Teorija katastrofa

nsarski RSS / 27.02.2008. u 14:23

caustici.jpg

Coral%20and%20caustics.jpg

Jedna od osnovnih konceptualnih postavki u fizičkim teorijama o pojavama u svetu oko nas je redukcionizam, tj., ideja da se suština neke pojave (fenomena) može objasniti mehanizmima na manjim prostornim ili vremenskim skalama. Tako se, na primer, procesi unutar žive ćelije objašnjavaju molekularnom biologijom, molekularna biologija hemijom, hemijske reakcije proizilaze iz strukture hemijskih elemenata (atoma ili molekula) i njihovih interakcija, atomske i nuklearne reakcije kao posledica osobina elementarnih čestica i njihovih interakcija, itd. Ova kaskada redukcije na niže uzroke se nastavlja sve do najmanjih prostornih i vremenskih skala, gde kvarkovi i neutrini i elektroni postoje u svetu kvantizovanog prostora-vremena. Ljudi koji se ovim najmanjim skalama bave često kažu da im je cilj da razviju "teoriju svega" (TOE - Theory of Everything); opšte je poznato da prepotencija medju ovim ljudima nikad nije manjkala. Medjutim, što više saznajemo o TOE, njena otkrića nam se čine sve manje relevantnim za objašnjenje pojava u svakodnevnom životu.

Fizika razvijana tokom prve polovine XX veka je uglavnom pratila ovaj redukcionistički redosled: stekli smo nova saznanja o atomima i nuklearnim silama i elementarnim česticama i prirodi prostora i vremena koja su dramatično promenila naše vidjenje i razumevanje sveta.

Medjutim, poslednjih 50 godina je postalo jasno da redukcionistički prilaz nije dovoljan da bi objasnio sve, a posebno ne kompleksne načine organizovanja materije.. Tačno je, na primer, da se procesi u živoj ćeliji pokoravaju zakonima molekularne biologije, ali nikakva proučavanja u molekularnoj biologiji ne mogu dati odgovor na pitanje kako to da iz mrtvih molekula nastaje živa ćelija. Potrebna je konstrukcionistička, ili sintetička teorija, koja iz nižih skala ili elementarnih konstituenata može da objasni nastanak radikalno novih fenomena izraženih na višem stepenu organizacije, kao što su život (iz molekula), ili svest (iz nervnih ćelija), ili neki fenotip (iz genoma), ili socijalni fenomen (iz ljudskih interakcija).

U fizici je tokom druge polovine XX veka nastalo nekoliko takvih teorija koje pokusavaju da objasne kompleksne procese. Budući da se te teorije ne fokusiraju ni na jedan specifičan sistem, već više na opšti dinamički razvoj ili organizaciju, one su apstraktne i fenomenološke, da tako kažem, i mogu se odnositi na bilo šta (videti primere dole).

Prednost ovakvih formulacija,sa svoje strane, je u tome što se one mogu strogo matematički zasnovati - ove teorije su matematičke prirode. One predstavljaju neku vrstu sintetičkog vidjenja kompleksnih organizacija materije - a posebno je zanimljivo da je takva jedinstvena generalna formulacija uopšte moguća za tako raznorodne pojave u prirodi (ovim zanimljivim pitanjem se neću dalje baviti).  Konkretno, medju takve teorije spadaju Teorija igara, razvijena 40'ih godina, koja se primenjuje u evolucionoj biologiji, politici ili ekonomiji, na primer, i ističe se kao školski primer neredukcionističke teorije. U sličnu kategoriju se mogu uvrstiti i Teorija haosa (haotično ponašanje u dinamičkim sistemima), Teorija fraktala (nova geometrija prirodnih oblika) i Teorija katastrofa koja opisuje nastanak kvalitativnih promena u složenim sistemima kao što su termodinamički sistemi, socijalni sistemi, neuralni sistemi, itd. U ranijim postovima sam pisao o fraktalima i haosu, a ovde ću da kažem nešto malo više o Teoriji katastrofa (Catastrophe Theory).

Na neki način, ovaj tekst se prirodno nadovezuje na moj raniji post o funkcionisanju i kolapsu neuralnih sistema (onaj o Pavlovljevom psu), Dracenin post o Naučenoj bespomoćnosi (kao o jednom modelu depresije), i postu Srdjana Mitrovica o "Šok doktrini" kao načinu izazivanja promena u društvu.

Pre svega, šta je to katastrofa?

U fizici, katastrofa je kvalitativna promena osobina sistema do koje dolazi prilikom promene (najčešće spoljnih) parametara. Na primer, ako stavite džezvu vode na šporet i uključite ga, temperature vode će se povećavati. I na početku se ništa dramatično neće dešavati - voda će lagano da se zagreva. Medjutim, u trenutku kad temperatura vode dostigne 100C stepeni, voda će početi da ključa i prelazi u vodenu paru. Sve vreme tokom ključanja, temperature vode se neće menjati (imaće vrednost 100C) sve dok sva voda ne ispari. Ovo je elementarni primer katastrofe u fizici: promenom temperature, T, (spoljašnjeg parametra) od vrednosti T<100C do vrednosti T>100C voda je promenila svoj karakter - iz tečnog je prešla u gasovito stanje. Razume se, ovaj prost fenomen isparavanja je proučavan jos u 19. veku, i o njemu se manje više sve zna. Medjutim, tek je ranih 70-godina, radovima R. Thom-a i E.C. Zeemana, razvijena opšta teorija ovakvih promena.

Za prvi primer katastrofe, Zeeman u svojoj knjizi Catastrophe Theory, selected papers 1972-1977 analizira ponašanje neuralnog sistema - konkretno jednog teorijskog psa. Zamislimo psa koji ima samo dve moguće reakcije na spoljašnji stimulans: da napadne (ako je razdražen i ljut), ili da pobegne (ako je uplašen). Ako dovoljno naljutimo psa, on će nas besan napasti; ako ga dovoljno uplašimo, on će zastrašen pobeći. Situacija prilicno jednostavna. Medjutim, zamislimo da istovremeno i ljutimo i plašimo našeg psa. U početku on neće reagovati, već će očekivati, jer nadražaj nije dovoljno jak da bi se pas opredelio za jednu od svojih reakcije (da pobegne ili da napadne). Ali, ako nastavimo istovremeno da povećavamo i ljutnju i strah kod psa, on će u jednom trenutku, kad je spoljašnji nadražaj dovoljno jak, doći u stanje konflikta koji će morati da razreši. U toj neizdrživoj tenziji, pas će svoje neuralno stanje da razreši tako što će ili da uplašen napadne, ili da besan pobegne. Nije moguće predvideti kojoj će od ove dve reakcije naš pas na ivici nervnog sloma da pribegne. Evo zašto:

Ako je besan, u svesti psa se pojavljuje impuls da napadne. Ako je uplašen, pojavljuje se impuls da pobegne. Ako je istovremeno i besan i uplašen, u njegovoj svesti će naizmenično da se pojavljuju oba impulsa-što je nadražaj jači, to se ovaj impuls za reakcijom povecava.

Svest psa se formira aktivnošću miliona nervnih ćelija u njegovom mozgu - uprošćeno govoreći, jedan deo nervnih ćelija šalje impuls da se beži, dugi da se napadne. U kompleksnim sistemima kao što su neuralni, dešavaju se i slučajne fluktuacije pa ova tačna ravnoteža izmedju dva snažna imulsa ne može da se večno održi (nije stabilna). Neuralni sistem dolazi u situaciju da svaka, i najmanja, fluktuacija na jednu ili drugu stranu postane globalno amplifikovana, i sistem se opredeljuje za jednu ili drugu reakciju. Sistem napravi globalnu odluku na osnovu slučajne, proizvoljno male, fluktuacije o percepcji nadražaja. U tom smislu, sistem na ivici kolapsa je neograničeno susceptibilan, ili "prijemčiv" na proizvoljno male promene spoljašnjeg nadražaja koje na taj način proizvedu globalnu rekciju (kvalitativnu, skokovitu promenu ponašanja psa). Šok terapija, par excellence!

Na slican način, kada vodu zagrejemo do tačno 100C, ona "ne zna" da li je tečnost ili para po datim uslovima. Na 99,9999C stepeni  je tečnost, na 100,00001C je para. Tačno na 100C, na kriticnoj tački, lokalne fluktuacije gustine u vodi postaju ogromne. To se eksperimentalno može videti tako što osvetlimo takav sistem svetlosnim zrakom. Na kritišnoj tački, svelost se na fluktuacijama gustine rasipa, i mi vidimo mutno belu svetlost sa druge strane (ovaj fenomen se zove kritična opalescencija). Dakle, cela ova priča o globalnim fluktuacijama nije neka teorijska konstrukcija, več eksperimentalno utvrdjena činjenica.

Ova amplifikacija i promocija slučajnih mikroskopskih fluktuacija na globalni nivo funkcionisanja se ostvaruje tako što sistem počne da fluktuira na svim skalama - tehnički se za ovo stanje  u fizici kaže da korelaciona dužina (dužinska skala fluktuacija) postaje beskonačna. U fizici ne postoje beskonačnosti (postoje veoma velike vrednosti, ali ne i beskonačnosti), pa se zato ove pojave zovu katastrofe.

Kao druge primere katastrofa, Zeeman navodi pobune u zatvorima, anoreksične reakcije kod poremećaja u ishrani, izvitoprenje šipki pod dužinskim pritiskom (Euler buckling), i druge. Postoji tačan matematiki način da se dinamika katastrofa opiše, ali ja se neću ovde u to upuštati. Dovoljno je reći da se katastrofe mogu klasifikovati - postoji tačno sedam elementarnih tipova katastrofa u prirodi. Sve katastrofe potpadaju u jednu od ovih sedam tipova, ili njihovu kombinaciju.

Ova koju sam opisao je tzv. cusp catastrophe , i ona se najčešće sreće. Geometrijski ona ima ovakav izgled

CuspCatastrophe_700.gif

Plava površ prikazuje stanja sistema (opisanim parametrom x, i spoljašnjim parametrima u  v ). Ako se krećemo po ovoj površi duž zadnjeg zida kocke (u=2, -2<v<2) mi ćemo glatko preći sa višeg na niži nivo. Medjutim, ako se krećemo prednjim zidom kocke (u=-2, -2<v<2), kada stignemo do tačke v=0, naći ćemo se na "pogrešnom mestu", tj., bićemo na gornjoj površi umesto na donjoj. Da bi optimizovao svoje stanje, sistem rapidno predje sa gonje na donju površ. Taj proces se zove katastrofa.

Jedan od lepših primera katastrofe u prirodi je i pojava kaustike (caustics) u optici, kada usled odbijanja od zakrivljenih objekata, svetlost formira oblasti gde se njen intenzitet skokovito menja. Evo primera kako se to dešava na staklu

caustics2.jpg

a na početku je na slikama prikazana kaustika na morskom dnu i u bazenu.



Komentari (130)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Bojan Zdravic Bojan Zdravic 14:28 27.02.2008

Brrrrravo prrrofesorrre!!!!

Preporuka, tvoji postovi tako dobro idu uz prvu jutarnju kafu
nsarski nsarski 14:44 27.02.2008

Re: Brrrrravo prrrofesorrre!!!!

Hvala.
Kad bi pio nesto providnije, mogao bi na dnu solje da posmatras kaustiku:)
Ђак Ђак 14:46 27.02.2008

Re: Brrrrravo prrrofesorrre!!!!

nsarski
Hvala.
Kad bi pio nesto providnije, mogao bi na dnu solje da posmatras kaustiku:)


па можда му је жена скувала ретку кахву, тзв. сиктерушу, да што пре крене на посао, те је могуће можда на дну шољице и видети некакву мутну каустику :)
Bojan Zdravic Bojan Zdravic 14:50 27.02.2008

Re: Brrrrravo prrrofesorrre!!!!


Kahvu kuvam sam uvek, zesca sam cepidlaka, uglavnom su jake kao grom i crne kao noc - nema nikakve kaustike:)
Ђак Ђак 15:02 27.02.2008

Re: Brrrrravo prrrofesorrre!!!!

Bojan Zdravic

Kahvu kuvam sam uvek, zesca sam cepidlaka, uglavnom su jake kao grom i crne kao noc - nema nikakve kaustike:)


Coffee should be black as Hell, strong as death, and sweet as love. - Turkish Proverb :)
nsarski nsarski 15:03 27.02.2008

Re: Brrrrravo prrrofesorrre!!!!

Coffee should be black as Hell, strong as death, and sweet as love. - Turkish Proverb :)

Ma ovi teksasani kuvaju kafu po kaubojskom receptu: ubacis potkovicu u vodu i dodajes kafu dok potkovica ne ispliva - onda je prave jacine!
Bojan Zdravic Bojan Zdravic 15:12 27.02.2008

Re: Brrrrravo prrrofesorrre!!!!

Ma ovi teksasani kuvaju kafu po kaubojskom receptu: ubacis potkovicu u vodu i dodajes kafu dok potkovica ne ispliva - onda je prave jacine!

Kad bi pio nesto providnije, mogao bi na dnu solje da posmatras kaustiku:)

Ne, ne ozbiljno, prva jutarnja kafa je zaista jaka i ne moze se ni naslutiti nikakva kaustika u solji, polse ima kaustike necu da gresim dusu - ali u nekoj drugoj solji:)))
Ђак Ђак 15:12 27.02.2008

Re: Brrrrravo prrrofesorrre!!!!

nsarski

Ma ovi teksasani kuvaju kafu po kaubojskom receptu: ubacis potkovicu u vodu i dodajes kafu dok potkovica ne ispliva - onda je prave jacine!


:))

какав ја утисак после оваквих описа добих - та кафа канда може добро да послужи за моделовање црних рупа :)
Bojan Zdravic Bojan Zdravic 17:45 27.02.2008

Re: Brrrrravo prrrofesorrre!!!!


Profesore samo da potvrdim tezu sekundarne kausticne solje i teorije spojenih sudova
bravar bravar 18:39 27.02.2008

Re: Brrrrravo prrrofesorrre!!!!

моделовање црних рупа :)

Cula sam skoro da su neki naucnici iz Nemacke pronasli cetvrti nacin nastajanja crnih rupa (ima veze sa patuljcima belim)




I ova prica deluje katastroficno:)
Bojan Zdravic Bojan Zdravic 19:20 27.02.2008

Re: Brrrrravo prrrofesorrre!!!!


Siroti mali beli patuljci, tako su nezbrinuti i uvek im je tako hladno
49 41 49 41 22:31 27.02.2008

Re: Brrrrravo prrrofesorrre!!!!

Bojan Zdravic
Preporuka, tvoji postovi tako dobro idu uz prvu jutarnju kafu

Fenomenalno; jednostavnim jezikom.
ivana23 ivana23 14:42 27.02.2008

Sava



Srđan Mitrović Srđan Mitrović 14:48 27.02.2008

šta da ti kažem...

uživancija za čitanje.
nsarski nsarski 14:51 27.02.2008

Re: šta da ti kažem...

Srđan Mitrović
uživancija za čitanje.

Hvala:)
Nego, ovo ti je kao neki mikroskopski mehanizam sok terapije o kojoj si ti pisao, pa sam se zato odlucio za ovu temu.
Srđan Mitrović Srđan Mitrović 14:58 27.02.2008

Re: šta da ti kažem...

gde god da se okreneš, a ono samo ŠOK

Vanja Montenegro Ljujic Vanja Montenegro Ljujic 15:06 27.02.2008

Svaka cast! :)

preporuka!
nsarski nsarski 15:09 27.02.2008

Re: Svaka cast! :)

Vanja Montenegro Ljujic
preporuka!

Hvala. Ovi posebno znaci kad dolazi od "drustvenjaka":) Mada, ova cela teorija ima dosta primena u drustvenim naukama. Tako je i konstruisana. Nadam se da cu uskoro napisati blog o teoriji igara. Ova tema mi se ucinila trenutno "aktuelnijom":))
Srđan Mitrović Srđan Mitrović 15:25 27.02.2008

Re: Svaka cast! :)

se da cu uskoro napisati blog o teoriji igara.

kad smo već kod igara, još samo jedan dan za glasanje za monopol:
http://www.monopolyworldvote.com/sr_SR/world

sve mi je ovo sumnjivo. sakrili su rezultate. Novi sad se dobro kotira.
izvinjavam se za trol
Kazezoze Kazezoze 15:37 27.02.2008

Svaka cast Nsarski! :)

sad znamo kako nam se u glavama pravi katastrofa kad nam serviraju priche koje nas teraju i da se bojimo i da mrzimo u isto vreme, mada sam ja uvek mislio da je mrzhnja posledica straha. primer muslimanski teroristi, koji kod ljudi izazivaju strah, a iz toga se rodila i mrzhnja.
Vanja Montenegro Ljujic Vanja Montenegro Ljujic 15:46 27.02.2008

Re: Svaka cast! :)

nsarski

Vanja Montenegro Ljujicpreporuka! Hvala. Ovi posebno znaci kad dolazi od "drustvenjaka":) Mada, ova cela teorija ima dosta primena u drustvenim naukama. Tako je i konstruisana. Nadam se da cu uskoro napisati blog o teoriji igara. Ova tema mi se ucinila trenutno "aktuelnijom":))


Je l ima aktuelnije od ovoga? :)

Ako je besan, u svesti psa se pojavljuje impuls da napadne. Ako je uplašen, pojavljuje se impuls da pobegne. Ako je istovremeno i besan i uplašen, u njegovoj svesti će naizmenično da se pojavljuju oba impulsa-što je nadražaj jači, to se ovaj impuls za reakcijom povecava.


Vanja Montenegro Ljujic Vanja Montenegro Ljujic 16:11 27.02.2008

poetika katastrofe :)

nsarski
Ovi posebno znaci kad dolazi od "drustvenjaka":)


Ja sam se pre izvesnog vremena bukvalno zahvalila jednom drugaru koji je uspeo da mi demistifikuje i poetizuje matematiku. Sada vidim da zapravo dosta "prirodnjaka" pise razumljivim jezikom :)

Nina Nina 15:31 27.02.2008

Kausticna kafa...

Wow, ma vec sam naziv " teorija katastrofe " deluje strasno.... Na mene potpuno isto deluje kao i " teorija haosa "... Halucinogeno ))
Svaka pohvala za tekst, samo jedno pitanje. Da li ce uvod u teoriju katastrofe imati svoj nastavak ili samo meni deluje kao da je kraj gde mu mesto nije ... ? Taman sam se obradovala da sledi detaljan opis sedam tipova katastrofa...
pozzzz
nsarski nsarski 15:37 27.02.2008

Re: Kausticna kafa...

Taman sam se obradovala da sledi detaljan opis sedam tipova katastrofa...

Hehe, bilo bi dobro, ali i ovako je tekst suvise tehnicki. Ima na Wolframovom sajtu detaljnija matematicka analiza:

equation......................................catastrophe
x^3+ux...........................................fold catastrophe
x^4+ux^2+vx.................................cusp catastrophe, Riemann-Hugoniot catastrophe
x^5+ux^3+vx^2+wx.......................swallowtail catastrophe
x^3+y^3+uxy+vx+wy.....................hyperbolic umbilic catastrophe
x^3/3-xy^2+u(x^2+y^2)+vx+wy....elliptic umbilic catastrophe
x^6+ux^4+vx^3+wx^2+tx..............butterfly catastrophe
x^2y+y^4+ux^2+vy^2+wx+ty........parabolic umbilic catastrophe

Malo je suvise matematike za prosecne citaoce, moras priznati.
bravar bravar 15:46 27.02.2008

Re: Kausticna kafa...

butterflycatastrophe

ima neke veze:)
Vanja Montenegro Ljujic Vanja Montenegro Ljujic 15:47 27.02.2008

Re: Kausticna kafa...

bravar
butterflycatastrophe ima neke veze:)


Super je slika leptira! :) LOL :))
Pape Pape 16:40 27.02.2008

Re: Kausticna kafa...

Pazi, ako bi obrazložio ispitivanje toka svake funkcije, nacrtao ih i objasnio njihovo značenje kroz primere ... :)))

Inače, o ovim teorijama (inženjerska skučenost) ni sam ništa ne znam. Već sami nazivi-opisi zvuče intrigantno. Možda nađem vremena da pogledam...tnx za skretanje pažnje...

Doctor Wu Doctor Wu 15:51 27.02.2008

Sharski, majstore

bash lep post (a i slichke, :)). Primetio sam da mnogi nelinearni dinamicar ima spisateljskog dara- ti svakako nisi izuzetak.

Inace mi se cela ta prica oko teorije katastrofe kao i ostalih topoloskih "caka" cini kao produzetak one Poenkareove da je matematika umetnost davanja istog imena potpuno razlicitim stvarima.
nsarski nsarski 15:59 27.02.2008

Re: Sharski, majstore

matematika umetnost davanja istog imena potpuno razlicitim stvarima.

Hehe, Dottore i meni to cesto padne napamet. Jedan te isti koncept se zapakuje u novu kutiju:))) Sve ove stvari imaju veze jedna sa drugom.
NI* Dr. NI* Dr. 20:01 27.02.2008

Re: Sharski, majstore

Vas stil pisanja me uvek iznova vraca knjizi ZEN - aut. tandema E.Fromm - D.Suzuki

Verujem da samo takav pristup problemu radja velika dela.

s'postovanjem Dragan.
nsarski nsarski 20:06 27.02.2008

Re: Sharski, majstore

Hvala na lepim recima.
Malo mi i pomaze to sto sam celog zivota studentima predavao i objasnjavao:))
Mozaik Mozaik 15:53 27.02.2008

preporuka

Sjajan tekst.

Veoma sam zainteresovana za teoriju igara, a o njoj ne znam nista... Jedva cekam da procitam o tome! Dotle bi mozda mogao da me prosvetlis nekim linkom (da se pripremim za cas, kao dobar djak).


nsarski nsarski 16:00 27.02.2008

Re: preporuka

Dotle bi mozda mogao da me prosvetlis nekim linkom (da se pripremim za cas, kao dobar djak).

Za pocetak preporucujem film "Beautiful Mind" - o Nash-u koji je dobio Nobela za Teoriju Igara.
Mozaik Mozaik 16:13 27.02.2008

Re: preporuka

Narucila na amazonu. Ipak, tvoj post cekam sa nestrpljenjem...
Aleksandra Mitrovic Aleksandra Mitrovic 18:56 27.02.2008

Re: preporuka

Za pocetak preporucujem film "Beautiful Mind" - o Nash-u koji je dobio Nobela za Teoriju Igara


Ja ne znam za tebe Šarski, ali ja sam posle projekcije tog filma izašla strašno ljuta iz bioskopa a boga mi i ostalo dvoje ljudi koji su bili samnom. Toliko smo bili ljuti da jedno 10-15 minuta nismo uopšte razgovarali. Svako od nas je pokušao da analizira šta se to u stvari upravo dogodilo. Mi smo očekivali da vidimo film o geniju svetskog kalibra (što je on nesumnjivo bio) a ne film o šizofrenoj osobi koja je usput i matematičar...ali "that's not inportant in this moment"...verovatno zato što režiser filma smatra američkog gledaoca lako retardiranom publikom pa im onda prodaje propratnu priču umesto glavne
ivana23 ivana23 19:00 27.02.2008

Re: preporuka

Aleksandra Mitrovic
Za pocetak preporucujem film "Beautiful Mind" - o Nash-u koji je dobio Nobela za Teoriju Igara
Ja ne znam za tebe Šarski, ali ja sam posle projekcije tog filma izašla strašno ljuta iz bioskopa a boga mi i ostalo dvoje ljudi koji su bili samnom. Toliko smo bili ljuti da jedno 10-15 minuta nismo uopšte razgovarali. Svako od nas je pokušao da analizira šta se to u stvari upravo dogodilo. Mi smo očekivali da vidimo film o geniju svetskog kalibra (što je on nesumnjivo bio) a ne film o šizofrenoj osobi koja je usput i matematičar...ali "that's not inportant in this moment"...verovatno zato što režiser filma smatra američkog gledaoca lako retardiranom publikom pa im onda prodaje propratnu priču umesto glavne



nsarski nsarski 20:09 27.02.2008

Re: preporuka

ali ja sam posle projekcije tog filma izašla strašno ljuta iz bioskopa a boga mi i ostalo dvoje ljudi koji su bili samnom

Razumem te, ni ja nisam bio suvise srecan. Prvo, meni reditelj nikada nije ulivao neko poverenje (Holivudski insajder koji zna kako da napravi pare, ali ne i dobar film). S druge strane, tesko je umetnicki predstaviti proces kreacije ili otkrica. Ako se secas u Amadeusu, Mocart je pisao note na stolu za bilijar, i ona kugla koja se odbijala je bila tu da asocira na ritam...hmmmm, nisam strucan da sudim, ali mislim da veliki kompozitori tako ne stvaraju.
Sa matematikom je to jos gore.
U svakom slucaju, potrudicu se sto pre da napisem tekst o teoriji igara:))
jamie jamie 03:53 28.02.2008

skoro pa preporuka

nsarski
potrudicu se sto pre da napisem tekst o teoriji igara

da, beautiful mind je vrhunsko djubre (koje je, kao i svako djubre, nagradjeno oskarom), i da, o da, 'tesko je umetnicki predstaviti proces kreacije ili otkrica' (a cime je lako predstaviti taj proces?), no nikada necu razumeti zasto sizofrenog rodonacelnika teorije igara uvek i svuda (od nobela do holivuda) predstavljaju kao neupitnog genija. pa, termin 'sizofrenicar' ne iskljucuje visoku inteligenciju, a visoka inteligencija ne priziva obavezno i taj vecito zloupotrebljavani i nikad konacno definisani termin 'genije'. a cak i da je taj potvrdjeno sizofreni matematicar imao potencijala da bude genije, nije li isto tako moguce da je njegova teorija posledica njegove sizofrenije (ili je, pak, sizofrenija posledica te i takve teorije), i konacno nije li on sam, nakon dugog i teskog lecenja doduse, priznao da je teorija igara najpre apstraktna matematicka racunica koja ne moze biti sasvim primenjiva na neuroloske procese i svakodnevnu medjuljudsku interakciju? kakogod, ovaj ti je blog odista informativno a pitko stivo, no za moj ukus isuvise propagandno - citaocu ostaje samo da se zapljune 'preporukom', i da se minut-dva oseca nadobudno pametnim zato sto je uz pomoc teorije katastrofe, kao, skapirao sta se dogadja sa srbijom danas. kod teorije igara ipak imas priliku da vladajuce neredukcionisticke formulacije predstavis kao problem koji zahteva diskusiju (a opet, ko je ovde uopste zainteresovan za diskusiju?)...

ok, prestajem da lajem (od besa i straha), i radujem se narednom blogu.
Boro Boro 05:21 28.02.2008

Re: skoro pa preporuka

...zasto sizofrenog rodonacelnika teorije igara uvek i svuda (od nobela do holivuda) predstavljaju kao neupitnog genija.


Hm... pa, valjda zato sto je genije?

No, nisam zbog ovoga odlucio da posaljem komentar. Zapravo, hteo sam da prokomentaisem, kroz istinitu i instruktivnu anegdotu, sldece tvrdjenje:

...i konacno nije li on sam, ... priznao da je teorija igara najpre apstraktna matematicka racunica koja ne moze biti sasvim primenjiva...


Zapravo, Nesh nije zaista bio "rodonacelnik teorije igara". Mnogi su se bavili istom pre njega, izmedju ostalih i John von Neumann. Posebno znacajan rad, zajdno sa Okarom Morgensternom, je i "Theory of Games and Economic Behavior" iz 1944. U njoj, von Neumann postavlja neke matematicke osnove teorije igara, uz pretpostavku da se oponenti ne ponasaju "savrseno".

Dugo se ovaj rad nije, koliko je meni poznato (a priznajem da malo znam o ovoj oblasti... znacajnije razmatrao. No, krajem devedesetih/pocetkom novog veka, pojavio se mladi doktor matematike iz US (ne mogu se setiti imena, a mrzi me da lutam po internetu u ovo zlo doba; al citao sam clanak u Guardianu/Timesu o njemu pre 2-3 godine), koji je poceo da dobija svetska prvenstva u pokeru, koristeci se upravo ovom teorijom. Zaradio je dosta love, jos vise (rekao bih) publiciteta (i love, sa tim...), a cela caka je bila da je znao dobro teoriju igara primenjenu na nesavrsene igrace. Sto su, pa cak i najveci poker majstori, neizostavno bili. A cela caka je upravo u tome: primeniti teoriju igara na idealnog protivnika je, kako stvari stoje, izvanredno tesko. Tesko je resiti do kraja sve jednacine. Ali, nesavrseni igrac, upravo onaj koga susrecemo "u praksi", je vec laksi zalogaj. Pogotovu kada imate matematicku teoriju za sobom...
Damjana Damjana 15:59 27.02.2008

Što je zajedničko u teoriji haosa, berzans

Predsednik Vlade Vojislav Koštunica podržao je proteste studenata u Kosovskoj Mitrovici, koji se održavaju svakog dana u 12.44 zbog jednostranog proglašenja nezavisnosti Kosova i Metohije.

“………..Moguće je da je Amerika sa visine velike sile pomislila da je srpski narod mali i da može sa nama kako hoće, ali će vremenom shvatiti veličinu Srbije u njenoj borbi za pravo i pravdu. Svakoga dana će Srbija u ovoj borbi korak po korak pobeđivati i na kraju će pobediti. Jer, Kosovo je Srbija, tako je bilo i tako će i biti. Vi ste dragi prijatelji danas putokaz Srbiji i mi ćemo vas slediti. “

Što je zajedničko u teoriji haosa, berzanskim predviđanjima, organizaciji Interneta i izborima?

Prema istraživanju tvrtke Matrix Information and Directory Services (MIDS), podaci o veličini Interneta upravo su zapanjujući (<http://www3.mids.org/mn/701/pr9701.html>, te se postavlja pitanja ne postaje li Internet kao žrtva vlastitog uspjeha pomalo haotičan? Rezultat pretrage polovinom 1997. za ključne riječi "chaos theory" je čak oko 42000 informacija na HotBotu <http://www.HotBot.com>. To svjedoči o zaista izuzetnom zanimanju Internetovske populacije za ovo područje naukei (neki ga smatraju poljem fizike).

Jurski Park
Šira se javnost s teorijom haosa prvi puta susrela u filmu Jurrasic Park (scenarij se može naći na <http://thewebshop.netgate.net/crichton/jp.html> snimljenom prema sjajnoj knjizi Michaela Chrichtona, pisca mnogih naučno-fantastičnih dela. Priča je to o parku kojeg je osmislio i financirao ekscentrični bogataš, a nastanjenog dinosaurima iz Jure i koji su uskrsnuti genetičkim inžinjeringom

Sam je termina haos, kasnih 1970.-tih godina u područje nelinearne dinamike uveo profesor James Yorke, matematičar na Univerziteta u Maryland. Termin "haos" može dovesti do zabune ako ga se tumači kao "nedostatak reda" odnosno "neorganizacijom".


Efekt leptirovih krila

Glavna poteškoća predviđanja dugoročnih budućih ponašanja haotičnih sistema jeste u velikoj osetljivosti o početnim uslovima. To je zapravo suština teorije haosa, a znači da i najmanja razlika u početnim uslovima dovodi do različitih konačnih rezultata. To je lijepo prikazao meteorolog Edward Lorenz, koje je prvi sistemno radio na teoriji haosa. Lorenz je pokušavajući matematičkim simulacijama načiniti dugoročnu vremensku prognozu otkrio tzv. efekt leptirovih krila, odnosno "The Butterfly Effect" <http://www.eos.net/esse/butterflyeffect.html>. Ukratko, leptir mašući krilima danas u Pekingu, može time prouzrokovati oluju sledećeg meseca u New Yorku. Lorenzov je rad na matematičkom modeliranju kompleksnih putanja čestica zraka, (putanje su opisane sistemima linearnih diferencijalnih jednadžbi), kulminirao slavnom slikom koja se zove "Lorenz Attractor", a oblikom je slična leptirovim krilima http://www.students.uiuc.edu:80/~ag-ho/chaos/lorenz3d.gif>.

Izbori

Liep primer učinka leptirovih krila jesu izbori. Razlozi zbog kojih neka osoba glasa za neku stranku vrlo su kompleksni. Svaki glas možda ima malo uticaja na konačni ishod, ali jedan jedini glas ipak može (teorijski) dati prevlast jednoj stranci, odnosno koaliciji, koja će u završnici uticati na celokupnu politiku. Setite se toga kada sledeći put izađete na izbore! Ukoliko vas ta problematika zanima, znajte da je to predmet interesa mnogih običnih glasača ali i teoretičara širom sveta. Tako je nedavno je i časopis Scientific American <http://www.sciam.com> doneo napis o pravednijem sistemu za glasanje,

Finansije

Možda ne i najzanimljiviji, ali svakako glede određenih šarenih papirića najpoticajniji primjer potencijalne zloupotrebe teorije haosa jest primena teorije haosa na polju finansija. Kako se berza može definirati kao dinamički sistem socioekonomskog ponašanja, nije čudo da su berzanski analitičari relativno lako dokazali da se berza ponaša haotično. Dobar članak o haotičnim tržištima može se naći na: <http://www.lloyd.com/~babcock/article4.html>. Ukoliko dobro vladate matematikom, kao i samom teorijom haosa, gotovo sigurno ćete pronaći neku finansijsku ustanovu koja će podržati vaša istraživanja. No ako uspete, ne očekujte da Vam daju dio profita koji ste im ostvarili !

Da li je Internet haotičan?

Za sada smo vidjeli da je Internet povezan s haosom samo kroz ogroman broj informacija koje se o haosu na Interentu mogu pronaći. Računarski sistemii vrlo su slični biološkim ekosistemima (koji jesu podložni haosu), a mogu se opisati karakteristikama kao što su broj programa koji se izvršavaju na mreži, obim poruka koje se šalju, frekvencija kojom se koriste različite rute, prosečni zastoj u odašiljanju informacija i povratnoj vezi. Sve te karakteristike utječu na odluke pojedinih korisnika, ali to najčešće prolazi nezapaženo. Konkretno, zacisno o zagušenju mreže, rezultat potrage za nekom informacijom može se poprilično razlikovati. To pak može uticati na neke odluke, koje pak. Da Internet, ta Mreža svih mreža, u smislu teorije haosa definitivno jeste haotičan. O neorganizaciji se pak može razgovarati.


I na kraju

Teorija haosa je jedna od najmlađih nauka koja se iz početaka sedamdesetih godina razvojem informatičke tehnologije danas vinula do možda najizazovnijih područja istraživanja. Širenje informacija i spoznaja o teoriji haosa bez sumnje je omogućena Internetom. Ipak, Internet sa svojom (galopirajućom neorganiziranošću, usprkos Search Enginsima i katalozima tipa Yahoo) u tome smislu ipak nema veze s teorijom haosa. No, pozabaviti se budućnošću samog Interneta, koristeći pristup teorije haosa... već bi bio pravi izazov. Nepredvidljivost haotičnih sistema uz Godelov teorem i kvantnu nesigurnost formuliranu Heisenbergovim relacijama neodređenosti, predstavljaju do sada neprevladana ograničenja u znanstvenim spoznajama dvadesetog stoljeća. Onaj tko napravi ključan napredak bit će slavan. I bogat.
nsarski nsarski 20:15 27.02.2008

Re: Što je zajedničko u teoriji haosa, berzans

Hvala na ovom spisku. Teorija katastrofa se cesto koristi u finansijama, ali ja nisam strucan da o tome suvislo pisem.
Ista teorija se takodje koristi u teorijama ucenja i mentalnog razvoja (Piaget-ov i Vigotsskijev model) na primer Catastrophe Analysis of Discontinuous Development
Aleksandra Mitrovic Aleksandra Mitrovic 16:03 27.02.2008

Zanimljivo....

U fizici ne postoje beskonačnosti (postoje veoma velike vrednosti, ali ne i beskonačnosti)

E, ovo nisam znala. Sada me zbunjuje korelacija izmedju sveopisujuce i sveprisutne matematike koja barata sa beskonacnostima i fizike.....hmmmmm.
analizira ponašanje neuralnog sistema - konkretno jednog teorijskog psa

Sada me interesuje, ako govorimo o teorijskom psu koji prima konstantno teorijske nadrazaje suprotnog predznaka a istog inteziteta neko, u fizici, veoma dugo vreme, a matematici beskonacno vreme, kako se on na kraju odlucuje za jednu reakciju ako su uslovi koji proizvode te nadrazaje ne menjaju. Sta se u stvari menja da bi on doneo odluku os vojoj reakciji.
Poydrav od svakodnevnog uzivaoca kaustike u ogromnim kolicinama. Bas super izgleda.....mogu reci da se moze dijagnostikovati jos jedna vrsta ovisnosti-ovisnost o kaustici
nsarski nsarski 16:10 27.02.2008

Re: Zanimljivo....

Sada me zbunjuje korelacija izmedju sveopisujuce i sveprisutne matematike koja barata sa beskonacnostima i fizike..

Pa, u fizickim modelima beskonacnosti ima na sve strane. U realnom svetu nista nije striktno beskonacno, cak ni svemir. Ako je neka fizcka velicina doooovoljno velika, onda se sa dobrom aproksimacijom moze uzeti da je beskonacna:) Fizika je, kaze Fejnman, umetnost aproksimacije.
A sto se kaustike tice, hteo sam da postavim sliku gde se ti sunjas oko nekog podvodnog kamena, ali je nisam imao:)))
Aleksandra Mitrovic Aleksandra Mitrovic 16:21 27.02.2008

Re: Zanimljivo....

E, molim te da mi prakticno odgovoris u vezi ovog teoretskog psa. Bas me interesuje...
A sto se kaustike tice, hteo sam da postavim sliku gde se ti sunjas oko nekog podvodnog kamena, ali je nisam imao:)))

Bolje sto je nisi imao )) taman bih narusila svu onu lepotu koju proizvodi voda kada se prirodno krece neuznemiravana nikakvim stranim objektima kao sto su ronioci....pa pogledaj i sam fotke koje si sam postavio....pogotovu ono savrsenstvo geometrije na slici bazena.....
By the way, kaustika se moze jako dobro iskoristiti u orjentaciji pod vodom.......mislim...ako covek zna kako cela stvar "radi"
nsarski nsarski 16:38 27.02.2008

Re: Zanimljivo....

Sta se u stvari menja da bi on doneo odluku os vojoj reakciji.

Kod psa se nista posebno ne menja. Medjutim, u njegovoj svesti se desavaji slucajne fluktuacije - neki neuroni zakazu, na primer - i taj se mikroskopski poremecaj amplifikuje tako da promeni celu svest. Ka, na primer, poslovicni "crv sumnje", koji je u pocetku mali, ali moze da dovede do paranoje kod bolesnih osoba:)
Vanja Montenegro Ljujic Vanja Montenegro Ljujic 16:42 27.02.2008

Re: Zanimljivo....

i taj se mikroskopski poremecaj amplifikuje tako da promeni celu svest. Ka, na primer, poslovicni "crv sumnje", koji je u pocetku mali, ali moze da dovede do paranoje kod bolesnih osoba:)



Tu hipotezu bi trebalo testirati na uzorku drzavnih organa. Rezultati bi, verujem, bili impresivni.

Aleksandra Mitrovic Aleksandra Mitrovic 16:46 27.02.2008

Re: Zanimljivo....

....aaaaaa....sad mi je jasno. To znaci da u toj fazi prelazimo na redukcionisticku teoriju...?....ili sam se opet izlupetala.....
nsarski nsarski 16:51 27.02.2008

Re: Zanimljivo....

Aleksandra Mitrovic
....aaaaaa....sad mi je jasno. To znaci da u toj fazi prelazimo na redukcionisticku teoriju...?....ili sam se opet izlupetala.....

Da, nesto tako.
Nemam vremena da pisem sada detaljnije, ali za dva sata nastavljam:)
grbavi grbavi 18:06 27.02.2008

Re: Zanimljivo....

a ko kaze da nije
razumem ti hocesh da kazesh da je svaka fizichka velichina konachna koliko god da je velika ja se samo pitam da li je to bash tako ko nam garantuje da ne postoje "fizichke velichine" koje nisu merljive shta cemo sa fraktalima npr
Aleksandra Mitrovic Aleksandra Mitrovic 18:21 27.02.2008

Re: Zanimljivo....

Tu hipotezu bi trebalo testirati na uzorku drzavnih organa. Rezultati bi, verujem, bili impresivni.

Ja mislin da bi u tom slučaju sve teorije pale u vodu jer bi ovi ostali zbunjeni i paralisani BESKONAČNO dugo, a već smo se složili da u fizici ne postoji definitivna beskonačnost ))))
nsarski nsarski 20:18 27.02.2008

Re: Zanimljivo....

ko nam garantuje da ne postoje "fizichke velichine" koje nisu merljive shta cemo sa fraktalima npr

Fraktali nisu fizicki objekti vec matematicki. Teorijski fraktal ima beskonacno mnogo skala. U fizickim sistemima uvek postoji neki cut-off, na dimenzijama atoma i slicno, ispod kojeg nema smisla razgovarati o duzima i rastojanjima - tu su kvantni efekti vec vazni.
U tom smilu, beskonacno male ili beskonacno velike duzine su samo aproksimacija (i to izvanredno dobra aproksimacija), ali u realnosti, fizicki ne postoje.
Vanja Montenegro Ljujic Vanja Montenegro Ljujic 21:06 27.02.2008

Re: Zanimljivo....

Aleksandra Mitrovic
Tu hipotezu bi trebalo testirati na uzorku drzavnih organa. Rezultati bi, verujem, bili impresivni.Ja mislin da bi u tom slučaju sve teorije pale u vodu jer bi ovi ostali zbunjeni i paralisani BESKONAČNO dugo, a već smo se složili da u fizici ne postoji definitivna beskonačnost ))))


ja bih pre ocekivala sindrom agresivnog psa
KRALJMAJMUNA KRALJMAJMUNA 23:28 27.02.2008

Re: Zanimljivo....

NSARSKI ...na primer, poslovicni "crv sumnje", koji je u pocetku mali, ali moze da dovede do paranoje kod bolesnih osoba:)

Jel' to nesto na moj racun? )
Zanimljiv tekst. Hocemo joss!
nsarski nsarski 00:03 28.02.2008

Re: Zanimljivo....

Jel' to nesto na moj racun? )

To sto sam ja paranoidan, ne znaci da mi ne rade o glavi:)
Ja to zamisljam ovako: prvo, kako se kod psa pojavljuje svest da zeli da pobegne? Pa, ekstremno laicki i uprosceno receno, vecina njegovih neurona salje taj signal, sves postane zaokupirana tom porukom (ima nesto sto se zove majority rule u neuronaukama), i najzad ta se "ideja" formulise u glavi te pas pobegne. Ista situacija kad je rec o napadu - vecina neurona salje signal za tu akciju. Sada, ako je u pitanju "mrtva trka" - isti je broj neurona salje signal da se pobegne kao sto je broj onih koji salju signal da se napadne. Naravno, neurona ima na milijarde i milijarde, i bas tacno 50%-50% matematicki precizna ravnoteza tesko da se stalno ostvaruje. Uvek ce se, zbog slucajnih fluktuacija, makar na hemijskom nivou, mozda jedan, mozda par, neurona vise opredeliti vise za jednu stvar. Tih "par" neurona je zanemarljivo malo u odnosu na ukupni broj neurona. Ali i ta mala, minimalna, mikroskopska razlika, odjednom pocinje da ima znacaja. Stanje je tako da su korelacione duzine velike, sistem kominicira s kraja na kraj celokupnog neuralnog sistema, neuroni slusaju jedni druge, okrecu odluke (i na jednu i na drugu stranu), i tim mehanizmom se ta mala razlika uvecava do makroskopsih razmera.
Sistem se opredeli na osnovu takve jedne fluktuacije.
Ovo nije nista nepoznato u fizici. Takvih sistema ima mnogo.
Vanja Montenegro Ljujic Vanja Montenegro Ljujic 00:08 28.02.2008

Re: Zanimljivo....

nsarski
Jel' to nesto na moj racun? )To sto sam ja paranoidan, ne znaci da mi ne rade o glavi:)Ja to zamisljam ovako: prvo, kako se kod psa pojavljuje svest da zeli da pobegne? Pa, ekstremno laicki i uprosceno receno, vecina njegovih neurona salje taj signal, sves postane zaokupirana tom porukom (ima nesto sto se zove majority rule u neuronaukama), i najzad ta se "ideja" formulise u glavi te pas pobegne. Ista situacija kad je rec o napadu - vecina neurona salje signal za tu akciju. Sada, ako je u pitanju "mrtva trka" - isti je broj neurona salje signal da se pobegne kao sto je broj onih koji salju signal da se napadne. Naravno, neurona ima na milijarde i milijarde, i bas tacno 50%-50% matematicki precizna ravnoteza tesko da se stalno ostvaruje. Uvek ce se, zbog slucajnih fluktuacija, makar na hemijskom nivou, mozda jedan, mozda par, neurona vise opredeliti vise za jednu stvar. Tih "par" neurona je zanemarljivo malo u odnosu na ukupni broj neurona. Ali i ta mala, minimalna, mikroskopska razlika, odjednom pocinje da ima znacaja. Stanje je tako da su korelacione duzine velike, sistem kominicira s kraja na kraj celokupnog neuralnog sistema, neuroni slusaju jedni druge, okrecu odluke (i na jednu i na drugu stranu), i tim mehanizmom se ta mala razlika uvecava do makroskopsih razmera.Sistem se opredeli na osnovu takve jedne fluktuacije.Ovo nije nista nepoznato u fizici. Takvih sistema ima mnogo.


Klasican primer pobegulje:)
tasa5 tasa5 00:38 29.02.2008

Re: Zanimljivo....

nsarski
Jel' to nesto na moj racun? )

To sto sam ja paranoidan, ne znaci da mi ne rade o glavi:)
Ja to zamisljam ovako: prvo, kako se kod psa pojavljuje svest da zeli da pobegne? Pa, ekstremno laicki i uprosceno receno, vecina njegovih neurona salje taj signal, sves postane zaokupirana tom porukom (ima nesto sto se zove majority rule u neuronaukama), i najzad ta se "ideja" formulise u glavi te pas pobegne. Ista situacija kad je rec o napadu - vecina neurona salje signal za tu akciju. Sada, ako je u pitanju "mrtva trka" - isti je broj neurona salje signal da se pobegne kao sto je broj onih koji salju signal da se napadne. Naravno, neurona ima na milijarde i milijarde, i bas tacno 50%-50% matematicki precizna ravnoteza tesko da se stalno ostvaruje. Uvek ce se, zbog slucajnih fluktuacija, makar na hemijskom nivou, mozda jedan, mozda par, neurona vise opredeliti vise za jednu stvar. Tih "par" neurona je zanemarljivo malo u odnosu na ukupni broj neurona. Ali i ta mala, minimalna, mikroskopska razlika, odjednom pocinje da ima znacaja. Stanje je tako da su korelacione duzine velike, sistem kominicira s kraja na kraj celokupnog neuralnog sistema, neuroni slusaju jedni druge, okrecu odluke (i na jednu i na drugu stranu), i tim mehanizmom se ta mala razlika uvecava do makroskopsih razmera.
Sistem se opredeli na osnovu takve jedne fluktuacije.
Ovo nije nista nepoznato u fizici. Takvih sistema ima mnogo.


Jedan neuron kao takav je vrlo prost i ne moze da donosi odluke o bilo cemu. Skup neurona moze da procesira neke podatke i da donese neku odluku, ali sam neuron definitivno ne moze da salje nikakav impuls. I sama neuralna mreza iliti mozak psa ne radi na nacin na koji ste to opisali ovde.
nsarski nsarski 01:01 29.02.2008

Re: Zanimljivo....

Jedan neuron kao takav je vrlo prost i ne moze da donosi odluke o bilo cemu. Skup neurona moze da procesira neke podatke i da donese neku odluku, ali sam neuron definitivno ne moze da salje nikakav impuls. I sama neuralna mreza iliti mozak psa ne radi na nacin na koji ste to opisali ovde.

Naravno, ovo je vise karikatura nego realan opis. Ideja je da se slucajne fluktuacije uvecavaju kad je sistem u takvom rezimu.
Evo jedne analogije, koja je svakako valjana i realna.
Ako uzmemo idealni, homogeni, rotaciono invarijantni, savrseni stap, stavimo ga vertikalno i pritisnemo ga odozgo silom, sta ce biti? Idealni...etc. stap ce da se sabija dok ga ne spljostimo kao palacinku.
Pa, nijedan stap nije idealni, homogeni, savrseni, tako da je gornji scenario totalno nerealan. Realan stap ce da se izvitoperi kao na slici dole



OK, zasto bas na desno, kako slika pokazuje? Moze li na levo? Moze. A unapred? Moze. A unazad? Moze. A u bilo kom pravcu? Moze. Pa, kako je onda stap odlucio da se savije u desno?
Nemamo pooojma, rekao bi Radovan III:))
Pa, to je upravo cela poenta. Da bi dosli do neke ideje u koju ce stranu da se stap izvije, i da li ce uopste da se izvije, moramo pretpostaviti nesto o mikroskopskoj strukturi tog stapa. Heh, ovde se uvodi, dakle, totalno nova fenomenologija - mikroskopska struktura o kojoj teorija elasticnosti ne zna nista. Ali nista. Za nju je stap samo geometrijski oblik koji ima elasticnost i nista vise. (Sta je eleasticnost? Parametar, nista vise).
OK, sta se onda zaista desava, pa se stap nekako izbije?
Desava se da na mikiroskopskom nivou atomi koji sacinjavaju stap osciluju, pomeraju se levo-desni, napred-nazad, i u svim drugim pravcima. Ovo je vec fenomen na nivou atomske fizike. Svi pracvci su podjednako verovatni, i nema nikakvog razloga da jedan ima preferencu - a ima, kako sto vidimo, jer se stap ipak na neku stranu savije.
Pa, ono sto se desava je da se neka slucajna fluktuacija (nad kojom nemamo nikakvu kontrolu) amplifikuje do makroskopskih skala, i stap se savije u tom pravcu. Kad ponovimo isti eksperiment, savice se u drugom pravcu, i tako uvek.
E, po analogiji sa ovim, kakva ce globalna (konacna) odluka biti donesena u neuralnom sistemu koji je u situaciji da mora da donese odluku? Ne znamo. Neku ce odluku doneti (u nasem primeru ima samo dva izbora), ali nije moguce predvideti koju. Od cega to zavisi? Pa od mikroskopskih detalja funkcionisanja neuralnog sistema.
To je sve sto sam gornjim komentarom hteo da kazem, a kako se to tacno odvija, to, rekao bih, se ne zna.
Vanja Montenegro Ljujic Vanja Montenegro Ljujic 01:12 29.02.2008

Re: Zanimljivo....

nsarski
Jedan neuron kao takav je vrlo prost i ne moze da donosi odluke o bilo cemu. Skup neurona moze da procesira neke podatke i da donese neku odluku, ali sam neuron definitivno ne moze da salje nikakav impuls. I sama neuralna mreza iliti mozak psa ne radi na nacin na koji ste to opisali ovde.Naravno, ovo je vise karikatura nego realan opis. Ideja je da se slucajne fluktuacije uvecavaju kad je sistem u takvom rezimu. Evo jedne analogije, koja je svakako valjana i realna.Ako uzmemo idealni, homogeni, rotaciono invarijantni, savrseni stap, stavimo ga vertikalno i pritisnemo ga odozgo silom, sta ce biti? Idealni...etc. stap ce da se sabija dok ga ne spljostimo kao palacinku. Pa, nijedan stap nije idealni, homogeni, savrseni, tako da je gornji scenario totalno nerealan. Realan stap ce da se izvitoperi kao na slici doleOK, zasto bas na desno, kako slika pokazuje? Moze li na levo? Moze. A unapred? Moze. A unazad? Moze. A u bilo kom pravcu? Moze. Pa, kako je onda stap odlucio da se savije u desno?Nemamo pooojma, rekao bi Radovan III:))Pa, to je upravo cela poenta. Da bi dosli do neke ideje u koju ce stranu da se stap izvije, i da li ce uopste da se izvije, moramo pretpostaviti nesto o mikroskopskoj strukturi tog stapa. Heh, ovde se uvodi, dakle, totalno nova fenomenologija - mikroskopska struktura o kojoj teorija elasticnosti ne zna nista. Ali nista. Za nju je stap samo geometrijski oblik koji ima elasticnost i nista vise. (Sta je eleasticnost? Parametar, nista vise).OK, sta se onda zaista desava, pa se stap nekako izbije?Desava se da na mikiroskopskom nivou atomi koji sacinjavaju stap osciluju, pomeraju se levo-desni, napred-nazad, i u svim drugim pravcima. Ovo je vec fenomen na nivou atomske fizike. Svi pracvci su podjednako verovatni, i nema nikakvog razloga da jedan ima preferencu - a ima, kako sto vidimo, jer se stap ipak na neku stranu savije.Pa, ono sto se desava je da se neka slucajna fluktuacija (nad kojom nemamo nikakvu kontrolu) amplifikuje do makroskopskih skala, i stap se savije u tom pravcu. Kad ponovimo isti eksperiment, savice se u drugom pravcu, i tako uvek. E, po analogiji sa ovim, kakva ce globalna (konacna) odluka biti donesena u neuralnom sistemu koji je u situaciji da mora da donese odluku? Ne znamo. Neku ce odluku doneti (u nasem primeru ima samo dva izbora), ali nije moguce predvideti koju. Od cega to zavisi? Pa od mikroskopskih detalja funkcionisanja neuralnog sistema.To je sve sto sam gornjim komentarom hteo da kazem, a kako se to tacno odvija, to, rekao bih, se ne zna.


Eto, jedan komentar otvori citavu Pandorinu kutiju. Sada opet nista не понимаю :(
nsarski nsarski 02:21 29.02.2008

Re: Zanimljivo....

Ovo sto sam ja opisao je mehanizam tzv. symmetry breaking-a. Stap izabere jedan pravac, od neogranicenog broja drugih pravaca koje je mogao da izabere.
Evo, prostijeg primera:
Zamisli da napravis veceru i postavis goste oko okruglog stola.. Isperd svakog gosta stavis tanjir. Tacno na sredini izmedju susednih tanjira stavis posudu sa salatom. Kad gost sedne, on ispred sebe vidi svoj tanjir, i sa desne strane posudu za salatu - tacno na pola puta do susednog desnog gosta - i takodje sa leve strane posudu za salatu, tacno na pola puta do susednog levog gosta. Nadam se da razumes geometriju.
OK, najavis pocetak vecere. Sta ce gost da radi? Koju ce posudu za salatu da koristi? Moze desnu od njega, a moze i levu. Podjednako su udaljene, a nema pravila koja je njegova.
Ako se uhvati za desnu posudu, i svi drugi gosti se uhvate za sebi desnu posudu, bice to desna vecera. Ako se uhvati za levu posudu, i svi drugi gosti se uhvate za levu, bice to leva vecera.
Sta ce, medjutim, biti ako se gost na jednom delu stola uhvati za levu posudu, a gost na drugoj strani stola za sebi desnu posudu? Pa ako ja uzmem desnu posudu, moj komsija desni, njegov komsija desnu, itd., ali na drugoj strani stola je pocela leva vecera (neko je uzeo levu posudu, njegov komsija levu, itd.), doci cemo do situacije da ce na jednom delu stola postojati gost koji nema ni jednu posudu za salatu, i opet, negde drugde, drugi gosdt koji ima dve posude za salatu.
Ovo se u fizici zove dislokacija, soliton, ili elementarna cestica:)))
E, sada. Zamisli da gositma kazes da ce vecera obavezno biti ili leva ili desna. Na njima je da odluce koja, a da se ne dogovaraju unapred.. Kako se onda ja, kao gost opredeljujem, za koju posudu za salatu cu da se uhvatim, levu ili desnu? Hm, pa gledacu druge - pa cu na osnovu toga kako drugi rade (odlucili se za levu ili desnu) tako i ja raditi. Aha!!! Eto ti dugodometnih korelacija! Ja cu da gledam sada, ne samo vise komsiju, vec i ostale za stolom. Zamisli da je sto ogroman i za njim sedi na hiljade ljudi.
Gledacu odjsjaj u oku, najsitnije znake namere drugih, hints u pokretu ili body language-u, da bi dokucio sta ce oni da urade. To je nesigurna rabota, i mogu da pogresim. To ce raditi i drugi, i oni takodje mogu da pogrese. Napetost raste, neznamo kako da pocnemo veceru.
I onda na ukljucenom TV-u neko pomenu "London" i svi se uhvate za levu posudu. Leva vecera je pocela.
Ili je neko u razgovoru slucajno pomenuo Dubrovnik - svi se uhvate za desnu posudu - i desna vecrea je pocela.
Kao sto rekoh - slucajan proces, koji nije predvidljiv.
Nadam se da je sad malo jasnije:)))
Bon apetit.
Vanja Montenegro Ljujic Vanja Montenegro Ljujic 18:25 29.02.2008

Re: Zanimljivo....

nsarski
Ovo sto sam ja opisao je mehanizam tzv. symmetry breaking-a. Stap izabere jedan pravac, od neogranicenog broja drugih pravaca koje je mogao da izabere.Evo, prostijeg primera:Zamisli da napravis veceru i postavis goste oko okruglog stola.. Isperd svakog gosta stavis tanjir. Tacno na sredini izmedju susednih tanjira stavis posudu sa salatom. Kad gost sedne, on ispred sebe vidi svoj tanjir, i sa desne strane posudu za salatu - tacno na pola puta do susednog desnog gosta - i takodje sa leve strane posudu za salatu, tacno na pola puta do susednog levog gosta. Nadam se da razumes geometriju.OK, najavis pocetak vecere. Sta ce gost da radi? Koju ce posudu za salatu da koristi? Moze desnu od njega, a moze i levu. Podjednako su udaljene, a nema pravila koja je njegova. Ako se uhvati za desnu posudu, i svi drugi gosti se uhvate za sebi desnu posudu, bice to desna vecera. Ako se uhvati za levu posudu, i svi drugi gosti se uhvate za levu, bice to leva vecera.Sta ce, medjutim, biti ako se gost na jednom delu stola uhvati za levu posudu, a gost na drugoj strani stola za sebi desnu posudu? Pa ako ja uzmem desnu posudu, moj komsija desni, njegov komsija desnu, itd., ali na drugoj strani stola je pocela leva vecera (neko je uzeo levu posudu, njegov komsija levu, itd.), doci cemo do situacije da ce na jednom delu stola postojati gost koji nema ni jednu posudu za salatu, i opet, negde drugde, drugi gosdt koji ima dve posude za salatu.Ovo se u fizici zove dislokacija, soliton, ili elementarna cestica:)))E, sada. Zamisli da gositma kazes da ce vecera obavezno biti ili leva ili desna. Na njima je da odluce koja, a da se ne dogovaraju unapred.. Kako se onda ja, kao gost opredeljujem, za koju posudu za salatu cu da se uhvatim, levu ili desnu? Hm, pa gledacu druge - pa cu na osnovu toga kako drugi rade (odlucili se za levu ili desnu) tako i ja raditi. Aha!!! Eto ti dugodometnih korelacija! Ja cu da gledam sada, ne samo vise komsiju, vec i ostale za stolom. Zamisli da je sto ogroman i za njim sedi na hiljade ljudi. Gledacu odjsjaj u oku, najsitnije znake namere drugih, hints u pokretu ili body language-u, da bi dokucio sta ce oni da urade. To je nesigurna rabota, i mogu da pogresim. To ce raditi i drugi, i oni takodje mogu da pogrese. Napetost raste, neznamo kako da pocnemo veceru.I onda na ukljucenom TV-u neko pomenu "London" i svi se uhvate za levu posudu. Leva vecera je pocela.Ili je neko u razgovoru slucajno pomenuo Dubrovnik - svi se uhvate za desnu posudu - i desna vecrea je pocela.Kao sto rekoh - slucajan proces, koji nije predvidljiv.Nadam se da je sad malo jasnije:)))Bon apetit.


Mnogo je jasnije! :) To me je podsetilo na izvesne situacije iz detinjstva, Ja sam kao razmazena i iritantna first-born uvek imala utisak da je u susednim tanjirima ukusnija/ veca/raskosnija klopa. Tako sam ja, na opste negodovanje porodice, po malo jela i s leve i s desne strane, iz mamine, tatine i sestrine i moje cinije istovremeno. To je tek bio slucajan i nepredvidljiv proces, moj profesore! :)
Jeremija Jeremija 16:07 27.02.2008

teorija poštenja

Dugo već razmišljam da naučnoj javnosti na ovom blogu prezentujem teoriju poštenja.
Teorija o kojoj je reč je vrlo jednostavna.
U istoriji nauke svi veliki naučni problemi su imali jednostavna rešenja.
Rešenja koja su bila komplikovana pokazala su se kao pogrešna.
To je argument na koji se pozivam, kad je reč o teoriji poštenja.
Istovremeno, sva velika otkrića sa jednostavnim rešenjem bila su odbačena, kao lažna i netačna.
Sledi zaključak da će i moja teorija poštenja biti iz cuga odbačena, ili blaže rečeno: neće biti baš odmah prihvaćena.
(Ono "baš odmah" može trajati nekoliko vekova.)
Teorija poštenja glasi:
"MI NAUČNICI IZJAVLJUJEMO DA O ČOVEKU, NJEGOVOM NASTANKU, NASTANKU PLANETE ZEMLJE I ČITAVE VASIONE, NE ZNAMO POUZDANO NIŠTA.KAKO NE ZNAMO NIŠTA POUZDANO O NASTANKU, SLEDI DA NE ZNAMO NIŠTA NI O TOME KUDA ČOVEK, ZEMLJA I VASIONA STREMI I KAKV ĆE JOJ BITI KRAJ, AKO KRAJA IMA."
U potpisu:
Svi naučnici s.r.

nsarski nsarski 16:14 27.02.2008

Re: teorija poštenja

Hehe, mozda ne znamo pouzdano, ali prilicno dobro nagadjamo...:)
Pape Pape 16:14 27.02.2008

Re: teorija poštenja

Ho, ho, nije loše, a i prilično tačno. Ali zato znaju sve između. A mi smo baš tu, (nešto) između.
Jeremija Jeremija 16:17 27.02.2008

Re: teorija poštenja

nsarski
Hehe, mozda ne znamo pouzdano, ali prilicno dobro nagadjamo...:)

Oko svega se može nagoditi, pa što se ne bi nagodili i oko moje teorije (poštenja).
bobo bobo 18:20 27.02.2008

Re: teorija poštenja

nsarski
Hehe, mozda ne znamo pouzdano, ali prilicno dobro nagadjamo...:)

Pa valjda je pouzdano u suprotnosti sa naukom.
Nauka istrazuje nepoznato i daje pretpostavke, naj vece verovatnoce itd.
Tvrditi da je nesto 100% tacno nije u duhu nauke.
Pouzdanim se bavi religija :)
nsarski nsarski 20:20 27.02.2008

Re: teorija poštenja

Nauka istrazuje nepoznato i daje pretpostavke, naj vece verovatnoce itd.

Da, to sam i ja mislio da kazem:)
Teorija gravitacije nije 100%, apsolutno, i zauvek tacna. Za sada nije nijednom omanula, i zato verujemo da je ona tacna, ali never say never:)
Pape Pape 16:09 27.02.2008

Ili što bi rekao...

...Aligrudić u Sećaš li se Doli Bel: medicina ti je biologija, biologija ti je hemija, hemija ti je fizika.

(apropo ovoga):
Tako se, na primer, procesi unutar žive ćelije objašnjavaju molekularnom biologijom, molekularna biologija hemijom, hemijske reakcije proizilaze iz strukture hemijskih elemenata (atoma ili molekula) i njihovih interakcija, atomske i nuklearne reakcije kao posledica osobina elementarnih čestica i njihovih interakcija, itd.

A onda majmun uđe u tenk...
(Katastrofa)
nsarski nsarski 16:13 27.02.2008

Re: Ili što bi rekao...

A onda majmun uđe u tenk...

TenAk :)))
Pape Pape 16:16 27.02.2008

Re: Ili što bi rekao...

:)
gordanac gordanac 16:25 27.02.2008

lastin rep :)

x^5+ux^3+vx^2+wx.......................swallowtail catastrophe
na način Salvador Dali:



La queue d'aronde — Série des catastrophes

"....the most beautiful aesthetic theory in the world"
rekao je Dali Thom-u za njegovu teoriju...
nsarski nsarski 16:42 27.02.2008

Re: lastin rep :)

Evo je originalna ilustracija iz Thom-ovog rada (o pobuni zatvorenika).



Ma, gordanac, time mucimo studente - van der Waals i fazni prelazi:



Kad pogledas onu sliku gore zarotiranu na leva za 90 stepeni, dobijes ove krive dole:)))
Branislav Kovačević Cole Branislav Kovačević Cole 16:26 27.02.2008

Uvek blanko preporucujem

mada retko kad ponesto od svega razumem...ukleti drustvenjak, sta ces....!!! U svakom slucaju radujem se svakom tekstu....
poz
bkc
Filip2412 Filip2412 16:30 27.02.2008

Super

Hvala, odlican teks, preporuka

evo pod utiskom bas razmisljam o teoriji Svega kako se radja u katastroficnom sudaru nauke i umetnosti, razuma i zivotinjskog instikta, dedukcije i indukcije....

ili je to neki flashback od pijanke u nedelju




Vlasta Vlasta 16:38 27.02.2008

E, nsarski,

nigde te nema, a i dugo te nema?? Nemoj više da izostaješ, bićeš izbačen sa časa...? Nego, može li to ikako da se primeni na društvene krize?
nsarski nsarski 16:43 27.02.2008

Re: E, nsarski,

Nego, može li to ikako da se primeni na društvene krize?

Naravno, bas je na to i primenjivano. I na berzu, i slicno...:)
andjelija andjelija 16:42 27.02.2008

citam ovo

pa sve zamisljam kako mi ovo neki nerd prica na uvce :)))

milina i uzivancija :))

ahh...romantika prava
Milan Lukić Milan Lukić 18:57 27.02.2008

Maksvel, Faradej

Jedan od lepših primera katastrofe u prirodi je i pojava kaustike (caustics) u optici, kada usled odbijanja od zakrivljenih objekata, svetlost formira oblasti gde se njen intenzitet skokovito menja. Evo primera kako se to dešava na staklu

eto zasto volimo ronjenje,kaustika je to:) od redukcionizma i kaskada i bas lep uvod za pricu o npr svetlosti i elekromagnetizmu
(evo narudzbine,placamo duplo po slajfni,ok?)
:)
kada ce doci Taj Dan kada ce Nsarski da opeva fizicarske zamisli i Te Teme,o fotonima,pa o momentima prelaska magnetizma u elektricitet i obratno,o protonima i neutronima i o kvarkovima + antikvarkovima = mezonima ...cekamo i extra pitak post o npr donjim + gornjim kvarkovima (-: o 2/3 pozitivnog naelektrisanja elektrona gornjih kvarkova i 1/3 negativnog naelektrisanja elektrona donjih kvarkova ...
i prokleta-je-a-me-ri-ka-i protoni i neutroni gradjeni od po tri kvarka(-:proton od dva gornja i jednog donjeg a neutron od dva donja i jednog gornjeg neutrona ...pa malko o kvantima i gluonima...stvarno nestvaran svet Iza Ogledala.
opisa ti jednu od najlepsih prirodnih pojava,stihovi u prozi
:)
osvetlimo takav sistem svetlosnim zrakom. Na kritišnoj tački, svelost se na fluktuacijama gustine rasipa, i mi vidimo mutno belu svetlost sa druge strane (ovaj fenomen se zove kritična opalescencija). Dakle, cela ova priča o globalnim fluktuacijama nije neka teorijska konstrukcija, več eksperimentalno utvrdjena činjenica.
nsarski nsarski 20:30 27.02.2008

Re: Maksvel, Faradej

protonima i neutronima i o kvarkovima + antikvarkovima = mezonima ...cekamo i extra pitak post o npr donjim + gornjim kvarkovima

Pa, ima na blogu ljudi koji su po tim pitanjima mnogo strucniji od mene (ime pocinje sa Lidija:)))
Milan Lukić Milan Lukić 20:39 27.02.2008

Re: Maksvel, Faradej

nsarski
Pa, ima na blogu ljudi koji su po tim pitanjima mnogo strucniji od mene (ime pocinje sa Lidija:)))

(s njom i sasom vise privatno a manje po blogovima ;-)
cuj,malo sam zardjao s blogom,nije me bilo godinu dana,ali ono sto pouzdano znam jeste da je lidiaz ostavila fenomenalan post o antarktiku i elementarnim cesticama elementarnih cestica
;-)
nsarski nsarski 20:45 27.02.2008

Re: Maksvel, Faradej

lidiaz ostavila fenomenalan post o antarktiku i elementarnim cesticama elementarnih cestica

Jeste, ali to je vise bio turisticki prikaz (odlican, da se odmah razumemo!), ali malo fizike.
gordanac gordanac 20:51 27.02.2008

quark for fun :)






za ML&co. quark troll sličice svega što lidiaz gleda kao brojčice!
(kad ne mogu da odolim!)
Milan Lukić Milan Lukić 20:53 27.02.2008

Re: Maksvel, Faradej

aha,skroz turisticki + sa odlicnom dozom natruha element. fizike,ali jako,jako lep
Milan Lukić Milan Lukić 21:33 27.02.2008

Re: quark for fun :)

za ML&co. quark troll sličice svega što lidiaz gleda kao brojčice!
(kad ne mogu da odolim!)

dearly beloved,gocika
pa nevidjeno,znaci tako bi to izgledalo

i to su bile mislim Faradejeve snohvatice sa predavanja 1844 i 1846, kada je zamislio kosmos-tapiseriju u kojoj je tkanje energija a "cvorovi" u tkanju materija (ma sta "materija" predstavljala ali nikako ona njutnovska )
a onda bi moooozdaaaa ovi etericni u d s - b t c bili te petlje
(ns izvini za trol,necemo vise...g zahvaljujemo najlepse i svrati nam asap na plum crumbs & zeleni caj ;-)


nikson nikson 19:02 27.02.2008

...

uf, ovo moram iz vise delova da procitam)

inace cuo sam za otkrivene nove zivotinjske vrste na juznom polu, steta sto i o tome neko ne pise
Milan Lukić Milan Lukić 19:09 27.02.2008

Re: ...

nikson
uf, ovo moram iz vise delova da procitam)inace cuo sam za otkrivene nove zivotinjske vrste na juznom polu, steta sto i o tome neko ne pise

da...cuo si...a cuo sam i ja...ime zivotinjice je Dzon Gribin. i strasno je jednostavna
;-)
bila bi steta da ns ne napise nesto o tome,ili gordanac ili cirkovic ili,naravno,novkovic,sve ljudi koje najvise volimo da citamo...
Aleksandra Mitrovic Aleksandra Mitrovic 19:24 27.02.2008

Re: ...

...vi ne možete ni da predpostavite koliko se novih vrsta svakodnevno otkriva u morima....ne mož' čovek da stigne da pobeleži svaku.....
nsarski nsarski 20:27 27.02.2008

Re: ...

vi ne možete ni da predpostavite koliko se novih vrsta svakodnevno otkriva u morima

Ma i na kopnu...:)

Clouded leopard, na primer, nedavno otkriven:

Aleksandra Mitrovic Aleksandra Mitrovic 15:33 28.02.2008

Re: ...

Clouded leopard....kako lepa mica maca
Черевићан Черевићан 19:21 27.02.2008

закукуљености маам

текст на прво читање нетежак, течан, те притом тематски мамљив , г nsarski БРАВО, но за разумевањега . . . . .е отом би се већ могло детаљисати и чинимисе, коментар се да назрети слично тумачењу графита на кинеском зиду улаз је издворишта
nsarski nsarski 20:34 27.02.2008

Re: закукуљености маам

Hvala Cher, siguran sam da na Malti mogu cesto da se prate prizori kaustike:)
Черевићан Черевићан 21:48 27.02.2008

каустика на делу

иако дно око малте не обилује песковитим наносима на десетак метара од станишта ми овдашњег призор сличан овом , кад се потопите недубоко, уопште нетреба да Вас изненади. . .

Dilan Dog Dilan Dog 20:08 27.02.2008

Sintretičke teorije

Moram da priznam da mi je ovaj tekst jako zanimljiv, tim pre, što sam se susretao sa pojmom redukcionizma, a o ovim teorijama sintetičkog tipa sam čuo, ali nisam znao koje su to teorije (teorija igara, teorija haosa, teorija fraktala, teorija katastrofa), tačnije za teoriju igara nisam znao da pripad tom skupu teorija.
nsarski
Jedna od osnovnih konceptualnih postavki u fizičkim teorijama o pojavama u svetu oko nas je redukcionizam, tj., ideja da se suština neke pojave (fenomena) može objasniti mehanizmima na manjim prostornim ili vremenskim skalama. Tako se, na primer, procesi unutar žive ćelije objašnjavaju molekularnom biologijom, molekularna biologija hemijom, hemijske reakcije proizilaze iz strukture hemijskih elemenata (atoma ili molekula) i njihovih interakcija, atomske i nuklearne reakcije kao posledica osobina elementarnih čestica i njihovih interakcija,

O redukcionizmu se uči i u sociologiji i društvenim naukama. Redukcionizam koji je bio karakteističan za sociologiju, zasniva se na mišljenju da se društvene pojave mogu objasniti ne pomoću društvenih zakonitosti, već pomoću zakonitosti nižeg reda: npr pomoću bioloških karakteristika pojedinaca koji sačinjavaju društvo, ili slično tome na osnovu psiholoških karakteristika pojedinaca, na osnovu mehaničkih zakona koji vladaju u prirodi itd. Ti se pravci nazivaju biologizam, psihologizam, mehanicizam, fizikalizam...
nsarski
Tačno je, na primer, da se procesi u živoj ćeliji pokoravaju zakonima molekularne biologije, ali nikakva proučavanja u molekularnoj biologiji ne mogu dati odgovor na pitanje kako to da iz mrtvih molekula nastaje živa ćelija. Potrebna je konstrukcionistička, ili sintetička teorija, koja iz nižih skala ili elementarnih konstituenata može da objasni nastanak radikalno novih fenomena izraženih na višem stepenu organizacije, kao što su život (iz molekula), ili svest (iz nervnih ćelija), ili neki fenotip (iz genoma), ili socijalni fenomen (iz ljudskih interakcija).

Kada bi ovo boldovano bilo moguće, onda bi se približili naučnom odgovoru na pitane- odakle i šta je to život. A to se čini nemoguće, zar ne?

Naročito je zabavno ovo sa reakcijama psa koji napada (ako je razdražen i ljut), ili pobegne (ako je uplašen). Što znači da kada se "bombarduje" protivrečnim istovremenim impulsima, dolazi do permutacije: ili će da uplašen napadne, ili da besan pobegne. Pas je jednostavo poludeo :))) malo nehumano, ali dobro sad :)
nsarski nsarski 20:27 27.02.2008

Re: Sintretičke teorije

O redukcionizmu se uči i u sociologiji i društvenim naukama

Da, biolozi se cesto zale na fizicke modele u biologiji zato sto impliciraju redukcionizam. Mislim da je Anderson, posle otkrica pozitrona (1932) smatrao da fizika sada ima na spisku sve elementarne cestice (proton, neutron, elektron, pozitron) i da su sve fundamentalne stvari otkrivene, te je prokomentarisao "Ostalo je hemija" (The rest is chemistry!).
Medjutim, cela ova zgrada se srusila kad je otkrivgen mi-mezon. Neko je tada rekao: "Ko je ovo narucio?!" :)))
U svakom slucaju, biolozi su u pravu - potrebna je sinteza. Teorija igara je takva - ona se ne moze redukovati na sastavne delove.
Pretpostavljam da u filozofiji ovaj koncept ima nesto sire i slozenije znacenje.
Dilan Dog Dilan Dog 21:48 27.02.2008

Re: Sintretičke teorije

nsarski
O redukcionizmu se uči i u sociologiji i društvenim naukama

Da, biolozi se cesto zale na fizicke modele u biologiji zato sto
impliciraju redukcionizam. Mislim da je Anderson, posle otkrica
pozitrona (1932) smatrao da fizika sada ima na spisku sve elementarne
cestice (proton, neutron, elektron, pozitron) i da su sve fundamentalne
stvari otkrivene, te je prokomentarisao "Ostalo je hemija" (The rest is
chemistry!).
Medjutim, cela ova zgrada se srusila kad je otkrivgen mi-mezon. Neko je tada rekao: "Ko je ovo narucio?!" :)))
U svakom slucaju, biolozi su u pravu - potrebna je sinteza. Teorija
igara je takva - ona se ne moze redukovati na sastavne delove.
Pretpostavljam da u filozofiji ovaj koncept ima nesto sire i slozenije znacenje.

Hvala na ovim informacijama. Možete li mi reći nešto bliže o pozitronima i mi-mezonima. Svaka informacija mi je značajna pošto ja o tome ne znam ništa. A držim da blog ima i edukativnu funkciju :)
Vanja Montenegro Ljujic Vanja Montenegro Ljujic 22:02 27.02.2008

Re: Sintretičke teorije

Dilan Dog
Naročito je zabavno ovo sa reakcijama psa koji napada (ako je razdražen i ljut), ili pobegne (ako je uplašen). Što znači da kada se "bombarduje" protivrečnim istovremenim impulsima, dolazi do permutacije: ili će da uplašen napadne, ili da besan pobegne. Pas je jednostavo poludeo :))) malo nehumano, ali dobro sad :)


Pitam se da li bi doslo do permutacije, ako bismo (hipoteticki, naravno) primenili gorenavedenu teoriju na dolenavedeni primer...
Dilan Dog Dilan Dog 22:06 27.02.2008

Re: Sintetičke teorije

Vanja Montenegro Ljujic
Dilan Dog
Naročito
je zabavno ovo sa reakcijama psa koji napada (ako je razdražen i ljut),
ili pobegne (ako je uplašen). Što znači da kada se "bombarduje"
protivrečnim istovremenim impulsima, dolazi do permutacije: ili će da
uplašen napadne, ili da besan pobegne. Pas je jednostavo poludeo :)))
malo nehumano, ali dobro sad :)


Pitam se da li bi doslo do permutacije, ako bismo (hipoteticki,
naravno) primenili gorenavedenu teoriju na dolenavedeni primer...

da, u sledećem momentu blagosiljani mladić napušta ideju ratovanja, odlazi kući i uzima lego kocke da ih slaže :)))
Vanja Montenegro Ljujic Vanja Montenegro Ljujic 22:10 27.02.2008

Re: Sintetičke teorije

Dilan Dog

Vanja Montenegro Ljujic

Dilan DogNaročitoje zabavno ovo sa reakcijama psa koji napada (ako je razdražen i ljut),ili pobegne (ako je uplašen). Što znači da kada se "bombarduje"protivrečnim istovremenim impulsima, dolazi do permutacije: ili će dauplašen napadne, ili da besan pobegne. Pas je jednostavo poludeo :)))malo nehumano, ali dobro sad :)Pitam se da li bi doslo do permutacije, ako bismo (hipoteticki,naravno) primenili gorenavedenu teoriju na dolenavedeni primer... da, u sledećem momentu blagosiljani mladić napušta ideju ratovanja, odlazi kući i uzima lego kocke da ih slaže :)))


stavise, postaje radikalni pacifista i ucitelj joge. :)
Dilan Dog Dilan Dog 22:12 27.02.2008

Re: Sintetičke teorije

Vanja Montenegro Ljujic
Dilan Dog

Vanja Montenegro Ljujic

Dilan DogNaročitoje zabavno ovo sa reakcijama psa koji napada (ako je
razdražen i ljut),ili pobegne (ako je uplašen). Što znači da kada se
"bombarduje"protivrečnim istovremenim impulsima, dolazi do permutacije:
ili će dauplašen napadne, ili da besan pobegne. Pas je jednostavo
poludeo :)))malo nehumano, ali dobro sad :)Pitam se da li bi doslo do
permutacije, ako bismo (hipoteticki,naravno) primenili gorenavedenu
teoriju na dolenavedeni primer... da, u sledećem momentu blagosiljani
mladić napušta ideju ratovanja, odlazi kući i uzima lego kocke da ih
slaže :)))


stavise, postaje radikalni pacifista i ucitelj joge. :)

e, ako je yoga,onda mora ga je mnogo blagosiljao :)))
svrati kod metanoie, nešto sam te pitao u vezi sa Blejkom...
Vanja Montenegro Ljujic Vanja Montenegro Ljujic 22:57 27.02.2008

Re: Sintetičke teorije

Dilan Dog

Vanja Montenegro Ljujic

Dilan DogVanja Montenegro LjujicDilan DogNaročitoje zabavno ovo sa reakcijama psa koji napada (ako jerazdražen i ljut),ili pobegne (ako je uplašen). Što znači da kada se"bombarduje"protivrečnim istovremenim impulsima, dolazi do permutacije:ili će dauplašen napadne, ili da besan pobegne. Pas je jednostavopoludeo :)))malo nehumano, ali dobro sad :)Pitam se da li bi doslo dopermutacije, ako bismo (hipoteticki,naravno) primenili gorenavedenuteoriju na dolenavedeni primer... da, u sledećem momentu blagosiljanimladić napušta ideju ratovanja, odlazi kući i uzima lego kocke da ihslaže :)))stavise, postaje radikalni pacifista i ucitelj joge. :)

e, ako je yoga,onda mora ga je mnogo blagosiljao :)))


svrati kod metanoie, nešto sam te pitao u vezi sa Blejkom...


Cujem da se kod onog bradonje pricescuju bunikama. Decko se preusmerio na peyote :)
Kazezoze Kazezoze 23:15 27.02.2008

Re: Sintetičke teorije

Cujem da se kod onog bradonje pricescuju bunikama. Decko se preusmerio na peyote :)

))))))

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana