Gost autor| Nauka| Obrazovanje| Život

Pismo profesoru

bocvena RSS / 14.02.2014. u 09:32

     Moj gost autor je bivša članica bibliotekarske sekcije (hihihi), nekad učenica, sada drugarica - pojačivač! Ako i naši najbolji đaci, na najvišim školama, ovako misle o nama, moramo ozbiljno da se zabrinemo. Ne odbijajte im na mladost, neznanje i neiskustvo, shvatite da se loše osećaju pored nas i menjajte se.

Menjajmo se dok još ima vremena. Ne na izborima, već duboko unutar bića.

     Dragi profesore,

    Pišem Vam jer Vam ništa ne mogu reći. Ne mogu Vam reći jer vi niste obično biće. Ne, vi ste nedodirljiva sila koja utiče na tok mog života koji nastojim da učinim što lakšim. Zato Vam se obraćam kao kosmosu, u prazninu, čisto zbog sebe.

   Vidite, profesore, ponekada sam vrlo kivna na Vas. A ponekada, u žaru razumevanja i empatije, osećam da mi Vas je žao. Mislim na Vas i zamišljam Vas kako se vraćate kući. Tamo Vas ne čeka niko, u njoj caruje tišina ili pak dreka nezadovoljne žene, u njoj bruji uspomena na loše detinjstvo, u njoj stoje slike sina koji Vas je razočarao, u njoj se oseća zadah nezadovoljstva, nevoljenosti i usamljenosti. Ne mogu mrzeti nekoga kome je teško. Vi ste isfrustrirani zbog ovog ili onog razloga. Tu frustriranost nosite sa sobom i njome zračite. Pa tako zračite i na mene. I zato o Vama razmišljam. I o tome šta bih Vam sve ružno rekla. I kako bih Vas zagrlila da Vas prođe.

    Vama se obraćam, profesore, Vama koji me ne  poznajete. Vama koji me gledate kao da sam Vam dosadna, Vama koji me gledate popreko i ispod oka, Vama i Vašim kolegama koji sinergetski treba da me stvorite – mene, profesionalca, akademika, čoveka, osobu koja će sutra zahvaljujući Vašim naporima i pruženom znanju moći svoje dete da pošalje na svaku ekskurziju i u najbolje škole. Vama se obraćam. Vama koji me ne inspirišete, Vama čija imena zaboravljam i koji činite da se ne osećam dobro u svojoj koži, neadekvatna i neizazvana. Cilj školstva nije da se Vi osećate pametno i da se Vi osećate superiorno i moćno (iako Vi jeste sve to). Poenta je da Vi mene naučite da se tako osećam. I da taj osećaj bude osnovan. Tu poentu ste, dragi profesore, nažalost, potpuno promašili.

    Nemojte da me terate da citiram vaše mudre reči iz udžbenika, terajte me da osmislim sopstvene. Nemojte da mi dajete bodove na prisustva i gluposti, nagradite me za znanje, sposobnost, kreativnost. Pružite mi priliku da Vas impresioniram. I dajte mi podsticaj. Obećavam da Vas neću izneveriti. Nemojte nagrađivati studentske poštapalice, očigledne odgovore i ulizivačke osmehe. Nagradite vrednost i vrednost ćete i dobiti. Ne dopustite da budem depresivna zbog Vas. Ne kada znam da mogu mnogo.

   Znate profesore, nekada mislim da Vam nije lako. Čak i ako uzmemo u obzir najbolju pretpostavku da Vas Vaša porodica voli, vaši studenti Vas ne vole. Oni frkću na Vaše ime, a želudac im cvrči. Ne mogu da zamislim da se neko tako oseća kad pomisli na mene. Samo jedna osoba da se tako oseća, mislim da bi me to bacilo u duboku tugu. A Vi možda i niste loši u duši. Možda ste samo nesrećni. Ali to ipak nije opravdanje. Čak i da je to maska, Vaše ponašanje, Vaše neprijatno ophođenje, snishodljivi pogledi, činjenica je da ta maska donosi veliku neprijatnost velikom broju mladih ljudi. I nesrećna je okolnost da ste Vi, kao takva osoba, na poziciji da Vaša neprijatna spoljašnjost dolazi u kontakt sa tim mladima koji su Vam ipak podređeni i ne mogu da se brane jer žele da završe fakultet što pre. Vrlo nesrećna okolnost. I to je sebično sa Vaše strane, to što se ne borite sa sopstvenim frustracijama na bolji i privatniji način.  

     Eh, moj profesore... Ma ne brinem se ja za sebe. Malo me potrese kada se ponašate kako se ponašate, ali onda se setim svog života. Setim se svoje porodice koja me voli i na koju sam ponosna, setim se svih ljudi koji me vole i koje ja volim, setim se dobrih slatkiša u kojima uživam i putovanja koja su me inspirisala. Biću ja dobro, profesore. Biću zato što već jesam dobro, jer nalazim sreću gde god se okrenem. Za Vas se ja plašim. Za Vas i one koje ćete ozračiti, a koji neće imati moj imunitet, za sve studente koji će odustati od fakulteta zbog Vas, zbog svih šalterskih službenica kojima ćete pokvariti dan. Ja ću moju inspiraciju pronaći već negde, a Vas ću zaboraviti. Čudno je to kako ćete izbledeti jednog dana. O Vama se neće praviti filmovi i pisati knjige. Vama se neće slati čestitke niti zahvalnice. A možda možete i drugačije...

     Na kraju krajeva, uskoro će proleće.

(prepuštam odgovaranje na komentare autorki, ja imam vrućicu:)



Komentari (223)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

predatortz predatortz 10:03 14.02.2014

Šta da ti kažem...

U metu.
pojacivac pojacivac 09:47 15.02.2014

Re: Šta da ti kažem...

Tu smo ciljali! Hvala puno
tasadebeli tasadebeli 10:25 14.02.2014

Логична песма

Menjajmo se dok još ima vremena. Ne na izborima, već duboko unutar bića.


Ово понављам откада знам за себе...


Nemojte da me terate da citiram vaše mudre reči iz udžbenika, terajte me da osmislim sopstvene. Nemojte da mi dajete bodove na prisustva i gluposti, nagradite me za znanje, sposobnost, kreativnost. Pružite mi priliku da Vas impresioniram. I dajte mi podsticaj. Obećavam da Vas neću izneveriti. Nemojte nagrađivati studentske poštapalice, očigledne odgovore i ulizivačke osmehe. Nagradite vrednost i vrednost ćete i dobiti. Ne dopustite da budem depresivna zbog Vas. Ne kada znam da mogu mnogo.


Све време се трудим да управо ово и радим... Додуше, моји су основци, раније и средњошколци, али свеједно је то...

И добијам добар одговор... Код 90% деце.

Брине ме што не допирем уопште до оних 10% апатичних и незаинтересованих...

Тих 10% ме, барем тако ми то тумаче педагози и психолози, чине неуспешним професором, зар не?


pojacivac pojacivac 11:36 14.02.2014

Re: Логична песма

Naravno da te ne čine! Tih 10% su deca koja se nisu našla, koja se bore sa sobom i u svom svetu i oni će biti dobro kada prođe pubertet hehe Njima samo treba vremena, malo porodičnog razumevanja, podsticaja... Ne treba uopšte da stavljaš teret njihove trenutne (ovde bacam akcenat!) nezainteresovanosti na sebe. Ako ti je za utehu, ja sam u osnovnoj bila jedna od tih apatičnih i nezainteresovanih i moja porodica se već pomirila sa tim da ja neću biti dobar đak, kad ono prva na svim takmičenjima, sad već odličan student... Samo je bilo potrebno vreme da sama odlučim da hoću i da mogu, a tako će biti i njima
I velike čestitke na trudu. Nema vas mnogo koji održavate smisao (prosvetnog) posla kojim se bavite, nadam se da te zanos nikada neće pustiti
bocvena bocvena 12:04 14.02.2014

Re: Логична песма

ma to smo te mi u srednjoj nabudžili:)

moram priznati da sam se i ja na faksu osećala potpuno depersonalizovano. umesto da se gajio i podsticao taj partnerski, kolegijalni odnos, studenti su bili ovčice, a profani pastiri s daljinskim upravljačem. sve je bilo pitanje sreće (koja pitanja izvučeš, u kojoj je fazi profan, kakva je njegova ličnost, a ne profesorski potencijal), a ne akumulacija rada i truda.

žao mi je što se malo toga promenilo do danas.
cassiopeia cassiopeia 12:30 14.02.2014

Re: Логична песма

Bocvena
žao mi je što se malo toga promenilo do danas.


Zaista je porazno čitati i biti ovoga svestan.

Sećam se i akcije na mom fakultetu u vezi sa jednim profesorom. Tužno.

muaddib92 muaddib92 14:10 14.02.2014

Re: Логична песма

cassiopeia
Bocvena
žao mi je što se malo toga promenilo do danas.


Zaista je porazno čitati i biti ovoga svestan.

Sećam se i akcije na mom fakultetu u vezi sa jednim profesorom. Tužno.


Ма променило се, али нажалост није се променило ка бољем, него супротно.
Имали смо и ми 1970-тих, Економски факултет, асистента на финансијама који се нуткао студенткињама, неке прихватиле, писао чак и НИН тадашњи, ништа..
..али такви су били мала деца у односу на 1990-те, када су ми деца похађала тзв. елитне средње школе: таква незаинтересованост, таква људска беда, уништили су читавим генерацијама вољу за трудом и радом. Наравно, и неки од нас родитеља нисмо умели нити успели у свом делу тог посла, нама на душу чак већи део - а професорима на част исфабриковане јединице када су нас за поправне испите прослеђивали својим колегама уз препоруку да спремимо по 200 ДМ. И гле чуда - одједном би дете добило најбољу оцену..
Све оно дубље изнад и испод овога што сам изнео, садржано је у изврсном посту ауторке, како год да је назовете: појачивач, појачавач, емплифајер, бустер - верујем да је њој то најмање важно.
Од мене 2 препоруке: прва за текст, а друга против температуре - ако не помогне ништа друго, природни антибиотик шљивовицин, погодан споља и/или изнутра
bocvena bocvena 16:52 14.02.2014

Re: Логична песма

izgleda sam napravila zbrku sa predstavljanjem gosta autora. pojačivač je njen izabrani nik. ja je zovem lepooka:)

hvala na medicinskim preporukama. idem odmah u apoteku.
pojacivac pojacivac 09:49 15.02.2014

Re: Логична песма

Volela bih da se nekad te akcije sa profesorima na fakultetu ne završavaju tužno. Eeee...
hajkula1 hajkula1 10:44 14.02.2014

Preporuka VELIKA


Pogodak u centar mete.
pojacivac pojacivac 09:52 15.02.2014

Re: Preporuka VELIKA

Bulzaaaaaj! Eh, da je makar meta bio profesor. Malo bi mi bilo lakše da sam ga nečim gađala iskreno Hvala puno na podršci
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 12:01 14.02.2014

... jer vi ste profesori!

A da nije taj imaginarni profesor kome je upućeno pismo ustvari profesorka Rajna ili neko od njenih bivših studenata?
pojacivac pojacivac 12:08 14.02.2014

Re: ... jer vi ste profesori!

Haha ne, nije Rajna. Nisam sa tog fakulteta. Ali odmah da se ogradim od sumnji da je ovo moja lična projekcija, za dotičnog profesora je više puta pisana peticija studenata da se udalji sa fakulteta (pa valjda i to nešto znači). A i na kraju krajeva, ovo nije njemu lično baš upućeno, nego onako generički svim profesorima koji su odustali ili se nikada nisu ni trudili.
Jukie Jukie 14:23 14.02.2014

Re: ... jer vi ste profesori!

Mene to podseća na famoznu geografičarku (i verovatno principom spojenih sudova na neke njene studentkinje a kasnije nastavnice u OŠ, koje i danas zahtevaju da deca bubače koliko tona čega je proizvedeno neke tamo godine u nekoj tamo zemlji)

Izvozni artikli i proizvodi su mi najomraženiji deo geografije jer ne možeš logički da shvatiš zašto se u nekom npr. Laosu (lupam sad) proizvodi baš kobalt (poljoprivredni proizvodi mogu da se razumeju, banane, kokosov orah u tropskim predelima itd.).
blogovatelj blogovatelj 17:26 14.02.2014

Re: ... jer vi ste profesori!

... jer vi ste profesori!
A da nije taj imaginarni profesor kome je upućeno pismo ustvari profesorka Rajna ili neko od njenih bivših studenata?


Baš sam ovo hteo da napišem. Treba obavezno dostaviti Jer vi ste profesorki.
anonimni_autor anonimni_autor 21:28 14.02.2014

Re: ... jer vi ste profesori!

Jukie
Mene to podseća na famoznu geografičarku (i verovatno principom spojenih sudova na neke njene studentkinje a kasnije nastavnice u OŠ, koje i danas zahtevaju da deca bubače koliko tona čega je proizvedeno neke tamo godine u nekoj tamo zemlji)

Izvozni artikli i proizvodi su mi najomraženiji deo geografije jer ne možeš logički da shvatiš zašto se u nekom npr. Laosu (lupam sad) proizvodi baš kobalt (poljoprivredni proizvodi mogu da se razumeju, banane, kokosov orah u tropskim predelima itd.).

Kad smo već kod izvoznah potencijala dalekih zemalja i profesorske opsednutosti njima, moram da podelim sa vama jednu zanimljivu priću. Srednjoškolsaka profesorka moje supruge je uvek padala na podatak da je Kina drugi izvoznik mrkog uglja u svetu. Ako si uspeo to da proturiš sledila bi petica. Tako je ona dobila da odgovara mislim Jamajku, pa je odgovor zvučao ovako:
" Jamajka je na trećem mestu u svetu po proizvodnji šećerne trske, što je daleko slabije od Kine koja je po proizvodnji mrkog uglja druga u svetu"... i naravno petica.
pojacivac pojacivac 09:56 15.02.2014

Re: ... jer vi ste profesori!

Nas je profesorka terala da učimo koliko su teški plafoni hala na Sajmu i sastav zidova Složićete se da su se te tako informacije, zajedno sa količinom kobalta u Laosu naravno, toliko puta pojavljivale u našim životima da ni sama ne znam koliko sam samo puta pomislila da treba da zovem profesorku da joj zahvalim što me tome naučila
niccolo niccolo 12:54 14.02.2014

A šta je to

nekad učenica, sada drugarica - pojačivač!

pojačivač?
pojacivac pojacivac 13:07 14.02.2014

Re: A šta je to

Uređaj za pojačavanje tj. ponavljanje signala pri prenošenju sa jednog kraja mreže na drugi. Ne znam da li te je to zanimalo...
dobrosavljevic_m dobrosavljevic_m 13:36 14.02.2014

Re: A šta je to

Jedan od profesora sa mog faksa na kog bi ovaj tekst mogao da se odnosi je predavao Elektroniku 1 i jedan od izgovora da maltretira studente mu je bilo to da se ne kaže pojačIvač, nego pojačAvač.

I deset godina kasnije, evo mene kako serendam nekome oko toga.
The victim becomes the aggressor...
niccolo niccolo 13:40 14.02.2014

Re: A šta je to

Ne znam da li te je to zanimalo...

Pa, generalno, zanimalo me je šta Bobi znači citirani deo rečenice

I deset godina kasnije, evo mene kako serendam nekome oko toga.
The victim becomes the aggressor...

Najgora si...
babmilos babmilos 13:45 14.02.2014

Re: A šta je to

Jedan od profesora sa mog faksa na kog bi ovaj tekst mogao da se odnosi je predavao Elektroniku 1 i jedan od izgovora da maltretira studente mu je bilo to da se ne kaže pojačIvač, nego pojačAvač.

A kako je govorio ono drugo, elektromagnetni ili elektromagnetski?
dirtyharry dirtyharry 14:18 14.02.2014

Re: A šta je to

pojacivac
Uređaj za pojačavanje tj. ponavljanje signala pri prenošenju sa jednog kraja mreže na drugi. Ne znam da li te je to zanimalo...


Operacioni, ili neki drugi, a i ne reče u kojoj klasi A, B, C,...

Lepa nauka.
dobrosavljevic_m dobrosavljevic_m 14:26 14.02.2014

Re: A šta je to

A kako je govorio ono drugo, elektromagnetni ili elektromagnetski?

U Nišu postoji granica do koje se ljudi zamaraju jezičkim pitanjima
dirtyharry dirtyharry 14:39 14.02.2014

Re: A šta je to

dobrosavljevic_m
U Nišu postoji granica do koje se ljudi zamaraju jezičkim pitanjima

kad pomenu čovek elektromagnet, setih se magnetike i profesora tamo kako je jednog velikog ispitnog roka svratio negde u kafanu sa svim ispitnim sveskama iz Elektromagnetike koji je bio tog dana. Dotični se malo više napio, par puta negde pao i pogubio pola radova. Sećaju se neki studenti kad su išli da gledaju radove da je polovina radnih sveski bila dobrano kaljava a ona druga nenađena polovina je položila ispit. Sve u svemu velika prolaznost tog roka za tu kosku od ispita.
dobrosavljevic_m dobrosavljevic_m 15:07 14.02.2014

Re: A šta je to

setih se magnetike i profesora

Ja se slabo sećam. Može biti da je to zbog količine alkohola koju sam utrošila dok sam spremala taj ispit.
srdjan.pajic srdjan.pajic 15:49 14.02.2014

Re: A šta je to

dirtyharry
pojacivac
Uređaj za pojačavanje tj. ponavljanje signala pri prenošenju sa jednog kraja mreže na drugi. Ne znam da li te je to zanimalo...


Operacioni, ili neki drugi, a i ne reče u kojoj klasi A, B, C,...

Lepa nauka.


Čuveno ispitno pitanje, jednog od profesora:

"Koleginice, molim vas, recite mi u kojoj klasi radi pegla?"

blogovatelj blogovatelj 17:30 14.02.2014

Re: A šta je to

I deset godina kasnije, evo mene kako serendam nekome oko toga.


Samo po pravdi. Nije pojačivanje, nego pojačavanje.
Nije mu bila dovoljna elektronika, nego je i gramatiku koristio da vas kinji?!
blogovatelj blogovatelj 17:34 14.02.2014

Re: A šta je to

Operacioni, ili neki drugi, a i ne reče u kojoj klasi A, B, C,...

Lepa nauka.


Sve što hoću da kažem i pitam, neko drugi već rekao ili pitao.
Lijepa, jes lijepa, daleko joj lijepa kuća.
Iz matematike te uče trinaest godina jedno, onda dođeš na elektroniku a oni ti kažu da ako treba da sabereš deset i jedan, ono jedan ne moraš ni da sabiraš jer je malo?!
dobrosavljevic_m dobrosavljevic_m 17:35 14.02.2014

Re: A šta je to

Nije mu bila dovoljna elektronika, nego je i gramatiku koristio da vas kinji?!

Taj čovek ni od čega nije prezao!
blogovatelj blogovatelj 17:37 14.02.2014

Re: A šta je to

Čuveno ispitno pitanje, jednog od profesora:

"Koleginice, molim vas, recite mi u kojoj klasi radi pegla?"


Šta je odgovor na ovo pitanje?

Sledi pitanje za tebe sa usmenog iz magnetike - da li drvena metla može biti antena?
Već sam ga postavljao na blogovima, možeš i Gugl da koristiš u cilju pronalaženja odgovora
Jukie Jukie 18:09 14.02.2014

Re: A šta je to

blogovatelj
Sledi pitanje za tebe sa usmenog iz magnetike - da li drvena metla može biti antena?Već sam ga postavljao na blogovima, možeš i Gugl da koristiš u cilju pronalaženja odgovora

Ako okačiš žicu pa je metla drži?

Kad smo uveli kablovsku TV, antena nam je posle služila da ptice na njoj sede i gledaju me kroz prozor kako kuckam po forumu
Onda su nam sređivali fasadu pa su počupali sve antene, tako sad ptice sede na drveću
Atomski mrav Atomski mrav 21:57 14.02.2014

Re: A šta je to

Sledi pitanje za tebe sa usmenog iz magnetike - da li drvena metla može biti antena?


Studirao si u NS?
Hansel Hansel 22:45 14.02.2014

Re: A šta je to

dobrosavljevic_m
Nije mu bila dovoljna elektronika, nego je i gramatiku koristio da vas kinji?!

Taj čovek ni od čega nije prezao!

dobrosavljevic_m
A kako je govorio ono drugo, elektromagnetni ili elektromagnetski?

U Nišu postoji granica do koje se ljudi zamaraju jezičkim pitanjima

Добросављевићева-ка, дозволи да ти поклоним .

Блоговатељу поклањам цитате из Речника Матице српске:

појачало с = појачивач а. средство за
појачавање чега.
б. техн. апарат за појача-
вање зеука.
— Та се [колебања јакости],
након појачавања у појачалу, у звучнику
претварају у звук. Физ. 2.

појачавач, -ача м појачало. — Гледала
је у Вука који [је] везивао појачаваче. Дав.
[Апарат за глуве] се састоји из микрофона,
појачавача са електронским цевима и елек-
тричном батеријом. Пол. 1958.

појачивач, -ача м = појачало. — Ком-
биниран са специјалним појачивачем слике,
минијатурни генератор може се носити у
торби. Вј. 1957. Конструирали су апарат-
-микрофон који је везан преко појачивача
са електричним светлом. Б 1957.

Треба ли поново да напоменем да језик није нужно математички логичан, тако да...
blogovatelj blogovatelj 00:05 15.02.2014

Re: A šta je to

Studirao si u NS?


Da. I ti si imao to pitanje?
blogovatelj blogovatelj 00:07 15.02.2014

Re: A šta je to

Ako okačiš žicu pa je metla drži?


Ne, nego drvenu metlu koristiš umesto antene.
Ovo je bilo pitanje na usmenom iz elektromagnetike i nosilo je deset poena.
Postoji i odgovor, čekam samo Pajića da vidim zna li, pa ću da odgovorim.
Atomski mrav Atomski mrav 00:15 15.02.2014

Re: A šta je to

Da. I ti si imao to pitanje?

Nisam, računarski smer nije imao elektromagnetne talase u programu Elektromagnetike ali to je pitanje legendardno, kao i da se objasni zašto je Zemlja dobar provodnik. Interesantno je da sam se više mučio da položim pismeni deo ispita (zadatke) nego "usmeni" (tj. teoriju jer se i ona polagala pismeno). Zaslužna za to je bila skripta sa 280 pitanja koju je neko napravio i u njoj lepo sažeo celu knjigu, kao i moja strategija da pišem samo ono što sam siguran da je tačno (zbog negativnih poena) - dakle, pišem dok znam i lepo stavim tačku. I dobijem osmicu iako sam uslovno položio pismeni deo.

Par godina kasnije, studentska unija FTN-a je organizovala ocenjivanje profesora gde je Prša, razumljivo, bio proglašen za najgoreg profesora na Elektrotehnici. Onda su organizovali tribinu gde su pozvali njega i profesora Trpovskog (kao najbolje ocenjenog profesora) sa idejom da se vidi u čemu je razlika u pristupu pre svega ispitima. Jedna od predloženih mera je bila da se za polaganje Elektromagnetike daju unapred ispitna pitanja. Prša je bio protiv toga, rekao je da će onda studenti da uče ispitna pitanja a ne celo gradivo (a studenti su učili iz pomenutih skripti)... Ipak, pod pritiskom dekana je pristao da objavi ispitna pitanja... kojih je bilo 1300.
blogovatelj blogovatelj 00:34 15.02.2014

Re: A šta je to

Par godina kasnije, studentska unija FTN-a je organizovala ocenjivanje profesora gde je Prša, razumljivo, bio proglašen za najgoreg profesora na Elektrotehnici. Onda su organizovali tribinu gde su pozvali njega i profesora Trpovskog (kao najbolje ocenjenog profesora)


Da. To je Pršino pitanje i Prša je genijalac, po mom mišljenju.
Trpovski je bio asistent na katedri za telekomunikacije u moje vreme i svi su ga hvalili. Ja sam bio smer Automatika i računarstvo, pa meni nije predavao, predavao je samo elektroničarima.
Prša je jedan od retkih koji je pristajao da drži konsultacije kad god ga nađemo i gde god ga nađemo. Na konsultacijama pred moj usmeni saletelo ga je nas tridesetak i gnjavili smo ga više od tri sata bez pauze, odgovarao nam je svima kao đačić. Na kraju je većini pala koncentracija, počeli su da se zezaju i nisu pratili šta priča. Ja sam bio pored njega i bio sam fokusiran, na sreću. Primetio je da ga niko sem nas par ne prati, zamolio za tišinu, ali ga oni nisu poslušali.
Njihova greška.
Od poslednjih pet pitanja sa konsultacija koja smo mu postavili, tri je dao na usmenom. Položio sam usmeni bez problema, oni koji su se zajebavali na konsultacijama uglavnom su pali.
blogovatelj blogovatelj 00:37 15.02.2014

Re: A šta je to

kao i da se objasni zašto je Zemlja dobar provodnik.


Ovoga u moje vreme nije bilo. Šta je odgovor?
Atomski mrav Atomski mrav 00:48 15.02.2014

Re: A šta je to

Ovoga u moje vreme nije bilo. Šta je odgovor?

Zato što je enormno velika.
Atomski mrav Atomski mrav 00:54 15.02.2014

Re: A šta je to

Prša je genijalac, po mom mišljenju.

Svakako. I predavanja su mu bila dobra, jedino što su mojoj generaciji smanjili fond časova a Prša je odbio da izbaci i jednu jedinu reč iz programa pa je desnom rukom pisao po tabli, levom u isto vreme brisao ranije napisano i naravno istovremeno pričao. Naš najveći problem (kao budućih inženjera) sa Elektromagnetikom je bio taj što je to bio isključivo teorijski predmet, krcat matematikom a praktične primene maltene ni od korova - što je rekao jedan kolega sa Telekomunikacija nakon položenog ispita: "Da me sad neko pita da li je bolje koristiti Yagi antenu ili "riblju kost" - ne bih znao da odgovorim. Ali zato rasturam rotore, gradijente i divergencije..."
blogovatelj blogovatelj 01:06 15.02.2014

Re: A šta je to

Zato što je enormno velika.




Ali je odgovor za metlu ipak luđi.
srdjan.pajic srdjan.pajic 02:12 15.02.2014

Re: A šta je to

blogovatelj
Čuveno ispitno pitanje, jednog od profesora:

"Koleginice, molim vas, recite mi u kojoj klasi radi pegla?"


Šta je odgovor na ovo pitanje?

Sledi pitanje za tebe sa usmenog iz magnetike - da li drvena metla može biti antena?
Već sam ga postavljao na blogovima, možeš i Gugl da koristiš u cilju pronalaženja odgovora


Šta je odgovor, ili šta je odgovor koji je profa očekivao?

, naravno da može drvena metla da bude antena. Može i plastična četka za klonju. Bez zezanja, postoji čitava klasa dielektričnih (čkih?) antena (dielectric rod antenna, na primer, slobodno guglni malo). Po pitanju radijacije ne postoji suštinska razlika izmedju conduction current-a i dielectric displacement current-a (nerd smajli).
srdjan.pajic srdjan.pajic 02:29 15.02.2014

Re: A šta je to

Naš najveći problem (kao budućih inženjera) sa Elektromagnetikom je bio taj što je to bio isključivo teorijski predmet, krcat matematikom a praktične primene maltene ni od korova - što je rekao jedan kolega sa Telekomunikacija nakon položenog ispita: "Da me sad neko pita da li je bolje koristiti Yagi antenu ili "riblju kost" - ne bih znao da odgovorim. Ali zato rasturam rotore, gradijente i divergencije..."


Jedan od problema sa elektromagnetikom je što nije predvidjeno dovoljno vremena za taj predmet da se dodje do praktične primene. Prosto je materija previše kompleksna, i za mnoge koncepte treba vremena, ne da se ispredaju, nego da se ukapiraju. Mi smo zato, na ETF-u u Beogradu imali izborni predmet na 5 godini - Primenjena elektromagnetika, gde se izmedju ostalog uče osnove numeričke elektromagnetike, pa može da se vidi kako stvari funkcionišu.

Inače, verovatno nije mnogo poznato, ali način na koji se elektromagnetika izučava na fakultetima je totalno veštački osmišljen, isključivo iz pedagoških razloga, i nema mnogo veze sa tzv klasičnom elektromagnetikom. Razlog je što je nivo matematike potreban za praćenje klasičnog izlaganja teorije elektromagnetnog polja dosta viši od fakultetskog (i što je klasični pristup ubi bože dosadan). Tek na postdiplomskim studjama, i to na retko kom elektrotehničkom fakultetu, student može da vidi taj drugi pristup.
blogovatelj blogovatelj 04:15 15.02.2014

Re: A šta je to

Šta je odgovor, ili šta je odgovor koji je profa očekivao?


Pitanje nosi deset poena.
Ako odgovoriš ne, dobiješ nula poena.
Ako odgovoriš da, dobiješ dva poena.
Ako odgovoriš da i objasniš, dobiješ deset.
Objašnjenje je sledeće.
Svaki provodnik može da bude antena. Drvo je loš provodnik. Drvena metla može biti antena, ali vrlo loša.
srdjan.pajic srdjan.pajic 06:23 15.02.2014

Re: A šta je to

blogovatelj
Šta je odgovor, ili šta je odgovor koji je profa očekivao?


Pitanje nosi deset poena.
Ako odgovoriš ne, dobiješ nula poena.
Ako odgovoriš da, dobiješ dva poena.
Ako odgovoriš da i objasniš, dobiješ deset.
Objašnjenje je sledeće.


: Moje podpitanje se odnosilo na peglu. Ali evo, nadam se da se pokojni Caja ne prevrće u grobu, a i ja sam odradio svoj share padanja ispita iz elektronike. Klase se, dakle, definišu prema tome koliki deo periode protiče struja kroz aktivni element (tranzistor, cev, itd: sve vreme - A, pola periode - B, manje od pola - C itd). U pegli struja teče impulsno, mali deo nekakve kvaziperiode koju ona ima. Tako da je tačan odgovor za polaganje ispita - C klasa. Medjutim, ako se malo udubiš u problem, videćeš da je pitanje prilično neodredjeno, pa nijedan od ponudjenih odgovora nije nužno tačan. Na primer, ako peglaš mokar veš, pegla će brzo da se hladi, i termostat će da je drži uključenu skoro sve vreme. Ako je ostaviš pored, ili samo dopeglavaš osušene gaće, termostat će da se pali samo na par sekundi i onda da ćuti nekoliko minuta, jer se pegla okružena vazduhom sporo hladi. Itd, itsl...


Svaki provodnik može da bude antena. Drvo je loš provodnik. Drvena metla može biti antena, ali vrlo loša.


Sem vakuuma, nema idealnog izolatora. Ali i da je metla idealan izolator, i dalje bi radila kao antena. Zato što je polarizacija dielektrika ekvivalentna protoku struje (zato se i zove "struja dielektričnog pomeraja", 2. Maksvelova jednačina, poznata i kao Amperov zakon, po čijoj se korekciji Maksvel proslavio, a odnosi se upravo na ovo što pričam). Znači, naizmenična polarizacija dielektrika <=> naizmenična struja = indukovano EM polje = zračenje. I što je izolator bolji (manji gubici u njemu) to je antena bolja (efikasnija).

Medjutim, mislio sam da ciljaš na drugu foru - pošto je struja = nalektrisanje u pokretu, a zračenje je posledica promene struje, sve što treba da uradiš sa metlom je da kreneš brzo da je vitlaš okolo. I eto ti zračenja i antene. U tom smislu bi nunčake bile bolje rešenje


srdjan.pajic srdjan.pajic 06:52 15.02.2014

Re: A šta je to

Atomski mrav
Ovoga u moje vreme nije bilo. Šta je odgovor?

Zato što je enormno velika.


Jeste enormno velika, ali nije dobar provodnik. Evo pitaj Dobrosavljevićku, jer ona je ovde jedini autentični banderaš, plus je išla u matematičku. Kad zabadaju uzemljenje negde u blizini servisnog ulaza (jel se tako to zove, a, Milena?), često moraju da posole. Najozbiljnije - sipaju so u rupu u koju se stavlja uzemljivač, da bi smanjili otpornost uzemljenja. Nekad moraju da stave nekoliko uzemljivača u paraleli.

bocvena bocvena 07:02 15.02.2014

Re: A šta je to

imala sam druga elektrotehničara (pesnika i slikara u srcu i duši) koji je posle nekih vežbi na faksu uzviknuo - ma ne mogu ti ja to...sa tim žičicama!

molim, vratite se na temu:)
srdjan.pajic srdjan.pajic 07:37 15.02.2014

Re: A šta je to

bocvena
imala sam druga elektrotehničara (pesnika i slikara u srcu i duši) koji je posle nekih vežbi na faksu uzviknuo - ma ne mogu ti ja to...sa tim žičicama!

molim, vratite se na temu:)


Važi, važi, ček samo da vidim šta je tema .

Ah, da. Mislim da bez tenure track-a i formalnih FCQ-jeva koji se uzimaju ozbiljno za reizbor, nema ništa od dobrih nastavnika na fakultetima. Nema fidbeka koji samo studenti mogu da daju, i bez toga sistem prosto odlazi u zasićenje.

Kad sam došao na CU na postdiplomske, bilo mi je neverovatno da je gotovo svaki profesor fenomenalan. A u pogledu odnosa prema studentima - besprekoran. Pri tome CU svakako nije medju najprestižnijim univerzitetima u Americi, ali dobri nastavnici, kao i programi, privlače buduće studente i istraživače, dakle pare, i zato se ozbiljno drži do toga ko će biti trajno zaposlen na fakultetu.

Da se razumemo, bilo je i u Beogradu, barem u moje vreme, genijalnih profana, kod kojih je slušanje nastave bilo pravo uživanje, ali zaista malo njih. Većina je bila, u najbolju ruku, ravnodušna. Prema predmetu koji predaje, prema studentima, asistentima, prema životu. I moglo je tako da tera doveka.
blogovatelj blogovatelj 07:45 15.02.2014

Re: A šta je to


Jeste enormno velika, ali nije dobar provodnik. Evo pitaj Dobrosavljevićku, jer ona je ovde jedini autentični banderaš, plus je išla u matematičku. Kad zabadaju uzemljenje negde u blizini servisnog ulaza (jel se tako to zove, a, Milena?), često moraju da posole. Najozbiljnije - sipaju so u rupu u koju se stavlja uzemljivač, da bi smanjili otpornost uzemljenja. Nekad moraju da stave nekoliko uzemljivača u paraleli.


R=specifična otpornost puta dužina podeljeno sa poprečni presek.
Koliko god da joj je dužina velika, poprečni presek je isto toliko veliki ali na kvadrat, tako da je otpor uvek mali ako je posmatraš kao telo, a tako se posmatra u magnetici.
A to što pitaš Milenu, da ti odgovorim.
Radio sam ateste za gromobrane u Prvoj Iskri u Bariču i gromobrani su bili odlični, iz prostog razloga što je tlo uglavnom ilovača, ne upija vodu, a pored teče Sava. Tako da je tlo vlažno i samo treba dovoljno duboko ukopati gromobran, do dubine gde se zemlja ne suši.
To sa solju se radi u kamenitim i sušnim predelima, Hercegovini na primer, gde je prelazni otpor između gromobrana i tla veliki. I ako se radi, to je onda prevara da bi gromobran prošao atest. Hoću da kažem, ne bi smelo da se radi.
blogovatelj blogovatelj 07:48 15.02.2014

Re: A šta je to

molim, vratite se na temu:)


Jes, gošća se nazvala pojačivač i sad mi da ne pričamo o struji?!
Što se nije nazvala poluosovina, onda bismo o kolima
bocvena bocvena 07:55 15.02.2014

Re: A šta je to

ako nastavite ovako, promeniće u gromobran:)

inače, nije s vašeg faksa. jedino, ako ste i vi članovi mense, kao ona.
blogovatelj blogovatelj 07:56 15.02.2014

Re: A šta je to

Kad sam došao na CU na postdiplomske, bilo mi je neverovatno da je gotovo svaki profesor fenomenalan.


E, ovde kad te uče nečemu, stvarno te uče. Ono što im je posao ljudski odrade.
I udžbenici su savršeni. Impresionira me kad u udžbenicima zatupe sa nekom teorijom, obavezno posle toga ide primer gde se u realnom životu koristi to što su pre toga tupili. I uvek je taj primer iz neke granične oblasti nauke, da bi čitaoce motivisali da maštaju, a i da bi bili sigurni da primer neće biti ubrzo zastareo i neinteresantan.
Ali sve ovo važi samo na onom nivou kad školu plaćaš svojim parama. Javne osnovne i srednje škole im tu kaskaju, ali su bolje u poređenju sa Srbijom u tom smislu što su mnogo bogatije, pa opet imaju mogućnost da kroz primere đacima objasne stvari mnogo lakše i brže nego da im pišu po tabli.
pojacivac pojacivac 09:59 15.02.2014

Re: A šta je to

E pa srami se zbog toga! Šalim se. Ali hvala na ispravci, nisam znala da se tako kaže. Kod mene u knjizi tako piše i to je samo usputna stvar, zapravo ne znam ništa o pojačAvačima
pojacivac pojacivac 10:04 15.02.2014

Re: A šta je to

Ja sam se tako slatko nasmejala na ovaj komentar, da prosto ne mogu dobvoljno da se zahvalim na njemu
dobrosavljevic_m dobrosavljevic_m 10:07 15.02.2014

Re: A šta je to

Добросављевићева-ка, дозволи да ти поклоним .

Hvalaaaa
vishnja92 vishnja92 12:07 15.02.2014

Re: A šta je to

ovi etf-ovci upropaste svaki blog
dirtyharry dirtyharry 15:44 15.02.2014

Re: A šta je to

vishnja92
ovi etf-ovci upropaste svaki blog




srdjan.pajic srdjan.pajic 15:52 15.02.2014

Re: A šta je to

blogi
R=specifična otpornost puta dužina podeljeno sa poprečni presek.
Koliko god da joj je dužina velika, poprečni presek je isto toliko veliki ali na kvadrat, tako da je otpor uvek mali ako je posmatraš kao telo, a tako se posmatra u magnetici.
A to što pitaš Milenu, da ti odgovorim.


Gde smo ono stali? Aha, prvo, blogi, kad se govori o otpornosti zemljišta i drugih materijala, misli se na specifičnu otpornost. Naravno da oblikom i veličinom možeš da napraviš koliku god hoćeš otpornost, ili provodnost. Ali u odnosu na prave provodnike, na primer metale, čak i one najlošije, zemljište je, makar mokro i posoljeno, mnogo redova veličine lošiji provodonik.

Drugo, na primer kod uzemljenja, pošto si to pomenuo, obično nemaš dovoljno rastojanja na raspolaganju, da bi dobio malu otpornost zemljišta. Zato, je, recimo, električarski kod (NEC ovde USA) zapovedio da u svakom objektu sva instalacija mora žicom (metal, dakle) da bude spojena sa uzemljenjem, u jednoj tački. Ne možeš da u zgradi ili kući zabodeš šipku u zemlju gde god ti je volja i tu vežeš uzemljenje (i neutralni provodnik). Zato što je, zbog loše provodnosti zemlje, moguće da se javi potencijalna razlika izmedju ground priključaka u različitim delovima objekta, i možeš tako nešto da spržiš, uključujući i sebe.

Treće, ovo sa soljenjem. Otpornost uzemljenja ti je kao otpornici na red - prvi, najbliži uzemljenju je najveći, a onda svaki sledeći je sve manji (~1/rastojanje, taj deo si lepo objasnio). Totalna otpornost je njihova suma, i zato najveći otpornik, onaj uz zamo uzemljenje, dominira. Zato posoliš uz sam uzemljivač i tako smanjiš taj prvi i najveći opornik, a ovi ostali računaš da su već dovoljno mali, to jest da rastojanje odradi stvar.

Dobrosavljevićka, el sam ovo dobro objasnio? (nisam banderaš, ali ovo bi trebalo da je deo opšte kulture).
srdjan.pajic srdjan.pajic 16:04 15.02.2014

Re: A šta je to

vishnja92
ovi etf-ovci upropaste svaki blog



dobrosavljevic_m dobrosavljevic_m 16:06 15.02.2014

Re: A šta je to

To sa solju se radi u kamenitim i sušnim predelima, Hercegovini na primer, gde je prelazni otpor između gromobrana i tla veliki. I ako se radi, to je onda prevara da bi gromobran prošao atest. Hoću da kažem, ne bi smelo da se radi.

Ja tek sad pročitala sve.

Ovo sa solju, u pravu je Blogi, se radi da bi se pokazala mala otpornost uzemljenja, ali posle nekog vremena so razjede cink i uzemljenja ga nema.
srdjan.pajic srdjan.pajic 16:11 15.02.2014

Re: A šta je to

dobrosavljevic_m
To sa solju se radi u kamenitim i sušnim predelima, Hercegovini na primer, gde je prelazni otpor između gromobrana i tla veliki. I ako se radi, to je onda prevara da bi gromobran prošao atest. Hoću da kažem, ne bi smelo da se radi.

Ja tek sad pročitala sve.

Ovo sa solju, u pravu je Blogi, se radi da bi se pokazala mala otpornost uzemljenja, ali posle nekog vremena so razjede cink i uzemljenja ga nema.


Znači, isključivo mućka je u pitanju!? .
dobrosavljevic_m dobrosavljevic_m 16:35 15.02.2014

Re: A šta je to

Znači, isključivo mućka je u pitanju!? .

Mućka toliko čuvena da piše o njoj u knjigama o uzemljenju.
dobrosavljevic_m dobrosavljevic_m 17:49 15.02.2014

Re: A šta je to

Valjda neće da se ljuti Bo...
zapovedio da u svakom objektu sva instalacija mora žicom (metal, dakle) da bude spojena sa uzemljenjem, u jednoj tački

Jeste, a ta tačka je šina u tabli na koju se vezuju svi zaštitni provodnici, a koja je dalje žicom vezana za uzemljivač.
Inače se, kad uzemljenje ne valja, radi baš to- zabode se cev negde, bilo gde, i poveže sa uzemljivačem. Pošto i ja ispitujem instalacije, dešavalo se da to radimo kad otpornost ispadne velika. Sasvim legitimno.
Drugi deo si baš lepo objasnio: otpornost uz uzemljivač je najveća jer tu struja prolazi kroz najmanji presek, pa se dalje smanjuje.
p.s.
Dok ste vi ovde bistrili, ja sam radila izveštaj o ispitivanju uzemljenja

Lele, kad etfovci zaposednu blog, to može samo da se poredi sa scenama najezde skakavaca u dokumentarcima o prirodnim katastrofama.
docsumann docsumann 17:53 15.02.2014

Re: A šta je to

dobrosavljevic_m
Znači, isključivo mućka je u pitanju!? .

Mućka toliko čuvena da piše o njoj u knjigama o uzemljenju.


ovo zvuči kao da Topalovići na porodičnom skupu raspravljaju o svojim pogrebnim poslovima
srdjan.pajic srdjan.pajic 18:35 15.02.2014

Re: A šta je to

dobrosavljevićka
Inače se, kad uzemljenje ne valja, radi baš to- zabode se cev negde, bilo gde, i poveže sa uzemljivačem. Pošto i ja ispitujem instalacije, dešavalo se da to radimo kad otpornost ispadne velika. Sasvim legitimno.


Onda je sasvim legitimno rešenje, da ako imaš kuče, istreniraš ga da uvek šora uz šipku od uzemljenja, i tako dodaje jone neophodne za održavanje niske otpornosti uzemljenja. .

Bez zezanja negde sam pročitao i da se preporučuje instaliranje cevčice povezane sa vodoinstalacijom, uz uzemljivač. I onda kroz nju polako kaplje voda i održava potrebnu vlažnost zemljišta.
dobrosavljevic_m dobrosavljevic_m 18:49 15.02.2014

Re: A šta je to

Onda je sasvim legitimno rešenje, da ako imaš kuče, istreniraš ga da uvek šora uz šipku od uzemljenja

I ona ideja sa soljenjem je po tom principu- zasoliš, pa redovno kvasiš. Jer kad zasuši- džabe si solio.
dobrosavljevic_m dobrosavljevic_m 19:30 15.02.2014

Re: A šta je to

ovo zvuči kao da Topalovići na porodičnom skupu raspravljaju o svojim pogrebnim poslovima

Ko je nas upoznao...
blogovatelj blogovatelj 19:43 15.02.2014

Re: A šta je to

Ovo sa solju, u pravu je Blogi, se radi da bi se pokazala mala otpornost uzemljenja, ali posle nekog vremena so razjede cink i uzemljenja ga nema.


Ja išao u srednju smer elektroinstalater, a on priča tati kako se deca prave
Hansel Hansel 20:01 15.02.2014

Re: A šta je to

vishnja92
ovi etf-ovci upropaste svaki blog

Мени испало супер занимљиво, само Пајића да питам какав је Србијанка била предавач(ица) и све (да искористим прилику) како објашњавају феномен повећања напона неке од друге две фазе кад се једна оптерети (у једном насељу на периферији), уз напон између нуле и уземљења и до 80 волти... итд.
srdjan.pajic srdjan.pajic 20:31 15.02.2014

Re: A šta je to

blogovatelj
Ovo sa solju, u pravu je Blogi, se radi da bi se pokazala mala otpornost uzemljenja, ali posle nekog vremena so razjede cink i uzemljenja ga nema.


Ja išao u srednju smer elektroinstalater, a on priča tati kako se deca prave


Pa nije, bre, tata, i ti si bio neprecizan. Viš šta kaže Dobrosavljevićaka, ne vredi ti da trpaš so u kamenje i suvu zemlju, mora i kuče da odradi svoj deo posla.
srdjan.pajic srdjan.pajic 20:42 15.02.2014

Re: A šta je to

Hansel
vishnja92
ovi etf-ovci upropaste svaki blog

Мени испало супер занимљиво, само Пајића да питам какав је Србијанка била предавач(ица) и све (да искористим прилику) како објашњавају феномен повећања напона неке од друге две фазе кад се једна оптерети (у једном насељу на периферији), уз напон између нуле и уземљења и до 80 волти... итд.


Auf! Priznajem da je meni automatika bila grozno dosadna, sve suva matematika, ali ona davežnog tipa, bez slika (matrice, jednačine stanja, Hurvicovi polinomi, stabilnost u smislu Ljapunova i u svakom drugom smislu, itajtad, tek mnogo kasnije kad smo konačno ušli malo u kompleksnu analizu mi se donekle razbistrilo, a kažu i da je digitalno upravljanje malo zanimljivije, ali džaba, nisam bio taj smer). I Srbijanka mi nije ostala u sećanju kao bogznakakav predavač. Iako je strašno gotivim po mnogim drugim parametrima, nije uspela da me naročito zainteresuje za njen predmet.

A i bilo je neko proleće te godine, ja se malo zaljubiškao, kao i uvek u to vreme, tako da mi je nauka u globalu bila zadnja rupa na svirali...

srdjan.pajic srdjan.pajic 21:03 15.02.2014

Re: A šta je to

Мени испало супер занимљиво, само Пајића да питам какав је Србијанка била предавач(ица) и све (да искористим прилику) како објашњавају феномен повећања напона неке од друге две фазе кад се једна оптерети (у једном насељу на периферији), уз напон између нуле и уземљења и до 80 волти... итд.


Imam tačan odogovor, ali ne bih da se dalje trtim ovde pored prisutnih profesionalaca, banderaša.


Atomski mrav Atomski mrav 21:04 15.02.2014

Re: A šta je to

inače, nije s vašeg faksa. jedino, ako ste i vi članovi mense, kao ona.


Ja jesam. Tj. bio sam, nisam platio članarinu već nekoliko godina...
I moj cimer je položio "prijemni" za Mensu ali se nije nikad učlanjivao. Bilo mu je bitno samo da proveri koliko je inteligentan. Onda je i jedan njegov kolega sa faksa hteo da se testira pa je nagovarao svog cimera da idu zajedno ali ovog to nešto nije puno interesovalo... na šta će ovaj prvi: "Pa jes', imaš pravo... ne treba rizikovati, zamisli dobiješ napismeno da si glupav!"

Atomski mrav Atomski mrav 21:06 15.02.2014

Re: A šta je to

Auf! Priznajem da je meni automatika bila grozno dosadna, sve suva matematika, ali ona davežnog tipa, bez slika (matrice, jednačine stanja, Hurvicovi polinomi, stabilnost u smislu Ljapunova i u svakom drugom smislu, itajtad, tek mnogo kasnije kad smo konačno ušli malo u kompleksnu analizu mi se donekle razbistrilo, a kažu i da je digitalno upravljanje malo zanimljivije, ali džaba, nisam bio taj smer).


Jes' vala... a mi smo u NS imali profesora SAU kojeg je bilo zanimljivo slušati na predavanjima isto koliko i onog švedskog kuvara iz Mapetovaca...
dobrosavljevic_m dobrosavljevic_m 21:16 15.02.2014

Re: A šta je to

како објашњавају феномен повећања напона неке од друге две фазе кад се једна оптерети (у једном насељу на периферији), уз напон између нуле и уземљења и до 80 волти... итд.

Nešto je probilo na masu. Nema fid ugrađen?

Jao, pobiće nas Bo...
Jukie Jukie 21:22 15.02.2014

Re: A šta je to

dobrosavljevic_m
kad etfovci zaposednu blog, to može samo da se poredi sa scenama najezde skakavaca u dokumentarcima o prirodnim katastrofama.

Malo su se dotakli tih skakavaca u jednoj epizodi Pčelice Maje (da li ste znali da imaju nove, moderno nacrtane epizode na Mini Ultra?)

Kad skakavci odigraju neki gangsterski pozdrav, postanu žuti i nevaspitani i sve uništavaju
Maja je to sprečila tako što je izmislila drugi pozdrav koji poništava ovaj prvi
dobrosavljevic_m dobrosavljevic_m 21:32 15.02.2014

Re: A šta je to

Kad skakavci odigraju neki gangsterski pozdrav, postanu žuti i nevaspitani i sve uništavaju. Maja je to sprečila tako što je izmislila drugi pozdrav koji poništava ovaj prvi

Na blogu će taj pozdrav da se odigra crvenim gumbićima.
zilikaka zilikaka 21:48 15.02.2014

Re: A šta je to

Na blogu će taj pozdrav da se odigra crvenim gumbićima

Hansel Hansel 23:46 15.02.2014

Re: A šta je to

srdjan.pajic
Imam tačan odogovor, ali ne bih da se dalje trtim ovde pored prisutnih profesionalaca, banderaša.

Прво, хвала за одговор везан за Србијанку, а унапред и за овај. Један другар, енергетичар ми је рекао на саоштавање те симптоматологије, уз радознали осмех: "Занимљиво", уз неку нејасну претпоставку о некој асиметрији; надлежни су, пак, све објашњавали великом раздаљином од (малог) трафоа, једино што је урађено је неко појачање уземљења на крају мреже (ваљда је то у ствари било нуловање?) и ситуација је после тога нешто боља (а, да, мало су појачали излазни напон из трафоа).

dobrosavljevic_m
Nešto je probilo na masu. Nema fid ugrađen?

Ако мислиш на склопку у објекту, има је и врло је осетљива, чак -- преосетљива (иначе, констатовано је да је уземљење за ту кућу одлично урађено, и то без досољавања ), а проблем који сам описао важи у свим кућама у том крају.
srdjan.pajic srdjan.pajic 01:04 16.02.2014

Re: A šta je to

Прво, хвала за одговор везан за Србијанку, а унапред и за овај. Један другар, енергетичар ми је рекао на саоштавање те симптоматологије, уз радознали осмех: "Занимљиво", уз неку нејасну претпоставку о некој асиметрији; надлежни су, пак, све објашњавали великом раздаљином од (малог) трафоа, једино што је урађено је неко појачање уземљења на крају мреже (ваљда је то у ствари било нуловање?) и ситуација је после тога нешто боља (а, да, мало су појачали излазни напон из трафоа).


Ok, dobrosavljevićka će da me ispravi ako lupam, evo šta ja, onako laički, mislim. Prvo, kod trofaznog sistema, ako su opterećenja (struja koju vučeš iz svake od faza) ista, onda je nulti provodnik (provodnik koji se kači u centralnu tačku gde su spojeni drugi krajevi svake od faza), na nultom potencijalu, to jest na onom potencijalu na koji su referencirani fazni naponi, a to je obično napon uzemljenja, po dogovoru 0V. To je posledica simetrije koja vlada u trofaznom sistemu. I bez obzira da li je uzemljen ili nije, kroz takav provodnik ne teče struja. U tvom slučaju, pošto opterećuješ samo jednu fazu, onda ta centralna tačka koju pominjem nije na nultom potencijalu, jer je time narušena simetrija. Isto bi se desili i ako opterećuješ dve ili čak sve tri faze, ali sa različitim potrošačima.

E sad, to što ti meriš nenultu razliku potencijala izmedju nule i uzemljenja znači pre svega da nula i uzemljenje nisu propisno povezani - bakarnom žicom niske otpornosti. To je ono što se zove "nulovanje", i piše na ormariću sa mernim satovima "sistem nulovan".

Na primer, ako se majstor koji je uvodio instalaciju pravio blesav, pa umesto da taj nulti provodnik sprovede do zajedničkog uzemljenja, vezao ga za neku cev od radijatora tu pored, ili za šta mu je bilo zgnodno, onda struja koja teče tim provodnikom prolazi preko nedovoljno niske otpornosti nazad do servisnog priključka (otud moja pobuna gore oko provodnosti zemlje) i stvara taj pad napona koji vidiš.

Ako se ne varam, ovo je ustvari vrlo opasna situacija. Jer ako neko kojim slučajem pipne tu nulu jednom rukom a drugom metalni predmet koji je zaista uzemljen tamo gde treba, tih 80V će prično da ga drmne. Što je još gore, osigurači se po pravilu stavljaju na fazne provodnike, sa zadatkom da ako faza dodje u kontakt sa uzemljenjenjem, iz bilo kog razloga, struja koja pritom protekne je dovoljno velika da pregori osigurač i otkači fazu, tako da su ljudstvo i tehnika bezbedni. Medjutim, nulti provodnici prvo nemaju osigurače, a drugo ako nulti provodnik dodirne kućište koje nije uzemljeno i ti to pipneš struja koja prodje kroz tebe i kroz zemlju može da bude dovoljna da te ubije, ali nedovoljna da izazove izbacivanje osigurača. Prosto jer umesto kroz bakarnu žicu, prolazi kroz zemlju.

Tako, da ne bih se ja zajebavao sa tim, nego treba navatati majstora da to sredi, pothitno.
blogovatelj blogovatelj 01:14 16.02.2014

Re: A šta je to

Pa nije, bre, tata, i ti si bio neprecizan. Viš šta kaže Dobrosavljevićaka, ne vredi ti da trpaš so u kamenje i suvu zemlju, mora i kuče da odradi svoj deo posla.


Izvini, mislio sam da kao ekspert znaš da slan kamen bez vode ne provodi struju. Sledeći put ću detaljnije
blogovatelj blogovatelj 01:26 16.02.2014

Re: A šta je to

Lele, kad etfovci zaposednu blog, to može samo da se poredi sa scenama najezde skakavaca u dokumentarcima o prirodnim katastrofama.


Ček bre, do sad smo samo probistrili elektroinstalacije, elektroniku i malo automatike i magnetike.
A 'de su teorije električnih kola, programiranja silna... To tek stiže na dnevni red!
Tačno zamišljam mučene nestrujaše kako čitaju naše bolesne komentare, kolutaju očima i misle se dal' smo zdravi. Oboljenje u medicini poznato kao "žena misli da sam kod švalerke, švalerka da sam kod žene, a ja na tavanu lemim, lemim, lemim"
Hansel Hansel 02:08 16.02.2014

Re: A šta je to

srdjan.pajic
Tako, da ne bih se ja zajebavao sa tim, nego treba navatati majstora da to sredi, pothitno.

Хвала! Но, види, кажем -- то је проблем мреже, а не појединачно једне куће, пошто је ситуација свуда иста. Да објасним -- од тог стубног трафоа једноставно иду четири жице (три фазе и нула), а после тих мојих жалби (када сам стигао да се позабавим том малом зоном сумрака, када сам однео унимер и кренуо да мерим), једино што је ЕПС урадио је било то појачање нуловања на крају мреже и негде у "центру" тог малог насеља од око 15 кућа. Нула за сваку кућу иде од најближе бандере. А асиметрија је вероватно већа него што би морала да буде по принципу некакве вероватноће јер има монофазних прикључака и могуће је да су накачени на исту фазу (заправо, та линија покрива можда десетак кућа близу трафоа и још 10-15 око два километра даље). Мада, једини прави лек је, кажу, постављање ближег трафоа, али они неће да у то уложе, а пошто је то неко полкувикенд полустарачко насеље, све тако стоји... А склопка, иначе, избацује када се споје нула и уземљење, што сам установио када још нисам знао за ту зврчку (уграђивао сам прикључницу, осигурачи су били искључени, али је склопка избацивала када би ми шрафцигер грешком кратко спојио О и уземљење, тако сам открио тај напон; не знам шта би се десило да сам пипнуо само то "уземљење"; но, после нуловања је тај напон знатно нижи (већ сам заборавио, мислим да сам мерио око 10 волти највише), нисам одавно мерио, могао бих да проверим.

Хвала још једном!
srdjan.pajic srdjan.pajic 07:37 16.02.2014

Re: A šta je to

А асиметрија је вероватно већа него што би морала да буде по принципу некакве вероватноће јер има монофазних прикључака и могуће је да су накачени на исту фазу (заправо, та линија покрива можда десетак кућа близу трафоа и још 10-15 око два километра даље).


A da onda majstori rotiraju faze na banderi kod ovih izmeštenih (dakle da promešaju kockice)? To bi bilo jeftinije, možda.

Razlog za napon na tvom nultom provodniku je, skoro sam siguran, ta asimetrija u potrošačima po fazama. Verovatno se majstori nisu pretrgli da razvuku žicu dovoljne debljine, i uzdali se u statistiku. Deblji i/ili kraći provodnik će pad sigurno da smanji, i to što bliže transformatoru to bolje - isto kao ova blogijeva so u gromobran + ker za vlagu.

Ali zašto se nule ne uzemljuju pre nego što udju kod potrošača u kuću, nisam siguran, to je pitanje za nekog ko se bolje razume. Ja se ionako samo kroz maglu prisećam osnova električnih instalacija koje smo ovlaš učili u Tesli (hebi ga, bio sam računarski smer, Šuvarčić, pre, uh, četvrt veka...). Ali nedavno sam listao neku knjigu o elektromagnetskoj kompatibilnosti, pa sam slučajno video da tako zakon nalaže. Te nule, i plivajuća uzemljenja prave haos ako treba napraviš neku elektroniku koja treba da je otporna na šumove i sranja koja dolaze iz mreže.
dobrosavljevic_m dobrosavljevic_m 09:16 16.02.2014

Re: A šta je to

а проблем који сам описао важи у свим кућама у том крају.

Aeeee, onda je problem u trafostanici i to je nula labava, nije pritegnuta dobro. To je situacija koju znaju električari- kad je nula labava, a jedna faza se priključi, napon u drugoj skoči. Situacija poznata iz prakse.
Ali to ne možete vi, to mora eps da sredi, samo da vi njih pritegnete malo.

p.s.
Pajiću, bravo!
dobrosavljevic_m dobrosavljevic_m 10:34 16.02.2014

Re: A šta je to

но, после нуловања је тај напон знатно нижи (већ сам заборавио, мислим да сам мерио око 10 волти највише)

I ne bi smelo da bude ni tih 10V, a to treba da se sredi tako što, ne samo da nula bude dobro vezana za uzemljenje u trafostanici, nego da se uzemljuje na svakih 200m.

Propisi su propisi. /Pavle Vujisić smajli/
Hansel Hansel 11:22 16.02.2014

Re: A šta je to

Хвала још једном обома!

To je situacija koju znaju električari- kad je nula labava, a jedna faza se priključi, napon u drugoj skoči. Situacija poznata iz prakse.

Е, овима то изгледа није било познато... пре десет година сам им слао табелу с мерењима напона... После тога нешто као урадили, али не довољно. Тај део мрежае је иначе стар више од 40 година, па су се на њу само додатно качили нови потрошачи (не превише јаки, домаћинства с просечном потрошњом, и то углавном у топлијем делу године) и тако.

Следећи пут кад им се будем жалио, јавићу им се овако поткован, па нека виде шта ће.
milisav68 milisav68 12:00 16.02.2014

Re: A šta je to

dobrosavljevic_m
а проблем који сам описао важи у свим кућама у том крају.

Aeeee, onda je problem u trafostanici i to je nula labava, nije pritegnuta dobro.

A možda je i kontakt zarđao, pa treba da se ošmirgla.
Jaril Jaril 13:07 16.02.2014

Re: A šta je to


I ne bi smelo da bude ni tih 10V, a to treba da se sredi tako što, ne samo da nula bude dobro vezana za uzemljenje u trafostanici, nego da se uzemljuje na svakih 200m.

Сестро, брате, је л' ти стварно мислиш да ове ствари причаш наглас и да се удаш.
Hansel Hansel 13:30 16.02.2014

Re: A šta je to

Сестро, брате, је л' ти стварно мислиш да ове ствари причаш наглас и да се удаш.

Штооо? То је баш инспиративно, имати више заједничких тема са женом! (Да не говорим о практичним предностима. )
dobrosavljevic_m dobrosavljevic_m 13:38 16.02.2014

Re: A šta je to

Сестро, брате, је л' ти стварно мислиш да ове ствари причаш наглас и да се удаш.

Eeee, Maksa nije znao kako se završava njegov pornografski niz:
koža, babe, bičevi, starci, kepeci, pišanje, programeri.../deset praznih mesta/...
dobrosavljevic_m dobrosavljevic_m 14:10 16.02.2014

Re: A šta je to

Да не говорим о практичним предностима.

Svi gledaju samo u moju prob lampu!
blogovatelj blogovatelj 14:23 16.02.2014

Re: A šta je to

Ali to ne možete vi, to mora eps da sredi, samo da vi njih pritegnete malo.


Milence, ko Tesla si.
Hansel Hansel 14:32 16.02.2014

Re: A šta je to

Ali to ne možete vi, to mora eps da sredi, samo da vi njih pritegnete malo.

Јесте, ми њих да притегнемо да они притегну нулу!
stefan.hauzer stefan.hauzer 14:42 16.02.2014

Re: A šta je to

Svi gledaju samo u moju prob lampu!

brate
, dobrosavljevićeva , koji si hit bila na žurkama geekova sa elektronike

; vorkraft,pa ti :)
Jaril Jaril 15:24 16.02.2014

Re: A šta je to

Svi gledaju samo u moju prob lampu!



насмеја ме, наглас
dobrosavljevic_m dobrosavljevic_m 17:06 16.02.2014

Re: A šta je to

Hvala na komplimentima, dečki
srdjan.pajic srdjan.pajic 19:36 16.02.2014

Re: A šta je to

milisav68
dobrosavljevic_m
а проблем који сам описао важи у свим кућама у том крају.

Aeeee, onda je problem u trafostanici i to je nula labava, nije pritegnuta dobro.

A možda je i kontakt zarđao, pa treba da se ošmirgla.


A možda je neko i maznuo taj finalni deo nule, i prateći uzemljivač, da ga upotrebi kao sekundarnu sirovinu.
dirtyharry dirtyharry 21:51 16.02.2014

Re: A šta je to

blogovatelj
A 'de su teorije električnih kola, programiranja silna... To tek stiže na dnevni red!


Ne čačkaj mečku, onomad sam napravio nešto što sad ne mogu da dešifrujem sa sve komentarima i dokumentacijom.
Na svu sreću sam sve ramrsio sad i nemam muku sa to uzemljenje ko kolegica Dobrosavljevićka. Ne mož' to bez kabla

srdjan.pajic
Priznajem da je meni automatika bila grozno dosadna, sve suva matematika, ali ona davežnog tipa, bez slika (matrice, jednačine stanja, Hurvicovi polinomi, stabilnost u smislu Ljapunova i u svakom drugom smislu, itajtad, tek mnogo kasnije kad smo konačno ušli malo u kompleksnu analizu mi se donekle razbistrilo, a kažu i da je digitalno upravljanje malo zanimljivije, ali džaba, nisam bio taj smer)

A možeš da misliš kako je lepo da učiš elektroniku I i koliko te profesor zainteresuje kad ti na 50 strana razvlači Šredingerove parcijalne jednačine koje ni pola asistenata ne razumeju. No dobro, bitno je zato da ispit bude najteži na fakultetu.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana