Budućnost| Društvo| Obrazovanje

Treba povećati fond časova srpskog jezika i književnosti

nurudin RSS / 15.04.2014. u 21:30
Open-Book.jpg?thumbId=2151313


Министар просвете, науке и технолошког развоја проф. др Томислав Јовановић одржао је данас састанак са представницима Друштва за српски језик и књижевност и Завода за унапређивање образовања и васпитања о статусу наставе српског језика и књижевности у средњим стручним школама. Министар Јовановић је нагласио да је потребно да се повећа фонд часова српског језика, те да је српски језик важан за очување личног и националног идентитета. Он је истакао да не смемо да будемо држава која има најмање часова матерњег, односно српског језика. Министар Јовановић је навео да српски језик не треба да припада ни општеобразовним ни стручним предметима, већ треба да буде стожер. Он је такође, истакао и важност прилагођавања уџбеника српског језика за ученике који се образују на матерњем језику.

Председник Друштва за српски језик и књижевност Александар Милановић навео је да као Друштво имају пуну подршку Министарства, али да се ради о стратешком интересу да часове српског језика треба повећати, а не смањивати. Ученици у средњим стручним школама треба да похађају три часа, уместо два како је предвиђено због превођења огледа у редован систем. Директор Завода за унапређивање образовања и васпитања проф. др Зоран Аврамовић, рекао је да је језик у темељу сваког идентитета и да подржава иницијативу да се број часова српског језика повећа. Заједнички закључак свих учесника је да је потребно предузети све да се фонд часова српског језика и књижевности и договорен је следећи састанак на коме се разговарало о даљим корацима.

Састанку су присуствовали и Зоран Костић, помоћник министра, Милка Андрић и Наташа Ћирић из Министарства просвете, науке и технолошког развоја, Гордана Мијатовић, помоћник директора Завода за унапређивање образовања и васпитања, Зона Мркаљ, Зорица Несторовић и Бошко Сувајџић, професори са Филолошког факултета Универзитета у Београду и представници Друштва.

Преузето са сајта  Министарства просвете, науке и технолошког развоја Републике Србије

 

Једно велико браво за Друштво и за председника Александра Милановића! 



Komentari (190)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

freehand freehand 21:35 15.04.2014

E dobro

... ako treba povećati časove.
Poznato je, naime, da su veći časovi uvek bolji od onih manjih.

nurudin nurudin 21:45 15.04.2014

Re: E dobro

freehand
... ako treba povećati časove.
Poznato je, naime, da su veći časovi uvek bolji od onih manjih.



То се зове метонимија испровоцирана ограничењем карактера.
stopalo stopalo 21:58 15.04.2014

Re: E dobro

freehand
... ako treba povećati časove.
Poznato je, naime, da su veći časovi uvek bolji od onih manjih.


Ne znam da li više da se zabrinem kad se uhvatim da mislim kao ti ili kao krkar ali ovde imam dva od dva
freehand freehand 22:05 15.04.2014

Re: E dobro

nurudin
freehand
... ako treba povećati časove.
Poznato je, naime, da su veći časovi uvek bolji od onih manjih.



То се зове метонимија испровоцирана ограничењем карактера.

Čijeg karaktera? I šta će ministru u Vladi Srbije karakter?
nurudin nurudin 22:08 15.04.2014

Re: E dobro

freehand
nurudin
freehand
... ako treba povećati časove.
Poznato je, naime, da su veći časovi uvek bolji od onih manjih.



То се зове метонимија испровоцирана ограничењем карактера.

Čijeg karaktera? I šta će ministru u Vladi Srbije karakter?


Каракера који су ме приморали да у наслову употребим метонимију -- јер нисам могао да напишем фонд часова српског језика и књижевности.
freehand freehand 22:10 15.04.2014

Re: E dobro

nurudin
freehand
nurudin
freehand
... ako treba povećati časove.
Poznato je, naime, da su veći časovi uvek bolji od onih manjih.



То се зове метонимија испровоцирана ограничењем карактера.

Čijeg karaktera? I šta će ministru u Vladi Srbije karakter?


Каракера који су ме приморали да у наслову употребим метонимију -- јер нисам могао да напишем фонд часова српског језика и књижевности.

Ama ne sekiraj se. Otvorio sam link i pročitao saopštenje.
Ministar je isto zaražen tom metonimijom. Jal on jal onaj duduk koji je to saopštenje pisao.

Edit: ajao... Neka mi oprosti gospodin ministar. U pitanju je, ipak...
Председник Друштва за српски језик и књижевност Александар Милановић навео је да као Друштво имају пуну подршку Министарства, али да се ради о стратешком интересу да часове српског језика треба повећати, а не смањивати.

Predsedniće, predsedniče... Lepa naša srpska jezika.
krkar krkar 22:45 15.04.2014

Re: E dobro

То се зове метонимија испровоцирана ограничењем карактера


A karakter je?

nurudin nurudin 22:48 15.04.2014

Re: E dobro

krkar
То се зове метонимија испровоцирана ограничењем карактера


A karakter je?



Блог не дозвољава да употребим хиљаду каратера у наслову, већ ме ограничава, и зато је изостала реч фонд.
freehand freehand 22:51 15.04.2014

Re: E dobro

nurudin
krkar
То се зове метонимија испровоцирана ограничењем карактера


A karakter je?



Блог не дозвољава да употребим хиљаду каратера у наслову, већ ме ограничава, и зато је изостала реч фонд.

Na blogu u slavu pobede jezika ti pričaš o ograničenju karaktera kao razlogu za naslov sa teškim invaliditetom?
Crni Nurudine...
krkar krkar 22:52 15.04.2014

Re: E dobro

Блог не дозвољава да употребим хиљаду каратера у наслову, већ ме ограничава, и зато је изостала реч фонд.


Ma ti nemaš pojma šta je karakter! To o čemu ti govoriš je znak.

Profesore srpskog jezika, otvori rečnik pa nauči šta je karakter.

Ukinuti nastavu srpskog jezika kad ga iovako predaju nepismeni. Počev od predsednika i članova Društva za tlapnje o sopstvenoj važnosti pa do autora teksta sa sajta ministarstva koji je tragično i bolno nepismen.

Jukie Jukie 22:59 15.04.2014

Re: E dobro

Predlažem da svi trogodišnji smerovi srednje stručne škole imaju biologiju sve tri godine
nurudin nurudin 23:00 15.04.2014

Re: E dobro

freehand
nurudin
krkar
То се зове метонимија испровоцирана ограничењем карактера


A karakter je?



Блог не дозвољава да употребим хиљаду каратера у наслову, већ ме ограничава, и зато је изостала реч фонд.

Na blogu u slavu pobede jezika ti pričaš o ograničenju karaktera kao razlogu za naslov sa teškim invaliditetom?
Crni Nurudine...


Тешким инвалидитетом? Ајде, молим те, као не кажеш никада појео сам тањир супе, или ври лонче... Стварно не желим да се карам са тобом, лепо сам ти објаснио, људски, ако хоћеш прихвати обjaшњење, ако нећеш О. К.
nurudin nurudin 23:02 15.04.2014

Re: E dobro

Ma ti nemaš pojma šta je karakter! To o čemu ti govoriš je znak.

Profesore srpskog jezika, otvori rečnik pa nauči šta je karakter.


Ма, није ваљда?!

freehand freehand 23:04 15.04.2014

Re: E dobro

Стварно не желим да се карам са тобом


Zato se i ja smejem u sebi a ne u tebi...

Nego, Nurudine: jasno ti je, siguran sam, da nisu isto svakodnevni kolokvijalni govor i (drugi) blog o nastavi jezika na portalu b92?
nurudin nurudin 23:12 15.04.2014

Re: E dobro

Zato se i ja smejem u sebi a ne u tebi...



krkar krkar 23:14 15.04.2014

Re: E dobro

појео сам тањир супе, или ври лонче


Nurudine, Nurudine! Tanjir supe i vri lonče i povećavanje časova uopće nisu ista stvar!!!
freehand freehand 23:20 15.04.2014

Re: E dobro

krkar
појео сам тањир супе, или ври лонче


Nurudine, Nurudine! Tanjir supe i vri lonče i povećavanje časova uopće nisu ista stvar!!!

Eh sad... Još ćeš da tvrdiš i da svađa i karanje nisu ista stvar?
Hansel Hansel 23:23 15.04.2014

Re: E dobro

Хеј, Нурудине, нека забуна је код тебе... Прво сам хтео да ти предложим да боље да оставиш само "српског језика" ако не може све да стане, али онда пробах... Може:
Treba povećati fond časova srpskog jezika i književnosti1234

Ово "1234" на крају показује колико је још места слободно. Можеш уместо "фонд" да ставиш "број", опет ће остати места за још четири знака.
krkar krkar 23:25 15.04.2014

Re: E dobro

места за још четири знака.


Kolko je to karaktera?
nurudin nurudin 23:27 15.04.2014

Re: E dobro

Hansel
Хеј, Нурудине, нека забуна је код тебе... Прво сам хтео да ти предложим да боље да оставиш само "српског језика" ако не може све да стане, али онда пробах... Може:
Treba povećati fond časova srpskog jezika i književnosti1234

Ово "1234" на крају показује колико је још места слободно. Можеш уместо "фонд" да ставиш "број", опет ће остати места за још четири знака.


Хвала, пробаћу. Заиста није хтело, покушавао сам пар пута.
Hansel Hansel 23:36 15.04.2014

Re: E dobro

krkar
Kolko je to karaktera?

http://www.youtube.com/watch?v=SIcuZvSGNzg#t=243

EDIT: Хеј, људи, изгледа прорадило овакво линковање без оног дуплог посла (линк као текст, па онда линковање преко тог "текста" )!
Hansel Hansel 00:01 16.04.2014

Re: E dobro

Тјах, чим смо решили проблем (конструктивно ), пресушише (деструктивни) коментари!

'Ајде да сада ја мало задевам :

1. Јел' струка коначно дозволила ово што си написао:
покушавао сам пар пута


2. Зашто "тањир супе" (као "чаша воде" ) не би било ОК?

3. "Карактер" у значењу "словна ознака, идеограм, (...)" признаје и Клајн.
krkar krkar 00:06 16.04.2014

Re: E dobro

3. "Карактер" у значењу "словна ознака, идеограм, (...)" признаје и Клајн.


Klajn je estradni lingvista, potpuno irelevantan. Šarlatan koji u jednom izdanju piše jedno - u narednom suprotno.

Karakter ne može i kvit.
Hansel Hansel 00:13 16.04.2014

Re: E dobro

Šarlatan koji u jednom izdanju piše jedno - u narednom suprotno.

Па, језик се мења!

За ово нисам напоменуо, поменуто значење је дао у Великом речнику страних речи, можда се негде друкчије изразио (у складу с карактером који си му приписао ) о књижевној употреби... Да га не браним, али знаш да су се мењали ставови правописаца, а он је приручнике ипак морао да "равна" с правописима.
nurudin nurudin 00:15 16.04.2014

Re: E dobro

1. Јел' струка коначно дозволила ово што си написао:

покушавао сам пар пута


Проблем је више стилске него граматичке природе (мада је конструкција лексикализована). У сваком случају, боље је неколико.


2. Зашто "тањир супе" (као "чаша воде" ) не би било ОК?


У потпуности прихватљиво.

3. "Карактер" у значењу "словна ознака, идеограм, (...)" признаје и Клајн.


И није само Клајн, али кад неко не жели да чује, можеш и научни рад да напишеш, не вреди.
nurudin nurudin 00:20 16.04.2014

Re: E dobro

Па, језик се мења!



Једина сталност у језику јесте промена.

Александар Белић
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 00:29 16.04.2014

Re: E dobro

nurudin
Једина сталност у језику јесте промена.
Александар Белић

Taj je prepisao od Preradovića: "Stalna na tom svijetu samo mijena jest!"
Hansel Hansel 00:33 16.04.2014

Re: E dobro

Taj je prepisao od Preradovića: "Stalna na tom svijetu samo mijena jest!"

Ух... а овај од Хераклита...
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 00:40 16.04.2014

Re: E dobro

Nema ideje koja već nije bila u nečijoj glavi, nema priče koja već nije ispričana, mi smo samo bore na licu večnosti. (Borhes li je, ili neko pre njega?)
krkar krkar 05:33 16.04.2014

Re: E dobro

Проблем је више стилске него граматичке природе (мада је конструкција лексикализована)


Možeš da se gicaš koliko hoćeš - u srpskom par označava dva (2). Ni manje, ni više.

Dva jeste pojedinačni slučaj "nekoliko" ali obrnuto ne vredi. Par uvek i jedino znači dva (2).
makemyday makemyday 06:49 16.04.2014

Re: E dobro

Ukinuti nastavu srpskog jezika kad ga iovako predaju nepismeni. Počev od predsednika i članova Društva za tlapnje o sopstvenoj važnosti pa do autora teksta sa sajta ministarstva koji je tragično i bolno nepismen.

tompinchns tompinchns 10:07 16.04.2014

Re: E dobro

Klajn je estradni lingvista, potpuno irelevantan. Šarlatan koji u jednom izdanju piše jedno - u narednom suprotno.


Nikako se ne slažem s ovim! Klajn je ozbiljan naučnik i lingvista, a to što se gotovo jedini prihvatio nezahvalnog posla da zabavnim tekstovima i rečnicima pokuša da opismeni nepismenu Srbiju, nikako ne znači da je „estradni“ jezičar ili šarlatan. Ako je u jednom rečniku napisao jedno, pa posle drugo (Volela bih da mi date primer!), to nikako ne znači da je manje ozbiljan. Jezik je promenljiva kategorija, a i čovek može da pogreši. Zanima me gde su oni koji po vašem mišljenju nisu estradni i šarlatani. Šta oni rade po ceo dan!?! Pa, tako desetlećima! Nemamo gramatiku savremenog srpskog jezika više od pola veka (ne znam tačno kada je Stevanovićeva izašla, koju ne priznaju), rečnik SANU još nije gotov, a i njemu smo sigurno „davali“ i više od pola veka. Gde su udžbenici iz fonologije, fonetike, prozodije, morfologije, gde je sintaksa složene rečenice? Postoje pojedini radovi i pokušaji, ali nijedna „gramatika“ nije napisana tako da bude opšte prihvaćena i preporučena svuda gde se uči srpski jezik! Jedina pomoć lektorima i onima koji pokušavaju da razreše jezičke nedoumice – uvek je dolazila samo od Ivana Klajna, i još možda jednog ili dvojice lingvista (Šipka, Fekete). Zašto ih to svrstava u estradu?
Hansel Hansel 10:08 16.04.2014

Re: E dobro

krkar
u srpskom par označava dva (2). Ni manje, ni više.

Dva jeste pojedinačni slučaj "nekoliko" ali obrnuto ne vredi. Par uvek i jedino znači dva (2).

Е, па, сад. Речник МС (и МХ) из 1971. допушта (дати примери из књижевности), једнотомни из 2007. такође. Couple у енглеском такође се користи у значењу "неколико". Клајн каже да није препоручљиво, али може, виђа се и код угледних књижевника...
Hansel Hansel 10:12 16.04.2014

Re: E dobro

tompinchns



Можда Кркар има неке своје доказе, до тада се ја са овим слажем -- заиста, где су остали?

А списку тема недостајуће литературе додао бих и акцентологију.
charlie charlie 10:45 16.04.2014

Re: E dobro

nurudin
freehand
nurudin
krkar
То се зове метонимија испровоцирана ограничењем карактера


A karakter je?



Блог не дозвољава да употребим хиљаду каратера у наслову, већ ме ограничава, и зато је изостала реч фонд.

Na blogu u slavu pobede jezika ti pričaš o ograničenju karaktera kao razlogu za naslov sa teškim invaliditetom?
Crni Nurudine...


Тешким инвалидитетом? Ајде, молим те, као не кажеш никада појео сам тањир супе, или ври лонче... Стварно не желим да се карам са тобом, лепо сам ти објаснио, људски, ако хоћеш прихвати обавештење, ако нећеш О. К.

Нацртај им још који пута !
Не буди малодушан, без обзира што је светини тешко угодити.
Успут --- радујем се што ће се број часова српског језика повећати. Знање властитог језика (поред математике) је предуслов и препоставка свог осталог знања. (без обзира шта ја мислио о актуелном министру, бившем, садашњим, бившим и будућим владама итд...).
charlie charlie 10:50 16.04.2014

Re: E dobro

krkar
појео сам тањир супе, или ври лонче


Nurudine, Nurudine! Tanjir supe i vri lonče i povećavanje časova uopće nisu ista stvar!!!

Не могу да верујем да је мој (скоро) идол кркан таква 'пицајзла', односно да толико инсистира на форми !?
freehand freehand 10:53 16.04.2014

Re: E dobro

Нацртај им још који пута !
Не буди малодушан, без обзира што је светини тешко угодити.
Успут --- радујем се што ће се број часова српског језика повећати. Знање властитог језика (поред математике) је предуслов и препоставка свог осталог знања.

Čitanje i shvatanje pročitanog različiti su pojmovi.
Ti, možda, nisi stigao dalje od ćirilice?
charlie charlie 10:55 16.04.2014

Re: E dobro

krkar
Проблем је више стилске него граматичке природе (мада је конструкција лексикализована)


Možeš da se gicaš koliko hoćeš - u srpskom par označava dva (2). Ni manje, ni više.

Dva jeste pojedinačni slučaj "nekoliko" ali obrnuto ne vredi. Par uvek i jedino znači dva (2).

Немаш појма !
Пар у српском језику врло често значи - неколико !
Успут - не могу да верујем да неко тако ауторитарно дискутује о стварима о којима тако мало зна.
charlie charlie 10:58 16.04.2014

Re: E dobro

tompinchns
Klajn je estradni lingvista, potpuno irelevantan. Šarlatan koji u jednom izdanju piše jedno - u narednom suprotno.


Nikako se ne slažem s ovim! Klajn je ozbiljan naučnik i lingvista, a to što se gotovo jedini prihvatio nezahvalnog posla da zabavnim tekstovima i rečnicima pokuša da opismeni nepismenu Srbiju, nikako ne znači da je „estradni“ jezičar ili šarlatan. Ako je u jednom rečniku napisao jedno, pa posle drugo (Volela bih da mi date primer!), to nikako ne znači da je manje ozbiljan. Jezik je promenljiva kategorija, a i čovek može da pogreši. Zanima me gde su oni koji po vašem mišljenju nisu estradni i šarlatani. Šta oni rade po ceo dan!?! Pa, tako desetlećima! Nemamo gramatiku savremenog srpskog jezika više od pola veka (ne znam tačno kada je Stevanovićeva izašla, koju ne priznaju), rečnik SANU još nije gotov, a i njemu smo sigurno „davali“ i više od pola veka. Gde su udžbenici iz fonologije, fonetike, prozodije, morfologije, gde je sintaksa složene rečenice? Postoje pojedini radovi i pokušaji, ali nijedna „gramatika“ nije napisana tako da bude opšte prihvaćena i preporučena svuda gde se uči srpski jezik! Jedina pomoć lektorima i onima koji pokušavaju da razreše jezičke nedoumice – uvek je dolazila samo od Ivana Klajna, i još možda jednog ili dvojice lingvista (Šipka, Fekete). Zašto ih to svrstava u estradu?

Браво !
predatortz predatortz 10:59 16.04.2014

Re: E dobro

Немаш појма !
Пар у српском језику врло често значи - неколико !


Tu se postavlja pitanje šta je ustvari jezik nekog naroda:
Ono što narod govori, ili ono što lingvističari tvrde da jezik jeste?

Kada neko kaže 'par', u 99% slučajeva misli na 'nekoliko' . Jezik je živ, prilagodljiv, menja se... Insistirati na elementarnoj pismenosti je sasvim ok, ali očekivati da se ovde gađamo rečnicima i pravopisima je teranje maka na konac.
charlie charlie 11:00 16.04.2014

Re: E dobro

freehand
Нацртај им још који пута !
Не буди малодушан, без обзира што је светини тешко угодити.
Успут --- радујем се што ће се број часова српског језика повећати. Знање властитог језика (поред математике) је предуслов и препоставка свог осталог знања.

Čitanje i shvatanje pročitanog različiti su pojmovi.
Ti, možda, nisi stigao dalje od ćirilice?

Ах, да - та ћирилица !
Синтакса и семантика су за мало округлије главе него ли је твоја !
mirelarado mirelarado 11:08 16.04.2014

Re: E dobro

tompinchns
Klajn je estradni lingvista, potpuno irelevantan. Šarlatan koji u jednom izdanju piše jedno - u narednom suprotno.


Nikako se ne slažem s ovim! Klajn je ozbiljan naučnik i lingvista, a to što se gotovo jedini prihvatio nezahvalnog posla da zabavnim tekstovima i rečnicima pokuša da opismeni nepismenu Srbiju, nikako ne znači da je „estradni“ jezičar ili šarlatan. Ako je u jednom rečniku napisao jedno, pa posle drugo (Volela bih da mi date primer!), to nikako ne znači da je manje ozbiljan. Jezik je promenljiva kategorija, a i čovek može da pogreši. Zanima me gde su oni koji po vašem mišljenju nisu estradni i šarlatani. Šta oni rade po ceo dan!?! Pa, tako desetlećima! Nemamo gramatiku savremenog srpskog jezika više od pola veka (ne znam tačno kada je Stevanovićeva izašla, koju ne priznaju), rečnik SANU još nije gotov, a i njemu smo sigurno „davali“ i više od pola veka. Gde su udžbenici iz fonologije, fonetike, prozodije, morfologije, gde je sintaksa složene rečenice? Postoje pojedini radovi i pokušaji, ali nijedna „gramatika“ nije napisana tako da bude opšte prihvaćena i preporučena svuda gde se uči srpski jezik! Jedina pomoć lektorima i onima koji pokušavaju da razreše jezičke nedoumice – uvek je dolazila samo od Ivana Klajna, i još možda jednog ili dvojice lingvista (Šipka, Fekete). Zašto ih to svrstava u estradu?



Хвала, tompinchns! Изгледа да Кркар има типичан став овдашње жабокречине према људима који озбиљно и темељно раде: омаловажавај, ниподаштавај, само да се прикрије свеопште ленствовање. Поред свега побројаног, Клајн је и аутор нашег најбољег италијанско-српског речника, са прегледом италијанске граматике, уједно и једини наш италијаниста којег уважавају и водећи италијански лингвисти.
freehand freehand 11:16 16.04.2014

Re: E dobro

Ах, да - та ћирилица !

Pa da, to se prvo uči, odmah posle kosa, tanka, uspravna, debela. Onda neki tu osanu pa im one druge kuke i kvake nikako nisu jasne.
Синтакса и семантика су за мало округлије главе него ли је твоја !

U jebote... Semantičar i sintaksičar na tragu teorije o presudnom uticaju oblika lobanje!
Na stranu što sam siguran da o njoj nikad ni čuo nisi ali te vuče naturalni talenat.
charlie charlie 12:03 16.04.2014

Re: E dobro

freehand
Ах, да - та ћирилица !

Pa da, to se prvo uči, odmah posle kosa, tanka, uspravna, debela. Onda neki tu osanu pa im one druge kuke i kvake nikako nisu jasne.
Синтакса и семантика су за мало округлије главе него ли је твоја !

U jebote... Semantičar i sintaksičar na tragu teorije o presudnom uticaju oblika lobanje!
Na stranu što sam siguran da o njoj nikad ni čuo nisi ali te vuče naturalni talenat.

Јок !
Ти си (изгледа, само чуо) !?
freehand freehand 12:16 16.04.2014

Re: E dobro

charlie
freehand
Ах, да - та ћирилица !

Pa da, to se prvo uči, odmah posle kosa, tanka, uspravna, debela. Onda neki tu osanu pa im one druge kuke i kvake nikako nisu jasne.
Синтакса и семантика су за мало округлије главе него ли је твоја !

U jebote... Semantičar i sintaksičar na tragu teorije o presudnom uticaju oblika lobanje!
Na stranu što sam siguran da o njoj nikad ni čuo nisi ali te vuče naturalni talenat.

Јок !
Ти си (изгледа, само чуо) !?

Guglaj pod frenologija. Ili pod Jozef Gal.
yugaya yugaya 13:21 16.04.2014

Re: E dobro

tompinchns
Nemamo gramatiku savremenog srpskog jezika više od pola veka (ne znam tačno kada je Stevanovićeva izašla, koju ne priznaju), rečnik SANU još nije gotov, a i njemu smo sigurno „davali“ i više od pola veka.


I etimološki rečnik srpskog jezika je još uvek u fazi "par slova".
miloradkakmar miloradkakmar 16:59 16.04.2014

Re: E dobro

krkar
Проблем је више стилске него граматичке природе (мада је конструкција лексикализована)


Možeš da se gicaš koliko hoćeš - u srpskom par označava dva (2). Ni manje, ni više.

Dva jeste pojedinačni slučaj "nekoliko" ali obrnuto ne vredi. Par uvek i jedino znači dva (2).

... ne označava samo dva (2), već i dve i dvoje.
vladimir petrovic vladimir petrovic 17:26 16.04.2014

Slonovi dugo pamte

Mirelarado
... Изгледа да Кркар има типичан став овдашње жабокречине према људима који озбиљно и темељно раде: омаловажавај, ниподаштавај, само да се прикрије свеопште ленствовање. Поред свега побројаног, Клајн је и аутор и нашег најбољег италијанско-српског речника, са прегледом италијанске граматике, уједно и једини наш италијаниста којег уважавају и водећи италијански лингвисти.


Dobro si mu rekla.

Sećam se da je Krkar, po dolasku na blog B92, među prvim stvarima koje je blagoizvoleo reći, ispljuvao tog istog g. Klajna - zbog njegovog jevrejskog porekla! U stilu: Jevrejin se pravi većim Srbinom od Srba. Bilo je krajnje neumesno.

I evo sada opet! Čeka svaku priliku da opljune Klajna.
Trebalo bi dojaviti Klajnu, pa da pozove Krkara na žestoko piće i ljudski razgovar s njim, kako bi ovaj najzad promenio mišljenje, he, he, he...

P. S.
Kad već pominjemo Klajna kao italijanistu, čitao sam jedan njegov odličan prevod Moravijinog dela 1934. Jedino mi nije bilo jasno zašto je srpski naslov Jedno leto na Kapriju, ali pretpostavljam da je to (verovatno) tražio izdavač.
golubica.bg golubica.bg 17:47 16.04.2014

Re: E dobro

krkar
Блог не дозвољава да употребим хиљаду каратера у наслову, већ ме ограничава, и зато је изостала реч фонд.


Ma ti nemaš pojma šta je karakter! To o čemu ti govoriš je znak.

Profesore srpskog jezika, otvori rečnik pa nauči šta je karakter.

Ukinuti nastavu srpskog jezika kad ga iovako predaju nepismeni. Počev od predsednika i članova Društva za tlapnje o sopstvenoj važnosti pa do autora teksta sa sajta ministarstva koji je tragično i bolno nepismen.




Ne vidim nikakvu potrebu za takvim cepidlacenjem, posebno ne na tako slobodnoj formi kao sto je blog (i pre nego sto se neko uhvati za moj nedostatak dijakritika, odma' da prijavim da, otkad su ga prebacili na Windows 7, kompjuter u kancelariji odbija instalaciju svih jezika koji mi trebaju).

Nego da se vratim na temu: broj casova srpskog jezika moze komotno i da ostane isti, ali programu treba ozbiljna redukcija. Zasto je potrebno da osnovci bubaju nastavke za imperfekat kao da uce strani jezik? Ili veznike koji se koriste za odredjene tipove zavisnih recenica? Osnovna skola je za osnovne stvari: da svrseni osnovci ne pisu NE spojeno sa glagolom, a NAJ odvojeno od prideva, da znaju sta se pise velikim slovom, a sta ne i da su generalno u stanju da sastave pismen tekst, kao i da potpuno razumeju procitano. A u srednjoj skoli bi mogli vise da se bave jezikom, umesto da se nastava svodi na knjizevnost, a niko nista ne cita. Nije to tako tesko, nego treba promeniti ono sto se na manje-vise isti nacin radi vec najmanje 20 godina (ne mogu da tvrdim za ranije). A to je vec problem.
tasadebeli tasadebeli 18:58 16.04.2014

Re: E dobro

mirelarado
tompinchns
Klajn je estradni lingvista, potpuno irelevantan. Šarlatan koji u jednom izdanju piše jedno - u narednom suprotno.


Nikako se ne slažem s ovim! Klajn je ozbiljan naučnik i lingvista, a to što se gotovo jedini prihvatio nezahvalnog posla da zabavnim tekstovima i rečnicima pokuša da opismeni nepismenu Srbiju, nikako ne znači da je „estradni“ jezičar ili šarlatan. Ako je u jednom rečniku napisao jedno, pa posle drugo (Volela bih da mi date primer!), to nikako ne znači da je manje ozbiljan. Jezik je promenljiva kategorija, a i čovek može da pogreši. Zanima me gde su oni koji po vašem mišljenju nisu estradni i šarlatani. Šta oni rade po ceo dan!?! Pa, tako desetlećima! Nemamo gramatiku savremenog srpskog jezika više od pola veka (ne znam tačno kada je Stevanovićeva izašla, koju ne priznaju), rečnik SANU još nije gotov, a i njemu smo sigurno „davali“ i više od pola veka. Gde su udžbenici iz fonologije, fonetike, prozodije, morfologije, gde je sintaksa složene rečenice? Postoje pojedini radovi i pokušaji, ali nijedna „gramatika“ nije napisana tako da bude opšte prihvaćena i preporučena svuda gde se uči srpski jezik! Jedina pomoć lektorima i onima koji pokušavaju da razreše jezičke nedoumice – uvek je dolazila samo od Ivana Klajna, i još možda jednog ili dvojice lingvista (Šipka, Fekete). Zašto ih to svrstava u estradu?



Хвала, tompinchns! Изгледа да Кркар има типичан став овдашње жабокречине према људима који озбиљно и темељно раде: омаловажавај, ниподаштавај, само да се прикрије свеопште ленствовање. Поред свега побројаног, Клајн је и аутор и нашег најбољег италијанско-српског речника, са прегледом италијанске граматике, уједно и једини наш италијаниста којег уважавају и водећи италијански лингвисти.


И за

tompinchns


и за


mirelarado






Хвала вам обема! У жару борбе да солидарно одбраним колегу Нурудина, ово за Клајна ми је потпуно промакло. И обе сте у праву.

Узгред, језичка питања су, руку на срце и хтели ми то да признамо или не, досадна широј читалачкој публици, али зато сви сматрају да се разумеју у њих, да све знају о томе и узимају себи пуно право да држе придике онима који се тиме баве током читавог свог живота.

Нешто слично се догађа и када је у питању школа. Сви мисле да све знају о томе како функционише школа само на основу тога што су били ђаци.

Исто тако сви мисле да знају све о лингвистици само на основу тога што говоре матерњи језик и још, можда, понеки страни језик успут. А говорити језик и бавити се језиком није никако иста ствар.

Смислио ја, још док сам био студент, и два израза за моју личну употребу када је у питању та појава!

Језикозналци - они који говоре неки језик или језике и језикознанци - они који се баве језиком и Језиком, проучавају га, покушавају да проникну у његове унутрашње принципе функционисања, употребе, да га описују, да збирају знања о језику,...

А професор Клајн је једини од тих језикознанаца који је у овој Србији покушавао да пише о језичким питањима прилагођено и тој широј публици, језикозналцима, којој је све то превише досадно да би се удубљивали. Тако и настаде својевремено она његова књига Писци и писмењаци.

А ако је Кркиша и хтео да неком прикачи то "естрадни лингвиста" имао је ту много других кандидата у избору међу нашим лингвистима. Лепо рекосте обе:

Zanima me gde su oni koji po vašem mišljenju nisu estradni i šarlatani. Šta oni rade po ceo dan!?!


типичан став овдашње жабокречине према људима који озбиљно и темељно раде: омаловажавај, ниподаштавај, само да се прикрије свеопште ленствовање.



П.С. - Нешто за вас две да вас малко једим.

Поседујем и Клајнову књигу Утицаји енглеског језика у италијанском (издање Филолошког факултета из 1971.) до које сам дошао случајно помажући још као студент у Друштву за српски језик и књижевност. Мислим, нисам сигуран, да је то био Клајнов докторски рад јер је факултет те радове објављивао у посебним издањима све до половине осамдесетих. Не знам да ли и данас то раде на Филолошком...
Jukie Jukie 19:02 16.04.2014

Re: E dobro

Krkar se zeza a vi se primili
mirelarado mirelarado 19:21 16.04.2014

Re: E dobro

Мислим, нисам сигуран, да је то био Клајнов докторски рад јер је факултет те радове објављивао у посебним издањима све до половине осамдесетих.


Јесте, то је његова докторска теза. :)

tasadebeli tasadebeli 19:32 16.04.2014

Re: E dobro

golubica.bg

Ne vidim nikakvu potrebu za takvim cepidlacenjem, posebno ne na tako slobodnoj formi kao sto je blog





Nego da se vratim na temu: broj casova srpskog jezika moze komotno i da ostane isti, ali programu treba ozbiljna redukcija. Zasto je potrebno da osnovci bubaju nastavke za imperfekat kao da uce strani jezik?


Да, у томе је срж проблема...

Када сам пре 4-5 година овом садашњем председнику Друштва за српски језик поменутом у Нурудиновом тексту, Александру Милановићу, рекао да су творци школских програма за српски језик спустили учење имперфекта из седмог у шести разред, човек рече:"Па они стварно нису нормални!!!"

То и јесте проблем. У стварању програма, не само за српски језик него и за све остале предмете, не учествују они који су директно заинтересовани, Друштво (када је у питању српски), професори, од универзитетских до основношколских, нема озбиљног испитивања и промишљања како распоредити градиво, како га растеретити,... Све што чујете из Министарства преко медија о растерећењу градива је чиста лаж. Прича од меда за медије да би се шкакљале уши гласачкој машинерији...

Програме ради мала група одабраних, "елита", која не дозвољава никоме да се меша у њихове послове, а поготово не нама оперативцима, наставницима, који те програме спроводимо у дело у учионици...

Последица таквог стања јесте преобимно градиво, све мањи број часова утврђивања (знате и сами колико су вам ти часови вежбања били значајни да би се знање усвојило, а не само набубало без разумевања), а све то да би се програм поштовао (тако то захтевају просветни инспектори).

Зато нам деца после свега излазе полуписмена из школе.

Зато и тврдим да су наставници енглеског, а и других страних језика, по том питању у много бољој позицији од свих других наставника. Они имају CEF (Common European Framework) који им је крајњи циљ, имају већ разрађене програме, методе и уџбенике да би то постигли, а паметни људи негде тамо у иностранству су то већ пре нас много пута испробали, дорађивали и прерађивали, па наши наставници страних језика сада овде барем не морају да се муче са неадекватним циљевима, исходима, методама и средствима у настави.

На жалост, то је тужна истина српског школства. Страни језици су у много бољој позицији од српског језика као матерњег у нашим школским учионицама.
nurudin nurudin 21:09 16.04.2014

Re: E dobro

Nego da se vratim na temu: broj casova srpskog jezika moze komotno i da ostane isti, ali programu treba ozbiljna redukcija. Zasto je potrebno da osnovci bubaju nastavke za imperfekat kao da uce strani jezik? Ili veznike koji se koriste za odredjene tipove zavisnih recenica? Osnovna skola je za osnovne stvari: da svrseni osnovci ne pisu NE spojeno sa glagolom, a NAJ odvojeno od prideva, da znaju sta se pise velikim slovom, a sta ne i da su generalno u stanju da sastave pismen tekst, kao i da potpuno razumeju procitano. A u srednjoj skoli bi mogli vise da se bave jezikom, umesto da se nastava svodi na knjizevnost, a niko nista ne cita. Nije to tako tesko, nego treba promeniti ono sto se na manje-vise isti nacin radi vec najmanje 20 godina (ne mogu da tvrdim za ranije). A to je vec problem.


Сагласан!

П. С. Када сам видео да у петом разреду ученици треба да савладају именичке заменице у функцији атрибута, пренеразио сам се. Како је могуће да ученику петог разреда неко објасни тако апстрактне појмове?! (На крају крајева -- чему?)
nurudin nurudin 21:18 16.04.2014

Re: E dobro

Све што чујете из Министарства преко медија о растерећењу градива је чиста лаж. Прича од меда за медије да би се шкакљале уши гласачкој машинерији...


Управо тако.


Последица таквог стања јесте преобимно градиво, све мањи број часова утврђивања (знате и сами колико су вам ти часови вежбања били значајни да би се знање усвојило, а не само набубало без разумевања), а све то да би се програм поштовао (тако то захтевају просветни инспектори).


Недостатак броја часова за утврђивање је највећи проблем, мени се понекад чини да те часове измишљам, јер суштински не постоје, заиста не постоје (говорим за гимназије, јер нисам сигуран какво је стање у основној школи).


Зато и тврдим да су наставници енглеског, а и других страних језика, по том питању у много бољој позицији од свих других наставника.


Ученици имају петице из страног језика (пре свега енглеског), а не из српског језика и књижевности се боре за прелазну.
krkar krkar 07:08 17.04.2014

Re: E dobro

Немаш појма !
Пар у српском језику врло често значи - неколико !


Imam pojma, itekako.

Par je dva, ono što dolazi uvek udvojeno, dva jednaka ili funkcionalno ekvivalentna predmeta (par čarapa, par rukava), ono gde dva komada ili dve jedinke zajedno čine celinu (bračni par, plesni par, sportski par, par volova u jarmu). Od par dolaze i parnjak, parnost itd.

Dakle, PAR je sistemski NEŠTO. A to NEŠTO je DVA. Nije "moždabidne jedanifrtalj a možipet", nije ni 3 ni 8.

To što nepismeni (profesori, inženjeri, šusteri, pisci, krovopokrivači, balerine, blogeri, pevači, poštari...) koriste PAR kao četridopet ili bilo šta drugo nije, ne može i ne sme biti opravdanje za tvrdnju da par može biti išta drugo osim dva.

Upravo se dopuštanjem, "leksikalizovanjem" takve nepismenosti ruši i urušava sistem. Što bi bar tebi kao inženjeru moralo biti jasno ako već nije Nurudinu (a tragično je da nije!!!).

I upravo "dopuštajući" po bulevarskim tiskovinama rađenim ofrlje i bez znanja i razumevanja takve upotrebe raznorazni šarlatani, hohštapleri, mutivode i slični Klajnovi ruše sistem jezika.

Pa ko to ne vidi...

Nažalost u inostranstvu sam pa nemam kod sebe literaturu ali ko hoće neka traži
krkar krkar 07:16 17.04.2014

Re: E dobro

Изгледа да Кркар има типичан став овдашње жабокречине према људима који озбиљно и темељно раде: омаловажавај, ниподаштавај, само да се прикрије свеопште ленствовање. Поред свега побројаног, Клајн је и аутор нашег најбољег италијанско-српског речника, са прегледом италијанске граматике, уједно и једини наш италијаниста којег уважавају и водећи италијански лингвисти.


A tebe bivši šef možda pomiluje po glavici što ga braniš, ljubijeprofesor.

Šta si ti ovde demantovala? Da je po pitanju srpskog standarda Klajn nestručan i irelevantna štetočina? To nisi.

Ponavljam, Klajn nije ni stručan ni kompetentan za ono gre se najviše trti.

Nego, blagočiki, izađite malo na stručne (ponavljam stručne) jezičke forume pa pogledajte kakva je Klajnova reputacija, zasnovana na primerima iz njegovih uradaka i njegovim savetima i rešenjima.

Na blogu i u bakalnici Klajn je sigurno stručnjak i znalac. Verovatno i u mesnoj zajednici.
krkar krkar 07:16 17.04.2014

Re: E dobro

Изгледа да Кркар има типичан став овдашње жабокречине према људима који озбиљно и темељно раде: омаловажавај, ниподаштавај, само да се прикрије свеопште ленствовање. Поред свега побројаног, Клајн је и аутор нашег најбољег италијанско-српског речника, са прегледом италијанске граматике, уједно и једини наш италијаниста којег уважавају и водећи италијански лингвисти.


A tebe bivši šef možda pomiluje po glavici što ga braniš, ljubijeprofesor.

Šta si ti ovde demantovala? Da je po pitanju srpskog standarda Klajn nestručan i irelevantna štetočina? To nisi.

Ponavljam, Klajn nije ni stručan ni kompetentan za ono gre se najviše trti.

Nego, blagočiki, izađite malo na stručne (ponavljam stručne) jezičke forume pa pogledajte kakva je Klajnova reputacija, zasnovana na primerima iz njegovih uradaka i njegovim savetima i rešenjima.

Na blogu i u bakalnici Klajn je sigurno stručnjak i znalac. Verovatno i u mesnoj zajednici.
tompinchns tompinchns 08:08 17.04.2014

Re: E dobro

krkar


Nego, blagočiki, izađite malo na stručne (ponavljam stručne) jezičke forume pa pogledajte kakva je Klajnova reputacija, zasnovana na primerima iz njegovih uradaka i njegovim savetima i rešenjima.


A ja vas opet pitam, šta imamo od tih stručnih jezičkih foruma? To su, pretpostavljam, oni koji nisu "estradni"! Da li ti vaši bajni stručnjaci po ceo dan sede na tim forumima i pljuju Klajna, pa onda nemaju vremena da se bave jezikom? Šta ih sprečava da rade svoj posao? Gde su, ponavljam, gramatike i rečnici?
krkar krkar 08:18 17.04.2014

Re: E dobro

bajni stručnjaci po ceo dan sede na tim forumima i pljuju Klajna


Ama vodi Klajna kući, voljti tvojoj voljti Nurudinovoj pa tamo udelite jedni drugima po par karaktera.

Srpski jezik ne valja jer srpska kultura ne valja a ne valja zato što su se čikice iz SANU još pre 30+ godina odlučile da se bave granicama Srbije a ne njenom kulturom, ljubiihnarodpametne.
krkar krkar 08:18 17.04.2014

Re: E dobro

bajni stručnjaci po ceo dan sede na tim forumima i pljuju Klajna


Ama vodi Klajna kući, voljti tvojoj voljti Nurudinovoj pa tamo udelite jedni drugima po par karaktera.

Srpski jezik ne valja jer srpska kultura ne valja a ne valja zato što su se čikice iz SANU još pre 30+ godina odlučile da se bave granicama Srbije a ne njenom kulturom, ljubiihnarodpametne.
tompinchns tompinchns 08:48 17.04.2014

Re: E dobro

krkar

Ama vodi Klajna kući, voljti tvojoj voljti Nurudinovoj pa tamo udelite jedni drugima po par karaktera.


Nikada nisam (i neću) branila "par" u značenju "nekoliko"! Ali vidim da vi odgovarate sve u paru! Mislite, "dvaput" je "dvaput"! Zvuči ubedljivije !
tasadebeli tasadebeli 09:04 17.04.2014

Re: E dobro

krkar

Srpski jezik ne valja jer srpska kultura ne valja a ne valja zato što su se čikice iz SANU još pre 30+ godina odlučile da se bave granicama Srbije a ne njenom kulturom, ljubiihnarodpametne.



Ех, немој сад да замазујемо очи овој деци која се тада још нису ни родила, па нису у прилици да се сећају "оних" дана.







Ако ћемо да будемо искрени, српска култура не ваља још од 1945. када су чланови САНУ постајали они што су пре тога, ходајући около у кожним мантилима, утеривали на силу сељаке у задруге.

А пошто ни пре те преломне 1945. нисмо имали баш чврсто утемељене институције културе (не само САНУ), испада да су се сви напори у ових 200 година постојања модерне српске државе углавном сводили на напоре појединаца и све је зависило од њиховог ентузијазма и животне енергије.

И то је тако, друже мој (Игрутине ), још од Доситеја и прављења прве мреже школа по Србији, па све до данас...
charlie charlie 09:24 17.04.2014

Re: E dobro

krkar
Немаш појма !
Пар у српском језику врло често значи - неколико !


Imam pojma, itekako.

Par je dva, ono što dolazi uvek udvojeno, dva jednaka ili funkcionalno ekvivalentna predmeta (par čarapa, par rukava), ono gde dva komada ili dve jedinke zajedno čine celinu (bračni par, plesni par, sportski par, par volova u jarmu). Od par dolaze i parnjak, parnost itd.

Dakle, PAR je sistemski NEŠTO. A to NEŠTO je DVA. Nije "moždabidne jedanifrtalj a možipet", nije ni 3 ni 8.

To što nepismeni (profesori, inženjeri, šusteri, pisci, krovopokrivači, balerine, blogeri, pevači, poštari...) koriste PAR kao četridopet ili bilo šta drugo nije, ne može i ne sme biti opravdanje za tvrdnju da par može biti išta drugo osim dva.

Upravo se dopuštanjem, "leksikalizovanjem" takve nepismenosti ruši i urušava sistem. Što bi bar tebi kao inženjeru moralo biti jasno ako već nije Nurudinu (a tragično je da nije!!!).

I upravo "dopuštajući" po bulevarskim tiskovinama rađenim ofrlje i bez znanja i razumevanja takve upotrebe raznorazni šarlatani, hohštapleri, mutivode i slični Klajnovi ruše sistem jezika.

Pa ko to ne vidi...

Nažalost u inostranstvu sam pa nemam kod sebe literaturu ali ko hoće neka traži

Респектујем твоју упорност у одбрани свога става - иако, погрешног.
Успут - твоја образлагања на блогу користим као парадигму "јасноће и пластичног образлагања".
Ја, као инжењер (јеботе, подсети ме на оно - као човек и као комуниста), да нагласим, искусни (наглашавам) да свет није бинароидан, него је много нијанси "истог", тако да, на жалост, морам да те разочарам --- пар је потпуно легитимна опција неколико (нпр. пар крушака, пар билиона светлосних година, пар кобасица, пар везица белог лука, итд.).
Успут 2 - формализација говора и писања, за шта нагађам да се залажеш, поздрављам и ја (да ли мислиш да не добијем пролив када чујем неписмене водитеље, пи-арке и слично са оним 'то је то', 'где су сви' и слично), до извесне границе, која подразумева ограничавање језичких варијација.
Успут 3 --- јеботе, почео сам да пишем чаршафе к'о Гордана Чомић !
charlie charlie 09:27 17.04.2014

Re: E dobro

golubica.bg
krkar
Блог не дозвољава да употребим хиљаду каратера у наслову, већ ме ограничава, и зато је изостала реч фонд.


Ma ti nemaš pojma šta je karakter! To o čemu ti govoriš je znak.

Profesore srpskog jezika, otvori rečnik pa nauči šta je karakter.

Ukinuti nastavu srpskog jezika kad ga iovako predaju nepismeni. Počev od predsednika i članova Društva za tlapnje o sopstvenoj važnosti pa do autora teksta sa sajta ministarstva koji je tragično i bolno nepismen.




Ne vidim nikakvu potrebu za takvim cepidlacenjem, posebno ne na tako slobodnoj formi kao sto je blog (i pre nego sto se neko uhvati za moj nedostatak dijakritika, odma' da prijavim da, otkad su ga prebacili na Windows 7, kompjuter u kancelariji odbija instalaciju svih jezika koji mi trebaju).

Nego da se vratim na temu: broj casova srpskog jezika moze komotno i da ostane isti, ali programu treba ozbiljna redukcija. Zasto je potrebno da osnovci bubaju nastavke za imperfekat kao da uce strani jezik? Ili veznike koji se koriste za odredjene tipove zavisnih recenica? Osnovna skola je za osnovne stvari: da svrseni osnovci ne pisu NE spojeno sa glagolom, a NAJ odvojeno od prideva, da znaju sta se pise velikim slovom, a sta ne i da su generalno u stanju da sastave pismen tekst, kao i da potpuno razumeju procitano. A u srednjoj skoli bi mogli vise da se bave jezikom, umesto da se nastava svodi na knjizevnost, a niko nista ne cita. Nije to tako tesko, nego treba promeniti ono sto se na manje-vise isti nacin radi vec najmanje 20 godina (ne mogu da tvrdim za ranije). A to je vec problem.

Баци тај глупи компјутер !
ПС. Шалим се ! Да ли да ти кажем да није ствар до компјутора, него до тога да ти (или неко други) не знаш да додаш друге језике !
charlie charlie 09:30 17.04.2014

Re: E dobro

tompinchns
krkar

Ama vodi Klajna kući, voljti tvojoj voljti Nurudinovoj pa tamo udelite jedni drugima po par karaktera.


Nikada nisam (i neću) branila "par" u značenju "nekoliko"! Ali vidim da vi odgovarate sve u paru! Mislite, "dvaput" je "dvaput"! Zvuči ubedljivije !

Али три пута је три пута ! И није пар, него је непар.
tompinchns tompinchns 09:46 17.04.2014

Re: E dobro

Али три пута је три пута ! И није пар, него је непар.


freehand freehand 10:20 17.04.2014

Re: E dobro

Nego, blagočiki, izađite malo na stručne (ponavljam stručne) jezičke forume pa pogledajte kakva je Klajnova reputacija, zasnovana na primerima iz njegovih uradaka i njegovim savetima i rešenjima.

Daj link, za nas amatere željne pravog znanja, nemosi stipsa.
Da ne zalutam, velik je internet, mnogo je foruma.
apacherosepeacock apacherosepeacock 10:25 17.04.2014

Re: E dobro

Dakle, PAR je sistemski NEŠTO. A to NEŠTO je DVA. Nije "moždabidne jedanifrtalj a možipet", nije ni 3 ni 8.


Naravno. Nije sve ofrlje moz' da bude a ne mora da znaci.

Par je 2, nekoliko je 3+ a tuce(t) je 12 itd.


krkar krkar 10:43 17.04.2014

Re: E dobro

Par je 2, nekoliko je 3+ a tuce(t) je 12 itd.


Sasnajbala kad krenu polupismenjaci da te toplozecuju
zilikaka zilikaka 16:59 17.04.2014

Re: E dobro


Sasnajbala kad krenu polupismenjaci da te toplozecuju


Nemam nameru das nadvlačim, nego samo u prolazu da izustim dve stvari.

To za par, ima smisla da je dva, osim kad se kaže pre par dana.
Tad par znači stvarno nekoliko, jer nisi siguran koliko je, a tu je negde 2 do 3. Nekoliko već može biti i 4 i više. Bar u mom koordinatnom sistemu.


Kad smo kod toplog zeca, ume neko da mi kaže otkud taj izraz?
Msm, znam da se koristi, znam šta znači, al sam propustila da doznam kako je i zašti nastao.
...ili sam sad pitala nešto glupavo?

nurudin nurudin 17:51 17.04.2014

Re: E dobro

Ama vodi Klajna kući, voljti tvojoj voljti Nurudinovoj pa tamo udelite jedni drugima po par karaktera.



1. Занемаримо Клајна, кога без разлога ниподаштавате, али то говори само о Вама, не о Клајну, он човек много пише, па и изазива полемике, а Ви упорно вређате и омаловажавате друге -- ваљда да скренете пажњу, шта ли већ. (Упозоравам Вас да ћу Вас бановати наставите ли да се са омаловажавањем односите према другим блогерима, као што сте учинили са В. П., о мени можете и све најгоре, али о осталим блогерима на мом блогу не можете). Дакле, занемаримо Клајна -- пар употребљен у прилошкој служби има значење немного, неколико и то стоји и у РМС.

2. Готово у већини позива за штампање радова у научним зборницима, часописима стоји број карактера под којим се подразумевају (белине, слова, интерпункцијски знакови...). Ви слободно можете да верујете у шта хоћете, али насупрот Вашем веровању стоје чињенице и Клајн, наравно.

Пошто терате спрдњу са појмом лексикализован, за који нисам сигуран и да знате шта значи, да Вам објасним на конкретном примеру: треће лице множине глагола бити у аористу гласи бише, међутим, тај облик није прихваћен у народу, већ је лексикализован облик би аналогно трећем лицу једнине, тако да је данас нормативна граматика као исправан прихватила и тај облик.

P. S. Нисам планирао уопште да Вам одговарам, али не желим да уносите пометњу површним баратањем чињеницама.
angie01 angie01 18:38 17.04.2014

Re: E dobro

Успут


moram reci, kako je jezik ziva stvar i on se vremenom menja, kao i njegova pravila,...nesto sto je opsteprihvaceni kolokvijalni nacin izrazavanja, posle nekog vremena se ravnopravno uvede u zvanicnu upotrebu- tako je u svim jezicima na svetu i oni najzastupljeniji su i pretripeli najvece promene.


najjasniji primeri su novojezici imigranata, koji su mahom bili ne bas obrazovani u nekoj pocetnoj fazi naseljavanja novih prostora, koji su na novo tle doneli razne slengove i greske u odnosu na bazicna pravila i tokom vremena su se razvile nove grane nekih jezika, pa tako npr, imamo recnike i pravila za engleski u uk, za engleski u sad, za australijski engleski, za kanadski engleski,....u lingvistickom dipartmentu oksford juniveriti presa, najveci strucnjaci za jezik, imaju odelenje u kojima se svakodnevno notiraju novi nacni i nove reci u jeziku, koji su mahom nastali na ulici, kafani iz zahebaniceje i oni koji su se izborili za masovnu upotrebu i postali sastavni deo svakodnevnog govora- dobiju svoje mesto u novom izdanju cuvenih recnika.
krkar krkar 19:56 17.04.2014

Re: E dobro

odelenje



nurudin nurudin 20:11 17.04.2014

Re: E dobro

Banuj. Tvoj blog - tvoja pravila.


Нека буде воља твоја!


P. S. Владимире, извињавам се у име дотичног равнатеља српскогА језика.

zilikaka zilikaka 20:31 17.04.2014

Re: E dobro

Banuj. Tvoj blog - tvoja pravila.


Štob rekli stari Latini: "Jebeš oči, ovo moram da vidim".

Nego, kad ste več tu na okupu, da proverim nešto.
Po mojoj mašinskoj logici, trebalo bi da se piše: Stari Latini, al malo pogledala kod brata Gugla i vidim da svi pišu stari Latini, pa prepisala. Valjda ljudi znaju.

El tako treba, i ako treba, u čemu se oni onda razlikuju od Latina u poznim godinama?

nurudin nurudin 20:58 17.04.2014

Re: E dobro

zilikaka
Banuj. Tvoj blog - tvoja pravila.


Štob rekli stari Latini: "Jebeš oči, ovo moram da vidim".

Nego, kad ste več tu na okupu, da proverim nešto.
Po mojoj mašinskoj logici, trebalo bi da se piše: Stari Latini, al malo pogledala kod brata Gugla i vidim da svi pišu stari Latini, pa prepisala. Valjda ljudi znaju.

El tako treba, i ako treba, u čemu se oni onda razlikuju od Latina u poznim godinama?



Како беше: Е, Солоне, Солоне, ви сте Хелени вечна деца, јер стари Хелен не постоји... То исто важи и за старе Латине.
freehand freehand 21:08 17.04.2014

Re: E dobro

Pazdaranska taktika ljudskih talasa, da uskočite u rov dok odbrana menja usijane cevi.

Pasdarani, Krkare. A šehidi.
A kad se ne stiže sa zamenom cevi onda se Republikanska garda lati kanistera.
angie01 angie01 21:14 17.04.2014

Re: E dobro

ovaj Srpski jezik, uvek dobro dodje za blogerska prepucavanja, nekako mu je u karakteru, legne mu, majkumu, ta pljuvacina, k'o dupe na nosu.
freehand freehand 21:15 17.04.2014

Re: E dobro

k'o dupe na nosu.

Ih, dupe na nosu...
Ovo ću da čuvam za Maksu.
tasadebeli tasadebeli 21:16 17.04.2014

Re: E dobro

zilikaka

u čemu se oni onda razlikuju od Latina u poznim godinama



Вазлике нема... Стави Латини су се вађали већ као ставији људи у позним годинама!







Малим словом Зили... То "стари" више је стилско обележје у таквим изразима, односно како то каже Правопис (овај нови из 2011.) то "стари" схвата се као атрибут (тачка 48, напомена 2), па онда пишемо стари Римљани, стари Грци, стари Латини, али и древни Латини, древни Грци, древни Илири, а у ово наше време пример за то су црвени Кмери.

(У Клајновим Неодумицама је другачије, али оне нису још усаглашене са овим новим Правописом.)
angie01 angie01 21:19 17.04.2014

Re: E dobro

Ovo ću da čuvam za Maksu.





...kvaci/naci
charlie charlie 21:20 17.04.2014

Re: E dobro

angie01
Успут


moram reci, kako je jezik ziva stvar i on se vremenom menja, kao i njegova pravila,...nesto sto je opsteprihvaceni kolokvijalni nacin izrazavanja, posle nekog vremena se ravnopravno uvede u zvanicnu upotrebu- tako je u svim jezicima na svetu i oni najzastupljeniji su i pretripeli najvece promene.


najjasniji primeri su novojezici imigranata, koji su mahom bili ne bas obrazovani u nekoj pocetnoj fazi naseljavanja novih prostora, koji su na novo tle doneli razne slengove i greske u odnosu na bazicna pravila i tokom vremena su se razvile nove grane nekih jezika, pa tako npr, imamo recnike i pravila za engleski u uk, za engleski u sad, za australijski engleski, za kanadski engleski,....u lingvistickom dipartmentu oksford juniveriti presa, najveci strucnjaci za jezik, imaju odelenje u kojima se svakodnevno notiraju novi nacni i nove reci u jeziku, koji su mahom nastali na ulici, kafani iz zahebaniceje i oni koji su se izborili za masovnu upotrebu i postali sastavni deo svakodnevnog govora- dobiju svoje mesto u novom izdanju cuvenih recnika.

Браво !
Што би рекао Хомер Симпсон - доу !
nurudin nurudin 21:41 17.04.2014

Re: E dobro

Вазлике нема... Стави Латини су се вађали већ као ставији људи у позним годинама!



Увек је прича о језику и књижевности благо еротизована...

То "стари" више је стилско обележје у таквим изразима, односно како то каже Правопис (овај нови из 2011.) то "стари" схвата се као атрибут (тачка 48, напомена 2), па онда пишемо стари Римљани, стари Грци, стари Латини, али и древни Латини, древни Грци, древни Илири, а у ово наше време пример за то су црвени Кмери.


Само се Стари Словени не доживљавају као атрибут. (Великословенска хегемонија.)
zilikaka zilikaka 21:57 17.04.2014

Re: E dobro

Само се Стари Словени не доживљавају као атрибут. (Великословенска хегемонија.)


Izem vam nauku!

Prvo generišeš pravilo, onda odmah od njega odstupiš, a na kraju dodaš i izuzetke od odstupanja.

Ma ne dam moja klešta od dva cola nizašta! Tu se bar zna red!

zilikaka zilikaka 10:10 18.04.2014

Re: E dobro

Не могу да верујем да је мој (скоро) идол кркан таква 'пицајзла', односно да толико инсистира на форми !?


Da je picajzla - jeste, al to što je zapeo nije forma.

Evo, da prospem šta se mota po mojoj inženjerskoj tikvi:

Da kojim slučajem u nekom zadatku za takmičenje stoji tanjir supe, to je relativno jasno definisana količina ok 0,2 do 0,3 litra.

S druge strane, ako bi se napisalo "povećati časove", ja bih prva tražila da se taj zadatak povuče i takmičenje obori.

Pošto je u pitanju množina, znači ima ih više, a to povećanje, tako napisano se odnosi na svaki od njih pojedinačno.
S druge strane, pošto znamo da je u pitanju povećanje njihovog ukupnog broja, odnosno količine, sve to zajedno ostavlja prostora da se napravi ogromna greška u shvatanju zadatka.

Mislim, nemoj da se ljutite, nego hoću da vam predočim da ima mnogo primera kad je jezička preciznost jako važna, i kad sitna stvar može dovesti do pogrešnog tumačenja.

To čisto kao ideja profesorima srpskog, da će mnogi od đaka morati da vode o tome računa, pa osim lepog i poetskog izražavanja, treba decu i tome učiti.

...nego, ovi slobodni dani i loše vreme, ubilo se za dangubu i mentalnu onaniju, pa da ne propustim priliku.
nurudin nurudin 13:23 18.04.2014

Re: E dobro

Da kojim slučajem u nekom zadatku za takmičenje stoji tanjir supe, to je relativno jasno definisana količina ok 0,2 do 0,3 litra.

S druge strane, ako bi se napisalo "povećati časove", ja bih prva tražila da se taj zadatak povuče i takmičenje obori.

Pošto je u pitanju množina, znači ima ih više, a to povećanje, tako napisano se odnosi na svaki od njih pojedinačno.
S druge strane, pošto znamo da je u pitanju povećanje njihovog ukupnog broja, odnosno količine, sve to zajedno ostavlja prostora da se napravi ogromna greška u shvatanju zadatka.


Елем, не може језик овако да се посматра. Пробаћу још једном, па ако будем довољно разумљив, добро је, ако не будем онда ништа. :)

Када говоримо о тањУрима, не ради се о литрима, такву математику стилистика и лексикологија не познају. Кад кажемо: појео сам тањир супе, не мислимо да смо појели тањир, већ супу из тањира (није важна количина); кад кажемо ври лонче, не мислимо да ври лонче, већ вода у лончету; подерала су ти се колена на панталонама, не значи да су се колена подерала, већ панталоне -- дакле, реч је о метонимији: замена једне лексеме другом лексемом са којом има логичку везу.
Повећати часове, не значи буквално повећање часова, већ фонда. Језик је и сувише сложен да би се свео на литре, метре и тањУре.

P. S. Пробах још једном да појасним, јер сте добронамерни, са жељом да Вам скренем пажњу да нема синтаксичких и семантичких неправилности, једино може да се дискутује о прагматичном дејству реченице (или синтагме), али није блог научна теза.
zilikaka zilikaka 14:51 18.04.2014

Re: E dobro

Пробах још једном да појасним, јер сте добронамерни, са жељом да Вам скренем пажњу да нема синтаксичких и семантичких неправилности, једино може да се дискутује о прагматичном дејству реченице (или синтагме), али није блог научна теза


Kakva naučna teza, sačuvajbožeisakloni , ja to, ko što rekoh, od duga vremena.

Opet, ostajem i pri svemu prethodno izrečenom.
Nadigla bih najstrašnjiju dreku zbog loše sročenog zadatka, sve pominjući svece i toj sintaksi a i semantici.

Al nije to ništa čudno, da sam za bolje, ne bih bila šloser.

charlie charlie 10:00 19.04.2014

Re: E dobro

zilikaka
Не могу да верујем да је мој (скоро) идол кркан таква 'пицајзла', односно да толико инсистира на форми !?


Da je picajzla - jeste, al to što je zapeo nije forma.

Evo, da prospem šta se mota po mojoj inženjerskoj tikvi:

Da kojim slučajem u nekom zadatku za takmičenje stoji tanjir supe, to je relativno jasno definisana količina ok 0,2 do 0,3 litra.

S druge strane, ako bi se napisalo "povećati časove", ja bih prva tražila da se taj zadatak povuče i takmičenje obori.

Pošto je u pitanju množina, znači ima ih više, a to povećanje, tako napisano se odnosi na svaki od njih pojedinačno.
S druge strane, pošto znamo da je u pitanju povećanje njihovog ukupnog broja, odnosno količine, sve to zajedno ostavlja prostora da se napravi ogromna greška u shvatanju zadatka.

Mislim, nemoj da se ljutite, nego hoću da vam predočim da ima mnogo primera kad je jezička preciznost jako važna, i kad sitna stvar može dovesti do pogrešnog tumačenja.

To čisto kao ideja profesorima srpskog, da će mnogi od đaka morati da vode o tome računa, pa osim lepog i poetskog izražavanja, treba decu i tome učiti.

...nego, ovi slobodni dani i loše vreme, ubilo se za dangubu i mentalnu onaniju, pa da ne propustim priliku.

Успела си колегинице инжењерице - да одонанишеш !
Успут - и мене уби ово време, а и на годишњем сам (а све по кући порадио) !
Успут 2 --- уколико је 99,6 (или око 3 сигма) људи (жена) схватило да "повећати часове" значи повећати број часова, онда је поетско изражавање постало и фактичко изражавање.
Успут 3 - кркар је инсистирао на дискретизацији појма пар објашњењем са којим се ја не слажем - дакле, "пар" се (синтактички) користи равноправно у семантичком смислу као "неколико". (има чак и неки термин за то - хомоним или слично). Линеарне (и бинароидне) мозгове нијансе у било чему излажу непремостивим напорима.
zilikaka zilikaka 13:10 19.04.2014

Re: E dobro

Успут 2 --- уколико је 99,6 (или око 3 сигма) људи (жена) схватило да "повећати часове" значи повећати број часова, онда је поетско изражавање постало и фактичко изражавање.


Kolega, samo jedna anegdota iz studentskih dana.

U moje vreme su se zadaci za ispite kucali ma pisaćoj mašini , pa onda fotokopirali u dovoljno primeraka.

Tako pri jednom kucanju, bila napisana jednačina recimo l0gcosx....., Međutim verovatno je po obliku 0 i o bilo identično (jer mislim da na mašini nije bilo oznaka 0 i 1), tako da je ustvari na papiru pisalo 1ogcosx...

Tog dana je ispit polagalo recimo 150-200 ljudi, i SVI smo znali da je u pitanju 10gcosx.., i prema tome postavili i rešavali jednačinu jednostavnijeg oblika, osim jednog.
Moj kolega i dobar drug Z je sve radio kao logcox i time bio primoran da se bakće sa složenijim matematičkim formama.
Čovek isplivao i dobio 10 za primer, uz izvinjenje profesora da zadatak nije boi dobro definisan.

...posle toga, na toj katedri uvedena zvezdica ispod zadatka, gde se skreće pažnja da se radi o 10g.

Zato, tih 99,6% i nije nešto ubedljivo.
charlie charlie 21:06 19.04.2014

Re: E dobro

zilikaka
Успут 2 --- уколико је 99,6 (или око 3 сигма) људи (жена) схватило да "повећати часове" значи повећати број часова, онда је поетско изражавање постало и фактичко изражавање.


Kolega, samo jedna anegdota iz studentskih dana.

U moje vreme su se zadaci za ispite kucali ma pisaćoj mašini , pa onda fotokopirali u dovoljno primeraka.

Tako pri jednom kucanju, bila napisana jednačina recimo l0gcosx....., Međutim verovatno je po obliku 0 i o bilo identično (jer mislim da na mašini nije bilo oznaka 0 i 1), tako da je ustvari na papiru pisalo 1ogcosx...

Tog dana je ispit polagalo recimo 150-200 ljudi, i SVI smo znali da je u pitanju 10gcosx.., i prema tome postavili i rešavali jednačinu jednostavnijeg oblika, osim jednog.
Moj kolega i dobar drug Z je sve radio kao logcox i time bio primoran da se bakće sa složenijim matematičkim formama.
Čovek isplivao i dobio 10 za primer, uz izvinjenje profesora da zadatak nije boi dobro definisan.

...posle toga, na toj katedri uvedena zvezdica ispod zadatka, gde se skreće pažnja da se radi o 10g.

Zato, tih 99,6% i nije nešto ubedljivo.

Понадао сам се да ми колезиница мисли нијансираније, а она - бинароид !
zilikaka zilikaka 21:55 19.04.2014

Re: E dobro

Понадао сам се да ми колезиница мисли нијансираније, а она - бинароид !


Od prvog trenutka sam znala da sam nešto posebno...
mirelarado mirelarado 10:05 21.04.2014

Re: E dobro

Banuj. Tvoj blog - tvoja pravila.



Нека буде воља твоја!


Авај, зашто?! Па то је Кркар каквог сви знамо и волимо! Нисам ово видела на време и сад не могу да му одговорим на ону љигу о "миловању по главици". Штета.
krkar krkar 21:44 15.04.2014

Ukinuti učenje srpskog

Ako su ovakvi pismenjaci reperi i stručnjaci - dučimo nešto korisnije
nurudin nurudin 21:49 15.04.2014

Re: Ukinuti učenje srpskog

krkar
Ako su ovakvi pismenjaci reperi i stručnjaci - dučimo nešto korisnije



Као на пример?
stopalo stopalo 21:56 15.04.2014

Re: Ukinuti učenje srpskog

krkar
Ako su ovakvi pismenjaci reperi i stručnjaci - dučimo nešto korisnije


Eto i ja sam malo pitao jednog inženjera na drugom blogu koja je to inženjerska jedinica veliki deo?

krkar krkar 22:47 15.04.2014

Re: Ukinuti učenje srpskog

Као на пример?


Heklanje, pendžetiranje, sadnju lukovičastih biljki, oštrenje makaza... štabilo.
nurudin nurudin 22:51 15.04.2014

Re: Ukinuti učenje srpskog

krkar
Као на пример?


Heklanje, pendžetiranje, sadnju lukovičastih biljki, oštrenje makaza... štabilo.


Смејем се у себи.
charlie charlie 11:16 16.04.2014

Re: Ukinuti učenje srpskog

krkar
Као на пример?


Heklanje, pendžetiranje, sadnju lukovičastih biljki, oštrenje makaza... štabilo.

Сагласан за учење наведенога !
Оно што бих желео да истакнем је да учење српског језика и наведених вештина нису мјутуали ексклузив, штавише, знање властитог језика је, као што сам то већ мудро истакао, предуслов и претпоставка свег осталог учења.
mariopan mariopan 22:13 17.04.2014

Re: Ukinuti učenje srpskog

nurudin
krkar
Ako su ovakvi pismenjaci reperi i stručnjaci - dučimo nešto korisnije



Као на пример?

Evo ti primer (pokupila davno sa bloga ne znam ko je autor)

Vajka se nepismena baba sera u beogradskom klozetu :

Eeee vi pismeni uveče legnete pa čitate a ja legnem pa mislim, mislim, mislim........

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana