Biz| Društvo| Ekonomija| Politika| Region

Obilje državnih službenika, a gde je privatni sektor?

WBinSerbia RSS / 02.04.2014. u 08:19

Недавно је у хотелу „Клуб А", на Копаонику, човек пио јутарњу кафу и разговарао мобилним телефоном.

„Ћао, нашао сам ти посао у ЕПС-у", говорио је. „Радићеш у протоколу код генералног директора. Плата је 50.000, није велика. Али кад једном тамо уђеш остаћеш заувек. Интервјуисаће те генерални наредне недеље, у четвртак."

Е, последица оваквих и сличних разговора је да је српска држава највећи послодавац не само у региону већ богами и у Европи.

Погледао сам податке и ево шта сам нашао.

Србија запошљава 585.000 људи у јавној администрацији, онако како је дефинише Еуростат (што значи да се укључује одбрана али не и друштвена предузећа и локална самоуправа), здравству, образовању и социјалној заштити. Према Еуростату, земље приближно исте величине, као што су Мађарска, Чешка, Бугарска и Белгија запошљавају 229.000 (Бугарска), 307.000 (Чешка), 317.000 (Мађарска) или највише 403.000 (Белгија) људи у истим секторима.

Други број, још више упадљив, је да Србија запошљава више људи по глави становника него Црна Гора, која, као мала земља,  по дефиницији треба да има више државних службеника. Док у Црној Гори на 1000 становника долази 73 државна службеника, у Србији их је 92 на 1000 становника! Друга ствар која нема никаквог смисла је да, док се број деце у Србији смањује, број наставника расте. Зар не мислите да са тим нешто није у реду?

Сам бог зна где би завршили кад би урачунали и све оне који раде у државних и друштвеним предузећима (као што је ЕПС). Оно што знамо је да Србија, 15 година пошто је започекла транзицију, још увек у јавном сектору запошљава скоро исто онолико људи колико их ради у приватном сектору.

Није онда чудо да је Србија неславни лидер по потрошњи пара на плате у јавном сектору. У поређењу са 10 других европских земаља, већином нових чланица ЕУ, Србија одваја више бруто националног дохотка (ГДП) на плате у јавном сектору него било која друга земља, са изузетком Словеније.  

Србија је једина земља - међу 11 које сам ја гледао - која је не само повећала број запослених у јавном сектору за последњих пет година, већ је повећала и проценат ГДП-ија који издваја на њихове плате. Док су друге земље, попут балтичких рецимо, брзо смањивале потрошњу на плате у јавном сектору после 2008. Србија је прво наставила да троши исти износ пара између 2009. и 2011. а онда је тај износ увећала у 2011. и 2012. А ко све то плаћа? Па, порески обвезници, наравно.

Тужна прича се ту не завршава. Систем по коме се плате у јавном сектору обрачунавају и плаћају тако је компликован да нико не може да га ухвати ни за главу ни за реп. На пример, постоји чак 8 основица за обрачун основне плате, више од 900 коефицијената и 72 елемента који утичу на плату и на њихову судбину. То омогућава да људи добијају различите плате за исти посао и отвара могућност разних злоупотреба. 

Али најгори део приче је чињеница, да упркос толиком трошењу на плате у јавном сектору, Србија добија лоше резултате. Показатељи здравствене ситуације у земљи су међу најгорима у Европи, ђаци имају лоше резултате на ПИСА тестовима, а према индексу перцепрције корупције Транспаренси у 2011. години Србија је била 72. међу 177 земаља...  

Чини ми се очигледним да су реформе хитно потребне и да су неминовне. Влада жели да ствари промени набоље а ми смо ту да их подржимо и да помогнемо реформе.



Komentari (119)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

antioksidant antioksidant 08:22 02.04.2014

?

Недавно је у хотелу „Клуб А", на Копаонику, човек пио јутарњу кафу и разговарао мобилним телефоном.
„Ћао, нашао сам ти посао у ЕПС-у", говорио је. „Радићеш у протоколу код генералног директора. Плата је 50.000, није велика. Али кад једном тамо уђеш остаћеш заувек. Интервјуисаће те генерални наредне недеље, у четвртак."


da li ste spremni o ovom razgovoru i službeno da svedočite pred istražnim organima pošto postoji sumnja da je u pitanju korupcija?
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 08:29 02.04.2014

Re: ?

antioksidant
Недавно је у хотелу „Клуб А", на Копаонику, човек пио јутарњу кафу и разговарао мобилним телефоном.
„Ћао, нашао сам ти посао у ЕПС-у", говорио је. „Радићеш у протоколу код генералног директора. Плата је 50.000, није велика. Али кад једном тамо уђеш остаћеш заувек. Интервјуисаће те генерални наредне недеље, у четвртак."


da li ste spremni o ovom razgovoru i službeno da svedočite pred istražnim organima pošto postoji sumnja da je u pitanju korupcija?

Јесте, сад ће он да сређује наше ствари?! Није него...
Довољно је што је написао овај текст. То га ставља у шкакљиву позицију, већ.
А ти и и ја ћемо да пријављујемо корупцију, обарамо лажне конкурсе, правимо бољу Србију. Наравно, и сви остали с нама.
WBinSerbia WBinSerbia 08:34 02.04.2014

Re: ?

da li ste spremni o ovom razgovoru i službeno da svedočite pred istražnim organima pošto postoji sumnja da je u pitanju korupcija?


Особа која је чула разговор је спремна да сведочи.
antioksidant antioksidant 09:58 02.04.2014

Re: ?

Јесте, сад ће он да сређује наше ствари?! Није него...
Довољно је што је написао овај текст

taj tekst sadrzi i ovo sto sam komentarisao
ne mora ako nece, naravno, ali ako sve ostane na tekstovima, naslovnim stranicama, konferencijama za stampu sa upiranjem prstom a bez konkretizacije istraznog postupka nigde se necemo pomeriti
dakle, ako se ima nekog uvida u moguce krivicno delo red je bar reci onome kome je to duznost da procesuira a ne da se mase papirima pred novinarima
a cini mi se da predstavnik svetske banke u srbiji to mnogo bolje zna jer
WBinSerbia


Особа која је чула разговор је спремна да сведочи.

na cemu se iskreno zahvaljujem
sad ne postoji izgovor za nasu administraciju


(ujedno da iskoristim priliku da napomenem da tekst masi osnovni problem administracije u srbiji (sem u poslednjem pausus) a to nije broj vec neefikasnost. moye ona biti i duplo manja ali ako nista ne "zavrsava" onda je i to duplo manje preveliko)
jkt2010 jkt2010 11:22 02.04.2014

Re: ?

Јесте, сад ће он да сређује наше ствари?! Није него...


Pomoc prijatelja, sto da ne? Pogledaj primer dole...

hogubadagri hogubadagri 07:51 03.04.2014

Re: ?

antioksidant
Јесте, сад ће он да сређује наше ствари?! Није него...
Довољно је што је написао овај текст

taj tekst sadrzi i ovo sto sam komentarisao
ne mora ako nece, naravno, ali ako sve ostane na tekstovima, naslovnim stranicama, konferencijama za stampu sa upiranjem prstom a bez konkretizacije istraznog postupka nigde se necemo pomeriti
dakle, ako se ima nekog uvida u moguce krivicno delo red je bar reci onome kome je to duznost da procesuira a ne da se mase papirima pred novinarima
a cini mi se da predstavnik svetske banke u srbiji to mnogo bolje zna jer
WBinSerbia


Особа која је чула разговор је спремна да сведочи.

na cemu se iskreno zahvaljujem
sad ne postoji izgovor za nasu administraciju


(ujedno da iskoristim priliku da napomenem da tekst masi osnovni problem administracije u srbiji (sem u poslednjem pausus) a to nije broj vec neefikasnost. moye ona biti i duplo manja ali ako nista ne "zavrsava" onda je i to duplo manje preveliko)


Svako ko je bio direktor EPS u Kraljevu(regionalni EPS ne lokalni) od 1999. pa do danas prima i dalje platu i ima brojne beneficije iako nije zaposlen vise tu. Bilo na TV, po novinama, na sudu, na Marsu....... Epilog NISTA.
arianna arianna 08:31 02.04.2014

...

Privatni sektor-čemu?

Kad nam je sve državno, odavno privatno<<<<
loader loader 08:36 02.04.2014

Kvalitet u kretanju

Друга ствар која нема никаквог смисла је да, док се број деце у Србији смањује, број наставника расте. Зар не мислите да са тим нешто није у реду?

Da ovo još malo "obogatimo"?
Broj dece opada, broj nastavnika raste,
ali kvalitet nastave nije bolji,
iako bi sa više nastavnika i manje dece trebalo da je tako.
Dakle, kompletna igranka

predatortz predatortz 09:07 02.04.2014

Re: Kvalitet u kretanju

loader
Друга ствар која нема никаквог смисла је да, док се број деце у Србији смањује, број наставника расте. Зар не мислите да са тим нешто није у реду?

Da ovo još malo "obogatimo"?
Broj dece opada, broj nastavnika raste,
ali kvalitet nastave nije bolji,
iako bi sa više nastavnika i manje dece trebalo da je tako.
Dakle, kompletna igranka



Plus, smanjenje broja časova za neke predmete, smanjenje obima gradiva...
StanleyMarsh StanleyMarsh 09:20 02.04.2014

Re: Kvalitet u kretanju

zaboravljate da broj nastavnika nije u direktnoj srazmeri sa brojem časova.

Broj nastavnika se povećava jer je država odlučila da sve preko 100% norme ne plaća, pa tako nijedan nastavnik nema motiva da drži te časove već se zapošljavaju novi.
Jukie Jukie 11:43 02.04.2014

Re: Kvalitet u kretanju

StanleyMarsh
zaboravljate da broj nastavnika nije u direktnoj srazmeri sa brojem časova. Broj nastavnika se povećava jer je država odlučila da sve preko 100% norme ne plaća, pa tako nijedan nastavnik nema motiva da drži te časove već se zapošljavaju novi.

I svaki stariji osnovac mora da ima 17 nastavnika. Ako škola ima 4 odeljenja sa po 10 dece, to je 17 nastavnika na 40 dece. Recimo da neki od nastavnika predaju dva predmeta npr. hemija+fizika ili geografija+građansko, pa je to npr. 15 nastavnika na 40 dece.

I mnogi nastavnici rade sa npr. 40 odsto norme (4 odeljenja). To je 0.4 nastavnika a cela jedna osoba, i eto problema u statistici.

I onda neki nastavnici rade u pet (5) škola istovremeno da nakupe normu, i neka neko onda kaže da ima VIŠKA nastavnika
tsunade tsunade 18:06 03.04.2014

Re: Kvalitet u kretanju

Da ovo još malo "obogatimo"?
Broj dece opada, broj nastavnika raste,
ali kvalitet nastave nije bolji,
iako bi sa više nastavnika i manje dece trebalo da je tako.
Dakle, kompletna igranka


kad u srbiji gledaš na stvari ovako suvom, hladnom logikom, na toj tački možeš samo da poludiš.
jer kreće lavina somnabulija od sa svih strana, od svih aktera, u ovom slučaju školstva,
čak, gluposti pričaju oni kojima je INTERES da misle logično.

logika ovde jednostavno ne pomaže
ne znam šta pomaže
neka kolektivna psihoterapija, možda
veze nemam
loader loader 08:58 02.04.2014

Demagoški mehanizam većine

Чини ми се очигледним да су реформе хитно потребне и да су неминовне.

U Srbiji neće biti moguće načiniti reforme. Volja većine je da stvari funkcionišu baš ovako kako funkcionišu (bez obzira na javno deklarisanje da je teško itd). Onaj višedecenijski. protivprirodni sistem, koji je bio jednopartijski, nastavio je pre dve i po decenije da radi po istim principima kao za vreme brozovih komunista, samo što se rašćlanio na više stranaka. U međuvremenu se samo malo prilagodio novim uslovima. Taj partijsko-parazitski sistem je tako duboko ukorenjen, u svakom smislu, da ga može poremetiti jedino dosezanje do totalnog društvenog kolapsa. Sve do tada, većina će ga braniti, jer misli da u njemu ima interes, ili od njega očekuje interes. Jasno, mnogi ga zaista i imaju (interes). Veština demagogije o navodnim reformama i potrebi reformi zaklanjaće pravo stanje i odlagati skoro sve suštinske pomake. Naravno, demagogiju ne koristi samo tzv. politička elita, nego i velika većina u svim onim nižim delovima društvene i socijalne piramide (nevezano za to da li priznaju da je tako). Da je postojala društvena volja, sistem bi se do sada već menjao. Većinska volja za tim ne postoji i nas čeka težak socijalni sunovrat. Tek u tom stresnom ambijentu popustiće neke uobičajene sprege i stvari imaju šansu za temeljni popravak. Nama će u tome i dalje nedostajati zrelost, pa će svakako biti potreban i neki tutor sa strane, koji će pomoći, savetodavno i kako već. Naravno, ta će se usluga u nekom smislu naplatiti.

princi princi 09:52 02.04.2014

Re: Demagoški mehanizam većine

da ga može poremetiti jedino dosezanje do totalnog društvenog kolapsa

Problem je jedino kako definisati društveni kolaps. Srbija je po svim uobičajenim merilima 1992. i 1993. doživela totalni kolaps, ali je sistem koji je do tog kolapsa doveo bar još 7 godina nastavio da funkcioniše po skoro istim principima. Zašto se to dogodilo? Zato što je ono što je građanin Beograda ili Novog Sada video kao kolaps, građanin Surdulice, Raške pa i nekih delova Niša, Kraljeva i Kragujevca (pogotovu onih prigradskih) video kao društveno izjednačavanje, svojevrsno nivelisanje. Ta ekonomsko-politička 50-50 podeljenost Srbije je njen usud ne samo danas, već verovatno od samog njenog nastanka, a njeno prevazilaženje (prevazilaženje te podeljenosti) je, po meni, jedini izlaz iz srpskog ćorsokaka.
b92fmember b92fmember 22:30 02.04.2014

Re: Demagoški mehanizam većine

Zato što je ono što je građanin Beograda ili Novog Sada video kao kolaps, građanin Surdulice, Raške pa i nekih delova Niša, Kraljeva i Kragujevca (pogotovu onih prigradskih) video kao društveno izjednačavanje,



Dakle, dok ne propadnu Beograd i Novi Sad, nama ostalima ne može da svane

highshalfbooze highshalfbooze 09:16 02.04.2014

Podrška drškom (motike)

Влада жели да ствари промени набоље а ми смо ту да их подржимо и да помогнемо реформе.


Daj, nemoj barem ti da nas zezaš.

predatortz predatortz 09:18 02.04.2014

Re: Podrška drškom (motike)

highshalfbooze
Влада жели да ствари промени набоље а ми смо ту да их подржимо и да помогнемо реформе.


Daj, nemoj barem ti da nas zezaš.



Gde ste vi reforme pomagali, narod grca od lepote!

Nema ljutiš, ništa personalno...
karabasbarabas karabasbarabas 08:54 06.04.2014

Re: Podrška drškom (motike)

Vratice se Valter
jinks jinks 09:34 02.04.2014

...

a gde je privatni sektor

To možda upravo i predstavlja jedno od ključnih pitanja, gde je broj zaposlenih u javnom sektoru po svoj prilici delom još jedna od posledica stanja u privatnom sektoru.

Naime, privatni sektor je počeo da se gradi zvanično početkom 90.-ih ... neki bi rekli i mnogo ranije. I već su od samog početka u njemu postavljeni standardi koji su u značajnoj meri odredili kako ekonomsku tako i političku sudbinu zemlje u nadolazećim vremenima.

Standardi po kojima je privatni sektor umesto novih radnih mesta i novih proizvoda ili usluga gradio svoju privatnu državu. Počev od porodice Milošević, pa nadalje, sve zajedno sa njihovim spinof firmama i saradnicima (razni Karići, Miškovići, Bekoi, ...). Gde je privatna država podrazumevala ništa inovacije, ništa kreativnost ... već sve samo obično pražnjenje državne kase i rastakanje ekonomskog sistema.

I verovatno zbog tog dela privatnog sektora, koji je gradio svoju privatnu državu umesto što se bavio investicijama u nova radna mesta, delom upravo i imate ovoliko dimenzionisan javni sektor, jer privatne tašna-mašna firme i nisu u mogućnosti da zaposle više ljudi ili da stvore neku novu vrednost.

p.s.

Što je najgore kako je bilo devedesetih, tako je u značajnoj meri i nakon 2000. Pa pogledajte čak i najveće zagovornike neoliberalizma, razne bivše KP sekretare, dramaturge ili stečajne upravnike ... sve isti šablon - ništa inovacije i investicije, ništa kreativni privatni sektor, već sve samo zahvatanje iz državnog kazana ... kada se pogleda kako funkcionišu privatne firme koje imaju.
tetkino tetkino 09:34 02.04.2014

Navika

Ljudi imaju te neke nezgodne navike.

Recimo da jedu, spavaju, druže se, vole, razmnožavaju - obrično to životom zovemo.

Ako radiš 10 sati dnevno, 6 dana u nedelji, trošiš u prevozu još jedno 1,5 sat, a pri tome nisi siguran u svoje radno mesto, čak šta više, znaš da ako se razboliš ili požališ na uslove rada ili nedao bog ostaneš u drugom stanju možeš samo otkazu da se nadaš, onda ti nemaš život. Ti se baviš preživljavanjem.

Zato je javni tj. državni sektor toliko tražen- ne zbog plata koje su u proseku 300-500 evra što je skandalozno visoko samo kad se gleda prema platama u privredi koje su od 150 do 350 evra, a skandalozno nisko kad se gleda u potrošačku korpu. Ta sigurnost koju ima neko ko radi za državu - da će zaista i dobiti platu, da to što je debeo i ružan nije dovoljan razlog za otkaz, da prava sa papira kao što su bolovanje i godišnji odmor zaista postoje i u realnosti je nešto što je san svakog Srbina koji je radio za privatnika.

Velika plata, koje nema, ali ajde hipotetički, većini ne može da zameni "sigurnost". Sigurnosti inače nema, ali i samo verovanje u tu lažnu sigurnost ti daje neki oslonac - ohrabruje te da uzmeš kredit za stan ili osnuješ porodicu ili isplaniraš godišnji odmor... - jer imaš "stalan" posao i nadaš se nekoj penziji.

Mnogi van državne administracije misle da "kada bi oni tamo ušli sve bi oni to doveli u red..." - oni uopšte ne shvataju kakav gordijev čvor je tu napravljen.
Papir radi papira pa po drugi papir - ljudi su uhvaćeni u lavirint papira i besmislenih procedura i zakona - ako preskočiš papir - em mogu da te gone, em možeš posao da izgubiš, em ništa nisi ubrzao jer će baš taj papir tražiti u 42 koraku.

Ljudi misle da poslovi u administraciji idu loše jer su tamo zaposleni samo najlošiji kadrovi. Ima i toga, ali da vunderkinde zaposlimo i stavimo ih u postojeći sistem i oni bi za 6 meseci završili kao zombiji.
Ništa ne ubija entuzijazam, volju za radom i IQ kao besmisleni poslovi.
A 90% ljudi u administraciji shvata da radi besmislen posao, ali prosto ne mogu da iznađu izlaz.
A tu je uvek i ona narodna da otkaz uvek prvo dobiju najpametniji, jer "oni će se već snaći".

Kakava god da nam je administracija, a grozna je da gora ne može biti, na živac mi mnogo jače udaraju "uspešni privatnici, vlasnici uspešnih preduzeća u Srbiji", koji kao najveću tajnu čuvaju da 90% njihovih prihoda čine poslovi koje obavljaju za državu.
Po kojoj inače redovno vole da pljunu.



hajkula1 hajkula1 11:18 02.04.2014

Re: Navika

tetkino

Kakava god da nam je administracija, a grozna je da gora ne može biti, na živac mi mnogo jače udaraju "uspešni privatnici, vlasnici uspešnih preduzeća u Srbiji", koji kao najveću tajnu čuvaju da 90% njihovih prihoda čine poslovi koje obavljaju za državu.
Po kojoj inače redovno vole da pljunu.



Kako se elegantno zaobiđu zaposleni u privatnom sektoru. Dotaknu se, a onda se finišira pljuvanjem (uglavnom opravdanim) privatnih poslodavaca, vlasnika uspešnih preduzeća u Srbiji. Pa u tim uspešnim preduzećima u Srbiji, zaposleni su bez zdravstvenog osiguranja, ne mogu da reše gordijev čover zvani penzija, platu ne primaju i po nekoliko meseci. Šta je sa zaposlenima u privatnom sektoru u uspešnim firmama koji nemaju overenu zdravstvenu knjižicu, ne primaju redovno platu (a računi im redovno stižu) i ne mogu da odu u penziju iako po svemu imaju uslove?

O kome se vi brinete? Ko su radničkiji?
audrey92 audrey92 12:09 02.04.2014

Re: Navika

Zato je javni tj. državni sektor toliko tražen- ne zbog plata koje su u proseku 300-500 evra što je skandalozno visoko samo kad se gleda prema platama u privredi koje su od 150 do 350 evra, a skandalozno nisko kad se gleda u potrošačku korpu. Ta sigurnost koju ima neko ko radi za državu - da će zaista i dobiti platu, da to što je debeo i ružan nije dovoljan razlog za otkaz, da prava sa papira kao što su bolovanje i godišnji odmor zaista postoje i u realnosti je nešto što je san svakog Srbina koji je radio za privatnika.


Tako je, i pošto mi poštujemo ljudska prava, a ljudsko pravo je i pravo na rad, onda treba da se zalažemo da svaki Srbin dobije radno mesto u državnom sektoru, jer je sve ostalo diskriminacija?

Mnogi van državne administracije misle da "kada bi oni tamo ušli sve bi oni to doveli u red..." - oni uopšte ne shvataju kakav gordijev čvor je tu napravljen.


Glupost. Ako postoji politička volja da se državni servis prilagodi potrebama onih koji ga plaćaju, tj. građanima, to se vrlo lako i brzo može učiniti. To je dokazao svojevremeno Vesić u Indjiji. Čak i ako ne umeju, mogu se angažovati konsultantske firme koje se bave reorganizacijom državnih uprava... Kao da je to sveto pismo, zaboga!
Nego je njima u tom sektoru ovako lakše, odgore ne postoji pritisak da se kvalitet usluga poboljša, i zašto bi se onda bilo ko sa "sigurnošću" uopšte time bavio?
tetkino tetkino 12:38 02.04.2014

Re: Navika

Naši najviše vole da se kunu u IT sektor.

I IT sektor beleži konstantni rast.

Ono što niko ne kaže je da taj sektro finansira država.
Država je za potrebe domova zdravalja, bolnica, škola, opština, ministarstava, centara za socijalni rad ... u proteklih par godina nabavila hiljade računara, štampača, skenera, uvodila internet, pokupovala legalne softvere i sl.
Tako je novac dobijen od kredita (desetine miliona evra) koji ćemo svi mi da otplaćujemo, otišao napolje.
Dobili smo robu, radnici u tih par velikih firmi plate, gazde se ugradile, ali najveća većina para se vratila zajmodavcu, koji se oslobodio zaliha, pokrenuo proizvodnju i vezao nas za svoj proizvod...

Zašto?
Pa zato što se ništa od kupljenog ne proizvodi ovde. Da se bar nešto od toga sklapa, ako ne i proizvodi ovde korist po društvo bi bio neuporedivo veći.
To je sad ona tašna - mašna ekonomija o kojoj je govorio jinks

Šta se proizvodi u Srbiji a da treba nama i nekim drugima?
Ne kažem da nema mladih i talentovanih ljudi ovde koji bi da rade, ali tašna - mašna ekonomija preovlađuje.

Imamo tržne centre i servisere. Proizvodnja 0.

Osnovno pravo je pravo na rad. Koje je uskraćeno barem trećini građana Srbije.

Dok su radile fabrike decu su forsirali da uče mašinstvo i etf i tehnologiju i građevinu - jer što bi ti životni cilj bio da budeš ćata u opštini ako kao inženjer imaš 3 x veću platu?

Danas se za vojnu gimnaziju javilo 900 dece. Polovina devojčice.
Obično se javljalo oko 300.
Da li vi zaista mislite da je uticaj "Vojne akademije" toliki da je odjednom 600 dece odlučilo da će da ide u vojsku i da je odjednom 450 roditelja ženske dece shvatilo da im je životna želja da im ćere budu oficiri?
Ili mislite da je navala na vojne i policijske škole zato što roditelji nemaju drugi način da svojoj deci priušte obrazovanje, posao, nadu?

Naravno da će san svakog Srbina biti da se ugura u državnu službu sve dok alternativa ne postoji. A u mnogim delovima Srbije alternativa zaista i ne postoji.

Mi smo kao davljenici koji svi pokušavaju da uđu u jedan čamac za spasavanje.
Iako je logički jasno da ako svi u njega uđemo, čamac će da potone, niko ne želi da se udavi, stoga se svi sve grčevitije drže pomenutog čamca.

I sve je veća mržnja prema onima u čamcu, koji su sačuvali guzice i još pride pljuckaju na one u vodi. I sve je veći strah od onih u vodi, kojima je toliko muka od grčevitih pokušaja da drže glavu iznad vode, da sve više žele da razbiju prokleti čamac, pa da se svi udave ko psi - ali zajedno.

Malo njih ima snage da pokuša da otpliva do obale, još manje u tome uspe.



StanleyMarsh StanleyMarsh 13:08 02.04.2014

Re: Navika

@IT sektor

I jeste i nije ga finansirala država.

Da, uvođenje elektronskih zdravstvenih kartona, novih LK i sl. aktivira softversku industriju. Dosta ljudi živi od toga.

Ali glavni razlog ekspanzije IT tržišta kod nas (bar kada je softver u pitanju) je otvaranje ka stranim tržištima koja su dobro platežna.
jkt2010 jkt2010 13:49 02.04.2014

Re: Navika

tetkino
Osnovno pravo je pravo na rad. Koje je uskraćeno barem trećini građana Srbije.

Mislim da brkamo pravo na rad, koje postoji, sa pravom na zaposlenje, koje ne postoji.
maksa83 maksa83 14:06 02.04.2014

Re: Navika

Ono što niko ne kaže je da taj sektro finansira država.

Ovo taaako nije tačno.

Da je tako, imao bi samo gazda Veselina koji redovno dobija sve državne tendere, i nikog više.
A nije tako. IT sektor je mnogo veći od toga, sastoji se od još nekoliko firmi Komtrejd veličine plus gomile srednjih i malih + gomile dodanih grozdova od 3-5-10 ljudi + gomile solo igrača, i njihovo tržište je uglavnom napolju. Oni zbirno po broju ljudi i obrtu - i količini para koje unesu u zemlju - višestruko prevazilaze ove (zapravo ovog ; ) okačene na državu.
princi princi 14:30 02.04.2014

Re: Navika

Oni zbirno po broju ljudi i obrtu - i količini para koje unesu u zemlju - višestruko prevazilaze ove (zapravo ovog ; ) okačene na državu.

Jel se može proceniti koliki je to biznis? Nešto računam, ako vas ima nekih 20K, po 1500 sati godišnje prosečno po $50 u proseku po satu, vi mora da unesete nekih 1.5 milijardu dolara. Bar, :).
tetkino tetkino 14:48 02.04.2014

Re: Navika

Na našem tžištu imamo 4 velike firme koje solidarno učestvuju i dobijaju sve tendere.
Dve za softver.

To sto par drugara napravi firmu i zarade radeci za strance doviljno za sebe i familiju je dobro za njih, zanemarljivo za drzavu.

Kamo srece da mi umamo 20 000 dobrih programera.
Ako ih je i 2000 stvarno strucnih dobro je
maksa83 maksa83 14:57 02.04.2014

Re: Navika

To sto par drugara napravi firmu i zarade radeci za strance doviljno za sebe i familiju je dobro za njih, zanemarljivo za drzavu.

"Par drugara" bi u ovom slučaju bili npr.:

GTech (preko 200 ljudi)
PSTech (preko 200 ljudi)
Telvent (nešto ispod 1000 ljudi)
Nordeus (preko 100 ljudi)
Microsoft dev. centar (130 ljudi)
<nastaviti spisak>

... koji nemaju nikakve veze sa državom.

Edit:

To sto par drugara napravi firmu i zarade radeci za strance doviljno za sebe i familiju je dobro za njih, zanemarljivo za drzavu.

Da, osim što u nju unose pare kojima se između ostalog plaćaju pekar-lekar-apotekar-kolar-stolar-vidar-zidar, skroz su zanemarljivi.

Švedska (9.5 miliona stanovnika) industrija video igara umlati 1.4 mlrd. godišnje. Od toga je 100 miliona umlatio solo tip koji je napravio Minecraft.
jinks jinks 14:58 02.04.2014

Re: Navika

Kamo srece da mi umamo 20 000 dobrih programera.

Pored klasičnog programiranja za razne PC i tablet računarske platforme, postoji nepregledno tržište programiranja i projektovanja embedded elektronskih platformi, koje zahvata sada već ozbiljan udeo u kompletnom tržištu ... u vidu raznih komunikacionih, mernih, upravljačkih, signalizacionih uređaja...

Značajna razlika u odnosu na klasično programiranje, u kome se kao proizvod prodaje program, jeste ta što se u drugoj varijanti prodaje finalni uređaj ... što ekonomski može da predstavlja izvor po svoj prilici veće mase prihoda kao i značajnije većeg broja novih radnih mesta ... pošto ne zapošljavate samo programere već i ljude raznih drugih struka.
Atomski mrav Atomski mrav 15:17 02.04.2014

Re: Navika

Ovo taaako nije tačno.

Da je tako, imao bi samo gazda Veselina koji redovno dobija sve državne tendere, i nikog više.
A nije tako. IT sektor je mnogo veći od toga, sastoji se od još nekoliko firmi Komtrejd veličine plus gomile srednjih i malih + gomile dodanih grozdova od 3-5-10 ljudi + gomile solo igrača, i njihovo tržište je uglavnom napolju. Oni zbirno po broju ljudi i obrtu - i količini para koje unesu u zemlju - višestruko prevazilaze ove (zapravo ovog ; ) okačene na državu.


Upravo tako.
tetkino tetkino 15:26 02.04.2014

Re: Navika

Ma svako ko ovde uspe da zaradi je car.

Mladi, radni, obrazovani, svako da ih pozeli.

Ali mi imamo 300 do 500 hiljada ne tako mladih i ne tako obrazovanih na birou.
Da sve pare sto imamo damo da ih obucimo za programere - tesko da bi to resenje donelo.
E da i treba da otpustimo jos 50 do 150 hiljada slucnih njima.
Dok oni sede kuci i ne privredjuju uvek ce biti kamen oko vrata ovim prvima.

Svako resenje koje podrazumeva rasterecenje mrava, a opterecenje trutova podrzavam.

Ali otpustanje viska je prvi korak na putu ka ozdravljenju. Koji je drugi? Znamo li drugi?
hajkula1 hajkula1 18:24 02.04.2014

Re: Navika

tetkino


Naravno da će san svakog Srbina biti da se ugura u državnu službu sve dok alternativa ne postoji.



Naravno da ne postoji. Kada se otvori privatna firma, odmah duguješ državi prilično para, ko te pita da li si nešto radio, naplatio.
poreznik2 poreznik2 21:34 02.04.2014

Re: Navika

I IT sektor beleži konstantni rast.

Ono što niko ne kaže je da taj sektro finansira država.


Izvini ali ovo nema veze sa realnošću.

Samo moja firma na ime plata i poreza generiše oko 3 miliona evra godišnje.
Firma ima malo preko 100 zaposlenih.
Za sav hardver koji kupimo kao i za softverske licence, takođe dobijemo pare iz inostranstva. Na sve to se plate porezi i carine koji su čist novac koji se slije u ovu zemlju.

Ne radimo apsolutno ništa za domaće tržište. Sav softver koji se radi kod nas, na primer za državu ili opštine ide preko veza. Ali se ipak proizvodi kod nas u 90% slučajeva.
Ovde ne govorim o operativnom sistemu i office paketima već o specifićnom softveru, na primer novi softver u poreskoj upravi, koji je napravljen kod nas.

Znam još barem par firmi kod kojih radi više od 500 ljudi koje takođe skoro ništa ne rade za naše tržište.

I stalno tražimo kvalitetne ljude i mogu reći da je potražnja veća od ponude.

Je li stvarno misliš da bi prosečna plata u programiranje išla preko hiljadu evra i to kod privatnika da se radi samo za naše tržište, na kojem se poslovi dobijaju preko veze?
Zahvaljujići strancima i radu sa inostranstvom IT ima plate kakve ima.
ciracirafm ciracirafm 22:38 02.04.2014

Re: Navika

princi
Oni zbirno po broju ljudi i obrtu - i količini para koje unesu u zemlju - višestruko prevazilaze ove (zapravo ovog ; ) okačene na državu.

Jel se može proceniti koliki je to biznis? Nešto računam, ako vas ima nekih 20K, po 1500 sati godišnje prosečno po $50 u proseku po satu, vi mora da unesete nekih 1.5 milijardu dolara. Bar, :).

Pusti snovi.Sa tolikom satnicom malo koja od stranih firmi bi ovde angazovala radnu snagu.
aurelije aurelije 07:54 03.04.2014

Re: Navika

@IT Grešiš mnogo po pitanju IT sektora. Ovaj koji se reklamira u kampanjama se finansira od države, recimo ComTrade. Za uzvrat se Vučić u predizbornoj kampanji slika u njihovim prostorijama. Ta ista firma je jedna od najgorih IT firmi i iz nje beže čak i direktori... A u Kragujevcu gde se slikao Vučić je moja sadašnja firma uzela od njih skoro čitav programerski tim :)

Ja evo radim u 4 programerskoj firmi i ni jednom nisam radio za išta državno ili javno. Čak sam samo jednom radio za Srbiju i to za jednog privatnog mobilnog operatera onaj proces prenošenja brojeva iz mreže u mrežu (proces koji je pre nas uveo i Pakistan)...

Uglavnom radim za tržiša Britanije, Nemačke, Amerike, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Hrvatske
alselone alselone 08:07 03.04.2014

Re: Navika

(proces koji je pre nas uveo i Pakistan)...


StanleyMarsh StanleyMarsh 09:58 03.04.2014

Re: Navika

...Infobip
...Youngculture
đuture preko 250 komada zaposlenih.

Samo na ima poreza i doprinosa ove dve firme uplate državi skoro milion evrića godišnje.
aurelije aurelije 10:26 03.04.2014

Re: Navika

alselone
(proces koji je pre nas uveo i Pakistan)...




A to znam zato što je u tom mobilnom operateru glavnozaduženi za izvršenje projekta bio menadžer iz pakistanskog ogranka te firme jer su oni tu već implementirali pa eto da čovek doprinese svojim iskustvom... A glavni implementatori su bili iz Hrvatske jer su oni to uveli par godina pre nas.

aurelije aurelije 10:30 03.04.2014

Re: Navika

StanleyMarsh
...Infobip
...Youngculture
đuture preko 250 komada zaposlenih.

Samo na ima poreza i doprinosa ove dve firme uplate državi skoro milion evrića godišnje.


PSTech, SunGuard, Atech, Seavus, Nordeus... Svi rade na svetskom tržištu... Možda su i zato uspešni, ne moraju da se valjaju u domaćem blatu. Jedino kad ove naše jajare namirišu da tu ima šta da se lapi biće gadno...

zoky.nbgd zoky.nbgd 10:13 02.04.2014

reforme?!

"Чини ми се очигледним да су реформе хитно потребне и да су неминовне. Влада жели да ствари промени набоље а ми смо ту да их подржимо и да помогнемо реформе."

hmm, ova druga rečenica...jel ja od jutros ne razlikujem cinizam/pošalicu/sprdnju od botovskog komentara?!
jednatanja jednatanja 13:00 02.04.2014

Super

tekst. Pohvale za istraživanje. U interesu nijedne vlade koja je dobila izbore nije da se sistem menja, već da ne naruši status quo koji je doveo do pobede.

Radulović je jedini mogao da ostvari reforme, ali on je dobio 2% glasova.

To ne znači da je Srbija propala, jer neće propasti sve dok u njoj ima u svakom smislu FANTASTIČNIH ljudi, ali šteta što baš tim ljudima neće biti bolje dok je žutih, plavih i sličnih.
WBinSerbia WBinSerbia 13:12 02.04.2014

komentari

Много тога што наводите у коментарима је тачно (посебно поређење са гордијевим чвором).
Но, основно питање је прво, ко то плаћа (као што наведох, плаћају грађани Србије који су порески обвезници) и друго како пресећи чвор?
Пошто је то систем који плаћају грађани Србије они имају право да захтевају да се он мења.
Смањење јавног сектора је предуслов за развој приватног сектора. Реформа администрације и прописа је предуслов за развој приватног сектора који није "машна-ташна" (како то неки од вас зову). Ако тога не буде онда ће Србија да тоне све дубље и дубље у неодржив економски систем.
antioksidant antioksidant 13:18 02.04.2014

Re: komentari

Смањење јавног сектора је предуслов за развој приватног сектора.

smanjenje broja zaposlenih u zdravstvu* bi rasteretilo davanja privatnog sektora i dovelo do nižeg kvaliteta (već niskog) zdravstvenih usluga
smanjenje broja zaposlenih u skolstvu bi rasteretilo davanja privatnog sektora i dovelo do nižeg kvaliteta (već niskog) obrazovnih usluga
smanjenje broja zaposlenih u pravosudju bi rasteretilo davanja privatnog sektora i dovelo do nižeg kvaliteta (već niskog)...

* receno je samo "smanjenje javnog sektora" zato ovako i komentarisem
cista floskula kao odgovor na parolu koja je potpuno neutemeljena
da se kao uslov pominje promena efikasnosti to bi bila druga prica
ovako je... smesno
little_radojica little_radojica 19:35 02.04.2014

Re: komentari

antioksidant
Смањење јавног сектора је предуслов за развој приватног сектора.

smanjenje broja zaposlenih u zdravstvu* bi rasteretilo davanja privatnog sektora i dovelo do nižeg kvaliteta (već niskog) zdravstvenih usluga
smanjenje broja zaposlenih u skolstvu bi rasteretilo davanja privatnog sektora i dovelo do nižeg kvaliteta (već niskog) obrazovnih usluga
smanjenje broja zaposlenih u pravosudju bi rasteretilo davanja privatnog sektora i dovelo do nižeg kvaliteta (već niskog)...

* receno je samo "smanjenje javnog sektora" zato ovako i komentarisem
cista floskula kao odgovor na parolu koja je potpuno neutemeljena
da se kao uslov pominje promena efikasnosti to bi bila druga prica
ovako je... smesno


Сад ми звучиш ко они синдикати, навалили са професорима и лекарима као да они једини постоје у јавном сектору. Овде се ради о измишљеним позицијама које никакве везе са продуктивношћу немају и сутра да се укину нико неби ни приметио. Нпр. "Референт за фотокопир машину" и "помоћник референта за фотокопир машину". У новосадским вртићима су увалили по једног педагога у свако обданиште. Они да би оправдали своје постојање затрпавају васпитаче са измишљеном додатном папирологијом. Иначе нема довољно васпитача јер је норма 11 деце по васпитачу (у развијеном свету је 5), а уписује се преко 15 деце по васпитачу. Сад је ситуација таква да ни град неће да уплати пун износ плата и траже да се прво отпусти вишак, па скидају и васпитачима са плате сваки месец (досад им дугују око пола плате кумулативно) да би исплаћивали те партијски назапошљаване, који, опет ћу рећи, продуктивност само смањују. Све се може изврнути и релатизовати, али да вишак људи не утиче на продуктивност не стоји. Итекако утиче, јер, што каже онај матори фазон, три жене да пишају у један лавор не могу, а једна би могла.
poreznik2 poreznik2 21:48 02.04.2014

Re: komentari

smanjenje broja zaposlenih u zdravstvu* bi rasteretilo davanja privatnog sektora i dovelo do nižeg kvaliteta (već niskog) zdravstvenih usluga


Mi trenutno imamo više lekara po glavi stanovnika nego Slovenija ili UK. Veći broj zaposlenih u zdravstvu ne znači bolju zdravstvenu zaštitu u svim slučajevima.

Prosećan broj operacija kod nas po hirurgu. Između 50 do 60. U proseku jednom sedmićno, ovo se na zapadu smatra opasnim, jer nemaju dovoljno prakse. Na zapadu prosek je oko 250, jedna operacija dnevno.
Imaš pet hirurga, otpusti dvojicu, iskoristi njihove plate za materijal za operacije i povećaj broj operacija koju preostala trojica imaju da odrade i povećaj plate.
Imaš manje hirurga, ali imaš bolje (uvežbanije) hirurge, i veći broj operacija.

Naučni radnici, nemaju para za materijal. Rezultat njihovog rada jednak nuli jer nemaju sa čim da rade.
Prekini socijalu, prepolovi broj timova, preostalom broju timova daj pare od plata onih koje si otpusti, minus socijalna pomoć.
Dobićeš neki rezultat.

Više u našem sistemu više ne znaći bolje.
Postoji u IT i u nekim drugim oblastima jedna izreka, posle određenog momenta dodavanje ljudstva samo šteti.
ciracirafm ciracirafm 22:44 02.04.2014

Re: komentari

[b][/b]
poreznik2
smanjenje broja zaposlenih u zdravstvu* bi rasteretilo davanja privatnog sektora i dovelo do nižeg kvaliteta (već niskog) zdravstvenih usluga


Mi trenutno imamo više lekara po glavi stanovnika nego Slovenija ili UK. Veći broj zaposlenih u zdravstvu ne znači bolju zdravstvenu zaštitu u svim slučajevima.

Prosećan broj operacija kod nas po hirurgu. Između 50 do 60. U proseku jednom sedmićno, ovo se na zapadu smatra opasnim, jer nemaju dovoljno prakse. Na zapadu prosek je oko 250, jedna operacija dnevno.
Imaš pet hirurga, otpusti dvojicu, iskoristi njihove plate za materijal za operacije i povećaj broj operacija koju preostala trojica imaju da odrade i povećaj plate.
Imaš manje hirurga, ali imaš bolje (uvežbanije) hirurge, i veći broj operacija.

Naučni radnici, nemaju para za materijal. Rezultat njihovog rada jednak nuli jer nemaju sa čim da rade.
Prekini socijalu, prepolovi broj timova, preostalom broju timova daj pare od plata onih koje si otpusti, minus socijalna pomoć.
Dobićeš neki rezultat.

Više u našem sistemu više ne znaći bolje.
Postoji u IT i u nekim drugim oblastima jedna izreka, posle određenog momenta dodavanje ljudstva samo šteti.

Ako je tako,zbog cega se onda ceka na operaciju i vise od 6 meseci?
poreznik2 poreznik2 06:17 03.04.2014

Re: komentari

Ako je tako,zbog cega se onda ceka na operaciju i vise od 6 meseci?

Zbog loše organizacije i korupcije.

Postoje mesta gde se hirurzi odraše od posla. Na tim mestima treba više hirurga, više sala, više materijala za operacije. Ovi ljudi imaju u proseku oko 250 operacija godišnje.

Na drugoj strani, uglavnom po provinciji imaš višak hirurga, koji imaju manje od 50 operacija godišnje. Zna se i kod koga ako završiš na stolu imaš velike šanse da završiš na groblju.
Na redovne operacije čekaš dok ne platiš. Čekaju se pare. Ako će da dobiju pare ima da te operišu i ako ne bi trebalo. Moju majku su hteli da operišu u provinciji iako su naši vrhunski lekari rekli, bez operacije previše je rizična i nije preko potrebna. To je bilo pre više od pet godina i moja majka i dan danas je sa nama.

Zbog takvog stanja građani se rukama i nogama bore da dođu kod onih prvih, a tu onda nastupa administracija i veze. Pa to opet traje.


antioksidant antioksidant 07:48 03.04.2014

Re: komentari

Mi trenutno imamo više lekara po glavi stanovnika nego Slovenija ili UK.

зато решење и јесте тако једноставно - смањити број запослених - јер то се предлаже, не рационализација пословања што би на пример решило проблем
loše organizacije i korupcije.

Овде се ради о измишљеним позицијама које никакве везе са продуктивношћу немају и сутра да се укину нико неби ни приметио.

где то пише у основном тексту?
пише да има превише људи у јавном сектору и да треба смањити тај број.
то је парола, па и одговарам флоскулом
лепо звуче и једна и друга реченица и обе су подједнако бесмислене (с тим што је представник светске банке у србији озбиљан, што јесте тужно ако верује у тако једноставна решења (а тако наступа у медијима - добронамерно и нуди једноставна решења (болна али једноставна))).
little_radojica little_radojica 10:20 03.04.2014

Re: komentari

где то пише у основном тексту?
пише да има превише људи у јавном сектору и да треба смањити тај број.
то је парола, па и одговарам флоскулом
лепо звуче и једна и друга реченица и обе су подједнако бесмислене (с тим што је представник светске банке у србији озбиљан, што јесте тужно ако верује у тако једноставна решења (а тако наступа у медијима - добронамерно и нуди једноставна решења (болна али једноставна))).

На самом почетку
„Ћао, нашао сам ти посао у ЕПС-у", говорио је. „Радићеш у протоколу код генералног директора. Плата је 50.000, није велика. Али кад једном тамо уђеш остаћеш заувек. Интервјуисаће те генерални наредне недеље, у четвртак."


Заправо у тексту још пише:
Није онда чудо да је Србија неславни лидер по потрошњи пара на плате
у јавном сектору. У поређењу са 10 других европских земаља, већином нових чланица ЕУ, Србија одваја више бруто националног дохотка (ГДП) на плате у јавном сектору него било која друга земља, са изузетком Словеније.  
Србија је једина земља - међу 11 које сам ја гледао - која је не само повећала број запослених у јавном сектору за последњих пет година, већ је повећала и проценат ГДП-ија који издваја на њихове плате. Док су друге земље, попут балтичких рецимо, брзо смањивале потрошњу на плате у јавном сектору после 2008. Србија је прво наставила да троши исти износ пара између 2009. и 2011. а онда је тај износ увећала у 2011. и 2012. А ко све то плаћа? Па, порески обвезници, наравно.


А на крају пише и ово:
Али најгори део приче је чињеница, да упркос толиком трошењу на плате у јавном сектору, Србија добија лоше резултате. Показатељи здравствене ситуације у земљи су међу најгорима у Европи, ђаци имају лоше резултате на ПИСА тестовима, а према индексу перцепрције корупције Транспаренси у 2011. години Србија је била 72. међу 177 земаља...


Што само по себи значи да је систем нерационалан, неефикасан, да му је продуктивност мала или како год хоћеш, а то што тако експлицитно и не пише, не значи да може да се тумачи како је оно написано погрешно.

Рационализација и повећање продуктивности тог система ће неминовно довести и до његовог смањења у смислу броја запослених. Не мора да значи да ће довести и до смањења укупне јавне потрошње, него до смањења удела средстава која одлазе на плате, а о томе се у тексту и говори. Улагање у опрему, модернизацију процеса, студије и сл. које би биле плаћене од средстава уштеђених од плата управо треба да омогуће бољу продуктивност. Да не причам о томе што технологија у овом сектору (бирократија, администрација, информатички системи) прави додатни природни притисак на смањење потребних људи и на промену структуре запослених. Слажем се да је прецизније рећи да треба повећати продуктивност, али како год то да направиш довешће до смањења броја запослених од стране државе, тако да ни ово није нетачно. Кад нам се тако обраћа Светска банка или британски дипломата путем неформалног блога, мислим да има на уму и коме се обраћа (нестручној заједници), а и да наши политичари нису вољни да кажу истину до чега то конкретно доводи (а то је уствари њихов посао, да буду веза/преводилац између народа и струке/институција).
WBinSerbia WBinSerbia 12:24 03.04.2014

Re: komentari

little radojica хвала на објашњењу око језика. Наравно да можемо да напишемо блог језиком економиста (продуктивност, ефикасност и слично), али, полазећи од претпоставке да они који се разумеју у економију све то по дефиницији треба да знају, трудимо се да пишемо на начин који је резумљив и људима који се баве другом врстом посла. Сматрамо да је коришћење и одабир примера такође добар начин да се неке ствари објасне.
Блог је, такође, по дефиницији кратак текст и зато остајемо на начелним порукама. Људи које занимају детаљи око појединиг решења могу погледати гомилу истраживања и студија које је Светска банка урадила и о Србији и о другим земљама широм света.
antioksidant antioksidant 12:49 03.04.2014

Re: komentari

систем нерационалан, неефикасан, да му је продуктивност мала или како год хоћеш,

ko to spori?
sporno je jednostavno resenje - smanjene broja zaposlenih (kojem, samo po sebi) ni na koji nacin ne utice ni na produktivnost ni na efikasnost
али, полазећи од претпоставке да они који се разумеју у економију све то по дефиницији треба да знају, трудимо се да пишемо на начин који је резумљив и људима који се баве другом врстом посла....Блог је, такође, по дефиницији кратак текст и зато остајемо на начелним порукама.

a načelna poruka je "smanjite broj zaposlenih"?
veoma jednostavna poruka koja sama po sebi ništa ne znači
što sam i komentarisao
kad budem stekao slepopoverenje u sopstvenu sposobnost da učitavam pozitivne poruke koje u tekstu ne pišu biću optimista kao i radojica.
dotle postavljam pitanja
a dva pitanja su: 1) da li je problem srbskog javnog sektora broj zaposlenih ili neproduktivnost? i 2) ako je odgovor "neproduktivnost" koliko je pojednostavljeno rešewe tog problema smanjivanje broja zaposlenih?

(inače, sasvim je moguće privatizovati celokupno zdravstvo iobrazovanje i broj zaposlenih u javnom sektoru bio bi drastično smanjen. o drugim efektima možemo naširoko ali sasm siguran da bi ste se složili da bi broj zaposlenih u javnom sektoru bio smanjen )

dopuna: i da
Наравно да можемо да напишемо блог језиком економиста

ovo bih stvarno voleo da vidim
WBinSerbia WBinSerbia 13:07 03.04.2014

Re: komentari

Па рецимо у школству је проблем вишка запослених (све мање ђака, све више професора, пуно запослених на пословима који се не баве образовањем...). У здравству је негде вишак а негде је мањак (рецимо, нема довољно анестезиолога, колико можемо да чујемо и медицинске сестре су дефицитаран кадар у неким случајевима).
Проблем је и непродуктивност. Ево примера: рационалније је (продуктивније, исплативије...) плаћати превоз деци у сеоским школама него одржавати те школе "у животу". Други пример: пре више од једне деценије Светска банка ангажовала је стручњака да види колико су ефикасне здравствене установе у Србији. Много тога је он установио, али када је тадашњи министар видео колико српско здравство баца пара само зато што у купатилима цуре котлићи и славине није могао да верује. Мислим да се ту није много тога променило. А и то утиче на продуктивност.
Погледајте такође колико времена, папира и пара људи у Србији троше на прибављање разних дозвола, докумената... Данас када савремене технологије омогућавају да много тога буде електронски урађено.
И тако даље. Верујем да свако од вас може да нађе пример и за претерану запосленост и за непродуктивност.
WBinSerbia WBinSerbia 13:25 03.04.2014

Re: komentari

Мислим да је важно рећи још две ствари.
И кад је у питању број запослених и кад је у питању продуктивност конкретне мере могу се предузети тек након што се сваки случај анализира детаљно. При томе се као критеријум за број запослених узима функционална систематизација радних места - дакле утврди се шта та установа заправо ради и према томе се одређује број запослених. Неке ствари у тим установама - као што је рецимо одржавање хигијене - може се поверити некоме са стране (јер нема потребе да имате стално запосленог ако нешто може да се очисти и опере за 3-4 сата). Таквих послова је доста, а онај ко их професионално обавља постиже већу продуктивност због економије обима. Такође ваља увести стандарде за сваки посао који се базирају на, рецимо, просечном времену потребном да се нешто уради па се онај који ради испод просека на неки начин дестимулише а онај који ради изнад просека се на неки начин стимулише. Има ту пуно детаља у решењима који превазилазе оквир једног блога.
antioksidant antioksidant 13:36 03.04.2014

Re: komentari

Има ту пуно детаља у решењима који превазилазе оквир једног блога.

U potpunosti se slažem sa Vama uz konstataciju da su ova dva prethodna komentara na sasvim drugom tragu od osnovnog teksta. Naročito zbog
И кад је у питању број запослених и кад је у питању продуктивност конкретне мере могу се предузети тек након што се сваки случај анализира детаљно.

Mogu se složiti sa skoro svim izrečenim osim sa
Па рецимо у школству је проблем вишка запослених (све мање ђака, све више професора, пуно запослених на пословима који се не баве образовањем...)

i to ne u delu koji je u zagradi. U prvih nekoliko razreda u nekim školama postoji manjak kadra sa aspekta onog šta bi bilo poželjno za kvalitetniji rad i obezbeđivanje sigurnosti dece (ali to je neka druga i šira tema).
U svakom slučaju, hvala Vam na komentarisanju, mogu reći da je za sad daleko zanimljivije od bloga :).
little_radojica little_radojica 13:53 03.04.2014

Re: komentari

ko to spori?
sporno je jednostavno resenje - smanjene broja zaposlenih (kojem, samo po sebi) ni na koji nacin ne utice ni na produktivnost ni na efikasnost


Ја не знам како си ти из овог текста то тако поједностављено видео. Број радника у јавном сектору и неодговарајући ефекат њиховог рада ја ту читам као симптом, као показатељ да нешто не ваља, а смањење броја запослених као неминовну последицу или циљ скупа мера које треба предузети. Заиста не верујем да је у питању идеја о линеарном отпуштању без претходне анализе којих кадрова, где и колико и уопште не спорим да та анализа треба као почетни услов да има раст продуктивности. Само мислим да раст продуктивности исто није мера него опште место, нешто што се у сваком случају подразумева. Но, свестан да ту већ залазим у клизаву зону стручне терминологије, ту ћу и да станем

Edit: сад видим да сте већ измењали пар порука, па је и ово што сам малопре написао на неки начин сувишно. Нек остане, да не бришем сад.
WBinSerbia WBinSerbia 13:58 03.04.2014

Re: komentari

U prvih nekoliko razreda u nekim školama postoji manjak kadra sa aspekta onog šta bi bilo poželjno za kvalitetniji rad i obezbeđivanje sigurnosti dece

Квалитет кадра није везан за број запослених, зар не? Као што кажете то је друга тема, јер се то решава на други начин (стална обука, тј. оно што на енглеском кажу "life long learning".
milisav68 milisav68 14:25 03.04.2014

Re: komentari

antioksidant

U prvih nekoliko razreda u nekim školama postoji manjak kadra sa aspekta onog šta bi bilo poželjno za kvalitetniji rad i obezbeđivanje sigurnosti dece

U većim gradovima da, u manjim mestima i na selu - ne.

I tu je zvrčka višak/manjak.

Trenutno u mom mestu ima četiri osnovne škole, a đaka za - tri (sa tendecijom daljeg pada broja đaka).
antioksidant antioksidant 14:41 03.04.2014

Re: komentari

Заиста не верујем да је у питању идеја о линеарном отпуштању без претходне анализе којих кадрова

antioksidant antioksidant 14:44 03.04.2014

Re: komentari

I tu je zvrčka višak/manjak.

ma ja samo kažem da jeste zvrčka višak manjak a ne u linearnom višku

Квалитет кадра није везан за број запослених, зар не?

ne samo ali broj dece u odeljenju znatno utiče na rad (naročito u nižim razredima) a ako uzmete u obzir i potrebu individualizacije pristupa svakom učeniku (kako bi ostvario što više od sopstvenog potencijala)...
a "life long learning" se podrazumeva, zar ne?
milisav68 milisav68 15:10 03.04.2014

Re: komentari

antioksidant

ma ja samo kažem da jeste zvrčka višak manjak a ne u linearnom višku

Pa sad...
Prema do sada prikupljenim podacima Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije, u prosveti je višak 3.845 zaposlenih, od kojih je 298 nastavnika bez ijednog časa. Bez dela norme je 3.547 nastavnika, najviše u školskim upravama Novi Sad – Sremska Mitrovica – 851, zatim u Beogradu–822 i Nišu–648. Kada je reč o nastavnicima bez pune norme, najviše ih je u Beogradu–130, sledi Kragujevac–42, Novi Sad–41, Niš–35, Zrenjanin–19, Kruševac–18...

Istovremeno, u Srbiji ima i 1.097 škola sa viškom časova za preuzimanje i to 794 za deo norme i 348 za 100 odsto norme.

Kako su juče na konferenciji za novinare objasnili predsednik Unije SPRS Dragan Matijević i potpredsednici Miodrag Protić i Milorad Antić, ovi podaci ne daju sliku pravog stanja na terenu „zbog mahinacija direktora i načelnika školskih uprava pod patronatom Ministarstva prosvete”, zbog čega sindikat zahteva da se oni razreše dužnosti.

Kako je pojasnio Protić, liste tehnoloških viškova moraju da potpišu i predstavnici sindikata, a u 50 odsto školskih uprava to nije slučaj.

Na pitanje „Politike” da li su konkretni slučajevi dostavljeni Ministarstvu prosvete i nauke, odgovoreno je da su samo za Vojvodinu prošle godine dostavili 17 predmeta, a dva su na sudu.

Veliki problem je i zapošljavanje novih nastavnika, prošle godine ih je primljeno oko 2.000, rekao je Antić, iako je lane utvrđeno da postoji 213 nastavnika koji su višak i kojima država nije uspela da obezbedi otpremnine, a ove godine će ih biti još najmanje toliko.


Nadležni ne znaju broj škola u Srbiji

Ili recimo ovo od danas:

Slavoljub Stanojević je 11 godina na čelu „Rade Metalca”, škole sa 1.200 učenika i 170 zaposlenih. Među njima je i njegov sin Dušan, koji drži praktičnu nastavu, i Olgica Stanojević, snaha od rođenog brata, pomoćna radnica. Kratko je radila i snaha njegovog sina, pa je prebačena u Ekonomsku školu, kao i njegovi sestrići i bratanci, a i rođeni brat, koji je uhlebljenje našao u OŠ „Svetozar Marković“.


Direktori u školama zaposlili snaje, sinove i pola rodbine

Ajde neka je 50 zaposlenih u administraciji/domari/čistačice ovo-ono, ostaje 120 prosvetnih radnika na 1200 đaka, što ispada da na svakog profesora dolazi 10 đaka.
little_radojica little_radojica 15:30 03.04.2014

Re: komentari

antioksidant
Верујем, не верујем



Ех што волим кад ми тако шмекерски одговоре са Јутјуб песмицом или неком сликом, а овамо траже длаку у јајету и терају мак на конац. Way to go

П.С. стварно не ВЕРУЈЕМ шта је онај Бугарин промашио...
tsunade tsunade 18:13 03.04.2014

Re: komentari

receno je samo "smanjenje javnog sektora" zato ovako i komentarisem
cista floskula kao odgovor na parolu koja je potpuno neutemeljena
da se kao uslov pominje promena efikasnosti to bi bila druga prica
ovako je... smesno


pa dobro ao, jasno je svima da se ne misli na lekare. njih u nekim oblastima, kako čitam u novinama, imamo i manjka. ali se pretpostavljam misli na to da lekar ne treba da bude birokrata koji lupa pečate nego da se bavi onim za šta se školovao.

dakle da, rezovi u zdravstvu, ali ne lekara i medicinskog osoblja nego birokrata i nemedicinskog osoblja. tu treba da budu rezovi drastični.

školstvo je već druga priča. tu, po svemu što sam pročitala, treba da dodje do rezova po vertikali jer je fakat sve manje dece.
antioksidant antioksidant 20:05 03.04.2014

Re: komentari

radojica, niti trazim dlaku u jajetu niti pokusavam smekerski da ti odgovorim. rekao si da u nesto verujes i to je tvoja privatna stvar. religija nije tema razgovora u kojoj bih ucestvovao.
princi princi 13:29 02.04.2014

Ajde zdravstvo

ali uvek se osećam nelagodno kad neko poziva na zatvaranje i redukciju škola. Škole i obrazovanje su osnovna a možda i jedina stvar koja Srbiju može izvući iz ćorsokaka u koji je zapala. Obavezno i sigurno se mora pričati o podizanju kvaliteta obrazovanja, ciljeva i kriterijuma koje škole trebaju postići i dostići, ali ovako blanko tražiti otpuštanje nastavnika zbog samog njihovog broja (čak ne ni broja, nego njihovog relativnog povećanja), mislim da je nešto što se nikako ne sme i ne treba podržati.
antioksidant antioksidant 13:54 02.04.2014

Re: Ajde zdravstvo

Obavezno i sigurno se mora pričati o podizanju kvaliteta obrazovanja, ciljeva i kriterijuma koje škole trebaju postići i dostići, ali ovako blanko tražiti otpuštanje nastavnika zbog samog njihovog broja (čak ne ni broja, nego njihovog relativnog povećanja), mislim da je nešto što se nikako ne sme i ne treba podržati.

word
tetkino tetkino 14:21 02.04.2014

Re: Ajde zdravstvo

Ono što važi za školu važi i za sve druge oblasti.
Nije mi jasna ideja po kojoj ako isti posao na isti način radi 1 čovek, umesto 2 posao će ići brže.

Dobra organizacija rada je 70% uspesnog posla.

Mi to nemamo. Nigde. Ni u državnoj upravi, pravosudju, zdravstvu.
Sistem ne radi. Ne radi sad i neće proraditi ni ako ih bude upola manje.

Ako sutra država otpusti polovinu zaposlenih i ograniči penzije na maksimalno 500 evra.
Koja je prva stvar koja bi se desila?
Pa nestali bi mali privrednici. U uslovima kada domaćinstvo raspolaže sa 50-100 evra po glavi, ljudi se skoncentrišu na preživljavanje.
Jedan obrok, leba i masti.
Sve ostalo je luksuz bez koga se može.

Srbija plaća 20 milona evra godišnje na penale za dodeljene, a ne iskorišćene kredite.
Para znači ima. I za bacanje. Ideja nema. Dobre organizacije. Pameti. Vizije.

Inače pošto nisam trenutno u prilici da li može neko da prezentuje podatke o učešću države u Švedskoj i u Grčkoj? Vrlo su ilustrativni.

princi princi 14:40 02.04.2014

Re: Ajde zdravstvo

Nije mi jasna ideja po kojoj ako isti posao na isti način radi 1 čovek, umesto 2 posao će ići brže.

Ključna reč- produktivnost. Železara u Smederevu je svojevremeno bila projektovana da radi optimalno sa 3000 zaposlenih. Komunistički lideri su, da bi raspodelili prihode što šire i dublje u narod, zaposlili 7000 ljudi. Rezultat? Projektovanih 3000 nije moglo da proizvede optimizovanu normu jer je dodatnih besposlenih 4000 u potrazi za svojim razlogom postojanja (odnosno zaposlenja), stalno izmišljalo i, što je još gore, sprovodilo svakojake gluposti koje su prvo smanjivale i na kraju potpuno uništile produktivnost Železare.
alselone alselone 14:51 02.04.2014

Re: Ajde zdravstvo

potrazi za svojim razlogom postojanja


Da, cesto taj teret sto se nakupi u procesu rsta firme ne samo da ne doprinosi svojim neradom nego cesto i koci ostale generisuci nepotreban posao.

princi princi 15:19 02.04.2014

Re: Ajde zdravstvo

Da, cesto taj teret sto se nakupi u procesu rsta firme ne samo da ne doprinosi svojim neradom nego cesto i koci ostale generisuci nepotreban posao.

Pa da. Evo ti Ameri: smanjili radnu snagu za najmanje 6%, 7% a GDP raste po stopi od 2.5% godišnje. Produktivnost raste samo tako. I verujem da još uvek ima itekakvog slacka u sistemu. Da nije Obame, i tih raznoraznih incentivea koje Demokrate daju autoindustriji, državnih i temp poslova, čuda, verujem da bi oni 'ladno istu stopu rasta GDP-ja imali sa 130M zaposlenih (na nekih 310M-315M populacije). Srbiju ubija neefikasnost. U US je trenutno 46% populacije zaposleno. Poređenja radi, u Srbiji, na nominalnih 7M stanovnika (cifra iz poslednjeh cenzusa) ima 1.7M zaposlenih, ili 24% (pola od toga verovatno se samo zove da radi). Mršavo, vrlo mršavo.
stopalo stopalo 15:25 02.04.2014

Re: Ajde zdravstvo

Srbija plaća 20 milona evra godišnje na penale za dodeljene, a ne iskorišćene kredite.


Ovde postoji i pitanje za domaćina bloga kao predstavnika MFI.

Ako već 15 godina daju kredite za projekte gde je, recimo, pitanje ekproprijacije rešeno na ministarsko "majke mi", zašto i dalje takvi predlozi prolaze eksperte, upravne odbore i slično?
princi princi 15:29 02.04.2014

Re: Ajde zdravstvo

Ovde postoji i pitanje za domaćina bloga kao predstavnika MFI.

Domaćin je predstavnih Svetske banke, World Bank. Potpuno druga institucija u odnosu na MMF.
stopalo stopalo 15:31 02.04.2014

Re: Ajde zdravstvo

princi
Ovde postoji i pitanje za domaćina bloga kao predstavnika MFI.

Domaćin je predstavnih Svetske banke, World Bank. Potpuno druga institucija u odnosu na MMF.


Ne čitaj dijagonalno

MFI - Međunarodne finansijske institucije
alselone alselone 15:32 02.04.2014

Re: Ajde zdravstvo

Evo ti Ameri: smanjili radnu snagu za najmanje 6%, 7% a GDP raste po stopi od 2.5% godišnje.


princi princi 15:40 02.04.2014

Re: Ajde zdravstvo

stopalo
...

Izvinjavam se, :). Ali kako domaćin može odgovarati u ime svih međunarodnih finansijskih institucija?
stopalo stopalo 15:44 02.04.2014

Re: Ajde zdravstvo

princi
stopalo
...

Izvinjavam se, :). Ali kako domaćin može odgovarati u ime svih međunarodnih finansijskih institucija?


Rekao sam kao predstavnik

A i sve te MFI imaju suštinski iste procedure odobravanja kredita.

Pazi, rekao sam suštinski ali nisu iste (da me ne hvatate za svaku reč)
princi princi 16:05 02.04.2014

Re: Ajde zdravstvo

A i sve te MFI imaju suštinski iste procedure odobravanja kredita.

Nemaju isti mandat. WB su, uslovno, good guys, više se bave razvojem, a MMF definitivno bad, oni su samo popisivači dugova, ćate. Kad zemlja treba da bankrotira, MMF šalju umesto topova i tenkova.
blogovatelj blogovatelj 16:17 02.04.2014

Re: Ajde zdravstvo



Kod moje žene u firmi učesnici sastanaka stoje da bi sastanci što kraće trajali.
maksa83 maksa83 16:19 02.04.2014

Re: Ajde zdravstvo

Kod moje žene u firmi učesnici sastanaka stoje da bi sastanci što kraće trajali.

Ijao ne reci da je Scrum...
blogovatelj blogovatelj 16:27 02.04.2014

Re: Ajde zdravstvo

Ijao ne reci da je Scrum..


Nije. Etratech se zove firma.
maksa83 maksa83 16:32 02.04.2014

Re: Ajde zdravstvo

blogovatelj
Ijao ne reci da je Scrum..


Nije. Etratech se zove firma.

Ma Scrum je prodžekt menadžment metodologija u kojoj kao bitan deo figurišu stand up meetings.
Dr M Dr M 16:44 02.04.2014

Re: Ajde zdravstvo

Kod moje žene u firmi učesnici sastanaka stoje da bi sastanci što kraće trajali.


...a u nekim ovdašnjim zato što ih ima više nego stolica...
satinelle satinelle 17:08 02.04.2014

Re: Ajde zdravstvo

Ma Scrum je prodžekt menadžment metodologija u kojoj kao bitan deo figurišu stand up meetings.


Jaoj, crkoh! Eto, ima ovde štošta da se nauči o project managementu.
maksa83 maksa83 17:16 02.04.2014

Re: Ajde zdravstvo

satinelle
Ma Scrum je prodžekt menadžment metodologija u kojoj kao bitan deo figurišu stand up meetings.


Jaoj, crkoh! Eto, ima ovde mnogo štošta da se nauči o project managementu.

Ne možeš da zamisliš koliko snake oila ima u softverskoj industriji. Scrum je glavna fora sad, pošto možeš da se sertifikuješ za otpr. soma EUR i onda si Certified Scrum Master, imaš šaru. To znači da si glavni na tim stojećim sastancima i svi gledaju u tebe i čekaju da kažeš "sad možete da se prebacite na drugu nogu"...
satinelle satinelle 17:26 02.04.2014

Re: Ajde zdravstvo

Ne možeš da zamisliš koliko snake oila ima u softverskoj industriji. Scrum je glavna fora sad, pošto možeš da se sertifikuješ za otpr. soma EUR i onda si Certified Scrum Master, imaš šaru. To znači da si glavni na onim stojećim sastancima i svi gledaju u tebe i čekaju da kažeš "sad možete da se prebacite na drugu nogu"...


Pričaju mi ovi "moji" stručnjaci iz young & culture. Stand up comedy, ali tako je u skoro svim kompanijama koje se opredeljuju za određeni model i usvajaju ga kao deo filozofije poslovanja. Ima smisla u velikim kompanijama.
blogovatelj blogovatelj 18:59 02.04.2014

Re: Ajde zdravstvo

Ma Scrum je prodžekt menadžment metodologija u kojoj kao bitan deo figurišu stand up meetings.


Nisam ni znao da neko smišlja takve stvari dok mi ona to nije rekla, ali mi deluje skroz logično.
I tek sam onda razuumeo zašto su u Blekberiju svojevremeno rušili cele komplekse sa kjubiklima i postavljali ogromne panoe na koje su se kačili svakojaki izveštaji, grafikoni i tabele.
I u Tojoti tih panoa ima na svakom koraku po hodnicima. Najlakši način da top menadžment vidi kad, ko, kako i koliko sastanči. Da su po kancelarijama, CEOvi bi morali da idu okolo i zaviruju da bi videli čime se personal u firmi bavi.
maksa83 maksa83 19:08 02.04.2014

Re: Ajde zdravstvo

I tek sam onda razuumeo zašto su u Blekberiju svojevremeno rušili cele komplekse sa kjubiklima i postavljali ogromne panoe na koje su se kačili svakojaki izveštaji, grafikoni i tabele.

Je l' da da je pomoglo?
tetkino tetkino 19:15 02.04.2014

Re: Ajde zdravstvo

Inače pošto nisam trenutno u prilici da li može neko da prezentuje podatke o učešću države u Švedskoj i u Grčkoj? Vrlo su ilustrativni.


Ajd pošto neće niko da vidimo šta piše:

Denmark, France and Sweden are the biggest spenders, where government spending levels are at approximately 52% of GDP.

Greace public spending has stabilized at 52 percent of the domestic economy.

GB public expenditures have been falling to 48.5 percent of GDP. However, public debt continues to rise, surpassing 90 percent of gross domestic output.

German public spending has stabilized at 45 percent of the domestic economy, and public debt has remained steady at around 80 percent of GDP.

Serbian public spending is 45 percent of gross domestic income. Government debt is about 64 percent of GDP

The lack of any relationship between investment quality and government spending as a percentage of GDP is demonstrated by examining Bulgaria and Romania. These two countries spend the least amount as a percentage of GDP, and yet have BBB sovereign debt ratings.


Šta je pravilo - da nema pravila. Ne postoji jasna veza između snage privrede i javne potrošnje.

Trenutna slika Srbije je svima jasna. Galopiramo u propast.

Ako se sutra probudimo i odlučimo da otpustimo 150 000 državnih službenika i ograničimo penzije, te rasteretimo davanja na 50% neto plate, te oslobodimo privredu nekih davanja, šta će se desiti prekosutra?

Predrag Brajovic Predrag Brajovic 19:17 02.04.2014

Re: Ajde zdravstvo

princi
Da, cesto taj teret sto se nakupi u procesu rsta firme ne samo da ne doprinosi svojim neradom nego cesto i koci ostale generisuci nepotreban posao.

Pa da. Evo ti Ameri: smanjili radnu snagu za najmanje 6%, 7% a GDP raste po stopi od 2.5% godišnje. Produktivnost raste samo tako. I verujem da još uvek ima itekakvog slacka u sistemu. Da nije Obame, i tih raznoraznih incentivea koje Demokrate daju autoindustriji, državnih i temp poslova, čuda, verujem da bi oni 'ladno istu stopu rasta GDP-ja imali sa 130M zaposlenih (na nekih 310M-315M populacije). Srbiju ubija neefikasnost. U US je trenutno 46% populacije zaposleno. Poređenja radi, u Srbiji, na nominalnih 7M stanovnika (cifra iz poslednjeh cenzusa) ima 1.7M zaposlenih, ili 24% (pola od toga verovatno se samo zove da radi). Mršavo, vrlo mršavo.

То о чему ти говориш је тзв. EMPLOYMENT RATE, то јест стопа запослености. То је значајнији податак од стопе незапослености, јер она, различитим механизмима, прикрива стварно стање у упослености становништва. Тако се неки воде као студенти или ђаци, а то су само номинално, други се нередовно пријављују на биро за незапослене па их он скида из евиденције, као да су се запослили, а нису, итд. итсл.

Ево листе ЕВРОПСКИХ ЗЕМАЉА по том показатељу.
Ја тај податка код нас нисам успео да пронађем, тај за ниво запослености. Могуће да сам нешто страшни превидео. На једном блогу, код Радуловића, где смо многи страдали, брисањем коментара (no big deal, наравно), неки блогери и ја са њима покушавали смо да утврдимо колика је она. Блогер ours послао ми је PP са, рекао бих, прецизним рачунима. Ево их овде:


Преносим, на властиту одговорност, његове речи из PP-а упућене мени:
Štaviše, zahvaljujući toj tabeli sa raspodelom stanovništva i zaposlenih po starosnim grupama, može se izračunati i stopa zaposlenosti za Eurostatovu grupu 20-64 i ona je znatno veća, pošto svega oko 3% stanovništva iz grupe 15-19 radi. Ta stopa iznosi 49,2%, daleko je od proseka EU od 68,6% i od svih navedenih zemalja jedino je za nijansu bolja od makedonske koja iznosi 48,4%. Uz Makedoniju, jedina zemlja koja ima stopu zaposlenosti donekle približnu našoj je Turska sa 52,2%. Hrvatska ima 57%, Grčka skoro 60%, a sve ostale zemlje više od toga.


P.S.
На ОВОМ Радуловићевом блогу вођена је та расправа.
P.P.S.
Било ми је жао, онда, што нисмо имали прилике да ово тамо објавимо, па сада користим прилику.
satinelle satinelle 19:19 02.04.2014

Re: Ajde zdravstvo

Je l' da da je pomoglo?


Ne pomaže, ali se stiče utisak da se neko dodatno potrudio da nešto promeni, usavrši, brendira, modifikuje... WTF, ali meni ove internacionalne kompanije sve više počinju da liče na državni posao, što zbog glomaznosti i sporosti sistema, što zbog toga što izmišljaju toplu vodu.
maksa83 maksa83 19:40 02.04.2014

Re: Ajde zdravstvo

Ne pomaže, ali se stiče utisak da se neko dodatno potrudio da nešto promeni, usavrši, brendira, modifikuje... WTF, ali meni ove internacionalne kompanije sve više počinju da liče na državni posao, što zbog glomaznosti i sporosti sistema, što zbog toga što izmišljaju toplu vodu.

Moje pitanje je bilo "je l' pomoglo to Blekberiju?" (retoričko, pošto - nije)

No dobro, da budemo fer, sve te agilne metodologije (gde spada i narečeni Scrum) su nastale kao backlash waterfall metodološke iluzije u kojoj se ta industrija davila. Opet, u rukah Mandušića Vuka... biće svaka metodolgija glupa koliko i Mandušić Vuk koji je sprovodi. Ništa uvek i sve ponekad.
satinelle satinelle 19:59 02.04.2014

Re: Ajde zdravstvo

(retoričko, pošto - nije)


Softverska industrija je specifična sama po sebi, a opet uklopljena u neki globalni makroekonomski streaming na koji se odnosio moj komentar. Naravno, taj Vuk Mandušić prvenstveno i ako puca mora da bude vrhunski, inače puca u prazno.
gedza.73 gedza.73 20:14 02.04.2014

Re: Ajde zdravstvo

Princi
Ključna reč- produktivnost.


Razgovor između 'kmeta' (seoski ćata) i mene.
-Je li, G, jel' mora baš dvojica da rade u knacelariji?
-Daj, ne zajebavaj, znaš da je veliko selo, zaseoci, treba svima izdati dokumenta, uverenja...
-Zato se ulevčite u toku radnog vremena, ili se akate po netu. Majke ti, kolika ti je plata?
-Oko trideset hiljada.
-'el bi stigao ti sam da završiš sve za pedeset 'iljadarki mesečno?
-Ih, još pitaš. I državi bi ostalo desestak hiljada.
-Za par meseci bi dobio nov 'lapsitopsi', za neku godinu auto.



Iz budžeta udariti limit na sva državna davanja.
Pa neka dele. Što ih ima više, manje plate. Neka se lomataju između sebe.

Srbiju će da pojede državni aparat.
Komplikovan, preveliki, skup, nekompetentan, lenj, bezobrazan, podmitljiv...



blogovatelj blogovatelj 22:06 02.04.2014

Re: Ajde zdravstvo

Je l' da da je pomoglo?




Kod ovijeh nije, ali kod Tojote funkcioniše, fercera da ne mož' bolje.
Videh posle da si dopisao ono što i ja mislim, ali pošto je već napisano, evo da se ne baci.
Bitno je i šta praviš i kako praviš i da li iko kupuje to što praviš.
maksa83 maksa83 23:54 02.04.2014

Re: Ajde zdravstvo

Kod ovijeh nije, ali kod Tojote funkcioniše, fercera da ne mož' bolje.

Ok, Tojota ima tradiciju agilnog menadžmenta - Kanban, JIT production, kaizen, lean manufacturing itd., sve je to odande izašlo.

A njihov (Tojotin) valjda beše i onaj Šingeo Šingo što su ga onda vodali po pok. SFRJ (ko se seća vica sa Šingeo Šingom, Mujom, Hasom, grabuljama i fenjerom, seća se).
alselone alselone 07:29 03.04.2014

Re: Ajde zdravstvo

agilnog menadžmenta


Licno mislim da pored ukidanja pisanih slova i Svetog Save najbolja ideja koja je dosla skoro u nas je agilni menadzment.

Na danasnjem trzistu napraviti iole ozbiljniji proizvod waterfall metodom je ravno magiji ili ludoj sreci.
tsunade tsunade 17:15 03.04.2014

Re: Ajde zdravstvo

Srbiju će da pojede državni aparat.
Komplikovan, preveliki, skup, nekompetentan, lenj, bezobrazan, podmitljiv...


jeste. to je rasulo totalno i kompletno. ali, ti imaš čitave slojeve društva koji pristaju da rade u tom sistemu.

lekari su pismeni ljudi, možda nešto najpismenije što imamo. a opet, oni se nisu bunili kad su postavljani za članove nekakvih komisija koji dodeljuju nešto što ti po zakonu pripada. tipa rehabilitacija u banji ako si slomio nogu. ne od tebe se očekuje da ti sa slomljenom nogom obijaš šaltere i par komisijica sa milion šalterčića... zašto su lekari pristali da budu puki službenici koji po ceo dan lupaju pečate? To što oni rade može i kompjuter.... ili zašto se nisu pobunili i štrajkovali kad im je krstić uvodio solidarni porez, nego tek kad im je plata rebnuta? prekasno.

to isto važi i za prosvetare. mada su oni dobro sindikalno organizovani.

hoću samo da kažem da statistički previše ljudi pristaje da funkcioniše u nenormalnosti.
maksa83 maksa83 17:18 03.04.2014

Re: Ajde zdravstvo

lekari su pismeni ljudi, možda nešto najpismenije što imamo.


tsunade tsunade 17:53 03.04.2014

Re: Ajde zdravstvo

maksa83


ajde, ajde, ogradila sam se :)

vi iz IT sektora posedujete iste kvalitete samo što vi izlaz tražite van granica ove nelikvidnosti što je
G.Cross G.Cross 18:57 02.04.2014

Vrzino kolo

Е, последица оваквих и сличних разговора је да је српска држава највећи послодавац не само у региону већ богами и у Европи.


Ovo je zamalo zacarani krug.

Svi ovi zaposleni izlaze na izbore i glasaju za one za koje znaju da nece nista da promene (cak i ako govore da hoce).

Oni ostali ne izlaze na izbore.

To stranke znaju pa da bi dobile na izborima podilaze onima za koje znaju da ce izaci na izbore ( zaposlenim u drzavnom sektoru).
Tako da se vrzino kolo okrece bez prestanka.

Pa ima li izlaza.

Pa ima.

Oni koji nemaju posao i stvarno hoce promene treba da se probude i izadju na ozbore (ili ulice ako su izbori daleko).

Onda ce da se oni iz partija malo zamisle pa mozda i pokrenu neku promenu.

Hoce li se ovo desiti ?

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana