo.

TEDxNS: Na koji način TED i TEDx mogu doprineti promenama u društvu?

: Dijalogom. I TED i TEDx su sjajna mesta za temeljenje, negovanje i razvoj dijaloga o najrazličitijim temama, okupljaju se ljudi dobre volje i kreativnih navika da podele sve što znaju i umeju, od toga samo svakakva dobra mogu da se dese. U nedijaloškom društvu kakvo je naše, događaji, skupovi i mreže kakav je TED su dragoceni lepak društvenog tkiva kojim se uči, saznaje i razumeva kolika je neprocenjiva vrednost dijaloga u nekom društvu."

 

 



Komentari (57)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

expolicajac expolicajac 00:44 10.12.2013

Prvi

I uvek ispadne da ja imam loše komentare.
loader loader 01:38 10.12.2013

Re: Prvi

Ma, to je čista ... sportska blogo-sreća



gordanac gordanac 00:46 10.12.2013

moje izvinjenje ...

... za Jelicu Greganović i ex-policajac - njihovi komentari su nestali zajedno sa višestrukim tekstom kog nisam umela da uklonim drugačije nego brisanjem celog teksta, pa ponovnim postavljanjem
Jelica Greganović Jelica Greganović 20:25 10.12.2013

Re: moje izvinjenje ...

... za Jelicu Greganović i ex-policajac - njihovi komentari su nestali zajedno sa višestrukim tekstom kog nisam umela da uklonim drugačije nego brisanjem celog teksta, pa ponovnim postavljanjem

nowhereman nowhereman 00:51 10.12.2013

Parole


"Sanjaj. Stvaraj. Promeni. Postani."


Podseća na šezdesetosmašku parolu: "Budimo realni - tražimo nemoguće!"






gordanac gordanac 00:54 10.12.2013

Re: Parole

Oh, nadam se da ste u pravu :)
(mada sumnjam)
Jer parole '68 jesu promenile što-šta u svetu.
nowhereman nowhereman 00:55 10.12.2013

Re: Parole

Jer parole '68 jesu promenile što-šta u svetu.


Šta?


gordanac gordanac 00:59 10.12.2013

Re: Parole

nowhereman
Jer parole '68 jesu promenile što-šta u svetu.


Šta?




Dostupno je:
Protest of 1968
nowhereman nowhereman 01:03 10.12.2013

Re: Parole

Protest of 1968


Hvala, nisam znao.

Nažalost, ne znam ni strane jezike.

A kakav je ovo sajt? Nešto kao "sveznanje"?
gordanac gordanac 01:07 10.12.2013

Re: Parole

nowhereman
Protest of 1968


Hvala, nisam znao.

Nažalost, ne znam ni strane jezike.

A kakav je ovo sajt? Nešto kao "sveznanje"?

Jok,
"Sveznanje" više priliči "Google". Da li ste čuli za "Google"?
Taj zna o '68 i na drugim jezicima
nowhereman nowhereman 01:15 10.12.2013

Re: Parole

Taj zna o '68 i na drugim jezicima


Ali, vidite, nisam ja od Vas tražio da me podučavate... Krenuli ste krivom stazom. Znam o toj famoznoj godini sve što treba, i to iz prve ruke!


dok sam bio student ružio sam često
čitao praxis polemizirao vješto
anarhizam mi je bio u krvi
svi na barikade
sanjao sam kako vodim proletere mlade

a danas doktore pomozi mi
teško mi je vjeruj mi
što da radim bez akcije po čitavi dan

moje društvo za šankom ordinira od 19 do 22
ono niti eksa niti galami
zuri u prazno i truli
šljakeri spavaju po tramvajima
djeca se ljube na ulicama
noći su frajerske i uvijek na smetnji
noći su samo na smetnji
ja sada idem iz ovi stopa da se bacim ravno u Savu

šezdeset
osam šezdeset
vratit će se opet
osam šezdeset


(Nešto sumnjam u Vaše znanje, jer biste, inače, na moje učtivo pitanje lepo odgovorili, a ne poturali nekakva link.)
gordanac gordanac 01:29 10.12.2013

Re: Parole

Sjajno je što o toj famoznoj godini znate sve što treba.
Ali tako nije pisalo u vašem komentaru - otuda link.
nowhereman nowhereman 01:41 10.12.2013

Re: Parole

Ali tako nije pisalo u vašem komentaru - otuda link.


U kojem komentaru?

Komentar koji sadrži samo jednu reč "šta?" - sročen je sa namerom da se čuje Vaše cenjeno mišljenje o tome - šta je godina 1968. donela svetu? Jer, rekoste da "parole '68 jesu promenile što-šta u svetu" (mada sumnjate).

Mada o tome već imam, kako rekoh, nekog pojma, zanimalo bi me kako drugi gledaju na taj neobični fenomen.


loader loader 01:46 10.12.2013

Re: Parole

Srbiji je neophodna
jedna žena predsednik


Valjda za to postignuće Srbiji neće biti potrebno onoliko vremena
koliko je bilo potrebno američkoj demokratiji da proizvede Obamu




nowhereman nowhereman 01:51 10.12.2013

Re: Parole

Srbiji je neophodna
jedna žena predsednik

Valjda za to postignuće Srbiji neće biti potrebno onoliko vremena
koliko je bilo potrebno američkoj demokratiji da proizvede Obamu


Vi to hoćete nešto da kažete o šezdesetsomoj? Ili?

Kada ga već, iznebuha, spominjete, da pitam : da li je Obama - žena?





larisa_bg larisa_bg 01:52 10.12.2013

Re: Parole

loader
Srbiji je neophodna jedna žena predsednik Valjda za to postignuće Srbiji neće biti potrebno onoliko vremena koliko je bilo potrebno američkoj demokratiji da proizvede Obamu


sa čuvenom srpskom mizoginijom, ta bi se baš dobro provela na vlasti...
loader loader 02:01 10.12.2013

Re: Parole

nowhereman

Kada ga već, iznebuha, spominjete, da pitam : da li je Obama - žena?


Da li ga pod sumnju da je žena stavlja to što cenite da je moj koment stigao iznebuha, ili vam se, pak, nešto na njemu dojmilo, nešto što bi ga moglo svrstati u ženski deo populacije?
loader loader 02:01 10.12.2013

Re: Parole

larisa_bg
loader
Srbiji je neophodna jedna žena predsednik Valjda za to postignuće Srbiji neće biti potrebno onoliko vremena koliko je bilo potrebno američkoj demokratiji da proizvede Obamu


sa čuvenom srpskom mizoginijom, ta bi se baš dobro provela na vlasti...

Ko zna ...
ume Srbin i da iznenadi

nowhereman nowhereman 02:08 10.12.2013

Re: Parole

Da li ga pod sumnju da je žena stavlja to što cenite da je moj koment stigao iznebuha, ili vam se, pak, nešto na njemu dojmilo, nešto što bi ga moglo svrstati u ženski deo populacije?


Čupavo pitanje.

Čuo sam da je iz mešovitog braka...


loader loader 02:20 10.12.2013

Re: Parole

Mešovit brak... Da - između muškarca i žene


loader loader 02:20 10.12.2013

Re: Parole










Srđan Fuchs Srđan Fuchs 06:06 10.12.2013

Re: Parole

nowhereman

Mada o tome već imam, kako rekoh, nekog pojma, zanimalo bi me kako drugi gledaju na taj neobični fenomen.


pa-a... postavljaš previše intrigantnih pitanja, pa se može desiti da ostaneš izignorisan, ili čak i ismejan...

jedan lep pogled na ovu temu je nemački film -
Die fetten Jahre sind vorbei, Debele godine su gotove, The Edukators
simpatičan mladalački pogled nove generacije, gotovo pola veka kasnije, na '68-aše i njihovo raspršivanje iluzija u modernoj eri. suština poruke mlade generacije je da je neophodan novi vid borbe, jer su stari anarhisti uglavnom usahli i nestali, progutalo ih je vreme, godine, jednostavno su shvatili da je lepše i ugodnije na položajima nego izvan njih, lepše je s novcem, nego bez njega... neki su se utopili u potpunosti u kolotečinu svojom voljom, neke je kolotečina sama progutala. neki imaju grižu savesti, ali opet, ako postupaju po njoj ugroziće svoje prijatelje na pozicijama, kao i pozicije same, pa je bolje živeti u lepuškastom oblaku samozavaravanja i iluzije... drugim rečima, desilo se ono što je Sistem i želeo i predviđao: silina tog pokreta je nestala i rasula se u nepregled udarajući o nasipe i prepreke što život stvara sam po sebi.

PS. bezrazložno i beozbrazno skup upad na TEDex, btw... samo u Srbiji je hitech zabava buržuja i ekonomskih kasti, umesto da bude dostupna svakome. bojkot učesnika (dobro, osim Milutina, koji je drugar, a i provereno nenaklonjen buržujskom apsolutizmu i ekskluziji [iz] visokotehnološkog!) !
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 06:52 10.12.2013

Re: Parole

loader
Srbiji je neophodna
jedna žena predsednik


Valjda za to postignuće Srbiji neće biti potrebno onoliko vremena
koliko je bilo potrebno američkoj demokratiji da proizvede Obamu






Slažem se s ovime, kolega. Srbija ima i lika za ženskog predsednika - Весну Пешић. Наставићу ћирилично да образлажем ову тезу, пошто се тиче и самозване Друге Србије. Зашто Весна Пешић? Пре свега због патријахалне српске нарави, па је неопходно да женски лик буде и овенчанан Ореолом Старости, старчества, где Председница има и ауру животне мудрости и искуства. Нецинично, зато што је довољно дуго укључена у политику, има непроцењиво дипломатско искуство, блиска је Западу, и моћи ће да поведе земљу из пост-транзиционог и послениколићевског всеславјанског и несврстано-крезубошеичког економског глиба. Лоше околности по њен мандат су те што је српска опозиција неспособна да превазиђе све сопствене мале осујећености и полакомљења, тако да је слабо изгледно да ће се Опозиција сврстати у редове подршке једном кандидату за српски грађански одабир. Друго је да ли ће је здравље послужити до 2015., 16., када би требала да започне кампању против Николића?

У САД, Обама је постао проминентан као говорник на демократским конференцијама усред периода владавине Дубијах Георгија.
nowhereman nowhereman 09:19 10.12.2013

Re: Parole

pa se može desiti da ostaneš izignorisan


Kako to izgleda biti "izignorisan", pitam se!?


nemački film -
Die fetten Jahre sind vorbei, Debele godine su gotove, The Edukators


Gledao. Simpatičan i meni drag film. Ipak, ništa ozbiljno. Samo provocira i "golica", ali ne pretresa.


stari anarhisti uglavnom usahli i nestali, progutalo ih je vreme


Slažem se sa konstatacijom, ali hajde da umesto "anarhisti" kažemo: marksisti (ako ne, baš: komunisti).

Šezdesetosma je bila pokret levice, zar ne?

neki su se utopili u potpunosti u kolotečinu svojom voljom, neke je kolotečina sama progutala. neki imaju grižu savesti, ali opet, ako postupaju po njoj ugroziće svoje prijatelje na pozicijama, kao i pozicije same, pa je bolje živeti u lepuškastom oblaku samozavaravanja i iluzije... drugim rečima, desilo se ono što je Sistem i želeo i predviđao: silina tog pokreta je nestala i rasula se u nepregled udarajući o nasipe i prepreke što život stvara sam po sebi.


Sve to stoji, ali to je, u "Edukatorima" onaj matori čova, propali šezdesetosmaš, koji ima vilu sa bazenom i skupa kola.

Ali, šta je sa mladima, sa onima koji su danas, sada i ovde, mladi!? (A to su pravi protagonisti filma o kojem je reč.)

jinks jinks 09:26 10.12.2013

Trol na temu protesta

Podseća na šezdesetosmašku parolu: "Budimo realni - tražimo nemoguće!"

Nekada deluje, kada se određeni bitni politički prevrati i protesti pogledaju sa iole ozbiljnije vremenske distance, da u svima njima, koliko god po porukama međusobno bili različiti, postoji univerzalna istorijska konstanta - ta da ogromnu većinu učesnika ne čine borci za političke ili bilo koje druge ideale, već pragmatičari koji se bore za mnogo prizemnije stvari ... to da manje rade i bolje žive, na primer.

Evo, vidite našu 68. Osnovna poruka nije bila "mi sa novoosnovanog Crvenog univerziteta Karl Marks u Beogradu tražimo svetsku pravdu" već "mi sa ... tražimo direktorska mesta" ... što su mnogi i dobili.

Na kraju krajeva idite i do neke bliže prošlosti ... 5.10. na primer. Neki možda i jesu bili ponešeni idealima o univerzalnoj pravdi, dok su mnogi ipak izgleda bili mnogo pragmatičniji ... tražili su svoj deo početnog kapitala u predstojećoj podeli kolača. Mislim, kakve veze mogu da imaju dramaturgija i mlinarstvo ili šoferiranje i brodogradnja ...
nowhereman nowhereman 09:34 10.12.2013

Re: Parole

bezrazložno i beozbrazno skup upad na TEDex, btw...


Uzgred budi rečeno, šta je TEDex? Šta je generalno i šta je u Srbiji?

samo u Srbiji je hitech zabava buržuja i ekonomskih kasti, umesto da bude dostupna svakome.


Elitistički skup, dakle?

bojkot učesnika (dobro, osim Milutina, koji je drugar...


Vi znate čak i zašto je neko bojkotovao skup - o kojem ja ništa ne znam!

A Milutinu - svaka čast!
nowhereman nowhereman 09:47 10.12.2013

Re: Trol na temu protesta

Evo, vidite našu 68. Osnovna poruka nije bila "mi sa novoosnovanog Crvenog univerziteta Karl Marks u Beogradu tražimo svetsku pravdu" već "mi sa ... tražimo direktorska mesta" ... što su mnogi i dobili.


Istini za volju, neki su, kao Dragoljub Mićunović, dobili profesorska, a ne direktorska mesta.

Ali, ako je ovo tačno, tj. ako je to bio pravi poklič šezdesetosmaša ("Budimo realni, budimo direktori!" ) onda je jasno zašto danas mlade generacije nemaju ideala. Prosto, da bi se danas stiglo do direktorskih mesta - ulazi se u neku od ovih modernih, pro-zapadnih i proevropskih političkih stranaka (SPS, SNS, SRS, PUPS, JS) ili se, u najmanju ruku, studira informatika.

5.10.


Lapsus?

Film iz 1957. se zove 3:10 to Yuma. Izvanredni Glen Ford. Naravno, i remake iz 2007. je jako, jako dobar.


loader loader 11:51 10.12.2013

Re: Parole

Slažem se s ovime, kolega. Srbija ima i lika za ženskog predsednika - Весну Пешић. Наставићу ћирилично да образлажем ову тезу, пошто се тиче и самозване Друге Србије. Зашто Весна Пешић? Пре свега због патријахалне српске нарави, па је неопходно да женски лик буде и овенчанан Ореолом Старости, старчества, где Председница има и ауру животне мудрости и искуства. Нецинично, зато што је довољно дуго укључена у политику, има непроцењиво дипломатско искуство, блиска је Западу, и моћи ће да поведе земљу из пост-транзиционог и послениколићевског всеславјанског и несврстано-крезубошеичког економског глиба.

Pa to sve ko argumenti koje ima Toma

Glasam za Vesnu.

larisa_bg larisa_bg 12:36 10.12.2013

Re: Parole

loader
Glasam za Vesnu.


Pukla i ona. Kasno.
Jelica Greganović Jelica Greganović 20:27 10.12.2013

Re: Parole

Srbiji je neophodna
jedna žena predsednik

Tako je.
Ja znam i koja.
Черевићан Черевићан 00:53 10.12.2013

грешан 'ли сам

е, јесмо сањали,
многи и стварали,
подоста променили,
понеки и постали,

(но већина од нас,
на истом остали)
nowhereman nowhereman 00:54 10.12.2013

Re: грешан 'ли сам

Al' jadna ostadoh budala
Što zna koliko je i znala

(Gete: "Faust" )


Obren Markov Obren Markov 01:17 10.12.2013

Svako pravo nekako počinje sa 'apsom

gordanac gordanac 01:35 10.12.2013

Rosa Parks

1.decembra 1955 18h, Montogomery, USA, ROSA PARKS je kupila kartu za autobus i sela na slobodno mesto u prvim redovima po ulasku, a kada su joj rekli da treba da ustane i da ode nazad, jer "crnci sede nazad, a belci napred" - ODBILA JE DA USTANE ... uhapšena, je zatim, a onda su počeli protesti pokreta za građanska prava ... ostalo je istorija ...
Rosa Parks, simbol samopoštovanja i borbe za svoja prava ...



Martin Luter king je imao 26 godina i u nastalim okolnostima postao je lider borbe za građanska prava ... (još jedan od razloga zašto govorim i o ženama i o muškarcima)
larisa_bg larisa_bg 01:43 10.12.2013

*

Ne znam šta je TEDx događaj, ali intervju je odličan.
Nedijaloško društvo - surova istina.
Dijalog je veoma teško uhvatljiv cilj... Kod nas se uglavnom zna za debatu, a to je nešto posve različito.

Što se, pak, tiče žena, kad se sve te stvari tako poređaju "uvažavanje različitosti, borba za jednakost, život bez nasilja", sve to je nažalost rečeno toliko puta da se bojim da ljudi smisao pojedinih od tih reči više i ne razumeju, samo ih čuju, otprilike kao muziku u liftu. A valjalo bi nad svakom od tih reči zastati i duboko razmisliti.
loader loader 02:30 10.12.2013

Re: *




looping looping 08:27 10.12.2013

Re: *

Što se, pak, tiče žena, kad se sve te stvari tako poređaju "uvažavanje različitosti, borba za jednakost, život bez nasilja", sve to je nažalost rečeno toliko puta da se bojim da ljudi smisao pojedinih od tih reči više i ne razumeju, samo ih čuju, otprilike kao muziku u liftu. A valjalo bi nad svakom od tih reči zastati i duboko razmisliti.

Na svu srecu, Srbija je iznad svega toga. -----> Link.
tadejus tadejus 08:40 10.12.2013

meni se cini da

prenebregavate cinjenicu da zene u srbiji prava ne osvajaju nego gube
par ilustracija
srbija je vjerovatno jedina zemlja na svijetu koja istovremeno ima zenu guvernera centralne banke i zenu direktora najvece poslovne banke
to su dva neprikosnovena centra moci u drustvu
prividno ih u srbiji drze zene

srbija je istovremeno i zemlja vjerovatno prva na listi po velikodusnosti prava porodilje (svedska ima nesto duze placeno odsustvo ali ostrije limitira maksimum pokrivanja zarade tokom odsustva)

moja majka je 70-ih imala 3 mjeseca placenog porodiljskog odsustva

i sad sta taj amalgam proizvede

srbija je naslijedila jasno definisanu i zakonski garantovanu rodnu ravnopravnost iz stare drzave
ali je sa njima naslijedila i patrijarhalne glave svog stanovnistva
a onda je usla u preporod tradicionalizma i religioznosti
I sad ima neku pocjepanu stvarnost koja na povrsini strasno podsjeca na napredno, rodno ravnopravno drustvo, ali to nikako nije

mislim da je vazno rascistiti gdje smo prije nego sto odlucimo kuda cemo
ja nisam sigurna

nowhereman nowhereman 09:53 10.12.2013

Re: meni se cini da

srbija je vjerovatno jedina zemlja na svijetu koja istovremeno ima zenu guvernera centralne banke i zenu direktora najvece poslovne banke
to su dva neprikosnovena centra moci u drustvu
prividno ih u srbiji drze zene


Privdno - zašto? Objasnite.

Meni, evo, gospođa guvernerka deluje veoma stameno.
Kao, recimo, Vojislav Šešelj na braniku otadžbine.


tadejus tadejus 10:21 10.12.2013

Re: meni se cini da

nowhereman
Privdno - zašto?
Meni, evo, gospođa guvernerka deluje veoma stameno.
Kao, recimo, Vojislav Šešelj na braniku otadžbine.


eh pa sad moze to da zvuci bas hilarious ali avaj uopste nije..
zamislimo situaciju u kojoj interes stranih investitora za finansiranje srpskog budzeta naglo presusi
btw. uopste se ne radi o nekom malo vjerovatnom scenariu, stavise, u okolnostima ukidanja ili bar suzavanja obima otkupa obveznica americkog FED-a (guglaj tapering, quantitative easing)... sasvim je moguce da izvori presuse za neke od zemalja u razvoju, a pogotovo one koje mirisu na moguce probleme...

a centralna banka u svojim rukama ima polugu finansiranja beskonacno velikog budzetskog deficita
klik dugmenceta i dotad nepostojece pare presele se na racun drzave

e dakle sta mislis kako bi nezavina joca postupila u slucaju da u budzetu zine rupa od milijardu evra, u koju niko nece da ulozi?
koliko bi dana proslo do pritiskanja dugmenceta

a efekata takve politike mozemo se prisjetiti pogledamo li u veseli skor 1993-e recimo godine


cikaron cikaron 12:40 10.12.2013

Vojislav Šešelj

Gospođo Čomić,

Povodom dana ljudskih prava (u koja sam prestao da verujem od kada su ih brendirale razne NVO i razni političari koji su to svoje čovekoljublje debelo naplatili) želeo bih da vas pitam za vaše mišljenje (kao i vaše delanje po tom pitanju s obzirom da ste bili na veoma značajnoj funkciji) o desetogodišnjem pritvoru Vojislava Šešelja.
10 godina drže u pritvoru čoveka (zaista nije bitno kakav je on) koji se dobrovoljn o predao i otišao u hag.
10 godina pokušavaju da mu sude zbog idiotskog lupetanja i huškanja što se u praksi naziva "verbalni delikt" a što ne postoji u pravosudnom sistemu bilo koje normalne države.
Da razjasnimo, Šešelja OČIMA ne mogu da vidim i nikada se nisam slagao sa njegovim stavovima, retorikom, bahatošću, nasiljem...ali što je mnogo - mnogo je.


Gde su ljudska prava kada je Šešelj u pitanju?
gordanac gordanac 19:23 10.12.2013

prava ...

... lica u pritvoru i prava zatvorenika takođe su deo neotuđivih ljudskih prava.
O pritvoru i odlaganju početka suđenja Vojislavu Šešelju mislim isto što sam mislila i rekla 2005 tokom govora u skupštini Srbije - nedopustivo je da sud sebi dozvoli da toliko dugo, a bez obrazloženja drži u pritvoru lice, a da suđenje ne počinje. Što se ipak dogodilo, jer je na početak suđenaj čekao 4,5 godine.
Niti sam tada niti danas "ulazim" u osnovanost optužnice, to je predmet za sud i meni nije dozvoljeno na komentarišem tok i sadržaj postupka. A njemu je sudski proces (jer je bilo više njih) još uvek u toku i jer presuda (osim za nepoštovanje suda) niej izrečena,
Ali da je tako dugo vreme u pritvoru primer kršenja ljudskih prava, to sam mislila (i rekla) tada i mislim i dalje. kao što sam smatrala nedopustiivm nemarom zatvorskih službi činjenicu da su neki zatvorenici izvršili samoubistvo. To bi bilo zamereno svakoj pritvorskoj i svakoj zatvorskoj jedinici, bilo gde u svetu.
Vesna Knežević Ćosić Vesna Knežević Ćosić 14:00 10.12.2013

To je to

Predrasude ljudima ne možete izbrisati iz stavova, ali zakonima možete zabraniti ponašanje zasnovano na predrasudama, delegitimisati diskriminaciju onih prema kojima gajite prerasude propisima kojima ćete biti kažnjavani ako se usudite da svoje predrasude pretvorite u delatno ponašanje. I naravno - obrazovanje za poštovanje različitosti, edukacije za toleranciju...


Moje čestitke, za govor, posebno za ovo što sam citirala, jer po meni, to je suština.
gordanac gordanac 19:28 10.12.2013

Re: To je to

Hvala! Staraču se da opravdam tako lepu reč i ubuduće :)
angie01 angie01 16:21 10.12.2013

'naci zakoni, ali da funkcionisu!

...i jos, da se u nastavu uvede program o ravnopravnsti, toleranciji, razumevanju, empatiji, drugarstvu, pomaganju, dogovaranju,....kako bi deca od malena, bez obzira iz kakvih sredina dolaze i kakav model imaju pred ocima-za odrasle ide onaj zakona-mogla da usvoje neke normalne norme, jer ce onda sve manje biti potrebno da se kasnije snakcionisu neprihvatljiva ponasanja.

...kod nas i dalje finkcionise model,...jao sto se moja cerka super udala, uziva, muz joj sve pomaze, oko dece, kuce, pere sudove, nabavlja,...al je zato moj sin bas nadrljao, ona njegova rospija se samo izlezava, a on jadan, usisava, seta decu, nabavlja, cak ga tera i sudove da pere.


i sto se tice diskriminacije na poslu- obicno neki muskarac treba da odluci da li je zena dovoljno kvalifikovana, obrazovana, sposobna, a pri tome je on sam tu poziciju dobio najcesce preko politickog poslusnistva.

neravnopravnost je i ne uzimanje u obzir cinjenicu, da zena po svojoj prirodi ima u startu veca zaduzenja sem onih profesionalnih, a to su deca- ma koliko i muskarac bio kljucen u njihovo odgajanje i delio brigu, majka tu ima glavnu ulogu od pocetka. Kako stvari stoje, ta cinjenica joj je se jos uvek broji kao minus na razne nacine.


looping looping 16:56 10.12.2013

Re: 'naci zakoni, ali da funkcionisu!

'naci zakoni, ali da funkcionisu!

Moraću i ja da počnem da stavljam kvačice, ne vredi. Jeste da me i dalje zeza ono ZY, šta da se radi...
Naci zakoni su zeznuta stvar.

da zena po svojoj prirodi ima u startu veca zaduzenja sem onih profesionalnih

Čudna je ta ženska priroda. Šta god da uradiš ona dobije više da radi.
Jelica Greganović Jelica Greganović 20:29 10.12.2013

Re: 'naci zakoni, ali da funkcionisu!

Šta god da uradiš ona dobije više da radi.

looping looping 08:54 11.12.2013

Re: 'naci zakoni, ali da funkcionisu!

Jelica Greganović
Šta god da uradiš ona dobije više da radi.









fantomatsicna fantomatsicna 09:08 11.12.2013

Eto

Novi Zeland je dao ženama prvi pravo glasa.
Imali smo osam godina zenu predsednika..Helen Clark.
Mogu samo o situaciji ovde da govorim i bila je bitna razlika (na bolje) u to vreme...
Mada se meni licno neke feministicke ideje uopste ne dopadaju(moj licni stav je to), ipak mislim da je napravljen veliki pomak u sravnjavnju prava(ne samo obaveza) zena i muskaraca.
Lep govor si odrzala.
Milutin Milošević Milutin Milošević 11:11 11.12.2013

Re: Eto

I ja mislim da je govor bio sasvim dobar. Što nije iznenadjujuće.

Goco, imam par slika za tebe sa generalne probe.
gordanac gordanac 11:27 11.12.2013

Re: Eto

Milutin Milošević
I ja mislim da je govor bio sasvim dobar. Što nije iznenadjujuće.

Goco, imam par slika za tebe sa generalne probe.

:)
Hvala!
Poslaću ti e-mail, pa šalji fotke kad stigneš.
gordanac gordanac 11:26 11.12.2013

Aida

Danss je objavljeno pismo koje je Aida Ćorović uputila medijima

"Dragi prijatelji, poštovani saradnici i svi oni s kojima sam dugi niz godina, na bilo koji način, radila na uspostavljanju demokratskih vrednosti u našoj zemlji i okruženju, želim da zahvalim na prilici da budem deo takvog puta, ali i da vas obavestim da se od danas zvanično povlačim s čelne pozicije nevladine organizacije Urban-In. U godini u kojoj se navršilo petnaest godina rada ove male, ali sigurno uticajne organizacije, smatram da najmanje što u ovom trenutku mogu da uradim jeste da se povučem i ne dozvolim da organizacija kojoj sam dala najbolje godine svog života ispašta i bude na meti zlonamernih i svih onih koji bi da ovo društvo i dalje vuku unazad, ali i onih koji ne bi da se zameraju, kojima je sve jedno ili koji bi da ćutanjem pokažu koliko ih je briga za region u kome živimo.

Od kako je počeo krvavi raspad naše zajedničke domovine, smatrala sam da je dužnost svakog odgovornog čoveka da ne ćuti o kršenju ljudskih prava, o zločinima, kriminalu, nacionalističkoj i kvazireligijskoj kontaminaciji, zaglupljivanju, netoleranciji, primitivizmu i svemu onome što nas je debelim zidom ogradilo od ostatka civilizovanog sveta. Smatrala sam da je javna reč naša jedina odbrana i da je dužnost svakog građanina da, bez obzira na posledice, govori o svemu što urušava i unakazuje moralne, građanske i ljudske norme na kojima se temelji svako ozbiljno društvo. Verovala sam, i još uvek verujem, da je obaveza svakog intelektualca da žigoše nacionalističko ludilo u kome se nalazimo više od dvadeset pet godina, ali da, pre svega, upre prstom u nacionalizam u sopstvenom narodu, pa da se tek onda obruši na nacionalizam 'onih drugih'. Na žalost, u svom uverenju, svojim nastojanjima i sebi datom zadatku da budem 'na barikadama' istine, pravde i tolerancije, ostala sam, gotovo sasvim usamljena. Poslednjih dana, od kako se moj život pretvorio u nešto pristojniju verziju zatvora, oko mene, uglavnom, vlada muk. Oni koji su, makar deklarativno, izabrali da budu na strani na kojoj i sama stojim, ćute i okreću glave, valjda iz straha da ne pokrenu i najmanji titraj u baruštini u kojoj se valjamo toliko godina ili u brizi da se nekom ne zamere, da ne navuku na sebe gorčinu ili bes onih koji nam rade o glavi. Ili je, naprosto, elegantnije i lakše da se sa svima bude dobro, jer nikada se ne zna ko će nam jednoga dana zatrebati.

Ima i onih koji sa bezbedne udaljenosti od Sandžaka pametuju o tome kako se ovde živi ili kako bi, možda, trebalo, a o Sandžaku znaju tek ono što čitaju u izveštajima ili tekstovima nas, koji živimo sandžačku svakodnevicu; ima onih kojima je Sandžak projektni zadatak, a da o Sandžaku ne znaju ništa ili da ih Sandžak interesuje koliko i lanjski sneg; nisu izostali ni oni koji zbog partijskog šibicarenja i političkih dilova prodadoše demokratska uverenja i pravo na javnu reč i, u maniru najokorelijih radikala, brže-bolje pohitaše da me stave na stub srama.

I ovo, samo po sebi, neprijatno i mučno iskustvo ne bi bilo toliko mučno da se obilo samo o moju glavu, jer sam samo i jedino ja odgovorna za svaku svoju napisanu i izgovorenu reč, već je počelo da podriva i seče organizaciju u kojoj sam radila do danas. Neko će, možda, reći da je kukavički što u ovom trenutku ostavljam svoje prijatelje i saradnike, ali ja uveravam takve da niti je Urban-In tek mesto gde sam radila, niti su ti ljudi s kojima sam radila, samo moji saradnici. Urban-In i ljudi u njemu su bili moj život, moja porodica, moje ishodište i uporište, najbolje što sam stvorila u svom životu. Upravo sam zato dužna da ih poštedim daljih napada, kao i da smirim decu i roditelje dece koja bi želela da budu aktivisti Urban-In-a, da pokažem da je Urban-In spreman da se menja i raste i bez mene. To ne znači da ću okrenuti leđa svojim saradnicima i prijateljima - zauvek ću biti uz njih i na svaki način pomagati da ova divna, zajednička priča traje i dalje, sada još bolja, jača i mlađa.

Ali, to će mi, istovremeno, dati još više prostora da pišem i govorim o svemu što boli ovo društvo, što nas je sateralo u samoizolaciju i dovelo na rub propasti. Još glasnije i beskompromisnije ću govoriti i pisati o tome da Sandžak nije tek samo reč u nečijim projektima, ni u Novom Pazaru, ni u Beogradu, ali ni u Briselu ili Vašingtonu, da ljudi koji žive ovde nisu ničije igračke ili brojke, da mi, koji živimo u ovom regionu i delimo muke i lepote multikulturalnog društva, umemo da prepoznamo šta je za nas dobro, a šta ne.

Zato iz svog malog, trenutnog "zatvora" poručujem da zatvori postoje samo u glavama ljudi, da je ćutanje kukavičluk i voljno odabrana autocenzura i da nema pretnji, ucena ili ruganja koja će mi zatvoriti usta ili vezati ruke.

Nadam se, takođe, da će se u ovom otvorenom pismu prepoznati svi oni dobronamerni, hrabri i beskompromisni u nastojanju da poprave Srbiju, ali još više oni drugi, oni kojima namere nisu časne ili su previše lične, onima koji su previše ignoranti ili premalo proaktivni, oni kojima su moji sugrađani brojevi i statistike u izveštajima, bili oni domaći ili strani akteri I 'igrači'. Od danas, ja igram bez svoga tima, ali se nadam da to ne znači da ću ostati usamljena u nameri da celu Srbiju pretvorimo u tim koji igra za demokratiju".

Aida Ćorović

I još iz vesti:

"Podsetimo, aktivistikinji nevladinog sektora iz Novog Pazara Aidi Ćorović, u novembru je dodeljena policijska pratnja nakon ocene da joj je ozbiljno ugrožena bezbednost.

"Povod za ugrožavanje moje bezbednosti je nedavna izjava u vezi sa prisiljavanjem žena na hidžab u Sandžaku, ali i predstava 'Sedam' u kojoj ja govorim tekst silovane Pakistanke", rekla je tada Aida Ćorović."

Aida Ćorović, retko i sjajno ljudsko biće ... Imala sam zadovljstvo, uživanje i čast da zajedno s njom učestvujem u ansamblu SEDAM i izvođenju te drame u Beogradu, Novom Sadu i Novom Pazaru, zajedno sa Anom Saćipović, Gordanom Mitrović, Anom Sofrenović, Ivon Jafali i Vesnom Bujošević, a u režiji Anje Suše i organizaciji Inicijative maldih za ljudsk aprava i Danijele Ranković.

Snimak iz Narodne skupštine Republike Srbije, 22.11., prvo izvođenje ...


jednatanja jednatanja 12:37 11.12.2013

Rodna ravnopravnost

Fantastično Gordana, svaka čast. Velika pohvala za izdizanje iznad predrasude muško-ženskih podela koje su tradicija u našem društvu. Kao žene parlamentarci, borite se i za prava muškaraca u ovom novom društvenom uređenju, oni su naši sinovi, braća, muževi. Po nekim istraživanjima, skoro 10% (verbalnog i fizičkog) nasilja u porodici trpe muškarci, a verujem da ih je mnogo više. Vi ste se koncentrisali na istorijsko-političku sliku ljudskih prava, ali o ljudskim pravima i nasilju u porodici se ne može govoriti bez adekvatnog elementa psihološke-psihoterapijske podrške ljudima kojima je ova pomoć potrebna da bi svoje ponašanje promenili i pre nego što dođe do te mere kada mora zakon da se primenjuje. Ovo je slaba karika u našem društvu. Hvala na predavanju i zalaganju.
gordanac gordanac 13:49 11.12.2013

Re: Rodna ravnopravnost

Reč "ROD" u sebi sadrži i reč "žena" i reć "muškarac", to se ponekad "smetne s uma", to sam htela da naglasim, rodna ravnopravnost nije izraz kojim se definiše samo položaj žene, nego i - muškarca.
ROD je "društvena stvar", podrazumeva prihvatljive i poželjne modele i uloge i za žene i za muškarce, pri čemu detaljno znamo šta je sve u tim "zamišljenim ulogama" loše za položaj žene, koliko je nepravdi, diskriminacije, nasilja, omalovažavanja i podrazumevajućih, ćutljivih patnji u tom položaju "zamišljeno" za žene, samo zato što su - žene.
Retko ili nikako se govori o tome šta je sve loše "zamišljeno" u modelima ponašanja za muškarce, osim kada se govori o njihovim predrasudama da je nasilje prema ženi - prihvatljivo.
A ipak - neka muška većina donosi propise kojima se takvo ponašanje "proglašava" nezakonitim ili nepoželjnim, na zahtev, predlog i aktivizam raznih "ženskih manjina".
Mislim da je već ta činjenica vredna dodatnog razgovora.

Slojevi svih naših predrasdua, unapred utvrđenih negativnih stavova "svih o svima i svemu" su mnogobrojni. duboki i retko se preispituju bez ponude da se o njima ipak razgovara.
Muškarac koji smatra da treba da bije ženu samo zato što je žena, fizički slabija od njega, koji smatra da je normalno, prihvatljivo i poželjno da misli da je žena roba, a ne osoba, koji smatra da je verbalno nasilje prema ženama veselo i zabavno - taj je muškarac tako naučio da se ponaša, društvo ga tome uči. A šta se nauči - može se i odučiti.
Kao što muškarce društvo uči da - ne govore. Bar ne o temama pri kojima neće "ispadati pravi muškarci" ili "ličiti na žene" (što se smatra uvredom kad se kaže nekom muškom, toliko su duboke predrasude, jezik ih lako otkriva, ako slušaš ljude)
jednatanja jednatanja 11:07 12.12.2013

Re: Rodna ravnopravnost

Muškarac koji smatra da treba da bije ženu samo zato što je žena, fizički slabija od njega, koji smatra da je normalno, prihvatljivo i poželjno da misli da je žena roba, a ne osoba, koji smatra da je verbalno nasilje prema ženama veselo i zabavno - taj je muškarac tako naučio da se ponaša, društvo ga tome uči. A šta se nauči - može se i odučiti.


Ako se ovo dešava u našem društvu, a dešava se, u 21. veku, ja vidim veći udeo mentalne bolesti nego tradicije. Kada kažem "mentalna bolest" mislim na stanje gde agresivnost (verbalna ili fizička) nije sputana iz raznoraznih razloga (dete gledalo tatu kako bije mamu, detetu nije pružena pažnja i ljubav pa je sada ljubomoran na partnera, PTSD posle svih ovih ratova, itd, itd). Naši ljudi ne idu kod psihologa, psihijatara koji bi mogli da ublaže ovo stanje, da razreše ovo. Onaj ko ispoljava agresivnost ne čini to zbog tradicije (u 19.veku verovatno da), već zbog toga što je i sam kao ličnost bolestan. Gordana, verujte mi, pričala sam sa policijom u mom malom gradu, oni su mi rekli da imaju PUNO slučajeva nasilja u porodici ali da ne mogu ništa da urade osim da ispišu neke papire, čak u nekim slučajevima pogoršaju situaciju, jer kada muž sazna da je žena zvala policiju, on je još više istuče posle toga. Rekli su mi da savetuju ljude da se obrate Centru za socijalni rad koja je jedna smešna ustanova u našem gradu.

Hoću da kažem, postoji jedna velika crna, nepremostiva rupa između trenutka porodičnog nasilja (verbalnog ili fizičkog) i trenutka kada zakon može da se umeša. Ni 100 sigurnih kuća ne može da pomogne ako se o ovome javno ne priča i žrtvama ne ulije poverenje prvo, kako da prepoznaju nasilje (ovo nije lako, verovali ili ne), drugo, kako i kome da se obrate za pomoć. Pozdrav!
gordanac gordanac 07:03 13.12.2013

Re: Rodna ravnopravnost

jednatanja:
Hoću da kažem, postoji jedna velika crna, nepremostiva rupa između trenutka porodičnog nasilja (verbalnog ili fizičkog) i trenutka kada zakon može da se umeša. Ni 100 sigurnih kuća ne može da pomogne ako se o ovome javno ne priča i žrtvama ne ulije poverenje prvo, kako da prepoznaju nasilje (ovo nije lako, verovali ili ne), drugo, kako i kome da se obrate za pomoć.

Istina.
Zato i postoje kampanje (medijske i svake druge), obrazovanje, informisanje, zalaganje, čitav jedan društveno narativ koji treba da pomogne upravo tome što kažete.
I za žrtve porodičnog nasilja i za mnogo nas koji bismo voleli manje nasilja u društvu taj proces ide presporo (često se čini sasvim nepotrebno presporo, s obeshrabrujuće snažnim otporom), ali ide.
Možda nije baš za poređenje, ali je slikovito - tako sporo je bilo i sa odlukom da i devojčice pohađaju javne škole ili da neke manjine imaju svoja prava, bez obzira na rasu, veru, etničko poreklo, ... i još uvek i tu ima otporoa, raznih.
Zato govorim o dijalogu, širokom dijalogu u društvu kome je tema nasilje, često svakoga prema svima i tog strašnog o kome se još uvek suviše ćuti - nasilju na mestu na kom bi trebalo da se osećamo najbezbednije - u sopstvenoj porodici.
gordanac gordanac 07:44 12.12.2013

:) jedna lepa ...

... baš mnogo lepa i dobra vest ...
i sve čestitke Kseniji Bunjak:

"Naučnica sa arhitektonskog među najboljima u svetu"

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana