Pitanje slobode ljudskog bića

metanoia RSS / 23.02.2008. u 18:31

iz perspektive teološke antropologije

Piše: Nikola Knežević (a.k.a. metanoia)

Danas reč sloboda ima gotovo magičan odjek. Postala je čovekova najviša aspiracija, cilj svih društvenih i osobnih nastojanja, postala je simbolom čovekovog potpunog samoostvarenja. Pod samoostvarenjem se ovde podrazumeva, sa jedne strane, oslobođenost od brojnih robovanja i otuđenosti, a, sa druge pak strane, stanje čovekovog istinski ostvarenog samobitstva.[1]

Šta uistinu znači biti slobodan, kolika je zapravo ljudska sloboda, dali je ona apsolutna ili relativna i u kojoj meri sa obzirom na svoju sadašnju prirodu čovek zaista može biti slobodan? Možda je bolje pitanje postaviti ovako: Šta se podrazumeva pod mogućnošću izbora koje ljudsko biće poseduje i kolike su zapravo te mogućnosti? Pitanje slobode volje ljudskog bića uzročno je povezano sa egzistencijalnim prilikama u kome se ono rađa, i živi. Drugim rečima, nije ni moguće govoriti o čovekovoj slobodnoj volji bez evaluiranja objektivnih okolnosti koje ga uslovljavaju.

Ove okolnosti mogu biti unutrašnjeg i spoljašnjeg karaktera. Unutrašnja borba koja se odvija u ljudskom biću ističe čovekovu prirodu i greh kao njenu egzistencijalnu kategoriju. Spoljašne okolnosti predstavljaju pre svega socijalne prilike u kojem ljudsko biće raste i živi, moralni i kulturni normativi koje ono prihvata, kao i zakonski okvir koje je ono obavezno poštovati i društveni principi kojima se ono mora prilagoditi.

Ako se vratimo na početak i pogledamo Adama - prvolika, arhetipa čovečanstva pre nego što sagrešio, onda možemo primetiti da je sloboda koja mu je darovana prilikom stvaranja jeste istinska, ontološka, prirodna sloboda izbora. Ova sloboda podrazumevala je mogućnost da se prvosazdani čovek samovlasno odredi i bude slobodan bilo kakve podređenosti.[2] Stvoren kao ikona Božija za upodobljavanje i oboženje Bog je želeo da dobro koje on zadobije svojim voljnim sjedinjenjem ostvari podobije i da ono na takav način zaista bude njegovo.[3]

Sloboda, kakvu mi poznajemo posle grehopada, posle pobede greha i strasti, posle duhovne obolelosti koja je zarazila čitav ljudski rod usled Adamovoga grehopada, posle ulaska propadljivosti u sve zajednice i sve ustanove ljudske, trpi strašne posledice i čovek treba da uloži ogromne napore da bi je izrazio na afirmativan način.[4] Promena prirode ljudskog bića nakon grehopada pored toga što je uslovila njegovu slobodu volje uticala je i na njegovo celokupno egzistencijalno okruženje. Sigurno je da u takvoj egzistencijalnoj konstelaciji čovek više nije imao istu slobodu izbora kao pre, što zbog izmenjene prirode koja ga je silom greha uslovljavala a koji je postao delom iste, što zbog životnog okruženja u kojem se našao nakon što je proteran iz Edenskog vrta koje je također promenilo svoje prvobitno obličje, poprimivši neprijateljsko i divlje naličje.

Ipak, ljudsko biće i dalje poseduje izvesnu slobodu izbora. Čovek koji dejstvuje i čini je načelo (početak) svojih sopstvenih dejstava i ima sposobnost samoopredeljenja. U vlasti ljudskog bića se nalazi sve što se odnosi na dušu, kao i ono o čemu ono odlučuje. Odabiranje toga čini njegov um, i on je početak dejstva; prema tome u njegovoj vlasti se nalazi ono što se podjednako može dogoditi ovako ili onako, kao na primer: ići ili ne ići, težiti ili ne težiti, želeti ili ne želeti, lagati ili ne lagati, davati ili ne davati.[5] Iako su njegove moralne i etičke odluke diskutabilne, on je ipak donekle u stanju određivati sebe unutar sopstvene egzistencijalne ravni. Zašto sam baš ravni? Zato što ovo implicira na horizontalnu perspektivu ili u ovom slučaju bolje reći privid čovekove egzistencije. Striktno materijalističko i ateističko bitije u kome je sloboda „spoznata nužnost“ kako je to svojevremeno trvdio marksizam, nije u stanju osloboditi čoveka od determinizma na koje ga njegova ateistička koncepcija neprestano upućuje.

Analogno tome stoji i isključivo hiperspiritualističko posmatranje čoveka kakvo su, primera radi, svojevremeno zastupali neki filozofi egzistencije, prema kojima nikakve podsvesne sile ili strasti ne bi bile u mogućnosti uticati na volju, odnosno na čoveka kao na duhovni subjekt.[6] Takva iluzija egzistencijalizma koja ne priznaje činjenicu da grešna priroda čoveka uslovljava i utiče njegovu samovlasnost, ne oslobađa čoveka odgovornosti za svoje postupke, naprotiv, obmanjujući ga, čini ga još većim robom.[7]

Sigurno je da u ovakvoj horizontalnoj percepciji stvarnosti, pitanje slobodne volje ne može u potpunosti biti obuhvaćeno, niti oslobođeno od njegove materijalne kauzalnosti i determinisanosti. Vertikalni pristup problemu, ne samo da daje širi pogled već predstavlja novi horizont u kome čovek ne samo da može ostvariti sebe već i povratiti izgubljenu slobodu. Svetopisamska paradigma slobode je upravo ta koja nesumnjivo pruža otvoren i optimističan pristup problemu.

Čovek je pozvan na novi život i ako odgovori na taj poziv, on se rađa za „svagdadobrobitovanje“, prevladavajući tako izazov i iskušenje kojem je izložem samom datošču sopstvenoga bitovanja. Proces preumljenja, započinje pokajanjem i prihvatanjem sopstvene ličnosti kao grešnika, i činjenice da greh ne obuhvata čoveka samo u području njegove duhovnosti, već u celokupnom području njegovog postojanja. Greh zarobljava ličnost i cilj mu je da sasvim uništi duhovni integritet njegovog bića. Antropološko razmišljanje o čoveku ne može da ignoriše stvarnost greha. Prihvatanje ovakve stvarnosti početak je procesa upodobljavanja Hristu kroz koji ljudsko biće i ontološki postaje ličnost.

Ne treba se zanemariti činjenicu da je čovek ipak relativno slobodno, odnosno jednim delom i determinisano biće. U obzir treba uzeti i ono što Sveti apostol kaže u Rim 7:14-24: "…greh koji prebiva u meni… hteti, to mi ide, ali ne i činiti dobro… zarobljuje me zakon greha koji je u mojim udovima ". Ljudsko biće u sebi nosi neku konstantu koja ga vuče nadole. Zlo čini samo od sebe, a za dobro delo ono iziskuje napor. Na to je upozorio i Hristos u Mt 7:13-14 kada je progovorio o uskim vratima i o tesnom putu, kao i na to da biti njegov učenik znači ići linijom većeg otpora. Čovek je građen tako da spontano teži za linijom manjeg otpora. Da bi bio slobodan, treba trajno da ulaže napor - da ide uskim putem i da ulazi na tesna vrata.

Svako ljudsko biće nosi breme sopstvene grešne prirode. To je konstanta na koju čovek uvek mora računati, konstanta koja ga vuče na dole i primorava ga čini ono što se protivi i šteti njemu samom. Iz tog razloga čovek ne čini samo ono što hoće već i ono što ne želi. Čovek poseduje Arbitrium liberum, ali činjenica da je čovekov um izopačen grešnim stanjem, njegova unutrašnja psihološka sloboda samim tim je uslovljena grehom i tamo nije potpuna. Čovek je dakle prema koncepciji biblijske antropologije relativno determinisan i relativno slobodan.

Hristos kao garant slobode uistinu može osloboditi ljudsko biće od egzistencijalne kategorije koju greh predstavlja. Bog pre svega oslobađa čoveka od njega samoga i od njegove sebičnosti koja ga uništava.[8] On okreće čoveka od egocentričnosti i samoljublja ka svome bližnjem i Njemu samom. Na ovaj način horizontalna ravan prelazi u vertikalnu, ka Hristocentričnosti, odnosno Bogocentričnosti. Ovo je suština otvorene antropološke ideje, koja ima svoju Vertikalu koja se u potpunosti ostvaruje u svojoj horizontali.[9] Budući da se njegova sloboda tada uzvisuje ka Bogu kroz ljubav, u čoveku više nema ambivalentosti, njegova sloboda dejstvuje prirodno i, na taj način, on postaje bog po blagodati, budući da odbacuje nesavršenost svoje pale prirode, na šta ukazuje njegova borba za sabranost uma.[10]

Svakako da treba naglasiti i eshatološki momenat slobode ljudskog bića. U eshatonu sloboda nesumnjivo dobija novo značenje. Sloboda tada dobija svoje ispunjenje i svoju punu dimenziju. U eshatonu, ljudsko biće koje stiže do vrhunca svojeg obožavajućeg putešestvija i ispunjenja sopstvenog naznačenja dolazi na kraju i do svojeg potpunog oslobođenja. Hristos je onaj koji poziva čoveka, koji otkriva njegovo naznačenje i koji ga kroz obožavajuću blagodat u potpunosti oslobađa od vlasti greha i smrti. U eshatonu čovekova sloboda postaje potpuna, još savršenija nego što je bila kod arhetipa (=Adama). Eshatološka napetost slobode približava nam optimističku sudbinu ljudskog bića i daje nam predukus večnosti u koju je pozvan da bi baštinio Carstvo nebesko.


[1] Vidi: Obnovljeni život, 200: 446.

[2] Vidi: Larše, 2006. 163.

[3] Vidi: Isto, 164.

[4] Vlahos, 2003: 319.

[5] Vidi: Nemesije Emeski: 2003, 189.

[6] Vidi: Obnovljeni život, 2003: 451.

[7] Žan Pol Sartr (J. P. Sartre) piše “Egzistencijalizam ne veruje u moć strasti. On nikada neće držati da je neka jaka strast uništavajuća bujica koja neizbežno navodi čoveka na određeni čin, i koji prema tome nema izgovora. On drži da je čovek odgovoran za svoju strast”

[8] Vidi: Lujić, 2005: 414

[9] Vidi: Isto, 427.

[10] Vidi: Vlahos, 323.

 

Citirana dela:

Larše, Žan Klod

     2006.     Patologija slobode, Časopis Logos, www.verujem.org 

Vlahos, Jerotej Arhimandrit

     2003.     Ličnost u pravoslavnom predanju, Beograd: Obraz svetački

Nemesije Emeski

     2003.     O čovekovoj prirodi, Beograd: Obraz svetački

Lujić, Božo

     2005.     Isusova otvorena antropologija, Zagreb: Kršćanska Sadašnjost

Obnovljeni život

2003.     Prinos Kršćanstva filozofskoj misli o čoveku, Zagreb: Filozofsko – Teološki institut Družbe Isusove



Komentari (73)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Dolybell Dolybell 19:43 23.02.2008

Adamov greh

Ako se vratimo na početak i pogledamo Adama - prvolika, arhetipa čovečanstva pre nego što sagrešio, onda možemo primetiti da je sloboda koja mu je darovana prilikom stvaranja jeste istinska, ontološka, prirodna sloboda izbora. Ova sloboda podrazumevala je mogućnost da se prvosazdani čovek samovlasno odredi i bude slobodan bilo kakve podređenosti.[2] Stvoren kao ikona Božija za upodobljavanje i oboženje Bog je želeo da dobro koje on zadobije svojim voljnim sjedinjenjem ostvari podobije i da ono na takav način zaista bude njegovo.[3]


Ne razumem baš tačno u čemu se sastojao Adamov greh?
Kako je moguće ako ga je bog stvorio, prema svom liku
i obliku - da Adam načini greh?
U čemu je Adam pogrešio?
Da niste možda nešto preskočili u svom uvodu , što vas je navelo
da pojam ljudske slobode pretvorite u traktat koji ste i
napisali?
Uzeću sebi slobodu da vas potsetim na to da
arhetipski Adam nije stvoren slobodan.
U startu je bio uslovljen time šta ne bi trebalo da čini, inače
će biti (ne uništen, što je moglo da se desi)
proteran iz raja.
Da li se ta uslovljenost može nazvati slobodom ili ucenom?
Sloboda Adamu NIKAD NIJE BILA DATA,
jer u protivnom, da jeste, GREHA NE BI NI BILO.

Pretpostavimo, da prvobitni greh nije učinjen,
Adam bi i dalje bio neslobodan, živeo bi u strahu
do dana današnjeg da slučajno ne učini greh,
i bio bi ucenjen večito. Gde je tu sloboda?

Ergo, shodno tome, čovek nije stvoren slobodan
i to nikada neće ni biti, niti može biti, niti treba da bude.
Apsolutna sloboda bi bila njegov kraj jer bi život
tada izgubio smisao.
Sve ostalo šta god je ko napisao o slobodi čoveka,
odnosi se samo na relativnu slobodu, tj. u svakom
slučaju samo na moguću slobodu u okvirima
nemoguće slobode.

p. s. Može biti da je svemoćni bog stvorio bezgrešnog,
novog Adama, koji sada prebiva u raju,
a mi to pojma nemamo?
Kad je stvorio jednog, zašto ne bi mogao da stvori
i drugog i trećeg, savršenijeg od onoga koga
proterao iz raja?
Ja to neću nikada saznati, a vi verovatno da hoćete.
vidomir pavlovic vidomir pavlovic 19:52 23.02.2008

Re: Adamov greh

Eva je napravila greh, adam je podržao za tu nezavisnost da progledaju i eto gde smo mi sada...
Možda negde na nekom drugom mestu ima bolja civilizacija, možda je ova trebala biti najbolja, ali otelo se kontroli... Bolje da ju je Bog lično kaznio možda bi mi sada bili goli i sretni !
metanoia metanoia 20:53 23.02.2008

Re: Adamov greh

Uzeću sebi slobodu da vas potsetim na to da
arhetipski Adam nije stvoren slobodan.
U startu je bio uslovljen time šta ne bi trebalo da čini, inače
će biti (ne uništen, što je moglo da se desi)
proteran iz raja.
Da li se ta uslovljenost može nazvati slobodom ili ucenom?
Sloboda Adamu NIKAD NIJE BILA DATA,
jer u protivnom, da jeste, GREHA NE BI NI BILO.


Sloboda kod Adama je predstavljala mogućnost izbora koju je Adam posedovao, a greh se sastoji iz zloupotrebe te mogućnosti.
Dolybell Dolybell 21:57 23.02.2008

Re: Adamov greh

Sloboda kod Adama je predstavljala mogućnost izbora koju je Adam posedovao, a greh se sastoji iz zloupotrebe te mogućnosti


Ko vam je to rekao? U kojoj literaturi ste to našli? Baš bih volela da znam.
Pošto toga nema u Bibliji.

Zašto mu je onda bog ukazao, pa ga onda ucenio
šta ne treba da jede, sa kog drveta? (uslovno drvo)
Ili to treba da shvatim da je pojeo jabuku kojom ga je Eva "prešla,"
(plavuša) ili paradajz ( paradise, rajčicu, rajsku jablaku kod Čeha)
mora da je ona bila ta koja je prva "gricnula"
i progledala, pa mu onda uvalila jabuku ne bi li i on
progledao? Uvek su žene bile mudrije od muškaraca.
Ne kažem pametnije.


Dolybell Dolybell 22:03 23.02.2008

Re: Adamov greh

Bolje da ju je Bog lično kaznio možda bi mi sada bili goli i sretni !


Mala digresija, nas ne bi ni bilo,
ostali bi samo Adam I Eva - sami u raju,
ne bi mali potomke.
Mada neznam kakav je to Raj bez sexa?
Verovatno bi bili nešto ni biljka ni čovek.
Jaril Jaril 00:23 24.02.2008

Re: Adamov greh

Пошто је прича отишла у овом правцу, треба прецизирати да Бог није истерао Адама и Еву из раја због јабуке, него због непокајања, односно неспремности да призанју сопствену грешку. Та епизода око "истеривања" почиње питањем "Где си?" Ако је Бог тај који зна све, онда је то питање сасвим неумесно. Међутим, то питање и служи да покаже поштовање које Бог има према Адаму. Из тачке да Бог зна све, цела епизода је непотребна. Она би изгледала отприлике - загризли су тај плод, одма се створи Бог ту поред и истера их. Не. Он им је дао прилику да се покају и да признају грешку (што они нису урадили, него кривицу пребацивали на другог) и цела та прича око јабуке је заправо прича да Адам и Ева спознају величину за коју су способни. Да спознају покајање.

Дакле, нису Адам и Ева прогнани због плода, већ због непокајања.
Jaril Jaril 00:25 24.02.2008

Re: Adamov greh

Ko vam je to rekao? U kojoj literaturi ste to našli? Baš bih volela da znam.
Pošto toga nema u Bibliji.


Долибел, да СВЕ пише у Библији, (свето)отачка литература не би ни постојала.
Dolybell Dolybell 02:39 24.02.2008

Re: Adamov greh

Долибел, да СВЕ пише у Библији, (свето)отачка литература не би ни постојала.


Ту сам вас чекала!

Нису проблем аутори (Библије),
већ тумачи исте и њихова разрада.
Свето-отачка литература је појединачно мишљење
отаца (касније светих) које је произвољно тумачење,
свега и свачега. Машта неограничена, а живот
обичан, људски. Обичан људски ум.
Сваку веру признајем и поштујем туђа веровања,
оних који за њу имају потребе.
Само да не убеђују друге у своја веровања.

Dolybell Dolybell 02:45 24.02.2008

Re: Adamov greh

Дакле, нису Адам и Ева прогнани због плода, већ због непокајања.


А зашто је требало да се покају?

Зато што су постали свесни самих себе?
Зато што су помислили да су због тога слободни?
Зато што су постали равни њему?

Зашто их је уопште и стварао?

Коме је било досадно?

Створеном Адаму или Богу?
bindu bindu 05:54 24.02.2008

Re: Adamov greh

metanoia
Uzeću sebi slobodu da vas potsetim na to da
arhetipski Adam nije stvoren slobodan.
U startu je bio uslovljen time šta ne bi trebalo da čini, inače
će biti (ne uništen, što je moglo da se desi)
proteran iz raja.
Da li se ta uslovljenost može nazvati slobodom ili ucenom?
Sloboda Adamu NIKAD NIJE BILA DATA,
jer u protivnom, da jeste, GREHA NE BI NI BILO.


Sloboda kod Adama je predstavljala mogućnost izbora koju je Adam posedovao, a greh se sastoji iz zloupotrebe te mogućnosti.


ne to je onda samo iluzija o slobodi
to je i bio taj prvobitan greh koje su onda preneli na svoje potomke
u filozofiji veda taj pojam se zove maja i veoma se proucava i u budizmu
znaci covekov um a tako ipercepcija su uslovljeni zakonom koji vec u svom korernu nije stvaran
po ovoj logici je veoma tesko ustanoviti sta jeste a sta ne u stvarnosti pocevsi od covekovih cula naprimer
ko sto vec rekoh ova oblast u budizmu se veoma proucava i jako je teska za razumeti






Kazezoze Kazezoze 09:40 24.02.2008

Bog vs Buda

Religiozne ideje, a narochito verovanje u boga ima svoje korene u strahu i samim tim je u startu sloboda ili pravo izbora onemoguceno, dok budizam svoju filozofiju bazira na verovanju u choveka.
Primitivni ljudi su se zatekli u opasnom i neprijateljskom svetu, strah od divljih zhivotinja, nemogucnosti da se pronadje dovoljno hrane, povreda, bolesti i prirodnih fenomena kao shto su munje, grmljavina i vulkani bio je neprestano uz njih. Ne pronashavshi nikakvu sigurnost, stvorili su ideju o bogovima ne bi li im ona dala radost u lepim vremenima, hrabrost u opasnim vremenima, a utehu kada stvari krenu po zlu. Do dana danashnjeg mozhemo primetiti da ljudi postaju religiozniji u kriznim vremenima, mozhemo ih chuti kako govore da im vera u boga ili vishe bogova pruzha snagu koja im je neophodna da izadju na kraj sa zhivotnim nedacama. Chucete kako kazhu da veruju u jednog odredjenog boga zato što su se molili kada im je to bilo potrebno i njihove molitve su bile uslishene. Sve ovo samo podrzhava Budino uchenje da je ideja o bogu odgovor na strah i frustraciju. Buda je uchio da treba da pokushamo da razumemo svoje strahove, da umanjimo svoje zhelje i da mirno i hrabro prihvatamo stvari koje ne mozhemo da izmenimo. On je strah zamenio ne iracionalnim verovanjem, već racionalnim razumevanjem.
Neki tvrde da je vera u boga neophodna choveku da bi vodio srecan i smislen zhivot. Opet mozhemo da primetimo da to nije tako. Postoje milioni ateista i slobodnih mislioca, a da ne pominjemo brojne budiste, koji zhive korisnim, srecnim i smislenim zhivotima bez ikakve vere u boga. Neki tvrde da je vera u bozhju moc neophodna jer ljudi, buduci da su slabi, nemaju snagu da pomognu sebi. Josh jednom dokazi ukazuju na suprotno. Chesto mozhemo chuti priche o ljudima koji su prevazishli svoje poremecaje i hendikepe uprkos malim shansama i velikim teshkocama, samo svojim trudom i oslanjajuci se na unutrashnju snagu, bez ikakve vere u boga. Neki tvrde da je bog neophodan da bi dao ljudima spas. Ovaj argument stoji samo ako prihvatamo teoloshki pojam spasenja, a budisti ga ne prihvataju. Na osnovu svog lichnog iskustva, Buda je zapazio da svako ljudsko bice ima moc da prochisti svoj um, razvije beskrajnu ljubav i saosecanje i savrsheno razumevanje. Pomerio je tezhishte sa nebesa na srce i ohrabrio nas da reshenje za svoje probleme nadjemo putem samorazumevanja.
Dilan Dog Dilan Dog 11:52 24.02.2008

Re: Bog vs Buda

Kazezoze

milioni ateista i slobodnih mislioca, a da ne pominjemo brojne budiste,
koji zhive korisnim, srecnim i smislenim zhivotima bez ikakve vere u
boga.


Kako ovo u vezi sa budizmom može biti tačno?
Kazezoze Kazezoze 12:26 24.02.2008

Re: Bog vs Buda

Dilan Dog

Kazezozemilioni ateista i slobodnih mislioca, a da ne pominjemo brojne budiste,koji zhive korisnim, srecnim i smislenim zhivotima bez ikakve vere uboga.
Kako ovo u vezi sa budizmom može biti tačno?

a shta mislish konkretno da je netachno?
da li to shto zhive korisnim i smislenim zhivotom, to da su srecni ili to da zhive bez vere u boga?
dragoljub dragoljub 12:39 24.02.2008

Re: Adamov greh

Dolybell
Дакле, нису Адам и Ева прогнани због плода, већ због непокајања.


А зашто је требало да се покају?

Зато што су постали свесни самих себе?
Зато што су помислили да су због тога слободни?
Зато што су постали равни њему?

Зашто их је уопште и стварао?

Коме је било досадно?

Створеном Адаму или Богу?[/quote

dolybell pravo ti je ime EVA :)))
Dilan Dog Dilan Dog 12:42 24.02.2008

Re: Bog vs Buda

Kazezoze
Dilan Dog

Kazezozemilioni ateista i slobodnih mislioca, a da ne pominjemo brojne
budiste,koji zhive korisnim, srecnim i smislenim zhivotima bez ikakve
vere uboga.
Kako ovo u vezi sa budizmom može biti tačno?

a shta mislish konkretno da je netachno?
da li to shto zhive korisnim i smislenim zhivotom, to da su srecni ili to da zhive bez vere u boga?

ovo boldovano
vishnja vishnja 12:48 24.02.2008

Re: Bog vs Buda

DD, u budizmu postoji bezbroj bozanstava koja su, zapravo, samo personifikacija odredjenih principa a ne "bog" u onom smislu kako ga vide hriscanstvo i islam. budizam nije antropocentrican kao ostale vodece religije i u tome je (po mom dozivljaju stvari) njegov osnovni kvalitet (i naravno, u odsustvu ljudskog zrtvovanja kao centralnog momenta u sistemu vere).
dakle, budisticka filozofija, proistekla zaobilaznim putevima iz Vedante, stvaralacki princip postavlja kao nesto sto se nalazi jednako u tebi kao i bilo gde drugde. oni koji mentalnom vezbom, meditacijom i raznim drugim metodama stignu do onoga sto se naziva 'prosvetljenjem' ili 'spoznajom', odnosno shvate u potpunosti cinjenicu koja se intelektualno moze tek donekle sazvakati, i to uz stalne napore, postaju potpuno slobodni, jer znaju da izmedju njih i svega drugog ne postoji nikakva razlika.
tesko je pisati o tome ako nisi prosvetljen, ali, eto, probala sam :)))

sve istocnjacke filozofije imaju tu crtu - Vede, budizam, zen-budizam (o hinduizmu ne znam skoro nista) - koja je jako privlacna upravo zato sto posredniku ne moras da verujes. moras sam da dodjes na to.
metanoia metanoia 12:49 24.02.2008

Re: Bog vs Buda

@Kazezoze

Hm, da li si nekad probao da se pomoliš Bogu i sačekaš odgovor, jer sam siguran da ćeš ga i dobiti. Za mene lično, Bog ne predstavlja apstrakciju već stvarnost, način življenja i razmišljanja. Pri tom ne mislim na hrišćanstvo tipa, nedeljom vernik, a preko nedelje sve po starom, već svakodnevno življenje u veri. Vera u suštini nije nešto što čulima možemo osetiti već predstavlja "tvrdo pouzdanje u ono čemu se nadamo, osvedočenje o stvarima koje ne vidimo" (Jev 11,1).

Rekao si da čovek može da smisleno živi bez Boga, postavlja se pitanje šta je to smisao? Tvoja konstatacija podeća me na filosofsku koncepciju dijalektičkog materijalizma po kojoj, čovek nema nikakav smisao, a zadatak filozofije je da čoveku pomogne da nadvlada svoj lično besmisao. To je dosad činila religija, pa je bila kao štaka koju je zdrav čovek nosio jer je mislio kako ne može da hoda. Zadatak filozofije je da čoveku pomogne da odbaci te štake i pomogne mu da prohoda. Svakako, ne može da mu pomogne oko nalaženja vlastitoga smisla jer čovek je ovde nizašta. Ali, može da mu pomogne da sebi postavlja male smislove i time ispuni svoj život dok živi. Filozofski je očito - ako ne postoji glavni smisao, ni mali smislovi ne mogu imati svoj razlog. Slično je razmišljao i Sartr kada je rekao da je čovekov život čista aktuelnost, niz poduhvata i zbir organizacija. Ne postoji ljudska biti ili priroda, postoji bačenost u egzistenciju koju svako kreira za sebe.

U redu, čak i da je tako i da Bog ne postoji i da je hrišćanstvo način da prevladamo strah od bačenosti u ambis sopstvene egzistencije i pokušamo mu dati smisao, onda ćemo po takvoj filosofskoj inerciji svakako proživeti smislen život. Sa druge strane, ako pak Bog postoji onda život verujućeg opet ima svoj smisao, šta više, on postaje aktuelnost i za onog koji ne veruje.
vishnja vishnja 12:50 24.02.2008

Re: Adamov greh

de si dragoljube :)))))
ote mi rec iz usta :)
Dilan Dog Dilan Dog 12:53 24.02.2008

Re: Bog vs Buda

vishnja
budizam nije antropocentrican kao ostale
vodece religije
dakle, budisticka filozofija, proistekla zaobilaznim putevima iz
Vedante, stvaralacki princip postavlja kao nesto sto se nalazi jednako
u tebi kao i bilo gde drugde. oni koji mentalnom vezbom, meditacijom i
raznim drugim metodama stignu do onoga sto se naziva 'prosvetljenjem'
ili 'spoznajom', odnosno shvate u potpunosti cinjenicu koja se
intelektualno moze tek donekle sazvakati,

budizam je naprotiv izuzetno antrpocentičan, jer je cilj budizma da svaki covek postane Bog.
Jaril Jaril 13:01 24.02.2008

Re: Adamov greh

Долибел
А зашто је требало да се покају?
Зато што нису веровали Богу који им је дао све, па и право да му не верују.
vishnja vishnja 13:02 24.02.2008

Re: Bog vs Buda

ama nije. pogresno si shvatio.
svaki covek jeste bog :)))
vishnja vishnja 13:05 24.02.2008

Re: Bog vs Buda

da dodam, kao i sve ostalo. bube, kamen, cvece, sve.
tako da antropocentrizma nema ni u tragovima.
Dilan Dog Dilan Dog 13:06 24.02.2008

Re: Bog vs Buda

vishnja
ama nije. pogresno si shvatio.
svaki covek jeste bog :)))

svaki čovek ima potenciju Boga ili božanskog, ali to ne znači da on već jeste Bog,
to je mogućnost, a do jeste treba doći.
Dilan Dog Dilan Dog 13:07 24.02.2008

Re: Bog vs Buda

vishnja

tako da antropocentrizma nema ni u tragovima.

kako nema antropocentrizma ako je svaki čovek Bog?
vishnja vishnja 13:08 24.02.2008

Re: Adamov greh

drugari, a sto se komentari ovako blesavo razbacuju bez tema? nemam pojma koga je jaril citirao, posledica - ne znam sta hoce da kaze.
molim pojasnjenje :)))
Kazezoze Kazezoze 13:11 24.02.2008

Re: Bog vs Buda

Budisti ne veruju u boga zato shto veriju u chovechanstvo.Veruju da je svako bice dragoceno i vazhno i da ima potencijal da se razvije u Budu - savrsheno ljudsko bice. Oni veruju da ljudi mogu da prerastu neznanje i iracionalnost i vide stvari onakvima kakve one zaista jesu. Veruju da mrznja, bes, zloba i ljubomora mogu da se zamene ljubavlju, strpljenjem, velikodushnoshcu i dobrotom. Veruju da je sve ovo moguce za svakog choveka ako ulozhi dovoljno truda, vodjen i podrzhavan drugim budistima i inspirisan Budinim primerom.
Niko nas ne spasava sem nas samih. Niko ne mozhe i nikom to ne uspeva, mi sami moramo naci svoj put, a Buda je tu da nas samo usmeri na pravi put. Budisti jogom izuchavaju svoje telo, a meditacijom svoj um. Da bi bili korisni drugima moramo da upoznamo sebe i da pokushamo da otklonimo sve negativnosti koje nam nash ego namece.
Jaril Jaril 13:13 24.02.2008

Re: Adamov greh

опет Долибел :)
Ту сам вас чекала!
Оћемо сад на пиће? ;-))
Свето-отачка литература је појединачно мишљење
отаца (касније светих) које је произвољно тумачење,
свега и свачега.
То и није нека тајна. Православље се изричито позива на поштовање и Светог Писма и Светог Предања. Подједнако.
Машта неограничена, а живот
обичан, људски. Обичан људски ум.
Што опет није нека тајна. Свети оци су били људи који су досегли суштину свог живота у вери. Једино су по томе изванредни. Али свакако, људи.
Сваку веру признајем и поштујем туђа веровања,
оних који за њу имају потребе.
Само да не убеђују друге у своја веровања.
Сагласан. Само треба разумети и потребу човека да његови ближњи спознају лепоту веровања коју је он спознао. А френетично убеђивање је пре свега убеђивање самог себе.

Где год имамо фундаменталистичко верско насиље (било физичко или психичко) имамо непоуздање у исправност свог веровања. Фундаменталистички насилник открива неутемељеност у сопственој вери.
vishnja vishnja 13:13 24.02.2008

Re: Bog vs Buda

opet ti i ja upali u vremensku zakrivljenost :)))
napisala sam gore nastavak.

"Geopoetika" je pre par godina izdala knjigu o zen budizmu - "Zen i japanska kultura". Autor je Suzuki, jedan od vodecih autoriteta za temu. Probaj da je nadjes, izuzetno je zanimljiva. Pojasnjava zen kroz razne aspekte njihove kulture - macevalastvo, haiku, caj, odnos prema prirodi... tamo ima buba i zaba napretek :)
Jaril Jaril 13:16 24.02.2008

Re: Adamov greh

vishnja
drugari, a sto se komentari ovako blesavo razbacuju bez tema? nemam pojma koga je jaril citirao, posledica - ne znam sta hoce da kaze.
molim pojasnjenje :)))
Појашњено У оба случаја Долибел. А у овом случају Вишња. ))
Dilan Dog Dilan Dog 13:19 24.02.2008

Re: Bog vs Buda

Kazezoze
Budisti ne veruju u boga zato shto veriju u chovechanstvo.Veruju da je
svako bice dragoceno i vazhno i da ima potencijal da se razvije u Budu
- savrsheno ljudsko bice.
Niko nas ne spasava sem nas samih.

To da ne veruju u Boga nije tačno, i nije u suprotnosti sa tim da veruju u čoveka ili čovečanstvo.
Ne treba da se razvije čovek u Budu, nego treba da slede njegov put do prosvetljenja: "Ja sam pronašao put, na vama je samo da ga sledite".
A to da nas niko ne spasava osim samih je u potpunosti tačno.
Dilan Dog Dilan Dog 13:22 24.02.2008

Re: Bog vs Buda

vishnja
opet ti i ja upali u vremensku zakrivljenost :)))
napisala sam gore nastavak.

"Geopoetika" je pre par godina izdala knjigu o zen budizmu - "Zen i
japanska kultura". Autor je Suzuki, jedan od vodecih autoriteta za
temu. Probaj da je nadjes, izuzetno je zanimljiva. Pojasnjava zen kroz
razne aspekte njihove kulture - macevalastvo, haiku, caj, odnos prema
prirodi... tamo ima buba i zaba napretek :)

Pročitao sam je. Hvala na preporuci.
Napisao je zajedno sa Fromom Zen budizam i psihoanaliza.
vishnja vishnja 13:25 24.02.2008

Re: Bog vs Buda

svaki čovek ima potenciju Boga ili božanskog, ali to ne znači da on već jeste Bog,
to je mogućnost, a do jeste treba doći.

jeste bog. ono ste treba da radi je da probudi u sebi svest o tome (pazi, ovde nastupam kao slucajni pr budista u diskusiji, a ne kao ja. ovo sto sam rekla - jeste bog - prepricavam ucenje. sama dotle nisam stigla :)))

u nekim tamo adolescentskim godinama sam procitala "Ostricu brijaca" Somerseta Moma. Prava knjiga za budjenje duhovne radoznalosti u to vreme. znaci, glavni junak je u potrazi za odgovorom na pitanje zasto na svetu postoji nepravda.
u nekom momentu, dolazi do obasnjenja - sve to je izraz bozanskog preobilja.
ova misao je, verujem, u ogromnoj meri formirala moje vidjenje svega.
Dilan Dog Dilan Dog 13:28 24.02.2008

Re: Bog vs Buda

vishnja
svaki čovek ima potenciju Boga ili božanskog, ali to ne znači da on već jeste Bog,
to je mogućnost, a do jeste treba doći.

jeste bog. ono ste treba da radi je da probudi u sebi svest o tome

a ako ne probudi da li onda jeste?
vishnja vishnja 13:28 24.02.2008

Re: Bog vs Buda

Napisao je zajedno sa Fromom Zen budizam i psihoanaliza.

jel ima prevedeno? ko je izdavac?
vishnja vishnja 13:31 24.02.2008

Re: Bog vs Buda

a ako ne probudi da li onda jeste?

ama naravno da jeste. samo je onda ono nesmireno parcence boga. radosna lutalica.
taj sam slucaj :)))
Ruben Ruben 13:32 24.02.2008

Re: Bog vs Buda

vishnja
Napisao je zajedno sa Fromom Zen budizam i psihoanaliza.

jel ima prevedeno? ko je izdavac?


Nolit, edicija Sazvežđa, tamo početkom 70-tih.
Dilan Dog Dilan Dog 13:34 24.02.2008

Re: Bog vs Buda

vishnja
a ako ne probudi da li onda jeste?

ama naravno da jeste. samo je onda ono nesmireno parcence boga. radosna lutalica.
taj sam slucaj :)))

ja mislim da nije, ali dobro...
knjiga je davno objavljena
Zen budizam i psihoanaliza / D. T. Suzuki, E. From ; urednik Miloš Stambolić ;
[preveo Branko Vučićević]. Impresum: Beograd : Nolit , 1973 .
dragan7557 dragan7557 13:49 24.02.2008

Re: Adamov greh

Само да не убеђују друге у своја веровања.


Ubeđivanje drugog (argumentovano) je potpuno normalan način korespondencije,ali naturanje i prisiljavanje drugog da usvoji tuđe mišljenje je intelektualno nasilje, a to je upravo ono što institucije religije rade.
vishnja vishnja 13:49 24.02.2008

Re: Bog vs Buda

sad, biti i znati... ja uopste nisam verzirana za gnoseoloske teme.

nemoj da nam dodju ovde gosn Cirkovic i Z.Buturovic pa da nas razbucaju terminologijom... onda vise nista nikome nece biti jasno (osim njima i, verovatno, autoru posta :)).

hvala za podatke o knjizi. potrazicu je.
Dolybell Dolybell 14:08 24.02.2008

Re: Adamov greh

Зато што нису веровали Богу који им је дао све, па и право да му не верују.


То не спада у оригинал, већ у разраду.
Суштина је да Адам није могао имати СЛОБОДНУ ВОЉУ.
што му је накнадно приписано, као претпоставка, јер
посредници нису успели да одговоре на питање
о слободи човека, шта је она и у чему се састоји ,сем
да Адаму припишу слободну вољу и да то треба
да се прихвати а priori , no comment.

Сад би могли да распредамо о слободној вољи,
и како је треба схватити. Ко је тај ко ће ми
одредити како да мислим о њој и како да је
подразумевам?

Није тачно да нису веровали богу, у ком моменту
се то појављује? Како знате каква им је права дао?
Самим тим што им је бог дао све, а они су то знали (нпр)
аутоматски нису могли бити слободни.
Ограничена им је слобода божјом вољом.

Ниједан религиозан човек није слободан.
Замислите ту слободу кад молите бога за нешто
и очекујете да вам услиши молбу?
Где је ту слобода, ако свевишњи треба да донесе одлуку,
од које ЗАВИСИТЕ? Значи да сте подређени
и да нисте слободни, дозвољавате власт над самим собом.


Dolybell Dolybell 14:12 24.02.2008

Re: Adamov greh

Ubeđivanje drugog (argumentovano) je potpuno normalan način korespondencije,ali naturanje i prisiljavanje drugog da usvoji tuđe mišljenje je intelektualno nasilje, a to je upravo ono što institucije religije rade.


Да то сам и мислила али у брзини нисам била прецизна довољно.
Хвала на допуни и појашњењу оног шта сам хтела заправо да кажем
Dolybell Dolybell 14:39 24.02.2008

Re: Bog vs Buda

Svakako, ne može da mu pomogne oko nalaženja vlastitoga smisla jer čovek je ovde nizašta. Ali, može da mu pomogne da sebi postavlja male smislove i time ispuni svoj život dok živi.


Молим вас да замислите планету Земљу без људи?

Dolybell Dolybell 14:49 24.02.2008

Re: Adamov greh

Оћемо сад на пиће? ;-))


Of course, зашто да не?

Спознати лепоту веровања, значи скинути са себе
одговорност, пошто сте подређени божјој вољи.
Ја волим да будем слободна, са те стране гледано.
А што нисам слободна из других разлога,
то је већ потпуно друга тема.
И што то нико није, такође.
Jaril Jaril 15:15 24.02.2008

Re: Adamov greh

То не спада у оригинал, већ у разраду.
Врло је блиско оригиналу, јер је Бог цео Врт дао Адаму, а Адам и Ева му нису веровали да ће умрети оног часа када поједу забрањени плод. Намерно сам рекао забрањени плод, а он у ствари није био забрањен. Да је био забрањен био окован, сакривен, или би неке аждаје бљувале ватру око њега. Бог је напросто открио механзам: шта се дешава ако ураде нешто. Прародитељи му нису веровали да је тај механизам такав, већ су поверовали змији да није. И да неће умрети. То је исто као да ти кажем не спуштај руку на врелу ринглу опећићеш се, а неко други ти каже да нећеш да се опечеш. Послушаш њега и ти се наравно опечеш. Ја ти нисам укинуо слободу избора, нити сам ти наметнуо своју вољу да не ставиш руку на ринглу. Ја сам те пустио да будеш слободна да ми верујеш или не верујеш. А ти како хоћеш. Механизам је такав да ако урадиш ово биће ово, ако урадиш оно биће оно. Библија је у ствари збирка савета који откривају сложене механизме функционисања човека.

А разрада би била да је Врт човекова душа и да она у себи има семе (нагон) за искуственом спознајом добра и зла и да ће човек увек ићи за оним што спознајно увећава његово искуство, макар и на сопствену штету, а поготово ако је убеђен да ће тиме духовно узрасти (постати Бог). Али то је већ нека моја залуђица целом ствари.
Суштина је да Адам није могао имати СЛОБОДНУ ВОЉУ.
Зашто? Имао је слободу да бира шта ће да чини. Не знам како дефинишеш слободу, а не знам ни како дефинишеш вољу.
Самим тим што им је бог дао све, а они су то знали (нпр) аутоматски нису могли бити слободни.
Тотално ми је нејасан овај аутоматизам. Како дати услови угрожавају твој избор коришћења тих услова?
Где је ту слобода, ако свевишњи треба да донесе одлуку, од које ЗАВИСИТЕ?
Ако говоримо о Хришћанском Богу онда ово тотално маши суштину. Старозаветни Бог допушта да од људи све зависи. Он је мање више пасивни посматрач који је створио механизме постојања света и сад је на људима да својим деловањем покрећу оне механизме који иду у њихову корист. Или опет да трпе своје страдање ако покрену оне механизме који им шкоде. У Новом Завету Богу је изгледа дозлогрдило да буде пасивни посматрач, а тачније, из љубави према духовно неразвијеним људима Он силази на земљу и постаје активни учесник духовних збивања. При том неке старе механизме, који нису баш дали резултате, јер је зло поново ексалирало (и поред једног потопа) замењује другим, што се најбоље види кроз укидање старих закона: уместо "око за око" иде "ко тебе каменом ти њега хлебом". Тако се на пример механизам разврата и последичне казне (девојке коју су хтели да каменују), замењује механизмом опроста условљене љубављу ("опраштам ти јер си волела". Заправо се цела поставка последичне награде и казне обрће и мења у опроштај услед разумевања узрока.
А хтедох рећи: да је у Старом Завету (и причи о Адаму и Еви) Бог пасивни посматрач, а да Божје понашање зависи од људи.
Замислите ту слободу кад молите бога за нешто
и очекујете да вам услиши молбу?
А шта је ту проблем. Човек треба да има и слободу да призна да је недорастао Богу.
Значи да сте подређени и да нисте слободни, дозвољавате власт над самим собом.
Па када би религиозни људи Бога доживљавали као Власт, онда би овај аргумент и имао смисла. Овако, он критички уопште не дотиче религиозност јер полази из претпоставки које религиозност нема.
dragan7557 dragan7557 15:50 24.02.2008

Re: Bog vs Buda

Za mene lično, Bog ne predstavlja apstrakciju već stvarnost, način življenja i razmišljanja.

[b][/b]

Objasnite ovaj stav.Osobito deo koji implicira da je Bog stvarnost = realitet.
Dodavanjem ' način življenja i razmišljanja više ukazuje te na subjektivni pristup realitetu i vaš lični doživlja nego na bilo kakvu vrstu stvarnosti = realiteta.

U grehopadu = sagrešenje ste izbacili prema ' ocima' (bar jednog Grigorija ) aktera koji je pre od Adama počinio greh a onda i sledeći angelos-i = demoni .Pre Adama neposlušnost Bogu je izrazila čitava gomila najbižih (anđela) na čeli sa Lucifer-om (lat) Heosphoros (st.gr). Čovek i čovečica su zadnji u nizu .

Za svoje protivljenje Bogu, đavo nije uništen, premda nije ni ostao slobodan: Bog je dopustio đavolu da se ugnezdi (unedri) među ljude da bi se ljudi naučili da ga pobeđuju. i kroz borbu s' njim da se očišćuju, kao zlato u ognju (gornila - kovačko ognjište) Sa svoje strane Bog se pobrinuo o tome da dejstva đavola, koja su ustremljena na zlo. budu preokrenuta na dobro (?). Đavo nije samostalan u svojim aktivnostima: on je prinuđenda se obraća Bogu(?)

Samim tim vinovnik za grehopad(?) nisu samo Adam i Eva već i đavo čija je i krajnja odgovornost za iskonski greh dok su izvršioci Adam i Eva samo instrumenti ranijeg dogovora Boga i đavola
dragan7557
24 februar 2008
metanoia metanoia 16:14 24.02.2008

Re: Bog vs Buda

Objasnite ovaj stav.Osobito deo koji implicira da je Bog stvarnost = realitet.
Dodavanjem ' način življenja i razmišljanja više ukazuje te na subjektivni pristup realitetu i vaš lični doživlja nego na bilo kakvu vrstu stvarnosti = realiteta.


Rekao sam za mene lično Bog predstavlja stvarnost i ovo je subjektivna ocena, dakle moj lični stav kao teologa, pre svega kao vernika.

Samim tim vinovnik za grehopad(?) nisu samo Adam i Eva već i đavo čija je i krajnja odgovornost za iskonski greh dok su izvršioci Adam i Eva samo instrumenti ranijeg dogovora Boga i đavola


Vi smatrate da su se Bog i Đavo dogovarali? Za takvu vrstu dogovora preduslov bi bila ravnopravnost, ali kako Đavo može biti ravan Bogu, budući da je bio jedan od njegovih heruvima, odnosno stvorenja. Dakle, kako može stvorenje biti ravno stvoritelju? Da li vi podržavate tezu da su Bog i Đavo dva jednaka i suprostavljena principa, dobra i zla, jing i jang?
dragan7557 dragan7557 19:31 24.02.2008

Re: Bog vs Buda

Da li vi podržavate tezu da su Bog i Đavo dva jednaka i suprostavljena principa, dobra i zla, jing i jang?


Ja ne podržavam ni jednu tezu jer imam toliko mudrosti i što je najvažnije godina da je razrešenje ovih pitanja u bližoj (brojenoj godinama) budućnost a to znači da je i trenutak rešenja dovoljno blizak da nema potrebe za spekulacijama na ovu temu.

U svakom slučaju smatram da do sada ni jedna religiozna verzija kako Boga tako i raznih Panteona nije dala ama baš nikakav realan odgovor na ovo inače veoma važno pitanje.O tzv. đavolu i paklu kao i domenu greha nije vredno ni trošiti reči jer je izraz infantilizma i podržavanja istog od strane crkve kao institucionalizovane društvene prakse bez postojanja bilo kakve argumentacije koja je u kategoriji razumnog razmišljanja u 21 veku. Rogati, repati sa kopitama na nogama đavo je toliko infantilna slika da je ravna udaru na zdravu pamet bilo koga ko o tome razmišlja. Nivo zastrašivanja koji datira iz srednjeg veka deluje kao loša reklama za genetsko istraživačku firmu trećeg reda dok slika pakla iz istog vremena u kome se čvare i krčkaju razni likovi je bezuspešni pokušaj da se ovo nametne u 21 veku.

Princip dobra i zla koji ovde bez potrebe i neopravdano poistovećujete sa jang jing principom, je sadržano u Manihejskom prilazu i isključuje božiju omnipotenciju.Čak i citirani Grigorije Bogoslov je pokazao razumevanje principa zla i dobra oblačeći ljude u kožu i razdvajajući dušu i telo,tamu i svetlo itd.

Ako pođemo od istoriskih činjenica da je pismena Srbija ( ako se isključi period komunističke mahinacije sa ideologijom i periodi ratovanja 10 ratova za sto godina) imala od prve pojave Svetog Pisma na razumljivom svom jeziku oko pedesetak godina da se upozna sa tekovinama vere (hrišćanstvo) onda je neopravdano očekivati od običnog građanina da ima bilo kakvog pojma o religiji kao delu kulture i svetske baštine.
Ovakvo stanje je za nijansu bolje od stanja u Islamu gde se stihovi Korana uče napamet na Arpskom jeziku
uz potpuno neznanje istog.
Dakle, kako može stvorenje biti ravno stvoritelju?


U vašem pretprošlom postu sam već rekao šta mislim o tvrdnji stvoriteljstva i problemu primene Adonai
Elohim primeni Ehyeh-Asher-Ehyeh pa ću radi boljeg razumevanja navesti i sledeća imena Božija (hebrew) izvorno

Adonai Elohim The LORD God
Adonai Elohei Tseva'ot The LORD God Almaghty
ABBA (Aramaic) Otac
Abba Avinu (Aramaic) Abba our Father (Rim. 8:15
El Shadadai All Sufficient God ( Gen, 17:1)

Lista je samo delimična izvor : hebrew 4 christians.com
Za takvu vrstu dogovora preduslov bi bila ravnopravnost,


Kad nadređenost Boga nije uspela da "opameti" svetlonosca (Lucifer = Đavo) je (vaša tvrdnja) (manipulacija) zašto bi to ravnopravnost uspela? Sama nadređenost Omnipotencije uslovljava neopozivost naredbe dok bi preduslov ravnopravnosti izazvao katastrofalne posledice po istu.Dalje rebeliranje Lucifera dovodi u pitanje samu Omnipotenciju Boga.
Dakle, kako može stvorenje biti ravno stvoritelju?

I Bog reče hajde da stvorimo čoveka po svom obličju (Slob. interpret) (Gen) U originalnom tekstu se spominje reč Elohim koja je plural od El i predpostavlja postojanje ostalih Bogova koji učestvuju u procesu stvaranja.
dragan7557
24 februar 2008
dragan7557 dragan7557 19:34 24.02.2008

Re: Bog vs Buda Erata

Erata
u tekstu je grškom navedeno El Shadadai treba da stoji El Shaddai
dragan 7557
Dolybell Dolybell 20:31 24.02.2008

Re: Adamov greh

Тотално ми је нејасан овај аутоматизам. Како дати услови угрожавају твој избор коришћења тих услова?


1. Признајем, моја грешка, уопште то није требало да кажем.
Ту сте у праву. То што сам рекла, је глупост, мислила сам на нешто
сасвим друго. Сад кад сам прочитала шта сам написала и ја
сам се изненадила како ми се омакла таква реченица.

2, И ту сте у праву, човек и није дорастао богу, не само зато што
то слободно може да призна. Стварно није.
Заправо, није познато да ли јесте или није.

3. Да, религиозни људи људи га доживљављју као
владавину свевишњег над свим што постоји.
Све што се дешава је божја воља, и на то
се не може утицати.



Религиозни нису свесни да је бог у њима самима, већ га
издвајају од себе, не желећи да прихвате
одговорност за своје поступке, очекујући да ће им
(нпр.) бог опростити грехе које су починили. При том
те грехове свесно чине - преко посредника се
"покају" (исповеде посреднику) - бог им опрости (!)
и опет испочетка.

Највећа злочинства су и почињена од оног
момента када је бог постао добар и милостив.
Бог који прашта грехове.
Ruben Ruben 12:31 24.02.2008

Grehopad

Sloboda, kakvu mi poznajemo posle grehopada, posle pobede greha i strasti, posle duhovne obolelosti koja je zarazila čitav ljudski rod usled Adamovoga grehopada

Iznenađujuće konzervativan tekst.Sa tim ,,dilemama,, u tumačenju ovog u osnovi kanonskog pogleda, moderna misao je završila odavno.Treba li da nabrajam imena ?
Sam izraz - Adamov grehopad- danas je neumesan.
Isto tako bi bilo legitimno govoriti umesto toga o Adamu-Prometeju, i govorilo se.
Dakle, nije stvar u tumačenju, već (kad se radi o ovom tekstu) u mišljenju, koje je jednostavno,pa eto da ne bih povredio, temeljno naivno i dogmatski autoritarno.Prilično loša, dakle, kombinacija.
metanoia metanoia 13:50 24.02.2008

Re: Grehopad

Eto, recimo ja egzistencijalizam, nihilizam koji denunciraju hrišćansku religiju, kao zastareo koncept smatram naivnim i neutemeljenim, sve je stvar pogleda na stvarnost i perspektive iz koje se stvarnost posmatra.
Dolybell Dolybell 14:16 24.02.2008

Re: Grehopad

sve je stvar pogleda na stvarnost i perspektive iz koje se stvarnost posmatra.


Ја познајем много људи који уопште не живе у стварности,
каква ли је тек њихова перспектива?
Ruben Ruben 14:58 24.02.2008

Re: Grehopad

metanoia
Eto, recimo ja egzistencijalizam, nihilizam koji denunciraju hrišćansku religiju, kao zastareo koncept smatram naivnim i neutemeljenim, sve je stvar pogleda na stvarnost i perspektive iz koje se stvarnost posmatra.


Ta vrsta relativizovanja, tačnije ušančenog stavovanja ( ,,denunciraju hrišćansku religiju,,!?) nije jednostavno održiva.
Ima tu u komšiluku post o Dekartovom shvatanju slobode i ,,čistoj ideji,, glede ,, sve je stvar pogleda na stvarnost,,.
Ako govorimo o -slobodi (i grehu)- to nikako ne znači da taj slobodan pogled samim tim može da objektivizuje stvarnost.To ,,pravo,, je pravo dogme, hrišćanske ili bilo koje, nebitno.
Nihilizam, koji ne izlazi iz te matrice ,,prava na slobodan pogled,, u objektiviziranju stvarnosti (istine), bar smanjuje taj prostor relativizacije koja paradoksalno jeste izvor dogme kao imperativnog mišljenja (credo) ,koje se pojavljuje,obznanjuje kao - istina-.
Ideja o grehu (grehopad) je istorijska kategorija, to znači društvena, socijalna.
Značaj te funkcije greha, u tom istorijskom smislu je nesumnjiv, te je stoga pokušano da se autoritet njegovog postojanja uzdigne do ontološkog.
Ali to je samo ,,objektivizacija,, to nije -istina-.
bindu bindu 15:31 24.02.2008

concept boga u budizmu

uglavnom ne postoji i ne uzima se za ozbiljno.u doktrini o reinkarnaciji postoji sfera bogova i polu bogova
ali je ljudska inkarnacija najbitnija i uvek najpozeljnija.o tome malo vise na kraju u linku drvo zivota.i uopsteno o ovim temamama ima jako puno na intrnetu .skoro sve znacajnije skole budizma na svetu imaju svoja ucenja na intrnetu.
budizam i kriscanstvo bi mogli da se uporedjuju ali na veoma visokom nivou ucenja i u okviru jedne comparativne teologije koja se proucava samo na zapadu. van suzukija i froma budizam je ogromana oblast da se postigne cak iza one koji su veoma privrzeni tom ucenju u toku jednog zivota.meni je jako zao sto kod nas nije prevedeno mnogo vise iz oblasti mahayana budizma sto ce nadam ce da se promeni u skoroj buducnosti.
ovde sam stavila osnovna ucenja i verovanja u budizmu.zao mi je takodje sto ne mogu da to sad prevodim.ali eto za one koji citaju engleski mozda pomogne.

1. There is no almighty God in Buddhism. There is no one to hand out rewards or punishments on a supposedly Judgement Day.

2. Buddhism is strictly not a religion in the context of being a faith and worship owing allegiance to a supernatural being.

3. No saviour concept in Buddhism. A Buddha is not a saviour who saves others by his personal salvation. Although a Buddhist seeks refuge in the Buddha as his incomparable guide who indicates the path of purity, he makes no servile surrender. A Buddhist does not think that he can gain purity merely by seeking refuge in the Buddha or by mere faith in Him. It is not within the power of a Buddha to wash away the impurities of others

4. A Buddha is not an incarnation of a god/God (as claimed by some Hindu followers). The relationship between a Buddha and his disciples and followers is that of a teacher and student.

5. The liberation of self is the responsibility of one's own self. Buddhism does not call for an unquestionable blind faith by all Buddhist followers. It places heavy emphasis on self-reliance, self discipline and individual striving.

6. Taking refuge in The Triple Gems i.e. the Buddha, the Dharma and the Sangha; does not mean self-surrender or total reliance on an external force or third party for help or salvation.

7. Dharma (the teachings in Buddhism) exists regardless whether there is a Buddha. Sakyamuni Buddha (as the historical Buddha) discovered and shared the teachings/ universal truths with all sentient beings. He is neither the creator of such teachings nor the prophet of an almighty God to transmit such teachings to others.

8. Especially emphasized in Mahayana Buddhism, all sentient beings have Buddha Nature/ Essence. One can become a Buddha (a supreme enlightened being) in due course if one practises diligently and attains purity of mind (ie absolutely no delusions or afflictions).

9. In Buddhism, the ultimate objective of followers/practitioners is enlightenment and/or liberation from Samsara; rather than to go to a Heaven (or a deva realm in the context of Buddhist cosmology).

10. Karma and Karma Force are cornerstones in Buddhist doctrines. They are expounded very thoroughly in Buddhism. Karma refers to an important metaphysical concept concerned with action and its consequences. This law of karma explains the problem of sufferings, the mystery of the so-called fate and predestination of some religions, and above all the apparent inequality of mankind.

11. Rebirth is another key doctrine in Buddhism and it goes hand in hand with karma. There is a subtle difference between rebirth and reincarnation as expounded in Hinduism. Buddhism rejects the theory of a transmigrating permanent soul, whether created by a god or emanating from a divine essence.

12. Maitri or Metta in Pali (Loving Kindness) and Karuna (Compassion) to all living beings including animals. Buddhism strictly forbids animal sacrifice for whatever reason. Vegetarianism is recommended but not compulsory.

13. The importance of Non-attachment. Buddhism goes beyond doing good and being good. One must not be attached to good deeds or the idea of doing good; otherwise it is just another form of craving.

14. In Buddhism, there is consideration for all sentient beings (versus human beings, as in other religions). Buddhists acknowledge/accept the existence of animals and beings in other realms in Samsara.

15. No holy war concept in Buddhism. Killing is breaking a key moral precept in Buddhism. One is strictly forbidden to kill another person in the name of religion, a religious leader or whatsoever religious pretext or worldly excuse.

16. Suffering is another cornerstone in Buddhism. It is the first of the Four Noble Truths. Sufferings are very well analysed and explained in Buddhism.

17. The idea of sin or original sin has no place in Buddhism. Also, sin should not be equated to suffering.

18. Buddhist teachings expound no beginning and no end to one's existence or life. There is virtually no recognition of a first cause — e.g. how does human existence first come about?

19. The Dharma provides a very detailed explanation of the doctrine of anatman {anatta in Pali} or soullessness , i.e. there is no soul entity (whether in one life of many lives).

20. The Buddha is omniscient but he is not omnipotent. He is capable of innumerable feats but there are three things he cannot do. Also, a Buddha does not claim to be a creator of lives or the Universe.

21. Prajna [Panna in Pali] or Transcendent Wisdom occupies a paramount position in Buddhist teachings. Sakyamuni Buddha expounded Prajna concepts for some 20 years of his ministry. One is taught to balance compassion with prajna i.e.emotion (faith) with rationale (right understanding / truth / logic).

22. The tradition and practice of meditation in Buddhism are relatively important and strong. While all religions teach some forms or variations of stabilising/single-pointedness meditation, only Buddhism emphazises Vipassana (Insight) meditation as a powerful tool to assist one in seeking liberation/enlightenment.

23. The doctrine of Sunyata or Emptiness is unique to Buddhism and its many aspects are well expounded in advanced Buddhist teachings. Briefly, this doctrine asserts the transcendental nature of Ultimate Reality. It declares the phenomenal world to be void of all limitations of particularization and that all concepts of dualism are abolished.

24. Conditioned Arising [Paticcasamuppada in Pali] or Dependent Origination is another key doctrine in Buddhism. This doctrine explains that all psychological and physical phenomena constituting individual existence are interdependent and mutually condition each other; this at the same time describes what entangles sentient beings in samsara.

25. The concept of Hell(s) in Buddhism is very different from that of other religions. It is not a place for eternal damnation as viewed by 'almighty creator' religions. In Buddhism, it is just one of the six realms in Samsara [i.e. the worst of three undesirable realms]. Also, there are virtually unlimited number of hells in the Buddhist cosmology as there are infinite number of Buddha worlds.

26. The Buddhist cosmology (or universe) is distinctly different from that of other religions which usually recognise only this solar system (Earth) as the centre of the Universe and the only planet with living beings. The Buddhist viewpoint of a Buddha world (also known as Three Thousand-Fold World System) is that of one billion solar systems. Besides, the Mahayana Buddhist doctrines expound that there are other contemporary Buddha worlds like Amitabha's Pure Land and Bhaisajyaguru's world system.

27. Samsara is a fundamental concept in Buddhism and it is simply the 'perpetual cycles of existence' or endless rounds of rebirth among the six realms of existence. This cyclical rebirth pattern will only end when a sentient being attains Nirvana, i.e. virtual exhaustion of karma, habitual traces, defilements and delusions. All other religions preach one heaven, one earth and one hell, but this perspective is very limited compared with Buddhist samsara where heaven is just one of the six realms of existence and it has 28 levels/plane

drvo zivota


Dilan Dog Dilan Dog 16:00 24.02.2008

Re: concept boga u budizmu

bindu
uglavnom ne postoji i ne uzima se za ozbiljno.u doktrini o reinkarnaciji postoji sfera bogova i polu bogova

možda je stvar u tome što ima više vrsta budizma. Da li Šri Činmoj pripada budizmu ili ne?

"Ostvarenje Boga znači samootkriće u najvišem smislu te reči. Čovek svesno spozaje svoje jedinstvo sa Bogom. Sve dok tragalac ostaje neostvaren, on će osećati da je Bog neko drugi, ko ima beskrajnu moć, dok je on tragalac, najnemoćnije stvorenje na zemlji. Ali, onog trenutka kad spozna Boga, on dolazi do saznanja da su on i Bog apsolutno jedno i u unutrašnjem i u spoljašnjem životu. Ostvarenje Boga znači nečije poistovećenje sa svojim sopstvenim apsolutno najvišim Ja."

Šri Činmoj- Krila radosti
Kazezoze Kazezoze 16:18 24.02.2008

sri chinmoy...

je koliko je meni poznato indijski kompozitor koji je radio u USA i on je pored muzike shirio hinduizam, a ne budizam. Nisam bash mnogo chitao o njemu i njegovom radu, ali pogledat cu shta se mozhe naci na netu.
evo nashao sam i njegov Peace Concert
bindu bindu 17:48 24.02.2008

Re: concept boga u budizmu

Dilan Dog
bindu
uglavnom ne postoji i ne uzima se za ozbiljno.u doktrini o reinkarnaciji postoji sfera bogova i polu bogova

možda je stvar u tome što ima više vrsta budizma. Da li Šri Činmoj pripada budizmu ili ne?

"Ostvarenje Boga znači samootkriće u najvišem smislu te reči. Čovek svesno spozaje svoje jedinstvo sa Bogom. Sve dok tragalac ostaje neostvaren, on će osećati da je Bog neko drugi, ko ima beskrajnu moć, dok je on tragalac, najnemoćnije stvorenje na zemlji. Ali, onog trenutka kad spozna Boga, on dolazi do saznanja da su on i Bog apsolutno jedno i u unutrašnjem i u spoljašnjem životu. Ostvarenje Boga znači nečije poistovećenje sa svojim sopstvenim apsolutno najvišim Ja."

Šri Činmoj- Krila radosti


sri chimnoy nije budista.slucajno znam malo o njemu (njima) zato sto zivim u new yorku a oni su queensu.
on je sa juga indije i verovatno je izasao iz neke hindu skole iz tih krajeva.njegove public meditacije su iskljucivo muzicke koje mozes ovde pogledati
ima puno svojih "ucenika" skoro u celom svetu.mislim da njegovi stariji studenti studiraju klasicnu hindu filozofiju ireligiju. u zadnjih desetak godina o njemu postoje mnoge kontraverzne price i to cak moze da se procita na int. koje su tipicne za sektaska udruzenja.njegov najpznatiji student koji to vise nije, je bio john meclaughlin koji je cak bio u "jugoslaviji" koji je za vreme svog "druzenja sa sri chimnoyom"osnovao svoj cuveni mahavishnu orchestra uglavno prica se da je izbio grozan skandal, cega drugog do zenske veoma drage maclauhlinu, tako da je ovaj izgleda nestao bez traga verovatno razocaran celo pricom.
u budizmu postoje dve takozvane skole na severu mahayana i jugu hinayana.onda medju tim pravcima ima priznatih i veoma cenjenih skola.medjutim ima i od onih manje priznatih pa do sekti sa kojima covek mora biti JAKO oprezan.ono sto jos mogu da dodam u vezi sa svim ovim da je veoma vazno da covek pronadje pravog ucitelja.budizam je religija ucenja izmedju ucitelja bude i studenta. tu negde u sredini su prevodioci budinih ucenja koji su takodje i ucitelji. tu treba kao sto vec rekoh biti jako oprezan vec kao i u samom zivotu.


Dilan Dog Dilan Dog 17:53 24.02.2008

Re: sri chinmoy...

Šri Činmoj je po rođenju hinduista. Međutim, čitajući sad malo na netu video sam da je zastupao ideju (pošto je umro 11. oktobra 2007.) o univerzalnoj religiji i jednom Bogu. Tako da podjednako vrednim smatra Mojsija, Krišnu, Budu, Hrista... Pošto se bavio meditacijom, pomislio sam da je budista, ali već iz ove rečenice da smatra sve religije podjednako vrednim, može se videti da se ne može svstati ni u jednu religiju. On je jednostavno Šri Činmoj.

Na zvaničnom sajtu Šri Činmoj centra za Jugoslaviju ne piše ništa o određenju religije, ali evo tog linka.
http://www.srichinmoy.org/yugoslavia/]http://www.srichinmoy.org/yugoslavia/

Šri Činmoj, bio je kompozitor, pisac, slikar i zagovornik svetske harmonije, komponovao je trinaesthiljada pesama na svom maternjem jeziku - bengaliju - i tako postao najplodniji kompozitor u svetskoj istoriji. (2006. god.) Šri Činmoj komponovao je trinaesthiljaditu pesmu tokom dvonedeljne posete Japanu, kad ju je i izveo na koncertu održanom ispred divovske statue Bude u Kamakuri (visoka 10 metara). Kao i njegov slavni zemljak Tagore (koji je komponovao "samo" oko 8.000 pesama), Šri Činmoj piše i reči za svoje kompozicije.
Nakon što je završio ovaj muzički ultramaraton dug četiri decenije, Šri Činmoj je bio izuzetno srećan i duboko dirnut. "Mojih 13.000 pesama-cvetova srca na bengaliju, mom maternjem jeziku, nudim svim duševnim pevačima sveta, rođenim i još nerođenim. Moje zahvalno srce molitveno nudim Oku vizije, Srcu samilosti i Stopalima zaštite mog Apsolutnog gospoda voljenog svevišnjeg".
vishnja vishnja 19:17 24.02.2008

Re: sri chinmoy...

hvala ti druze za ovu edukaciju.
bas je bilo zadovoljstvo citati.
bindu bindu 19:23 24.02.2008

Re: sri chinmoy...

Šri Činmoj je po rođenju hinduista. Međutim, čitajući sad malo na netu video sam da je zastupao ideju (pošto je umro 11. oktobra 2007.) o univerzalnoj religiji i jednom Bogu. Tako da podjednako vrednim smatra Mojsija, Krišnu, Budu, Hrista... Pošto se bavio meditacijom, pomislio sam da je budista, ali već iz ove rečenice da smatra sve religije podjednako vrednim, može se videti da se ne može svstati ni u jednu religiju. On je jednostavno Šri Činmoj.

sri chimnoy je definitivno bio veoma inspiratvan i bio je ok.medjutim imali su veliku organizaciju, joj /sa veoma agrsivnim ljudima. jos studiraju i bhagavad gitu pa onda se vise ne zna ko je krishna ko arjuna a ko su ostali.salim se. tako velike organizacije mogu da izgube svoj prvobitan razlog nazalost.
nisam znala da je umro.zao mi je ali sam i iznenadjena.misilia sam da ce doziveti stotu.
budhizam se striktno uci po zapisima koje su ostale sa budhinih predavanja.razne budhisticke skole se bave proucavanjima o autenticnosti tih spisa s obzirom da je buda rekao otprilike sve sto ja ovde vas ucim ne morate samo slepo da prihvatite nego i da prakticno dokazete.
Dilan Dog Dilan Dog 19:58 24.02.2008

Re: sri chinmoy...

Šri Činmoj je umro je u 76. godini života.

A umro je i utemeljitelj tehnike transcendentalne meditacije, Mahariši Maheš Jogi, koji je bio prvi na Zapadu proslavljeni indijski guru. Ima za sobom oko 5 milona učenika. Među poznatima iz sveta filma njegovu tehniku praktikovali su Klint Istvud i Dejvid Linč. Umro je u svojoj kući u holandskom gradu Vlodropu 5. februara 2008. godine, a 11. januara, Mahariši je javno najavio da će se „povući u tišinu“, tvrdeći kako je obavio svoj zadatak i da želi posvetiti preostale dane života proučavanju drevnih hinduističkih veda. Njegova oproštajna poruka glasi: “Živi dugo svete u miru, sreći i prosperitetu, oslobođen patnje.“ O transcedentalnoj meditaciji možete naći ovde http://www.tm.org.yu/]
Dilan Dog Dilan Dog 20:00 24.02.2008

Re: sri chinmoy...

Mahariši je rođen ili 1911. god. ili 1917., što znači da je imao 91 ili 97 godina života.
bindu bindu 20:09 24.02.2008

Re: sri chinmoy...

Dilan Dog
Šri Činmoj je umro je u 76. godini života.

A umro je i utemeljitelj tehnike transcendentalne meditacije, Mahariši Maheš Jogi, koji je bio prvi na Zapadu proslavljeni indijski guru. Ima za sobom oko 5 milona učenika. Među poznatima iz sveta filma njegovu tehniku praktikovali su Klint Istvud i Dejvid Linč. Umro je u svojoj kući u holandskom gradu Vlodropu 5. februara 2008. godine, a 11. januara, Mahariši je javno najavio da će se „povući u tišinu“, tvrdeći kako je obavio svoj zadatak i da želi posvetiti preostale dane života proučavanju drevnih hinduističkih veda. Njegova oproštajna poruka glasi: “Živi dugo svete u miru, sreći i prosperitetu, oslobođen patnje.“ O transcedentalnoj meditaciji možete naći ovde http://www.tm.org.yu/]


znas, maharisi je bio u beogradu negde mozda u jesen 83 pred moj odlazak u new york. u domu sindikata su bile tm inicijacije i bilo je dosta ljudi. bila sam tamo
pzdrav
sve najbolje

Dilan Dog Dilan Dog 20:12 24.02.2008

Re: sri chinmoy...

bindu

znas, maharisi je bio u beogradu negde mozda u jesen 83 pred moj
odlazak u new york. u domu sindikata su bile tm inicijacije i bilo je
dosta ljudi. bila sam tamo
pzdrav
sve najbolje

je l ima tebe na slici? :))
bindu bindu 20:41 24.02.2008

Re: sri chinmoy...

Dilan Dog
bindu

znas, maharisi je bio u beogradu negde mozda u jesen 83 pred moj
odlazak u new york. u domu sindikata su bile tm inicijacije i bilo je
dosta ljudi. bila sam tamo
pzdrav
sve najbolje

je l ima tebe na slici? :))


salis se, zar ne.al ajde mozda ne, pa mi zao sto cu da te razocarm.ova slika je napravljena 1968 kad su beatlesi otisli prvi put kod maharishija.oni su ga pronasli. i doveli na zapad. ova dvojica tu ispod maharishija su paul meccartrney i george harison.john lenona vec vise nema ovde.njegova veza sa maharishijem je bila najkraca.a i ringo star je bio tu negde.
ovaj text pripada toj sici gore


Photo: Hulton Archive/Getty Images

1. The Beatles, "Rishikesh No. 9"
In 1968, the Beatles flew to India, and studied transcendental meditation under Maharishi Mahesh Yogi. This scratch recording — of traditionals like "Jingle Bells" and "She'll be Coming 'Round the Mountain" — is a horrifying taste of what they sounded like while not under the influence of mind-expanding psychedelic drugs. [Captain's Dead]

2. John Lennon, "Happy Rishikesh Song"
Lennon parodies George Harrison's "Blow Away," mocking hippies, meditation, and the maharishi in one cruel swipe. It's pretty catchy. [Across the Universe]

3. The Beatles, "Child of Nature"
Before Lennon scrapped it (and later reshaped it into "Jealous Guy", this gorgeous acoustic ballad — about being stoned in India, as far as we can tell — was in the running for inclusion on "The White Album." Surely it would've been a better choice than either of Ringo's songs. [Captain's Dead]

4. The Beatles, "Spiritual Regeneration"
As a birthday present to Mike Love, also a student of the maharishi, the Beatles recorded a song about meditation in the style of the Beach Boys. Man, the sixties were hilarious. [Captain's Dead]

5. John Lennon, "India, India"
Lennon wrote this track in the seventies for a later-canceled stage musical on his and Yoko's lives. It was resurrected in 2005 for Broadway's Lennon, which was, regrettably, a huge flaming stinker. Song's not bad, though. [YouTube]

Related: Meditation on the Man Who Saved the Beatles [NYT]
More: Right-Click »maharishi, music, the beatles
Kazezoze Kazezoze 21:00 24.02.2008

Re: sri chinmoy...

maharishi... bash sam neki dan prochitao da je umro. napisao preko 20 knjiga, njegov program transcedentalne meditacije pratili sve sami velikani show biznisa, pochev od beatlesa, jagrera, donovana, beach boysa, mie farrow. verovatno najveci uchitelj trancedentalne meditacije, uvek nasmejan. ovde u holandiji se mnogo govorilo o njemu.
Dilan Dog Dilan Dog 21:17 24.02.2008

Re: sri chinmoy...

bindu

salis se, zar ne.al ajde mozda ne, pa mi zao sto cu da te razocarm.ova
slika je napravljena 1968 kad su beatlesi otisli prvi put kod
maharishija.oni su ga pronasli. i doveli na zapad. ova dvojica tu ispod
maharishija su paul meccartrney i george harison.john lenona vec vise
nema ovde.njegova veza sa maharishijem je bila najkraca.a i ringo star
je bio tu negde.

Ma ne šalim se, samo sam na slici primetio Maharišija, pa sam pomislio da je slika, sa tog događaja koji si spomenula, iz Beograda 1983. god.
vishnja vishnja 03:40 25.02.2008

Re: Maharishi

verovatno najveci uchitelj trancedentalne meditacije

Kaz, sad cu da te ispravim - on je zapravo prvi ucitelj transcedentalne meditacije. On je tehniku dao u tom obliku. Prethodno su znanja prenosena tradicionalno, direktno sa ucitelja na ucenika, i tu nije moglo biti nekog sirenja. Prilagodio je pricu i odlucio da je da svetu. Postoji niz ucitelja - kao porodicno stablo - koji krece iz pra-vremena, i zavrsava se njime. Tvrde da je ucenje autenticno poteklo iz Veda, sa prekidima i obnavljanjima (hm, tumaciti vede - klizav teren, ali cudo su ti Indijci :)).

Tehnika je odlicna. Radi :))).
Dilan Dog Dilan Dog 08:45 25.02.2008

Re: Maharishi

vishnja
verovatno najveci uchitelj trancedentalne meditacije

Kaz, sad cu da te ispravim - on je zapravo prvi ucitelj transcedentalne meditacije. On je tehniku dao u tom obliku. Prethodno su znanja prenosena tradicionalno, direktno sa ucitelja na ucenika, i tu nije moglo biti nekog sirenja. Prilagodio je pricu i odlucio da je da svetu. Postoji niz ucitelja - kao porodicno stablo - koji krece iz pra-vremena, i zavrsava se njime. Tvrde da je ucenje autenticno poteklo iz Veda, sa prekidima i obnavljanjima (hm, tumaciti vede - klizav teren, ali cudo su ti Indijci :)).

Tehnika je odlicna. Radi :))).

Slažem se visnja, prvi učitelj, odnosno utemeljitelj te tehnike.
vishnja vishnja 09:14 25.02.2008

Re: Maharishi

dobro jutro, DD. sunce danas :)))
Dilan Dog Dilan Dog 09:23 25.02.2008

Re: Maharishi

vishnja
dobro jutro, DD. sunce danas :)))

jeste, ali ja sam delimično nerazbuđen :))
d j o l e d j o l e 20:12 24.02.2008

Ontoloska sloboda

Interesantno sto ste pomenuli religijske pojmove pokusavajuci da definisete slobodu, najvise zbog toga sto ti pojmovi nisu nekad bas najjasniji, cesto su dati sami po sebi. Bilo bi interesantno ako bi neko pokusao da ih protumaci bilo u kontekstu vaseg posta, bilo u nekom drugom kontekstu.

Naprimer Adamov greh ili praroditeljski greh. Video sam da ste u jednom od prethodnih komentara polemisali na tu temu, ali kako se onda u tumacenje praroditeljskog greha kao zloupotrebe mogucnosti izbora (sto je gore receno) uklapaju oni ostali delovi price o Adamu i Evi. Zasto je zabranjeni plod voce razumevanja razlike izmedju dobra i zla, posto Adam i Eva (i njihovi potomci) izgleda da sa plodom koji su pojeli nisu stekli sposobnost da apsolutno razlikuju dobro i zlo. Mozda su postali svesni pojma dobra i zla, pojma postojanja dobra i zla, ali nisu stekli znanje koje bi im omogucilo da ih tacno razluce jedno od drugog. Zbog cega je prva reakcija Adama i Eve bila da se postide nakon sto su postali svesni dobra i zla. Da li praroditeljski greh ima veze sa sposobnoscu stvaranja novog zivota, da li mozda ima veze sa time, odnosno da ta moc (ako uopste moze tako da se gleda) ponese coveka da se oseti kao polubog.

Onda, nije samo drvo dobra i zla bilo ljudima zabranjeno, ostalo je jos neko drvece koje im je bilo zabranjeno, ali kojima nisu uspeli da pridju posto su bili izbaceni iz raja. Naprimer, ostalo je drvo vecnog zivota, koje je takodje bilo zabranjeno coveku od strane boga, i koje sada cak cuva neki andjeo nakon incidenta sa jabukom (po prici o Adamovom padu). Da li je bilo jos neko zabranjeno drvo u raju?

Onda, mozda pojam slobode odnosno gubitka slobode jos dublje objasnjava jedan pad koji je prethodio Adamovom padu. To je pad prvog medju jednakima, pad andjela koji je bio najblizi bogu. Kako se ontoloski tumaci taj pad, koji se, mozda vise i od Adamovog pada ogleda u ljudskoj prirodi (koju ustvari negira). Zbog cega se desio taj prvi pad, da li zbog toga sto se tom andjelu ucinilo da bog vise voli coveka od andjela, pa se iz prezira prema coveku odmetnuo od boga (ili se nesto drugo desilo).

Po toj prici, andjeo je pao zbog toga sto je negirao bozansku prirodu coveka, i to pokusava da dokaze tako sto coveka na bezbroj nacina svodi na zivotinju, odnosno pokusava da dokaze bogu da je coveka potrebno lisiti prava izbora, dokazujuci da covek nije dostojan slobode koja mu je data, odnosno dokazujuci da svi ljudski izbori vode ka zlu i da coveku treba ukinuti slobodu zato sto je u krajnjoj instanci uvek zloupotrebi (sto je izmedju ostalog i jedno od tumacenja Adamovog greha i zmije koja ga je na to navela). Da li je uopste centar price o padu andjela, covek, ili je ta prica daleko od coveka (koji sa njom ima veze utoliko sto sam pada na nacine koji su refleksija, manja ili veca, tog prvobitnog andjeoskog pada).

Postoje i suprotna prica, prica da je covek dostojan slobode izbora, odnosno, da postoje izbori coveka koji ne dovodi obavezno do neceg loseg - izbori koji za posledicu imaju nesto dobro. Naprimer, sloboda izbora da nekome oprostite.

p.s.

Da li slobodu definise samo ono sto slobodu ogranicava (verujem da ne), odnosno da li neko moze da bar na delic razume slobodu jedino kada je nema. Odnosno ako je neko uvek ziveo iskljucivo u slobodi, da li on uopste moze da razume pojam slobode. Mozda je to deo price o Adamu, odnosno o zivotu u rajskoj basti u kojoj je bio zasticen od svega - sloboda, o kojoj nije imao pojma da postoji po sto mu je bila podrazumevana i data sama po sebi. I saznanje o dobru i zlu (odnosno saznanje o slobodi i neslobodi) onda kada je proteran iz raja, odnosno onda kada je izgubio zastitu, izgubio podrazumevanu slobodu - i od kada je i za najmanji deo slobode morao sam da se bori kako zna i ume.
Boro Boro 02:36 25.02.2008

Nauka najuspesniji hriscanski produkt?

Zapadna misao i civilizacija je vec duze vreme preovladavajuca na globalnom planu (koji je, u nekom smislu, i izmislila i stvorila - globalni "plan", mislim). Rekao bih da se ta civilizacija bazira na dva osnovna stuba - grckoj i hriscanskoj misli. Pri tom, pod "hriscanskim" ovde pre svega mislim na opsti uticaj hriscanskog poimanja sveta, pre nego na sasvim suzeno politicko polje raznih hriscanckih crkava, naravno.

U tom smislu, gornji post smatram iznimno znacajnim jer se bavi jednom od, po meni, tri osnovne postavke hriscanstva, i "Zapadne civilizacije": slobodom (uz smisao - hriscanstvo sustinski postulira postojanje smisla egzistencije, i ljubav - "Bog je ljubav", rekli bi hriscani; ne da se ovi atributi mogu pripisati hriscanstvu i "Zapadnoj civilizaciji" jedino, naravno!).

A ako je vec tako, da je sloboda u korenu "nase", a zapravo i "globalne" civilizacije, zanimljivo bi bilo videti koji su to najocigledniji "plodovi" te i takve misli, na opstem planu. Moje je duboko uverenje da je nauka upravo jedan od tih "plodova" (pa cak i najveci). Pod naukom podrazumevam "zapadnoevropsku nauku", koja jos od kasnog srednjeg veka/renesanse i fakticki predstavlja globalno jedini vid nauke u svetu (ne i jedini moguci!). Duboko verujem da je rodjenje nauke (na "Zapadu", kakvom je vec vise-manje pola milenijuma znamo, direktna posledica opste prihvacenog hriscanskog pogleda na svet, i slobodu.

Naime, nauka je, kako ja to vidim, ultimativni izraz VERE u mogucnost da se materijalni svet oko nas RAZUME. Da nismo tek marionete u rukama mocnih "bogova", vec da imamo SLOBODU da pojmimo svet koji nas okruzuje i da nadjemo svoje mesto u njemu, bez straha od "visih sila". Ne bih da nadugo tupim i pretvaram komentar u filozofski rad, ali bih dodao samo jos ovo: imati "veru" (verovati u neki iskaz, stav, ...) da mozemo proniknuti u duboko ustrojstvo materijalnog sveta oko sebe uopste nije ocevidna cinjenica i, rekao bih, predstavlja krajnje netrivijalan, i zapravo duboko herojski (slobodan?) pogled na sopstvenu egzistenciju.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana