Novosti: Srpski đaci previše bubaju, premalo mozgaju
Telegraf: Srpski đaci među najnesrećnijima i najgorima na svetu!
B92: Zašto srpski đaci stagniraju?
http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2013&mm=12&dd=04&nav_id=785400
Danas: Srpski đaci kaskaju za svetom
http://www.danas.rs/danasrs/drustvo/srpski_djaci_kaskaju_za_svetom.55.html?news_id=272450
Ovo su na žalost naslovi tekstova koje Google pretraživač daje na prvoj strani pretrage za termin "srpski đaci".
Sa druge strane stalno se pominju neke strategije i reforme. Konkretnih i opsežnih mera za unapređenje nastavnog procesa skoro da nije bilo. Sve se završavalo na rečima, a i one su često prazne, uz evidentan nedostatak ideja. A škole bi, u ovoj našoj državi kakva je, verovatno morale da budu najvažnije institucije, jer od njih sve kreće; tu nam se formiraju neke nove generacije, generacije koje bi trebalo da dovedu do moralnog i ekonomskog oporavka našeg posrnulog društva. Ali da ne dužim, već da dam konkretan predlog koji može da napravi pomak - uvođenje elektronskih udžbenika koji bi bili besplatni za sve učenike osnovnih (od 4. do 8. razreda) i srednjih škola, a za čije čitanje bi se koristili tablet računari. Zašto i kako?
Neke od prednosti korišćenja elektronskih udžbenika u odnosu na klasične su: mogućnost korišćenja multimedijalnog materijala (brojne aplikacije, video i audio klipovi, interaktivne tabele i grafikoni, slike, prezentacije...) koji učenje čine mnogo zanimljivijim i znatno olakšavaju usvajanje novih znanja, ažuriranje podataka, pretraživanje teksta, značajan ekološki efekat usred redukovanja trošenja papira i boja, jeftiniji su u odnosu na klasične... Brojna istraživanja, kao i iskustva pojedinih zemalja su pokazala da je korišćenje elektronskih udžbenika u nastavi produktivnije, kao i da je đacima ovakav vid rada mnogo zanimljiviji. Đacima je svakako interesantnije kada uče geografiju pomoću Google Eartha, istoriju uz pomoć animacija i video igrica, strane jezike pomoću posebnih aplikacija...
Korišćenje elektronskih udžbenika bi dovelo i do značajnih finansijskih ušteda na nivou celokupnog društva. Finansijska sredstva koja su potrebna za nabavku besplatnih elektronskih udžbenika za sve osnovce i srednjoškloce zaista nisu značajna, s obzirom na efekte. Primera radi potrebno je otprilike duplo više sredstava da se nabave elektronski udžbenici za sve đake osnovnih (od 4. do 8. razreda) i srednjih škola u odnosu na trenutno planirana sredstva za nabavku kompleta udžbenika za đake prvake. A i onako nategnuti budžeti roditelja bi bili bar malo rasterećeni.
Mnoge države su otišle daleko u procesu uvođenja elektronskih udžbenika, tako da će Južna Koreja potpuno digitalzovati svoj sistem škola do 2015. godine, u SAD-u će sve škole do 2017. godine preći samo na elektronske udžbenike, dok Crna Gora u septembru u eksperimentalna odeljenja uvodi elektronske udžbenike i tablet računare.
Mnogo detaljnije o inicijativi za uvođenje besplatnih elektronskih udžbenika i ovoj tematici se možete informisati na internet prezentaciji Udruženja građana POMAK koje je pokrenulo i elektronsku peticiju sa namerom da dođe do njene konkretizacije.
Inicijativu možete podržati potpisivanjem elektronske peticije na sledećoj internet adresi:
http://www.pomak.org.rs/peticija
Pokušajmo nešto da uradimo da nam škole deca zavole, da đaci mozgaju, a ne bubaju, da budu među srećnijim i boljim na svetu, da napreduju, a ne da stagniraju, da drugi kaskaju za njima, a ne oni za drugima. Važno je. Podrži.