Budućnost| Obrazovanje

Neuralgične tačke srpskog obrazovanja/simulacija škole

nurudin RSS / 05.07.2014. u 18:31

 

 

 

 

Горак укус у устима након краја сваке школске године. Стичем утисак да нам остатак летњег распута служи да прикупимо довољно снаге како бисмо наредног 1. септембра погледали ученицима у очи. Прво је, наравно, потребно да погледамо себе у огледалу. Шта видимо? Понекад видимо Ништа – након годину дана симулације школе и образовног процеса, једноставно схватимо да смо играли игру без јасног циља, без критеријума, и без правила (не ваља генерализовати, али појединачни случајеви не мењају суштину). И оно што је најалармантније – без јасне свести да у клупама седе људи који ће сутрадан бити будућност ове земље. (Дакле, судије, лекари, економисти, адвокати, пекари, наставници, аутомеханичари, инжењери, директори, министри, посланици... ) Школе нису само образовне, већ и васпитне институције. Одговорност, доследност, посвећеност, принципијелност, пожртвованост, стрпљење, знање, креативност, умеће да се знање пренесе – све су ово, између осталог, изазови који су постављени пред наставнике, и сагласићете се – да би наставник био на висини свог задатка, потребно је да много времена посвети ученицима, а и себи. Крајњи циљ образовања и васпитања јесте ученик који може да разуме себе и свет око себе, који поседује одређена знања и вештине о свету и себи, тј. интелектуални, социјални, емоционални, морални и физички развој ученика у складу са његовим способностима, потребама и интересовањима. Звучи мегаломански, али је тако. Све наведено је прилично немерљиво – хоћу рећи, не постоје јасни критеријуми којима можемо да проверимо јесмо ли на крају једног образовног циклуса постигли све циљеве. Једино мерљиво, мање-више, јесте знање (које је често поистовећено са познавањем чињеница и бројних података за које ученици нити знају зашто их уопште уче, нити умеју да их практично примене – дакле, у потпуности нефункционално знање). То знање се проверава на класификационим испитима који се полажу уколико ученици желе да наставе образовни процес. Уколико не наставе образовање, ни тај циљ не подлеже провери (подлеже, уколико се ученик запосли у својој струци; међутим, и сами знамо да у већини случајева ученици морају да буду приправници, или да волонтирају по годину дана како би се оспособили за посао за који су се школовали три или четири године – и у свему овоме нико не уочава ништа чудно, нити бесмислено).

Вратимо се на оне ученике који своје образовање настављају – њихово стечено знање је мерљиво, већ рекосмо, али нефункционално. И до тог знања које ученик показује на пријемном испиту долази се, у великом броју случајева, мукотрпним додадним радом ученика чије припреме за пријемни испит прилично коштају родитеље. Дакле, једини мерљив циљ, а да се сагласимо да је то знање, није испуњен, јер ученик без додатних, мукотрпних и скупих припрема не може да упише жељени факултет (не генерализујем, али опет понављам – појединачни случајеви не проговарају о суштини).  Шта је тај ученик радио четири године у школи? Шта су радили наставници? Ученик се самообмањивао, а наставници су га у томе подржавали – уместо да поклоне ученицима време, наставници шаком и капом поклањају оцене, јер то изискује много мање времена, свега неколико минута (а, при том – могу и да се окористе, јер су и онако девалвирани у друштву, па им свака помоћ добро дође). Наравно, то је својеврсна помоћ наставника ученицима, јер ако их нису научили, онда бар могу да им поклоне оцене које ће се једног дана претворити у бодове који ће им значити приликом уписа на жељени факултет – и вук сит, и овце на броју, и савест опрана. Е, сад – не поклањају сви наставници оцене, нити се поклањају у свим школама. И ко је онда жртва оваквог једног паралелног система у Србији? Жртва су најбољи ученици који виде на који начин можеш да просперираш у животу, да је и знање немерљиво, јер је реч о једној великој симулацији. Једини оштећени су најбољи! Наравно, зато и одлазе, знајући да ће тамо негде неко вредновати њихово знање, и да постоје једнаки критеријуми за вредновање. Можда је претешка реч, али ћу је ипак употребити – ово што се дешава у српском  образовању најблаже може да се именује речју – геноцид.
Да не испадне како само кукамо, договорио сам се са пар колега да направимо серију блогова са конкретним мерама и предлозима који би, можда, могли да допринесу побољшању образовног ,,система“ у Србији (Свако ко има конкретан предлог, добродошао је). Ако уопште чита блогове неко ко одлучује – ево, јавно изјављујем да сам спреман да годину дана волонтерски радим на којем год пројекту који ће иоле допринети побољшању образовања – јер ако остане овако како је, црно нам се пише.   

1. Потхитно престати са партијским запошљавањем директора! Сви ти школки одбори, независна тела и чланови – то је најобичнија фарса. Директор мора место чланске књижице да има јаснo написан пројекат о развоју и напедовању школе. Шта? Како? На који начин? За које врема? Шта некоме вреди пет или десет година радног искуства ако је радио у неком планинском селу, са два или три ученика – тај човек је могао за то време најблаже речено да стагнира, а о назадовању и да не причам. Школе не смеју да буду места за удомљавање партијских пулена и политички подобних наставника. Иако је у школи забрањено било какво политичко деловање, нема директора који није политички ангажован (Можда и има, али ја нисам чуо).

2. Увести јединствен систем провере стечених знања и променити Закон о оцењивању. Да појасним – Закон о оцењивању је толико недоречен, да може да се тумачи како год коме одговара. Конкретно, настваник који годину дана ради са ученицима само предлаже оцене, а оцене усваја Одељенско веће, а верификује Наставничко. То конкретно значи да наставникова оцена може да буде прегласана на Одељенском већу, без икаквих аргумената, дизањем руку, и простом већином. Ученик може да има једну двојку у рубрици и пет јединица и да му буде изгласана двојка као закључна. Ученик може да има једну петицу и пет јединица и да му буде изгласана петица (радикалан случај, али Закон то дозвољава). Ученик може да има све двојке, и ниједну тројку или четворку, и да му као закључна буде изгласана тројка и четворка – Закон ову могућност искључује, али Одељенска већа и директори себи дају за право да буду изнад Закона, јер не постоје јаки механизми контроле који ће таква поступања контролисати и санкционисати. Ученик може у једном полугођу да има петицу, да у другом да не проговори ни реч, да не уради ниједан писмени задатак и да има, у најгорем могућем случају, прелазну. Ученик од предвиђена четири писмена задатка може да не уради ниједан и да има не само прелазну, већ и већу оцену (видите у каквом су неравноправном положају ученици који раде сва четири писмена задатка). Ученик може да не посећује наставу месецима, да дође претпоследњи час, да каже да хоће да одговара – наставник је обавезан да га испита, и ако ученик добије прелазну оцену, наставник мора да закључи прелазну оцену. (Шта се дешава са ученицима који су испуњавали своју законску обавезу и редовно похађали наставу?). Једно од прихватљивијих решења је да се на крају сваке године уведе завршни тест из свих предмета једнак за све ученике на територији Р. Србије. За почетак тај тест може да служи као оријентир – тачније да покаже у којој мери закључна оцена из појединачних предмете, као и успех ученика, одступа од знања и вештина које је ученик показао на тесту. Предност завршног теста је што ће ученици јурити наставнике, а не наставници ученике. Што ће за промену бројне колеге које не држе часове, а упишу оцене које им падну на памет, морати да одговарају за свој нерад. Уколико се јаве упадљиве разлике између закључних оцена и резултата на тесту, неко ће морати за то да одговара. И, најважније, петица из било ког предмета биће иста – био то ученик из Београда, Врања или Пирота.

3. Укинути завршне матурске испите или: дати смисао матури. Најбесмисленије од многа тога бесмисленог јесте данашњи матурски испит. Зашто? Прво, матурски испит се нигде не бодује – апсолутно нигде. Дакле, ученици полажу матурске испите из три предмета, а оцене не улазе у просек, важно је да само положе. (Колики проценат ученика није положио матурски испит?) И, шта се дешава, ученици масовно користе добро познату методу пркуцавања и преписивања, и отаљају посао око матуре само тако. Рећи ћете: криви су наставници. Можда, али узмите пример да се код једног наставника пријави 40 ученика за израду матурског испита (било је и таквих случајева). Како је могуће да се тај наставник, поред свих обавеза које има, посвети ваљано изради матурских испита за које и сам зна да немају смисла. Зар ће ма који наставник по хиљаду пута да враћа ученике како би исправљали и кориговали матурски рад, ако зна да у време матурских испита ученик унајвеће спрема пријемни испит. Шта је важније матурски испит који се не бодује или пријемни који се бодује? (Колико на годишњем нивоу коштају само формулари за пријаву и израду матурских испита које нико не контролише?)

4. Вратити смисао пријемном испиту за упис ученика у средњу школу. Довољно је да ученик само изађе, већ је положио. Ово ми никако није јасно, али никако!  

5. Потхитно проверити квалитете семинара за стручно усавршавање чије орагнизовање постаје уносни бизнис у Србији. Стручно усавршавање је неоходно и пожељно, али овако како се спроводи је погубно. Углавном се све сведе на поене које наставници треба да добију. О бесмислености многобројних семинара не желим ни да говорим, јер је јасно свима онима који су више од пар семинара посетили. Желим да скренем пажњу само на један од проблема – довољно је да се на већини семинара само појавите, потпишете и да не присуствујете ниједној радионици, добићете сертификат. Чак, некада није потребно ни да се појавите, може да вас потпише колега, сртификат стиже. Не постоји никаква контрола. (Разумем и колеге које тако поступају, јер је у већини случајева садржај семинара болно небулозан, да је паметније да прочитате ма коју књигу – била то и најгора списатељска рука – него да неко својим предавањима атакује на ваш здрави разум и интелект. Учешће на међународним скуповима, научним скуповима, и објављивање научних радова у релевантним часописима и зборницима не улази у систем неопходног бодовања, али ако Завод за вредновање квалитета образовања и васпитања акредитује неки научни скуп, и ако ви платите: две, три, четири хиљаде, и присуствујете неком од акредитованих скупова, ви ћете добити поене. Дакле, то што ви учествујете на скупу и излажете рад, то што ћете рад објавити – то не подразумева стручно усавршавање, али ако платите да бисте на том скупу слушали сами себе, између осталих, е, то јесте стручно усавршавање (при том, не морате ни да се појавите на скупу, сем кад доносите признаницу о уплати, јер ко ће уопште да примети да вас нема).

 

Напомњем још једном: ово је само делић једног несагледивог проблема који се зове српско образовање. Очекујем да се придруже и остале колеге, и да свако из свог угла изложи проблем.

О осталим проблемима писаћу у неком од наредних блогова.   

Atačmenti



Komentari (100)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

alselone alselone 18:58 05.07.2014

Najbolja opcija

Da iskoristis svoje radno mesto kako bi uticao na decu da se odsele.
Jukie Jukie 19:07 05.07.2014

Re: Najbolja opcija

Ali ako imaš osnovce oni neće da se odsele bar još 8,7,6,5 ili 4 godine
moraš nešto da smisliš i da oni prežive dok dođe vreme da se odsele
nurudin nurudin 19:29 05.07.2014

Re: Najbolja opcija

alselone
Da iskoristis svoje radno mesto kako bi uticao na decu da se odsele.


Добро, остаћемо овде сви. И да видимо шта може да се уради.
wilma68 wilma68 19:34 05.07.2014

Re: Najbolja opcija

"J...š ti državu u kojoj je najveći uspeh da odeš iz nje."

Videh ovo danas, negde na Mreži.
Po neminovnosti-neko bi trebalo i da ostane.
Šta sa "ostalima, koji su ostali"?!
Nurudin pokušava, ostao je, među nama-ostalima.
wilma68 wilma68 19:36 05.07.2014

Re: Najbolja opcija

alselone alselone 08:26 06.07.2014

Re: Najbolja opcija

Добро, остаћемо овде сви. И да видимо шта може да се уради.


Ti i dalje ne razumeš što mi je veoma čudno za nekog čiji je posao da razume pročitano.

Neka ode ili neka ostane ko god želi. Ali neka onaj čiju platu isplaćuje ista ta država i čije je radno mesto predavanje predmeta "srpski jezik" na šta su roditelji i pristali upisujući decu u školu ne utiče na tu decu da se odsele.

Ako ti država toliko ne valja, nemoj moje dete da šalješ napolje, pakuj kovere pa na put.
jursenar jursenar 18:55 11.07.2014

Re: Najbolja opcija

J...š ti državu koju uopšte ne zanima da li ćeš ti ostati ovde.
angie01 angie01 19:03 05.07.2014

oko ocenjivanja,

Nurudine, dao si primere samo negativne po ucenika, a ima neverovatno mnogo primera gde su nastavnici surevnjevi, traze i najmanju sitnicu, nemaju potrebu da deca razumeju, nego samo da im reprodukuju, upravo onako kako su im diktirali iz sveske.


mi imamo nastavnicu matematike, koje je katastrofa- lose predaje, lose se ponasa sa djacima, ocenjuje samo kontrolne i pismene- sto je nekom mozda teze, nego kada usmeno odgovara- a usmeno odgovaranje ne uzima u obzir, pri tome racuna samo kompletne zadataka, a one , gde je dete postavilo zadatak i uradilo tacno tri reda operacija, potpuno ignorise, ako krajnji rezultat zbog nekog pogresnog sabiranja na kraju nije tacan- pri tome, sva deca iz odelenja idu na privatne casove- izvini, a sta ce mi onda ona?

maturski ispiti sluze kao pokrice za lose obrazovanje, jer deca tu pokazuju manje vise dobre rezultate- sto je posledica opet privatnih casova.

ne razumem potrebu za prijemni u srednju.


direktore, partijske eksponente, sve optuostiti- oni su naveca steta u svakoj skoli.
Jukie Jukie 19:10 05.07.2014

Re: oko ocenjivanja,

angie01
.ne razumem potrebu za prijemni u srednju..

Ja razumem, ali vidim i paradoks da ako se to organizuje pravilno više dece će da pati nego ako se uradi traljavo
angie01 angie01 19:12 05.07.2014

Re: oko ocenjivanja,

Ja razumem,


ako ti nije tesko da objasnis?
nurudin nurudin 19:15 05.07.2014

Re: oko ocenjivanja,

Nurudine, dao si primere samo negativne po ucenika
,

Не бих се сагласио да су примери негативни по ученике.

a ima neverovatno mnogo primera gde su nastavnici surevnjevi, traze i najmanju sitnicu


Има сагласан сам. Има примера где наставници уопште не раде, зато и предлажем завршни тест као могућу контролу, и уопште појачанији надзор свих запослених у образовању.
И, наравно, на крају сваке школске године или полугодишта упитник који ће попуњавати ученици, а који ће бити једна врста оцењивања свеукупног рада наставника.
Jukie Jukie 19:20 05.07.2014

Re: oko ocenjivanja,

angie01
Ja razumem,ako ti nije tesko da objasnis?

Nešto u smislu da nam/sistemu "treba" manje gimnazijalaca pa da treba strože probrati kandidate
a onda se ne bi upisala deca kojoj je to korisno iz drugih razloga
Npr. ja sam bio negde peti iznad crte za svoju školu, gde mi je bilo dobro i gde sam zalečio rane iz osnovne škole
A moglo je da se desi da završim u školi koja bi bila nastavak mučenja
Jukie Jukie 19:21 05.07.2014

Re: oko ocenjivanja,

nurudin
. Има примера где наставници уопште не раде, зато и предлажем завршни тест као могућу контролу,.

Ne vredi, roditelji plaćaju privatne časove da im dete ne ostane sasvim neuko, pa đaci znaju gradivo i urade završni test savršeno i ispadne nastavnik odličan
nurudin nurudin 19:23 05.07.2014

Re: oko ocenjivanja,

angie01
Ja razumem,


ako ti nije tesko da objasnis?


Енџи, свако има право на другу шансу. Пријемни испит је шанса да поправиш резултат постигнут у основној школи. Такође, селекција је неоходна (наравно, када се направи суштинска разлика између средњих стручних школа, гимназија, и уметничких школа.
angie01 angie01 19:25 05.07.2014

Re: oko ocenjivanja,

Nešto u smislu da nam/sistemu "treba" manje gimnazijalaca


kom sistemu?

ima manje dece nego ikad pre?


oni sto nece da uce, nece ni aplicirati za teske skole- za sve ostale nema razloga da se ne upise gde ko i kako zeli, srednja skola tek napravi pravu selekciju.
angie01 angie01 19:27 05.07.2014

Re: oko ocenjivanja,

Не бих се сагласио да су примери негативни по ученике.


pa jesu- ono, aludiras na poklonjene ocene.

зато и предлажем завршни тест као могућу контролу, и уопште појачанији надзор свих запослених у образовању.


zavrsan test ni sada nije pokazatelj dobrog sistema niti naucenog u skoli, a da sistematska kontrola treba da se uvede- slazem se,...samo kontrola cega, kada je sve u raspadu.
nurudin nurudin 19:31 05.07.2014

Re: oko ocenjivanja,

Nešto u smislu da nam/sistemu "treba" manje gimnazijalaca pa da treba strože probrati kandidate


Да ли мислиш на то да гимназије морају постати једине школе које ће припремати ученике искључиво за даље образовање?
nurudin nurudin 19:37 05.07.2014

Re: oko ocenjivanja,

Jukie
nurudin
. Има примера где наставници уопште не раде, зато и предлажем завршни тест као могућу контролу,.

Ne vredi, roditelji plaćaju privatne časove da im dete ne ostane sasvim neuko, pa đaci znaju gradivo i urade završni test savršeno i ispadne nastavnik odličan


Већина родитеља није у могућности да плати приватне часове. Са друге стране, зашто се не спроведе анкетирање -- обавезно анкетирање ученика, па ће се видети да ли ученици узимају часове да би савладали градиво код наставника Пере, а зашто не узимају да савладају градиво код наставника Мике. Па, ако се понови иста ситуација две године за редом, онда Пера на разговор.
nurudin nurudin 19:40 05.07.2014

Re: oko ocenjivanja,

pa jesu- ono, aludiras na poklonjene ocene


Енџи, то поклањање је попримило пандемијске размере и директо угрожава и твоје дете које учи. Ниподаштава његов рад, и шаље лош пример. Конкретно сам хтео да укажем на пропусте у Закону.
Jaril Jaril 22:02 05.07.2014

Re: oko ocenjivanja,

oni sto nece da uce, nece ni aplicirati za teske skole

Хоће, па ће у тим школама обарати критеријуме да би избегли велики број понављача.
Jukie Jukie 22:16 05.07.2014

Re: oko ocenjivanja,

angie01

oni sto nece da uce, nece ni aplicirati za teske skole.

Ma svi će da napišu bar jednu gimnaziju na listu želja na prvo mesto. Rekoh već negde da je moj bivši šestak sa trojkama iz prirodnih predmeta regularno upisao prirodni smer gimnazije (što me začudilo, šta mu to treba) i to nije bio poslednji nego je baš imao lepu poziciju (mislim da je otprilike jedno odeljenje bilo iza njega na spisku)

A sa druge strane gimnazija pored koje redovno prolazim uglavnom upisuje đake i sa manje od 80 poena, i opet nisu samo poslednji nego prilična grupa, dakle oni su se prepoznali na tom smeru iako im ni ocene ni rezultati matursko-prijemnog ispita baš nisu vikali "materijal za gimnaziju". Ko vidi da možda ima dovoljno poena uvek će to napisati na listu želja

Ne vidim da u ovom sistemu nešto postoji neki smer privlačan za tu određenu grupu učenika koji su po sposobnostima i željama ispod nivoa gimnazije a iznad nivoa trogodišnje srednje stručne (ako baš nisu geniji za kompjutere i ako ne žele u frizere, ne ostaje im mnogo toga). Ja ne znam šta bih (sem gimnazije) danas pisao na listu želja da sam upravo maturirao.
nurudin nurudin 22:54 05.07.2014

Re: oko ocenjivanja,

Jaril
oni sto nece da uce, nece ni aplicirati za teske skole

Хоће, па ће у тим школама обарати критеријуме да би избегли велики број понављача.


Управо тако, Јарило.

Мада, шта то беше понављач?
nurudin nurudin 23:04 05.07.2014

Re: oko ocenjivanja,

Ne vidim da u ovom sistemu nešto postoji neki smer privlačan za tu određenu grupu učenika koji su po sposobnostima i željama ispod nivoa gimnazije a iznad nivoa trogodišnje srednje stručne (ako baš nisu geniji za kompjutere i ako ne žele u frizere, ne ostaje im mnogo toga). Ja ne znam šta bih (sem gimnazije) danas pisao na listu želja da sam upravo maturirao.


Видите, са овим се не бих усагласио. Бар не када је реч о мањим местима. Већина одличних ђака, одличних у правом смислу (ако нема могућност да изабере у свом месту елитну гимназију)бира стручне школе са високим критеријумима, као што је медицинска, на пример. Рачуна, има занат, а и проходност на факултет. И шта се испостави, ми у средњим стручним школама, као што је медицинска, имамо већи број ученика који ће уписати факултет -- а у гиманзијама ученике који и са 60 поена упишу школу. И све је истумбано, уместо да гимназије дају академце, а медицинске школе одличне медицинске сестре и фармацеуте, ми имамо гимназијаце који се после свршене гимназије преквалификују и
angie01 angie01 00:17 06.07.2014

Re: oko ocenjivanja,

Хоће, па ће у тим школама обарати критеријуме да би избегли велики број понављача.


to je stvar celog sistema prosvete, a ne onoga sto sam rekla- apsolutno me nervira boljsevizam u postavci stvari, gde neko ko je recimo bio vrlo dobar u osnovnoj- iz kojih god razloga- automatski time definise svoj put i mogucnosti, valjda se neko trgne u srednjoj, vise mu legne, dobije neku novu motivaciju,...pa nece biti da su i vukovci, automatski garantovani super djaci i u srednjoj- to se naprosto menja i ne treba od dece praviti gubitnike, uslovno receno sa 14,15 godina,...sistem treba da bude korektan, solidan, pa oni koji mogu da budu bolji, da im se pruzi sansa, ako ne mogu da prate, nek se prebace u neku drugu skolu- retko ko ce bas toliko da pogresi u izboru, deca jos od setog slusaju razne zastrasujuce price- ispade da im skola nije obaveza, sticanje znanja, druzenje,lepota odrastanja, - nego maltretman.

izadju smoreni jos iz osnovne skole.
nurudin nurudin 01:44 06.07.2014

Re: oko ocenjivanja,

izadju smoreni jos iz osnovne skole.


Ово је много, много дубљи проблем.


deca jos od setog slusaju razne zastrasujuce price- ispade da im skola nije obaveza, sticanje znanja, druzenje,lepota odrastanja, - nego maltretman.


Ко их застрашује? Ко им прича? Енџи, посреди су велика очекивања, најчешће...
angie01 angie01 10:16 06.07.2014

Re: oko ocenjivanja,

Ово је много, много дубљи проблем.


nisam ni rekla da nije, al mi nekako ovaj detalj mnogo vazan, jer nije prirodan.



Ко их застрашује? Ко им прича? Енџи, посреди су велика очекивања, најчешће...



izvini, meni nije normalno da se apsolutno sva deca upisu u mnogo dalju skolu istog profila, jer im je ova na peske do te mere nabudzena u tretmanu i zahtevima, da deca o tome znaju sve jos mnogo pre nego uopste imaju potrebu da razmisljaju o srednjoj skoli- cekaj, pa nisu valjda sva ta deca sa poklonjenim ocenama, nezainteresovana za ucenje i samo produkt zamisljaja svojih roditelja....I molim da se ceo haos i beznadje u prosvetnom sistemu Srbije, ne svodi na nerealna ocekivanja roditelja, gde su deca prezasticena, poklanjane ocene, ovo/ono,...sigurno da ima i takvih primera, ali niti su masovni, niti mogu biti uporiste za opravdanje svega ostalog sto je po svim parametrima daleko od neke normale.

Jukie Jukie 15:09 06.07.2014

Re: oko ocenjivanja,

nurudin
Ne vidim da u ovom sistemu nešto postoji neki smer privlačan za tu određenu grupu učenika koji su po sposobnostima i željama ispod nivoa gimnazije

са овим се не бих усагласио. Бар не када је реч о мањим местима. Већина одличних ђака, одличних у правом смислу (ако нема могућност да изабере у свом месту елитну гимназију)бира стручне школе са високим критеријумима, као што је медицинска, на пример.

Pa kažem ko je ISPOD nivoa gimnazije. Na vrhu su medicinska/farmacija, pa gimnazija, pa onda ostalo :)
Jukie Jukie 16:27 06.07.2014

Re: oko ocenjivanja,

Jukie

gimnazija pored koje redovno prolazim uglavnom upisuje đake i sa manje od 80 poena, i opet nisu samo poslednji nego prilična grupa, dakle oni su se prepoznali na tom smeru iako im ni ocene ni rezultati matursko-prijemnog ispita baš nisu vikali "materijal za gimnaziju". Ko vidi da možda ima dovoljno poena uvek će to napisati na listu želja


Uf, kako sam bio optimističan... Zemunska gimnazija 56,76 i 54,40... valjda je deci ponestalo mesta dok su unosili škole abecednim redom...
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 19:13 05.07.2014

Opusti se, čoveče...

... škola je završena, raspust je.


nurudin nurudin 19:20 05.07.2014

Re: Opusti se, čoveče...

Vojislav Stojković
... škola je završena, raspust je.




И, то је једна од заблуда да је распуст почео. Многи још увек раде. Неке колеге су обавезне да иду сваки дан до школе и да преседе по шест сати.

Хвала за песму. :)
angie01 angie01 19:22 05.07.2014

Re: Opusti se, čoveče...

westvleteren westvleteren 11:22 07.07.2014

Re: Opusti se, čoveče...

и да преседе по шест сати.


Mislis da pripremaju nastavni materijal za narednu godinu.
I zar nije 8 sati.
nurudin nurudin 19:54 05.07.2014

Пропаст српске просвете


Мислим да су три момента била пресудна за почетак краја:
1. Растом стопе незапослености, просвета је постала једно од ретких преосталих уточишта за незапослене рођаке, комшије, партијске кадрове. Притисак на директоре је растао. Што непотизмом, што удвориштвом властима, запослили су у протеклих десетак година многе који ничим не заслужују ни да прођу поред школе, а камоли да држе дневник. То је нарочито приметно код предмета где су услови конкурса мало шири, па може професор информатике, али може и инжењер машинства, саобраћаја, и ко зна чега још; може професор биологије, али може и неки дипломирани еколог (с неког факултета за који нико жив није чуо). У средњим стручним школама је још горе – ја радим у економској. Колектив је напрасно постао пун неких жена које су до јуче радиле у сада већ пропалим предузећима, и тамо накупиле и по 30 година стажа. Замисли како је њима, када пред крај радног века уче да буду наставници, а до јуче су шефовали по неким фабрикама! А замисли како је ђацима!
2. После 2000-те модернизација је постала модерна. Много смо година изгубили изопштени и прокужени од стране међународне заједнице, и одједном су нам се врата отворила и светло упалило. И ту се догодио велики и опасан зез! Путујући по Европи и упознајући се са успешним моделима образовања, некадашњи штребери (штребер је код мене сининим за лошег ђака чак и ако је носилац Вукове дипломе), почели су систематски да преписују и примењују делове тих модела у нашем систему образовања. Наравно, без имало прилагођавања, или, не дај, боже, критичког односа. Тако су нас снашле бројне измене и новотарије, а били смо за то потпуно неспремни. Тај манир Министарство и даље негује. Чујем да је у последње време лајтмотив фински модел образовања. А рекла бих да никоме не пада на памет да ми, за почетак, немамо финску децу, финских родитеља, који живе у финским климатским условима. Паметном је само то довољно да схвати да то код нас не може да прође. Чак је и мање битно то што нам школе нису подједнако опремљене и што се неупоредиво мање новца код нас издваја за просвету. Негде се у том процесу преписивачке модернизације догодила и трећа пошаст:
3. основани су разни бесмислени заводи, тежиште је из Министарства прешло код њих. А у њима – све сам психолог до психолога! То је велико зло. Психолози су потребни просвети, али они који раде у школама и заједно са нама, кроз директно бављење школским проблемима, учествују у њиховом решавању. Психолози који не само да раде, већ и одлучују у разним заводима, су психолози са много теоретског и (ни)мало практичног знања, који због недостатка непосредног искуства идеализују ученика, учионицу, час и школу уопште. Сва одступања између њихове погрешне визије и реалног стања ствари, иду преко леђа наставника. Зато се потпуно ненормално стручно усавршавамо (да се разумемо, стручно усавршавање је сјајна ствар, када је у складу са здравим разумом). То је најновија 'модерноћа'. Ево даћу један пример: психолози су одговорни за неодговорно увођење и спровођење инклузије. Радикалним резом су децу са посебним потребама, из надлежности специјализованих школа, са посебно обученим кадром, пребацили у редовно школовање, нама који о томе појма немамо. Не плашим се ја да учим, али се плашим кад ми се да да радим нешто за шта нисам стручна, где могу да погрешим, и где због моје грешке нечије дете може да плаче. Ужасно се због тога осећам. Да не причам колико због тога испаштају остали ученици, јер наравно да нема пара за асистента детету са посебним потребама, па наставник мора да му посвети много више пажње и времена, на штету остатка одељења, наравно.

Мислим да су ово основни узроци, ако изузмемо оне флоскуле о девалвираним друштвеним вредностима, Пинк (не)култури, таблоидизацији свих сегмената друштва и сл.

Али, рећи ћу вам шта мене највише боли, и то не обично највише, него највише па десет празних места. Негде од 2003. па до 2007, годину горе-доле, буквално ми се као успорени филм одвијало пред очима уништавање деце. Груба реч, знам, али је права. Чак ни оних несрећних деведесетих, са инфлацијом, ратовима, бомбардовањем, деца су и даље била 'нормална'. А онда су то пред мојим очима престајала да буду. Ако је нешто иманентно њиховим годинама, то су радозналост, полет, бунт. А постајала су противприродно незаинтересована, летаргична, умртвљена. То су генерације које су за своју главну дневну активност измислиле глагол 'блејати'. И данас то често помињем на часу. Подсећам их редовно да пристају на то да блеје, а да је одлука да више не блеје само њихова.
И душа ме боли, јер нису они криви. Криви смо ми. То сматрам и својим неуспехом, одговорношћу и кривицом, а само ја знам (па ваљда и моје бивше генерације ђака) колико сам се трудила да их раздрмам. Трудим се и данас. Често се због тога осећам као будала, али не одустајем. Бацам лопатом културу на њих (може ли се овако рећи, професоре?), и надам се да ће се бар за некога залепити. То је једино што ме и даље држи у овој пропалој и распалој просвети.

Уз дозволу колегинице Љубинке Бобе Недић преносим њен текст који представља интерну преписку између ње и мене.

petar_p petar_p 21:39 05.07.2014

odlican tekst!

Pravo je osvezenje procitati kriticki osvrt koji dolazi iz struke!
Jedino ne znam da li uopste problem moze da se resi administrativno, cak sve da i postoji volja. Ono sto definitivno moze, to je da se zaustavi postavljanje direktora partijskih aparatcika. Ali sto se kvaliteta nastave i uspeha ucenika tice, mislim da nikakvi testovi na nivou Srbije tu ne bi pomogli. Kljucna stvar je zapravo vratiti kvalitet nastavnickim kolektivima, kroz zaposljavanje uspesnih i sankcije za lose, i kroz skolske odbore. To bi sve trebalo da bude brizljivi zadatak uprave skole, sa kontrolom Ministarstva. I zahtevati od roditelja da se vise ukljuce u zivot skole, jer izgleda da je doslo vreme da skola mora da bude vaspitno obrazovna ustanova ne samo za ucenike vec i za roditelje... U svakom slucaju, svaka cast za tekst i temu!
nurudin nurudin 21:51 05.07.2014

Re: odlican tekst!

petar_p
I zahtevati od roditelja da se vise ukljuce u zivot skole, jer izgleda da je doslo vreme da skola mora da bude vaspitno obrazovna ustanova ne samo za ucenike vec i za roditelje... U svakom slucaju, svaka cast za tekst i temu!


Ako deca nisu dobra i loše uče, treba pokušati sa privatnim profesorima. Ako i tako ne ide, možda bi trebalo probati sa privatnim roditeljima, ocem ili majkom.

Roditelji su veoma bitan aspekt obrazovnog procesa, međutim, oni obično čitav proces prespavaju, i zanima ih samo finiš (čast izuzecima).
Ribozom Ribozom 22:41 05.07.2014

Re: odlican tekst!

Stvarno je ova kritika obrazovnog sistema dobra.
Imam male zamerke, ali necu da kvarim. Osecam kako zelis izici iz sopstvene koze zbog nemoci da isto popravis. Svaka cast za pozrtvovanje.

U jednom smo Radulovicevom blogu ovlas dotakli ekonomsku temu u vezi nasledjivanja i naslednika. Ako te ne mrzi procitaj odavde.
Da prepricam: Nase obligaciono pravo omogucava naslednicima da naslede imovinu roditelja bez znacajnog placanja poreza drzavi. To ih demotivise da prvo uce, a kanije i rade. Sa druge strane decu koja i nemaju bog zna sta da naslede demotivise da uce jer im to vise ne garantuje mogucnost da poprave svoj socijalni status. I onda svi ocekujemo da nam 'pare padnu s neba' jer svaki segment drustva je zatvoren i sterilan (potemkinova sela).

Mislim da je to esencijalni problem naseg drustva, i da su problemi u obrazovanju samo jedna manifestacija nefunkcionisanja sistema.


nurudin nurudin 23:09 05.07.2014

Re: odlican tekst!


Imam male zamerke, ali necu da kvarim.


Замерке су добродошле. Таман посла да могу ишта више да покваре.
Наравно, има још много горућих питања.

Osecam kako zelis izici iz sopstvene koze zbog nemoci da isto popravis.


Добро осећате. :)

To ih demotivise da prvo uce, a kanije i rade. Sa druge strane decu koja i nemaju bog zna sta da naslede demotivise da uce jer im to vise ne garantuje mogucnost da poprave svoj socijalni status. I onda svi ocekujemo da nam 'pare padnu s neba' jer svaki segment drustva je zatvoren i sterilan (potemkinova sela).

Mislim da je to esencijalni problem naseg drustva, i da su problemi u obrazovanju samo jedna manifestacija nefunkcionisanja sistema.



Потписујем!
Jelica Greganović Jelica Greganović 23:09 05.07.2014

Ne znam da li

si video nedavno, pre desetak dana, rezultate ankete koja je pravljena povodom nužnosti reformi, tj. koje reforme su nužne i hitne, a koje ne?
Ono što me je porazno zaprepastilo je da je obrazovanje u vrhu spiska reformi koje nisu ni nužne, ni hitne.
nurudin nurudin 23:17 05.07.2014

Re: Ne znam da li

Jelica Greganović
si video nedavno, pre desetak dana, rezultate ankete koja je pravljena povodom nužnosti reformi, tj. koje reforme su nužne i hitne, a koje ne?
Ono što me je porazno zaprepastilo je da je obrazovanje u vrhu spiska reformi koje nisu ni nužne, ni hitne.


Нисам видео, али сам осетио на сопственој кожи, као и многе колеге, о ученицима и да не причам, ненужност и нехитност реформи. О томе причам, драга Јелице, туга!
Jelica Greganović Jelica Greganović 23:21 05.07.2014

Re: Ne znam da li

Ne moraš da mi pričaš, ali na žalost ja mogu da ti kažem da ni u Sloveniji nije bolje, stara matrica je još uvek živa. Bolonja joj nije doakala.
Unfuckable Unfuckable 03:33 06.07.2014

ekvivalent sjebanosti

onoliko koliko su sjebani roditelji školaraca - toliko, pa možda i malo više su sjebani i nastavnici tih istih školaraca.

Jer su (negde) ti "prosvetari" u stvari slična generacija, pokidana devedesetim a dokusurena tranzicijom - tragično pocepanih vrednosnih mapa, gde ne znaju tačno da li (i kako) da kradu ili samo, cokćući, da gledaju kako to neko drugi radi.
Skucani između privatnjaka, ekskurzija, izleta, pozorišta, direktora, kolega. administriranja, uvlačenja, sopstvenih (i inih) klimakteričnih tegoba, svačijih puberteta... pa još i računa za komunalije, internet, struju, drugu ratu letovanja u Dobroti (dačijom, neregistrovanom, potreban servis. 200 evra. Plus benzin)
i pripremu za ne tako perspektivni fakultet svog talentovanog prvenčeta u iznosu od recimo 17/8 tromesečne plate.

Skucani između hipertrofirane daj-šta-daš algebre i u nanometre isparčanih (ko se toga uopšte seća) morala, doslednosti, integriteta i kriterijuma.

Da skratim:
totalno sjebani u glavu

...Što u krajnjem ishodu svakako daje baš ono što i vidimo:

klince koji (nezainteresovano za sav taj požar i rasap okolo) listaju svoje smartove i kapiraju da im je - recimo - bolje da, umesto da bubaju preko cele godine - lepo padnu na jun.
Jer će im profanka onda ionako dati pitanja koja treba da nauče
(da se inspekcija ne uznemiri oko ponavljača. Jer samo oko toga se i živcira. A i da ih brate ne gleda više)

- ili "malo pomoći" na prijemnom, da ispadnu bolji nego što su ikada pomislili da će biti, što je naravno neki drugi par (betonskih) cipelica

Dakle - sve će biti kako treba na kraju, u čemu je problem i čemu kuknjava -
ne samo što to kaže pesma


nego će ti to reći i klovn u (naravno privremenoj) ulozi ministra prosvete
...kad (na primer, a nekako se kladim da će to biti uskoro)
bude svečano krenuo da analizira faaaantastične rezultate budućih gimnazijalaca u svetlu cele te genijalne reforme i sveopšteg opamećivanja
bocvena bocvena 07:29 06.07.2014

Re: ekvivalent sjebanosti

ma pljupi i zapjevaj, unfe.

koristim priliku da se zahvalim svim nastavnicima u osnovnoj školi moje ćerke (a ni imena im ne znam, išla na 4 roditeljska godišnje i viđala samo razrednu) jer su radili odgovorno i predano i od nje napravili isto tako odgovornu i predanu učenicu i pomogli joj da uspešno položi maturski ispit i upiše željenu gimnaziju. ja sam gledala da im u tom procesu što manje smetam, a što više posredno sarađujem tako što ću imati iste zahteve. nisam im rušila autoritet i sve bolje znala od njih, jer sam imala poverenje u njihovo stručno i vaspitno znanje.

najviše sam imala poverenja u sopstveno dete.

dobitna kombinacija. probajte.

i zato me se prođite sa tim dijagnozama o sjebanosti u glavu. mislim, moćno zvuči na blogu, ali ne odgovara istini. bar kad je osnovna škola u pitanju. rezultati maturskih ispita jesu pristojni i pokazuju funkcionalno znanje. nepoznati zadaci iz 7 predmeta su uspešno rešeni preko 50 posto. zamerke o nedovoljnom broju maksimalnih poena su mi potpuno nenormalne i više pokazuju odsustvo realnih kriterijuma kod odraslih nego kod dece.
Unfuckable Unfuckable 11:18 06.07.2014

Re: ekvivalent sjebanosti

koliko sam uspeo da ukapiram nekoliko opitnih kunića (čitaj:roditelja školaraca) s kojima relativno često kontaktiram,
osim masovnog prepisivanja na tom famoznom prijemnom (kome se nikad neće ući u trag jer klinci nisu vođeni pod imenom i prezimenom nego kroz šifre. Mudro, ali ukazuje na namernu netransparentnost)
najviše su imali primedbi na same profane tj nastavnike, pa otuda i taj utisak o "sjebanosti u glavu" tj o savršeno izgubljenom kompasu kako da pripreme dečurliju za to što ih čeka, koliko kapiram niko tačno nije imao pojma šta treba zaista da radi.
Ako tu sjebanost podignemo samo malo, level up, mogli bismo doći do neveselog zaključka da je Junoša u liku ministra krenuo preko mora bez kompasa i motora (petničar, svakačas' ali ne deluje kao najoštriji alat u šupi) tj, da parafraziram - rešio da natera klince da malo eto i razmišljaju, a ne samo da bubače.
Mislim, to je stvarno ok, ta ideja.
Ima samo jedan mali problem: ti klinci su, kroz celo svoje školovanje "učeni" pa na neki način i motivisani (od strane već spomenutih, mahom sjebanih u glavu, profana) da bubecaju na pamet izdiktirano ili podvučeno i da to recituju za ocenu.
I sad dođe Junoša s Vizijom i kaže "a-a, mora da se prožima", drugim rečima - ok, do sada ste igrali fudbal i samo fudbal ali mi ocenjujemo skokove u vodu.
Kao što rekoh, vizija nije loša ali je (kako ono kažu) implementacija malo rogobatna.

Te klince obrazovni sistem do sada i nije baš nešto naučio "da razmišljaju" a nešto se plašim da će ovakav (dakle sa ovim nastavnim kadrom, direktorima i celom ekipom okolo, pa i udžbenicima) to ikada i uspeti.
I zato (malo?) zvuči licemerno to "šamaranje" klinaca što (jelte) bubaju umesto da uče s ljubavlju i razumevanjem, jer im nije ni ponuđena ta mogućnost niti ima ko da je sprovede, niti su (u postojećem školskom sistemu) učeni da razmisle i povežu, aj se ne lažemo.

Ja negde kapiram oduševljenost roditelja upisom u željenu školu, cvetiće, leptiriće i žuboravi potočić obasjan Suncem u vrbaku, diiivne nastavnike i ljude kako nasmejani i goli trče ka tom istom Suncu držeći se za ruke - ali slika naše prosvete je ipak mnogo drugačija.
Uzgred (tužna istina, sad mi pade na pamet) roditeljske sastanke odavno ne zovu tako već - donatorskom konferencijom

Dakle, da skratim - i ja evo koristim priliku da komšijama od preko puta poželim prijatno podne i popodne uz pesmu

iqiqiq iqiqiq 12:39 06.07.2014

Re: ekvivalent sjebanosti

Te klince obrazovni sistem do sada i nije baš nešto naučio "da razmišljaju" a nešto se plašim da će ovakav (dakle sa ovim nastavnim kadrom, direktorima i celom ekipom okolo, pa i udžbenicima) to ikada i uspeti.

Nije i neće, jer sistemski nije postavljen da nauči klince kritičkom razmišljanju. Mogu individualno nastavnici, direktori itd da se otimaju i da rade oprečno sistemu, ali sistem bezdušno proizvodi decu koju mrzi da misle.

Dakle mora da se menja sistem. I to neće promeniti ključni ljudi sistema, ministar svakako ne, jer ga menjaju na po godinicu dve, neće ni pijuni institucija ministarstava, zavoda itd, nego eventualno nastavnička elita uz podršku onih koji su proistekli iz sistema ali i dalje misle.

Jer loše nam se piše ako ne shvatimo ovo
И оно што је најалармантније – без јасне свести да у клупама седе људи који ће сутрадан бити будућност ове земље. (Дакле, судије, лекари, економисти, адвокати, пекари, наставници, аутомеханичари, инжењери, директори, министри, посланици... )


Zemlje u kojima je nivo svesti na višem nivou, od naravno ovog našeg "hleb naš nasušni" izuzetno mnogo polažu u obrazovni sistem, tu se postavlja temelj državi za budućnost. One zemlje koje imaju novca kupuju lako i jednostavno intelektualne resurse trećih zemalja, gde smo mi realno sada.

Trend bežanja dece koja mimo sistema, ipak misle, imaju kritičko mišljenje, nećemo moći da zaustavimo kratkoročno, ali sa promenom ovog lošeg koncepta obrazovanja, imamo šanse dugoročno.

Dakle Nurudine, samo napred sa predlozima. I nećemo da se zezamo sa peticijama itd, ovo zahteva ozbiljan pristup i ozbiljne promene, od promene koncepta političkih direktora škola do nastavnih planova i programa.

I samo podsticati klince da misle, da postavljaju pitanja i da ne prihvataju servirano kao činjenično.
bocvena bocvena 12:45 06.07.2014

Re: ekvivalent sjebanosti

I zato (malo?) zvuči licemerno to "šamaranje" klinaca što (jelte) bubaju umesto da uče s ljubavlju i razumevanjem, jer im nije ni ponuđena ta mogućnost niti ima ko da je sprovede, niti su (u postojećem školskom sistemu) učeni da razmisle i povežu, aj se ne lažemo.


pa hajde da se ne lažemo. od 5. osnovne ova generacija zna da će imati ovakav maturski. od 4. su imali završne testove i na početku svakog razreda inicijalne testove. iste po obliku i sadržaju kao i maturski. a i kontrolni zadaci u toku godine su bivali slični. rezultati na maturskom to i pokazuju - nisu se deca uopšte iznenadila. samo jedna te ista ekipa roditelja. oni što bi da svi imaju "izuzetne" rezultate. manje više su svi osvojili isti broj poena koliko su bili dobri đaci i u školi. moguće da su oni u školama sa "jačim" kriterijumom bolje uradili maturski, za razliku od onih kojima su poklanjali ocene. a to je valjda i bio cilj - da se kroz pola-pola poena na uspehu i testu nivelišu subjektivnosti u ocenjivanju. najviše ih je u zlatnom proseku. dakle, ti nastavnici (sjebani u glavu) su ih naučili da učeno primene i većina je osnovnu školu završila sa zadovoljenim standardima koji su im postavljeni.

Ja negde kapiram oduševljenost roditelja upisom u željenu školu, cvetiće, leptiriće i žuboravi potočić obasjan Suncem u vrbaku, diiivne nastavnike i ljude kako nasmejani i goli trče ka tom istom Suncu držeći se za ruke - ali slika naše prosvete je ipak mnogo drugačija.

ne razumeš. upravo si se izbljuvao na svako vredno i pametno dete, njihove nastavnike i roditelje i rekao im da su lažovi koji su to postigli prevarom i prepisivanjem.

jer prosveta je u kurcu, to zna svako dete. ko drugačije kaže (pa makar to bila i gola statistika) taj nije kul.

da se opet ogradim, srednja škola i visoko obrazovanje su u mnogo gorem stanju i zahtevaju mnogo dosledniju reformu i kontrolu od osnovne škole. nije da tu nema prostora za mnogostruka poboljšanja, ali nikako ne zaslužuju generalnu pljuvačinu.
nurudin nurudin 02:51 07.07.2014

Re: ekvivalent sjebanosti

I zato (malo?) zvuči licemerno to "šamaranje" klinaca što (jelte) bubaju umesto da uče s ljubavlju i razumevanjem, jer im nije ni ponuđena ta mogućnost niti ima ko da je sprovede, niti su (u postojećem školskom sistemu) učeni da razmisle i povežu, aj se ne lažemo.


То је шамар просветном ,,систему", а не клинцима.
Unfuckable Unfuckable 10:43 07.07.2014

Re: nivelacija do felacija

a to je valjda i bio cilj - da se kroz pola-pola poena na uspehu i testu nivelišu subjektivnosti u ocenjivanju. najviše ih je u zlatnom proseku. dakle, ti nastavnici (sjebani u glavu) su ih naučili da učeno primene i većina je osnovnu školu završila sa zadovoljenim standardima koji su im postavljeni.


ahm to mi baš pričaju ovi jedni od pacijenata (ove gorespomenute komšije) - nastavnici su ih tako dobro obučili da "primene naučeno" tako da je neki klinac, inače jedva vrlo dobar imao maksimum poena na tom "kombinovanom" testu, za razliku od njihove lenje i glupe ćerke koja je samo učestvovala na gradskom (ili republičkom, bemliga) iz biologije.
Dečko zablistao, radilo se prilježno. I naravno, nije jedini, dosta se takvih "iz dvojke u keca" bisera desilo, sjajna neka deca, najbolja kad je najteže!

Dakle nekom nivelacija, a nekom felacija, aj nek se rimuje
E sad, to "nivelisanje" je naravno pokušano da se prekrije uvođenjem tih šifri - da ne može baš odmah da se vidi kako je neki propalitet briljirao na prijemnom - ali klinci su čudo pa se na fejsbuku sve sazna.
Inače to koliko su ih dobro spremali od petog, kako kažeš, ja ne bih prosuđivao na osnovu jednog (tvog) primera jer negde kapiram da sit gladnom ne veruje - pošto uglavnom čujem dijametralno suprotne komentare i to (kao što već spomenuh) od odlikaša za koje ne bih smeo da se zakunem da su "nabeđeni" - jer (nekako mislim) da se bar takmičenja (gradska, republička) teško mogu fejkovati.
Tako da ja ništa nisam svalio ni na koje / čije dete, ali da, svakako jesam na nastavnike, direktore, ministarstvo.
Roditelji su tu uglavnom samo kolateralna šteta, dakle uglavnom pre objekat nego subjekat (naravno izuzimam one dobro konektovane u Sistemu, ali oni se- kao i sns botovi - prepoznaju iz daleka)
Takođe, tvoja "držtelopova - teza" da su "srednja i visoka škola u mnogo gorem stanju" vređa elementarnu logiku::
pa upravo se ovaj i ovakav prijemni dešava zbog zahteva (pretežno) srednjih škola da se malo profiltruje situacija jer im je stalno uletao škart pod plaštom "vukovaca".
Dakle nisu srednje škole generisale te tzv "vukovce" od čijeg "znanja" se profanima u srednjoj uglavnom plače - već osnovne (za koje tvrdiš da su sjajne) i ti isti (sjajno sjebani u glavu) nastavnici.
angie01 angie01 14:47 07.07.2014

Re: ekvivalent sjebanosti

То је шамар просветном ,,систему", а не клинцима.


a sta su tu klinci?
Jukie Jukie 15:18 07.07.2014

Re: ekvivalent sjebanosti

angie01
a sta su tu klinci?

Na internetu postoji jedan tekst u kome se upoređuju sa borovnicama

angie01 angie01 15:23 07.07.2014

Re: ekvivalent sjebanosti

borovnicama


e, sad hebiga, ovde su svakako zgazene.
bocvena bocvena 16:15 07.07.2014

Re: nivelacija do felacija

Unfuckable


izuzetno me mrzi da komuniciram sa nekim ko informacije dobija od komšija, ali mi se obraća snishodljivim tonom neverovatnog poznavaoca prilika, no tema mi je izuzetno bitna, pa ću preći preko tvojih uobičajenih stilskih figura, tipa - nivelacija do felacija.

nekada su se prijemni ispiti organizovali u srednjim školama, pa su roditelji kopali rukama i nogama da nađu poznanika među profesorima koji će dežurati, da prišapne malom, ako negde zapne (čitaj:ako zaboravi napamet naučene zbirke iz matematike i srpskog), a i tada su testovi bivali šifrovani. sada polažu u osnovnim školama potpuno nepoznate zadatke, dežuraju potpuno nepoznati nastavnici iz drugih škola i testove pod šiframa pregledaju isto tako nastavnici iz drugih škola. ko se toliko potrudi da svom neradniku nađe i ko će da mu dežura, i ko da šapuće, i ko će da mu pregleda, pa mu nakarika čitavih 8 (osam!) poena na kombinovanom testu...taj je stvarno očajan i neverovatno sposoban! a ako taj loš đak, sa malim brojem poena iz škole i čitavih osam poena na jednom od tri testa zauzme mesto i potisne na rang listi željene škole odlikašicu sa poenima sa republičkog takmičenja iz biologije (jer samo se to dodatno boduje), e onda ne znam šta da ti kažem, linčujte ministra.

pošto se to događa samo u glavama neobaveštenih, ja bih da sugerišem da komšije treba da budu neverovatno ponosne na svoje dete i nastavnika biologije (valjda jadan i on ima nekih zasluga za probuđenu ljubav prema predmetu, dodatni rad i trošenje vikenda na talentovano dete) i u sreći i veselju odu na zasluženi odmor. oni su sve uradili kako dolikuje i priliči.


problem u srednjim školama nastane prvog septembra kad se na regularna odeljenja od 30 učenika (regularno rangiranih po uspehu i maturskom) volšebno nakarika još 10 sa uputima iz ministarstva - sve neka jadna dečica sa nedovoljnim brojem poena i specijalnim uslovima. e takvi nam se obično popnu na glavu, sa sve specijalnim roditeljima.

na fakultetima je izgleda dobitna kombinacija kupovna moć i partijska pripadnost. što su stariji, sve više liče na društvo koje ih okružuje. naučno-psihološka činjenica.
nurudin nurudin 18:15 07.07.2014

Re: ekvivalent sjebanosti

angie01
То је шамар просветном ,,систему", а не клинцима.


a sta su tu klinci?


Жртве (у сваком могућем погледу).
bocvena bocvena 19:41 07.07.2014

Re: ekvivalent sjebanosti

jbt, nurudine, samo još da zapališ sveću i započneš sahranu.
vishnja92 vishnja92 01:43 09.07.2014

Re: nivelacija do felacija

sada polažu u osnovnim školama potpuno nepoznate zadatke, dežuraju potpuno nepoznati nastavnici iz drugih škola i testove pod šiframa pregledaju isto tako nastavnici iz drugih škola. ko se toliko potrudi da svom neradniku nađe i ko će da mu dežura, i ko da šapuće, i ko će da mu pregleda, pa mu nakarika čitavih 8 (osam!) poena na kombinovanom testu...taj je stvarno očajan i neverovatno sposoban!


i svejedno prepisuju, dzaba ti literarni pokusaj

nego, pitanje, ko je "svoj neradnik"? jel se ti to zajebavas ili si stvarno malo prsla usled nicimizazvanog ponosa? ili samo podilazis ovoj stetocini sa autorskom opcijom?

ma da bre, to s kim ja pricam, s decom takvih ce pricati moja deca, kojmoj se cudim.
Unfuckable Unfuckable 08:41 10.07.2014

Re: nivelacija do felacija

izuzetno me mrzi da komuniciram sa nekim ko informacije dobija od komšija, ali mi se obraća snishodljivim tonom neverovatnog poznavaoca prilika, no tema mi je izuzetno bitna, pa ću preći preko tvojih uobičajenih stilskih figura, tipa - nivelacija do felacija.


Ne znam na osnovu čega sebi daješ tapiju na „poznavanje prilika“ (a ako i jesi Poznavalac, onda si – bar po napisanom to mogu da zaključim - prosvetar pa je negde jasno da ćeš sve živo okolo dovesti u pitanje samo ne svoju jadnu branšu) i da dovodiš u sumnju moju upoznatost s prilikama?

Moji izvori informacija su - što je najbitnije – relevantni. To jest, informacije potiču od „krajnjih korisnika“ (relativno jadnih prosvetnih usluga) i to sa nekoliko strana, svojevrsni customer experience opšte buđavosti sistema.
Žao mi je što ne mogu da ti dam link, negde mi pada na pamet da bi i to mogla da tražiš.

Međutim, u ovoj maloj razmeni daleko je zanimljivija okolnost da nije bitno činjenično stanje i brojne nekorektnosti i nelogičnosti oko ovogodišnjeg prijemnog ispita i celog tog koncepta, već moje stilske figure i „poreklo“ informacija.
Nije bitno ni to što se čak i konačni rezultati prijemnog i rang lista upisanih drže pod šifrom:
dakle nema „Petar Petrović ima 97 poena i upisao je X beogradsku gimnaziju...
ali jeste bitno da se malo pušta mastilo pričom „a na fakultetima je mnogo gore“ ili nevešto rekonstruiše da li je na prijemnom bilo moguće prepisivanje ili ne.

Hajde da prenebregnemo sve te tehnikalije i čija mama kurva (gimnazijska / fakultetska) - mene najviše i jedino u ovom trenutku zanima odgovor na pitanje
šta misliš zašto konačni rezultati prijemnog, kao i to gde se ko od te dece upisao nisu dostupni pod imenom i prezimenom nego „personalizovani“?

Da nije zbog zaštite ličnih podataka sirote dece?

Uz par sasvim jadnih „ličnih“ pokušaja ova salata zamenjenih teza osvetljava neveselu očiglednost da onaj ko sve ovo ne želi da primeti vrlo verovatno piški u istu tikvu (ili jede sa istog kazančeta, svejedno) sa našom slavnom Prosvetom.
Što me vraća na neki pra-početak gde sam sasvim nenamerno naveo da „sit gladnom ne veruje“.

I...da parafraziram jednog super čiku - moje stilske figure razbijaju nego si ti paglu da ukapiraš

bocvena bocvena 12:55 10.07.2014

Re: nivelacija do felacija

I...da parafraziram jednog super čiku - moje stilske figure razbijaju nego si ti paglu da ukapiraš


toliki mazohista baš nisam da uljudno razmenjujem argumente sa tipom koji koristi svaku priliku da me uvredi. brate, pročitaj neki gordanin blog o komunikaciji, obrazuj se malo.
Unfuckable Unfuckable 13:15 10.07.2014

Re: mesec/prst (srednji), forma/suština

ejebiga, baš sam se sneveselio!
da se poslužim genijalnom Margitinom sentencom:
ja ti pokazujem Mesec a ti vidiš - prst.
bocvena bocvena 16:26 10.07.2014

Re: mesec/prst (srednji), forma/suština

kao što mi ne pada napamet da ni sopstvenu, a ni školsku decu proglašavam žrtvama (a i profani koji se osećaju kao žrtve bolje da menjaju posao), tako nema šanse ni da glumatam žrtvu tvojih uvida i nedobronamernih saveta.

prosto mi nije u prirodi da preuzimam tuđe greške, kolektivne krivice i kukumavčim ili se dernjam. ja ću da radim.

a ti slobodno nastavi bez mene.



Unfuckable Unfuckable 18:43 10.07.2014

Re: da vinčijev kod

zašto konačni rezultati prijemnog, kao i to gde se ko od te dece upisao nisu dostupni pod imenom i prezimenom nego „personalizovani“?


...pa gde baš sada, kad je najzanimljivije?
bocvena bocvena 23:41 10.07.2014

Re: da vinčijev kod

'ajmo opet, obrazuj se - članak iz 2012. godine
Još jedna značajna promena u odnosu na ranije godine jeste da rezultati predstojećih prijemnih i završnog ispita neće moći da se objavljuju javno – na sajtovima, oglasnim tablama ili ulaznim vratima škola. Uvid u rezultate testova imaće samo učenici i njihovi roditelji, isključivo u određenoj prostoriji u školi, dok će na sajtu Ministarstva prosvete i nauke, posvećenom upisu u srednje škole www.upis.mpn.gov.rs, uz pomoć šifre, moći da pogledaju rezultate, ali tek kada budu konačni. Ova izmena izazvala je oprečna mišljenja, jer je izazivala sumnju da ostaje mnogo prostora za manipulacije rang-listama i druge neregularnosti. Međutim, ispostavilo se da je javno objavljivanje lista u sukobu sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti. Iz Kancelarije poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, medijima je objašnjeno da je na osnovu prijava građana i ciljane pretrage interneta, utvrđeno da su se na sajtu www.upis.mpn.gov.rs nalazili izveštaji koji sadrže neke ili sve lične podatke, kao što su šifra, ime i prezime, adresa, datum rođenja, ime roditelja, jedinstveni matični broj, ocene i broj bodova, a za objavljivanje takvih podataka ne postoji pravni osnov. Nakon upozorenja poverenika, zvaničan sajt posvećen upisu u srednje škole nije dostupan javnosti, a sa veb-prezentacija škola uklonjeni su podaci o đacima i rezultatima sa prijemnih i završnog ispita.


ne možeš ljudima ugoditi - kad objaviš rezultate neki roditelji to vide kao narušavanje privatnosti, kad ih ne objaviš drugi roditelji to vide kao mogućnost zloupotrebe. onda dođe poverenik i protumači zakon.

ne laži i ne davi me više,'leba ti.
Unfuckable Unfuckable 06:06 11.07.2014

Re: kreacionisti

savršeno bedan odgovor, ali sasvim u saglasju sa onim "ministrovim" činodejstvom glede prepisivanja
- hajde da obasjam one koji ne vole da otvaraju linkove -
"...Srđan Verbić rekao je novinarima da nema saznanje da je u nekim školama bio alarmantno veći broj bodova, koji bi mogao da ukaže na masovno prepisivanje.
- Da je tako, naši inspektori bi to znali, supervizori imaju ovlašćenja da traže ponovo da pregledaju testove, ali toga nije bilo - rekao je Verbić."

Dakle genijalno objašnjenje, ali kao što rekoh, sasvim u skladu s celom tom "prosvetnom" pričom i uklopivo kao lego u buđave floskule kojima obiluju tvoji komentari.

Ako se sumnja na prepisivanje, onda se ponovo pregleda test.
Ćime se postiže...šta?

Što se tiče vajkanja da se svetu, eto, ne može ugoditi (a vi se sve ukenjali od ugađanja) malo mi vređa inteligenciju ova teza o načinu objavljivanja rezultata (i dodatno me brine ali i ne čudi to što jedan prosvetar/ka ne kapira keč)i zato ti toplo preporučujem da pokušaš da se usredsrediš i ponovo pročitaš pasus koji citiraš.
Ne ide?
Ok, pokušaću da pomognem mada mi je strepnja da će biti uzaludno veća od nade:
majstori mogu da objave samo ime deteta, ime osnovne škole iz koje dolazi i ukupan broj poena (dakle ništa jmbg, roditelj, dnk, broj cipela, šifra i broj mobilnog) pa nikome ne bi pala kruna s glave.
(u stvari pala bi, jer bi onda uvidom u konačne rang liste tek nastao neviđen pičvajz a to ovi tvoji prosvetarski mufljuzi savršeno dobro znaju)

To što se na sajtu ministarstva pojavio u jednom momentu neki nepotreban višak podataka (i to u 2012?!?) - problem je sajta ministarstva koji može da se tehnički reši brzo i lako.
Ali, naravno, to je isuviše jednostavno rešenje da bi ga se iko setio.
I ne ostavlja prostora za kreaciju

ps: uzgred, koji to zakon krše ovi likovi
http://prijemni.infostud.com/Pravni-fakultet-u-Beogradu/Beograd/69/rezultati/22
kad uđeš na stranicu, ispod - gle čuda - "Pravni fakultet" imaš "Rezultati prijemnog ispita", pa u padajućem meniju selektuj "2013"
dobija se .doc file u kom piše recimo da je stanoviti Ješić (Aleksandar) Lazar pokupio ukupno 98 poena (ima čak i šifra!) i fasovao budžet, uz moje iskrene čestitke

kopiram:
7. 0239 JEŠIĆ (ALEKSANDAR) LAZAR 38.42 60.00 98.42 budžet

Vidi, mene tvoje samoukopavanje uopšte ne tangira: sama se javila, sama pala, sama se ubila. Jes' ružno za gledati to uporno rešetanje sopstvene noge od strane jedne kompetentne prosvetarke, ali bogo moj - pa gledamo i gore, o tome je ovde upravo i reč


uzgred: obrazovanje se stiče na nekom drugom mestu a ne u Miškovom Vremenu.
Tamo (a i to je sumnjivo) možda možeš da se informišeš, ali da se obrazuješ - teško
bocvena bocvena 21:10 11.07.2014

Re: kreacionisti

ahahah, ima i ps! baš si se najedio što ti se na uvrede ne odgovara uvredama, pa da se zajedno valjamo u blatu. na radost kibicera i moderacije koja brzinski briše i banuje kad se spomene loša krletova frizura, ali tebi već godinama dozvoljava da se olakšavaš po neistomišljenicima...pa posle obriše, da se ne blamiraš baš skroz.

neobavešteni i maliciozni čoveče, u osnovnoj školi su maloletna bića čiju ni fotografiju škola ne sme da objavi bez potpisane dozvole roditelja (ni u bioskop ne možeš da ih vodiš, ni vanškolski projekat ne možeš da radiš ako ti ne potpišu roditelji), na sajtu ministarstva su isto tako zaštićeni njihovi prošireni lični podaci jer je takav zakon. a u svakoj školi je bila istaknuta lista sa imenima i prezimenima i brojem osvojenih poena (na svakom delu testa i ukupno), baš kao i ovaj tvoj primer sa fakulteta, minus šifra. mada nisam baš sigurna šta si njime dokazivao. kad upisuju fakultete su već dobrano punoletni.

dakle, svi su mogli da se uporede sa drugima na nivou generacije u svojoj školi. da je bilo masovno boljih rezultata već bi se neki predani roditelji oglasili po medijima. no nisu, samo su kukali kako su rezultati slabiji od prethodnih generacija (što je bilo i logično za očekivati - nepoznati zadaci, više predmeta)i da vukovci jadni nisu imali maksimum poena.
takođe, imaš na sajtu ministarstva mogućnost da za svaku školu u srbiji vidiš prosek poena za svaki deo testa i ukupno. ni tu nema nekih većih iznenađenja i iskakanja koja bi pokazala masovne zloupotrebe.

ali, brate, vama kao da je žao što su klinci nešto naučili, što nisu loše uradili test, što su se upisali gde su hteli i mogli. jer je to onda potire sve ove buđave floskule o najlošijoj prosveti na planeti i silnim malverzacijama oko testa.

nismo najgori. samo smo prosečni. ali ima i izuzetnih.

lovite veštice u pogrešnom smeru.

u mojoj srednjoj školi ih je već prvi dan došlo osmoro sa uputima iz ministarstva za vanredni upis. i tek će da nagrnu. mislim, ima uvek izuzetnijih.

ako ti je lakše, a ti nastavi ove teorije zavera. samo nemoj da si se više usudio da me vređaš. ti si samo mali anonimni čovek iz kompjutera, nisi mesija.
Unfuckable Unfuckable 02:48 12.07.2014

Re: paglu za medalju

napaljena prosvetarka, 11.jul, obrazuje citatima:
rezultati predstojećih prijemnih i završnog ispita neće moći da se objavljuju javno – na sajtovima, oglasnim tablama ili ulaznim vratima škola.


napaljena prosvetarka, dan posle, informiše:
u osnovnoj školi su maloletna bića čiju ni fotografiju škola ne sme da objavi bez potpisane dozvole roditelja (ni u bioskop ne možeš da ih vodiš, ni vanškolski projekat ne možeš da radiš ako ti ne potpišu roditelji), na sajtu ministarstva su isto tako zaštićeni njihovi prošireni lični podaci jer je takav zakon.


i...završnica (ne nužno oralna, ali se svakako začuo tup udar poluprazne lobanje o banderu logike ):

a u svakoj školi je bila istaknuta lista sa imenima i prezimenima i brojem osvojenih poena (na svakom delu testa i ukupno)


sjebano u glavu, kao što rekoh.


bocvena bocvena 07:21 12.07.2014

Re: paglu za medalju

objavljena su imena i broj bodova, ne šifre i lični podaci. ne vidiš razliku? i zar nisi i sam zahtevao baš to?

majstori mogu da objave samo ime deteta, ime osnovne škole iz koje dolazi i ukupan broj poena (dakle ništa jmbg, roditelj, dnk, broj cipela, šifra i broj mobilnog) pa nikome ne bi pala kruna s glave.


moguće da ovi u osnovnim školama čak ni to nisu smeli, ali tek onda bi ih takvi kao ti razapeli na krst i optužili za malverzacije.

žao mi je što su ti sve teorije zavere pale u vodu, ali osim činjenice da si nepristojan i maliciozan (a moderacija te pušta), ništa pametno i istinito rekao nisi. tužno je što su takvi najglasniji, a drugi se pred njima povlače.

pa moram ja da izginem.




vishnja92 vishnja92 22:12 06.07.2014

onokad

deo problema hoce da postane deo resenja, a to ne ide :)

Nurudine, ti si sve ono sto je danasnja prosveta, i jako verujem da zelis da se iscupas iz sebe i da ne znas kako, ali, pazi -

sta me briga.

TI si "onaj" los i nezanimljiv profesor i licemer i sve ostalo, sve si sam pobrojao po svojim blogovima.

MOJE dete nije bibliotekarsko dete pa je IPAK upisalo sta je htelo, ali zbog vas - profesora srpskog jezika - klinci imaju JEZIV otpor prema gimnaziji. ne zbog matematike. ne zbog hemije. zbog vaseg smrdljivog srpskog.

s tim u vezi, pozdravljam te, kao sto rece Adam onomad na fejsu "tvoja deca ce se upisati i proci kroz to, a ja cu ostati zauvek". ON jeste nastavnik kome bih poverila svoju decu, ti nisi, jer vi ste profesori.
nurudin nurudin 02:12 07.07.2014

Re: onokad

MOJE dete nije bibliotekarsko dete pa je IPAK upisalo sta je htelo, ali zbog vas - profesora srpskog jezika


Вишња, свако добро Вашем детету и Вама.


П. С. Није ни Вама лако да са толико једа живите, патње су то немерљиве.
bocvena bocvena 08:22 07.07.2014

Re: onokad

MOJE dete nije bibliotekarsko dete pa je IPAK upisalo sta je htelo


Pa što ne bi? Raduj se, Višnja. I dete nek uživa u uspehu i raspustu.
vishnja92 vishnja92 01:23 09.07.2014

Re: onokad

naravno da se radujem.

radovala bih se mnogo vise kada bi moja deca u gimnaziji videla prosperitet a ne "da nastavimo da bubamo napamet? nema sanse"

moja deca imaju zavidan IQ i daleko zavidnije opste obrazovanje.
vase lepo skolstvo ih gura u marginu, ali to nece dugo trajati.

znate, ovo je rat izmedju nas i vas, i vasa prednost je kratkog daha.
samo vi pisite blogove i komentare.

(ps: MOJA deca NIKAD ne bi pisala komentar na blogu, jer bi to prepoznala kao roditeljsku manipulaciju. takodje, moja deca ce, u krajnjem skoru, biti u prednosti, jer se racuna kvalitet i ulaganje, a ne okolnosti. ovo slobodno tretirajte kao pretnju vasoj trenutno nadmocnoj ispodprosecnosti)
vishnja92 vishnja92 01:24 09.07.2014

Re: onokad


.
vishnja92 vishnja92 01:33 09.07.2014

Re: onokad

П. С. Није ни Вама лако да са толико једа живите, патње су то немерљиве.

dejs amfilohije

sta da radim kada si ti jedini egzemplar prosvetne bede online.
lakse mi da drndam tebe nego tvoje sparusene pijane pajtose po skoli, ili one sa uslovnim kaznama u dzepovima. ili, najgoru vrstu - profanke srpskog O.o

(u moje vreme profesorke srpskog su bile apsolutne kraljice. s razlogom)
bocvena bocvena 09:41 09.07.2014

Re: onokad

vishnja92

majko mila, ti kad se utripuješ, ne umeš da se kontrolišeš.
ne postojimo MI i VI. jer nurudin i ja na ovom blogu nismo MI. on je profesor u srednjoj školi, a ja roditelj osnovca.
tek ovo da smo u RATU je krajnje zabrinjavajuće.

s kim si ti višnja u ratu? sa profesorima u školi svoje dece? sa mnom kao profesorom? sa mnom kao roditeljem? sa mnom lično? oladi malo. možda možeš tako da postrojavaš svoju okolinu (a komšija će da pomogne), ali mene ne.

vrlo dosledno već godinama isto pričam. i u komentarima i u blogovima. kao profesor sopstvenim primerom ukazujem da škola može i drugačije da izgleda. da uključi i decu sa teškoćama, i da bude kreativna i da poštuje učeničku ličnost.

kao roditelj možda imam drugačije stavove od tvojih, ali nikada ne bih išla tako daleko da tuđe izbore proglasim budalaštinama i dajem dijagnoze o nečijoj ispod ili nad prosečnosti.

najmanje sam ponosna na petice svoga deteta, najviše na samostalnost, radne navike i sopstveni stav. to mi se kao roditelju često popne na vrh glave, ali dugoročno je dobitna kombinacija za zdravu ličnost. kad sam joj dala glas na blogu nisam očekivala tako licemernu reakciju od strane odraslih. nije vam se dopalo da čujete dijametralno suprotan doživljaj sopstvenom? mora da joj je ispran mozak. ne dopada se ni meni kad mi tinejdžerka soli pamet, ali je slušam, uvažavam i menjam se. ne lomim je po svaku cenu, ne štitim je od zlih nastavnika, puštam je da bije svoje bitke, pa čak i kad lupi glavom u zid. onda ljubim da prođe.

u stvari, izgleda bismo mnogo više zajedničkih imenitelja našle u građenju idealne škole nego u opisu roditeljskih funkcija i metoda u obrazovnom procesu svoga deteta. no ja nemam nikakav problem sa tom različitošću i spremna sam da razmenim argumente, ali ti vrlo brzo spadneš na dijagnoze i uvrede.

e, to ne može.

ili se upristoji ili begaj u troskocima.
Jukie Jukie 10:36 09.07.2014

Re: onokad

Tuča, tuča, Lucija i Snupi se tuku

pa to je paraKOSalno, imam dva mišljenja o toj tuči
vishnja92 vishnja92 20:27 11.07.2014

Re: onokad

kao profesor

ti nisi profesor nego bibliotekarka.

ti si svoje dete poturila onomad na jako korektan angie blog, da joj vezes usta.
svi koji su dovoljno dugo ovde znaju da angie i ja ne zivimo u ljubavi, ali isto tako svako ko je ovde dovoljno dugo zna da me apsolutno boli dupe za "strane" u sukobu.

ti si svoje dete, koje je preko 90% svojim navikama, temperamentom, tvojim (NEZANEMARLJIVIM) uplivom i jos ponekim stavkama PRILAGODJENO sistemu, poturila na angie blog, i tu, naravno, niko pristojan nije mogao da odgovori nista.

meni je takva manipulacija kraj u mojoj licnoj percepciji, odatle pa na dalje nema.

ne ponosi se samostalnoscu svog deteta. ustvari, ponosi se posle 18-20. godine, kada zaista postanu samostalni. tvoje dete to nije.

a pismene sastave tipa "jesen u mom kraju", pretpostavljam, ostavljas za publiku koja nema decu.

tek ovo da smo u RATU je krajnje zabrinjavajuće.

jeste. meni vise nego tebi, jer ti pobedjujes.

ili se upristoji ili begaj u troskocima.

a da kazes to direktoru nase skole, koji uslovnu sluzi tako sto direktoruje, isto kao sto i ti, vidim, bibliotekarcis?
on je deci lupao glavu o glavu, pa o zid, pa je onda klinca bacio na pod i stajao mu na ledjima. to nije bes vec sadisticki predumisljaj, posto je trajao.

e. taj takav zaposljava kadrove kakvi ste ti i nurudin, sa takvim recnikom i neproduktivnim lupetanjem i sujetom koja vristi na sve strane.

oni koji NISU njegovi kadrovi se bave decom i gradivom koje treba da im prenesu.

toliko o tome.
rat? jeste. sve dok se tvoja cerka rangira bolje od mog sina.
bocvena bocvena 21:40 11.07.2014

Re: onokad

ali isto tako svako ko je ovde dovoljno dugo zna da me apsolutno boli dupe za "strane" u sukobu.

takođe. ja endži i posle tog bloga poštujem kao doslednog sagovornika, ali i dalje ne mislim da je u pravu. i to tačno u konkretnim primerima.
meni je takva manipulacija kraj u mojoj licnoj percepciji, odatle pa na dalje nema.

baš tako. to je tvoja lična percepcija koja te ne čini automatski autoritetom.
a da kazes to direktoru nase skole, koji uslovnu sluzi tako sto direktoruje, isto kao sto i ti, vidim, bibliotekarcis?
on je deci lupao glavu o glavu, pa o zid, pa je onda klinca bacio na pod i stajao mu na ledjima. to nije bes vec sadisticki predumisljaj, posto je trajao.

ovde već zvučiš šizofreno jer si me izjednačila sa manijakom.
rat? jeste. sve dok se tvoja cerka rangira bolje od mog sina.



po mojoj ličnoj percepciji ovo je vrlo, vrlo čudno shvaćena roditeljska uloga.
nurudin nurudin 21:46 11.07.2014

Re: onokad

ovde već zvučiš šizofreno jer si me izjednačila sa manijakom.


Не звучи шизофрено, већ малициозно -- биће да су је много тукли по глави кад је била мала, па сад не уме да се заустави...

Пишите, Вишња, пишите, ако Вам је лакше.
jursenar jursenar 22:02 11.07.2014

Re: onokad

lakse mi da drndam tebe nego tvoje sparusene pijane pajtose po skoli, ili one sa uslovnim kaznama u dzepovima. ili, najgoru vrstu - profanke srpskog O.o


Prosvetni radnici, ako se i žale na decu, to čine samo dok im ne upoznaju roditelje.
Kada vide ko ih je izrodio i ko ih vaspitava, shvate da su deca suvo zlato.
vishnja92 vishnja92 22:11 11.07.2014

Re: onokad

биће да су је много тукли по глави кад је била мала

bice da nisu.

bice da ste vas dvoje na blogu monopolisali ulogu skolskih predstavnika, pa bi, s obzirom na odgovornost koju ste preuzeli, trebalo da preuzmete i bubotke.

@Nurudin, licno: jako bih volela da Tasa predaje mojoj deci. ako ne bi bili dotaknuti, to bi islo u njihov "rok sluzbe"
medjutim, da im ti predajes (a predaje im jedna ISTA takva, uskopiscena, nemastovita i kruta, koja pritom o srpskom jeziku sa svojih 50 ne zna koliko sam ja znala sa 15, posto jezik NE voli) tretirali bi te kao smora, sto i jesi. i ne bi nista naucili od tebe. ne zanimaju te deca, ne zanima te jezik, ne zanima te knjizevnost, pa sta te, pobogu, onda zanima???

- a, da: jer mi smo profesori!

Bocvena: o tvojim manipulacijama sam rekla gore, ko je pismen procitace, ne bih da se ponavljam.
moj sin i tvoja cerka su tu stilske figure, izvini ako te to uspalilo. stvar opstanka, cista ilustracija, pitaj decu: da li radis na sopstvenom kvalitetu ili u skladu sa okolnostima? posto pajz vamo:
okolnosti dodju i prodju, jbga.

pa me ti marsiraj do u beskraj s ovog bloga.

samo se brukate.


uzgred, ako ovo cita ono impotentno ministarstvo prosvete, neka porazmisli o gornjem citatu i njegovom autoru. koji deci "PREDAJE". da bednog li glagola u ovom kontekstu.
bocvena bocvena 22:26 11.07.2014

Re: onokad


ne marširam te s bloga, marširam te sa sopstvene ličnosti. slobodno pričaj šta ti je volja, ali ne glumataj da su uvrede argumenti.

i povedi unfa sa sobom.
nurudin nurudin 22:30 11.07.2014

Re: onokad

@Nurudin, licno: jako bih volela da Tasa predaje mojoj deci. ako ne bi bili dotaknuti, to bi islo u njihov "rok sluzbe"
medjutim, da im ti predajes (a predaje im jedna ISTA takva, uskopiscena, nemastovita i kruta, koja pritom o srpskom jeziku sa svojih 50 ne zna koliko sam ja znala sa 15, posto jezik NE voli) tretirali bi te kao smora, sto i jesi. i ne bi nista naucili od tebe. ne zanimaju te deca, ne zanima te jezik, ne zanima te knjizevnost, pa sta te, pobogu, onda zanima


Вишња, о Таси имам дивно мишљење, и дубоко верујем да су свакако на добитку сви ученици који са њим сарађују -- ето, да се Ви и ја усагласимо око нечега.

Забринуло би ме да овакав став о мени има иједан мој ученик, како бивши, тако и садашњи, а то шта ћете Ви да нашкрабате на блогу, то је искључиво Ваш проблем.

vishnja92 vishnja92 23:04 11.07.2014

Re: onokad

ne, Nurudine, to je TVOJ problem, jer ja poznajem dva djaka vise od tebe.
vishnja92 vishnja92 23:10 11.07.2014

Re: onokad

marširam te sa sopstvene ličnosti

ali ja nisam NA tvojoj licnosti (ma sta to znacilo O.o)
pricala sam o vasim manipulacijama, ovo je blogb92, vi ste popizdeli, meni drago, kako tacno da se izmarsiram sa tvoje licnosti kada na njoj nikad nisam ni bila?

i povedi unfa sa sobom.

jako rado, ali gde i otkuda? on je bio zlatno doba bloga. radost na sve strane i BEZ prolaza za manipulaciju. dajmiga da ga povedem.
tako Nurudini dobijaju autorske. tri godine posto Unfovi prestanu da pisu.
bocvena bocvena 23:49 11.07.2014

Re: onokad

tako miroljubivi, puni šale i stilskih bravura i sve mi lepo i ljubazno dajete argumente i sporo pričate da mogu da razumem...ali ja paglu manipulatorka nikako da ukapiram da me vređate za sopstveno dobro i otimam se poznaniju istine - u ratu smo i vi ćete pobediti.

jednom rečju, zlatno doba...opet.
angie01 angie01 08:54 12.07.2014

Re: onokad

takođe. ja endži i posle tog bloga poštujem kao doslednog sagovornika, ali i dalje ne mislim da je u pravu. i to tačno u konkretnim primerima.



nemam ideju da pritrcavam, al' prosto mi blinkuje ovoliko licemerje i dalje upakovano u ja sam dobra fina i korektna celofan, pa suvise susti da preskocim.

Ti na mom blogu nisi reagovala kao da razmenjujes razlicita misljenja o necem sa doslednim sagovornikom- ma sta to znacilo, a jos manje sa nekim koga postujes, jer si na primedbe koje sam tamo iznela i koje su, svidjalo se tebi ili ne, skraceni sken nase prosvete, o kojima govore svi akteri tog sistema, mediji vec decenijama objavljuju clanke slicnog sadrzaja, intelektualni autoriteti upozoravaju, apeluju, pa i na ovom blogu pisani razni tekstovi slicne sadrzine, vec si odgovorila, manipulativno, navodno iz pera tvoje cerke, kao da to sto sam rekla nije tacno- nego, upravo suprotno.

Gde si rekla, kako nisu sva deca podjednako pametna- ne znam u odnosu na koga- da su lenja i neradna, da su profesori bozanstveni i da divno objasnjavaju, i bas brinu o dece, da je program bas fenomenalan, a da su udzbenici super, samo su lekcije skracene, treba jos...i to si onda argumentovala time, da se tvoje dete osecalo prozvano, uvredjeno onim sto sam napisala, pa je, psihologija bi vec znala bolje objasnjenje- spontano reagovalo- na sta?

A posle si rekla, kako PP sluzba moze bolje da me uputi i objasni mi problematiku.


U celoj, nazovi raspravi, nije ti bilo dovoljno, sto sam tvoj prvi, mufljuski podmetnut komentar pristojno uvazila, nego ti je zasmetalo sto sam posle tvog insistiranja i daljeg podmetanja kukavicijeg jajeta ipak reagovala, pa si mi onda rekla kako sam snishodljiva i to svaki put kad se ne slazes sa mnom- jedino mi nisi objasnila kako si moju snishodljivost, kojom vidim da i ovde castis oponente-prepoznala,...nisam sigurna da l uopste razumes znacenje te reci, kada je upotrebljavas na taj nacin.


Da bi mi posle rekla, kako sam u stvari pasivno agresivna- sto bi u sustini bila dijagnoza za tvoje ponasanje.

Cudno je sto nisi, na tom blogu, a i na drugima sa slicnom temom, jednako reagovala na druge komentatore koji su mislili slicno kao ja, kojih je bilo mnogo vise, nego je tvoja misija bila upucena samo meni, kao i kompletan ruzan manir u komunikaciji i to za nesto, molim te citaj sa razumevanjem- sto nisam ja izmislila i nije moj licni patoloski stav koji vredja tvoju odlicnu ucenicu i tvoje mesto bibljotekarke u skoli, pa da se onako ruzno obrusavas na mene, sto je bilo dostojno i recikliranju frustracija jedne skojevke- vec je na zalost ozbiljan problem ovog drustva, i ja nisam govorila sa stanovista licnog problema, niti o mom detetu.



I to sto, dok se ostali roditelji cupaju za kose, ti zahvaljujes istom tom sistemu, samo dokazuje da ti jesi deo istog, ti si taj uzorak koji odgovara, koji se savrseno uklapa, koji se podsmeva drugima tvrdeci da radi, podvlaceci valjda razliku, da onda svi ti drugi samo kukaju. Ako bi i ovaj deo sveli na lican, kao sto ti jesi, prosto ne znam, bez da podcenjujem, gde bi taj tvoj rad postavila u odnosu na neke druge.

tako da, molim te, nemoj vise da me postujes.



bocvena bocvena 09:07 12.07.2014

Re: onokad

važi, neću.

frank_rizzo frank_rizzo 07:48 07.07.2014

pa sta te briga

podelis kurikulum na
one sto idu na fax pa onda beze glavom bez obzira&
one sto ostaju da plivaju u mutnom sa ili bez faxa
nim_opet nim_opet 13:34 07.07.2014

Ne samo u skolstvu

1. Потхитно престати са партијским запошљавањем директора!


Ovo ne samo u skolstvu nego u svemu. Ovakva selekcija kadrova JEDE Srbiju. Zato i imamo neverovatan broj ljudi u partijama, jer im je to jedini nacin da dodju do posla, zato i imamo ogromne javne sluzbe, zato i imamo neprofesionalnu sto javnu upravu, to i javna preduzeca, skole, itd. Uopste ideja da partije imenuju "upravne odbore" je NEBULOZNA. Srbijagasovi, NISovi, EPSovi, opstine isl JEDU supstancu Srbije.
iqiqiq iqiqiq 22:11 08.07.2014

Neke druge ideje

Možda bi sve bilo lakše, ako bi se omogućilo deci da uče škole koje žele. Mnogi komentari roditelja su tipa "moje dete je upisalo ono što je želelo" kao najveći uspeh. Šta sa onom decom koja će morati da se školuju za ono što ih ne interesuje, koja je korist detetu, pa i svima nama od toga. Ili će odustati od školovanja ili će biti devijantno na razne načine, jer pod prisilom uči nešto što ga ne zanima.

Sledeća stepenica u društvu, čuvene fakultetske diplome, izgubilo bi mnogo na značaju ako bi se zapošljavali ljudi prema znanju a ne papirima. Dakle pomerite testiranje znanja samo prilikom zapošljavanja, a sve ostale stepenice obrazovanja od osnovnog do fakulteta ostavite slobodnoj volji pojedinca. Neka uče ono što ih zanima, a ne ono gde su "uspeli" da se upišu prema broju poena i kriterijumima koji su vrlo diskutabilni.
angie01 angie01 23:20 08.07.2014

Re: Neke druge ideje

Možda bi sve bilo lakše, ako bi se omogućilo deci da uče škole koje žele. Mnogi komentari roditelja su tipa "moje dete je upisalo ono što je želelo" kao najveći uspeh. Šta sa onom decom koja će morati da se školuju za ono što ih ne interesuje, koja je korist detetu, pa i svima nama od toga. Ili će odustati od školovanja ili će biti devijantno na razne načine, jer pod prisilom uči nešto što ga ne zanima.


sa ovim se slazem- uz sve potrebne izmene u skolstvu, koje se popularno decenijama zovu reforme-ja zagovaram da deci treba pruziti sansu da se upisu gde zele- nece tu biti puno gresaka, pa majkumu, nece niko da upisuje skolu koju nece moci da savlada, koja ce mu biti teska i u kojoj ce se muciti- taj mali procenat onih koji ce iz bilo kog razloga pogresno proceniti- prebacice se vrlo brzo, jer naprosto nece moci da idu u korak sa drugima- ovako, kako je sada organizovano, sem mnogih propusta, drustvo se postavlja prema djaku u smislu, jednom los-uslovno receno- djak, zauvek los-ispada da da mu se namece da se sa tom ulogom indentifikuje zauvek-licemerni, palanacki, boljsevizam.


Sledeća stepenica u društvu, čuvene fakultetske diplome, izgubilo bi mnogo na značaju ako bi se zapošljavali ljudi prema znanju a ne papirima


a sa ovim se ne slazem- obrazovanje je veoma vazna stvaka jednog drustva i treba ga ocistiti od skarta, spreciti laznjake.


Neka uče ono što ih zanima, a ne ono gde su "uspeli" da se upišu prema broju poena i kriterijumima koji su vrlo diskutabilni.



meni se recimo dopada zapadni sistem, gde u odnosu na zeljeni fakultet, moras da imas odredjeni broj kredita i ako ih nisi postigao-imas porpavni da nadoknadis zeljeni broj.

svakako zagovaram da se deca upisuju tamo gde zele-ionako ih ima malo, a to ce posle definisati njihov zivot- u kakvom drustvu zive i kakvi smo mi odrasli, oni su jos dobri, na nama je da im damo podsticaju, a oni da ga iskoriste.
nurudin nurudin 13:18 09.07.2014

Re: Neke druge ideje

meni se recimo dopada zapadni sistem, gde u odnosu na zeljeni fakultet, moras da imas odredjeni broj kredita i ako ih nisi postigao-imas porpavni da nadoknadis zeljeni broj.


Енџи, ово је једно од одличних решења, односно предлога, и заиста би било добро да се реализује.

Што се тиче оног дела да свако упише школу коју жели, тај део јесте мало проблематичан. По важећем Закону, који ће се ваљда мењати, након било које средње школе можеш да уписати факултет. Шта се дешава, уместо да школујемо ваљану медицинску сестру, ми школујемо неког ко ће бити професор географије, а у гимназијама се спусте критеријуми, и имамо ситуоацију да гимназијалци не могу да упишу ништа, па се преквалификују у медеицинске сестре, и тако у круг...
angie01 angie01 13:36 09.07.2014

Re: Neke druge ideje

Шта се дешава, уместо да школујемо ваљану медицинску сестру, ми школујемо неког ко ће бити професор географије, а у гимназијама се спусте критеријуми, и имамо ситуоацију да гимназијалци не могу да упишу ништа, па се преквалификују у медеицинске сестре, и тако у круг...


meni se cini da za valjanu medicinsku sestru prvo neko mora da je zainteresovan za taj posao-narocito za taj, s obzirom o kakvom se strucnom profilu radi,...a kao i za sve ostale strucne skole.

da li neko sa 14 godina bas moze sa sigurnoscu da ima stav o svojo buducnosti- pa retko, u slucajevima nekih izrazenih sklonosti,...doduse i to moze da se popravi tako sto bi se recimo u 7. i 8. razredu organizovala nastava o upoznavanju sa srednjim skolama, sta se u njima uci i o tome sta bi posle toga bili i koje su im mogucnosti.

to za gimnazije je diskutabilno- u Beogradu su mahom presli u neku krajnost, kao da gimnazija treba da je kazneno odelenje, a ne srednja skola solidnog opsteg obrazovanja.

a sa druge strane se desavaju razne malverzacije, pa onda ispada jos besmisleniji taj rigidni sistem, koga je naprosto pregazilo vreme.
iqiqiq iqiqiq 21:14 09.07.2014

Re: Neke druge ideje

Ceo koncept obrazovanja se zakomplikovao bespotrebno, cilj je prenos znanja i podsticanje nadgradnje postojećeg znanja.

Pošto nismo kao prenosioci znanja sigurni koliko smo uspeli u svom poslu, dajemo deci testove da vidimo koliko su shvatili i šta su shvatili. Ujedno time proveravamo i njihove sklonosti, tj računa se da ono što su bolje razumeli jeste i ono u čemu su talentovani.
E tu se dalje sve komplikuje, jer nisu ista merila (pa čak i ako isključimo korupciju iz ovog procesa), nisu uvek isti testovi po težini, te je teško vrednovati uspeh prenosa znanja.

Dakle ako je osnovni cilj prenos znanja na mlađe, očuvanje postojećeg znanja i podsticanje mlađih da ga nadgrađuju, čemu te pretnje oko upisa u određenu školu ako ne uči dovoljno, nema dobre ocene, nije se spremao za neke prijemne itd...

isto tako cela ta parada oko diploma i titula gubi smisao, očigledno u trci za iskrivljenim ciljem, sticanjem diploma umesto znanja, došli smo do krajnjeg besmisla, pa je trenutno vruća tema provera doktorata EHEJ! dokle smo dogurali u besmislu

Da ne nabrajam naučnike, pisce, pesnike, filozofe i sve one koji su sa diplomama ili bez njih ostavili baštinu znanja, ono od čega počinjemo sada školovanje i nadgrađujemo ga...diplome neće biti roba za trgovinu ako se uspostavi sistem provere znanja radi dobijanja određenog posla, pa bilo to javni ili privatni sektor.

Banalni primer: kupiću diplomu prevodioca nekog stranog jezika, zaposliću se u MIPu i doći da prevodim na nekom skupu, vrlo brzo ću prikazati da moje znanje ne odgovara diplomi. Možda za neke struke provera može biti složenija, ali ja sam zagovornik da se omogući školovanje svakom ko ima iole želje da uči, a diplome same po sebi ne smeju biti garant stečenog znanja.
iqiqiq iqiqiq 21:21 09.07.2014

Re: Neke druge ideje

a sa ovim se ne slazem- obrazovanje je veoma vazna stvaka jednog drustva i treba ga ocistiti od skarta, spreciti laznjake.

Ma time samo poskupljujemo ceo proces, nije potrebna provera, neka okače svoje diplome, stečene prečicom, ali ne treba diploma sama po sebi da bude ulaznica za dobijanje posla a priori, bez ikakve provere, a pogotovo ne odgovornih funkcija u društvu i državi.

Postoje oni fakulteti "trećeg doba" kada penzioneri idu u škole, te njihove diplome su njima neka vrsta potvrde, ali nisu potrebne radi zaposlenja.

I sami doktorati plagijati ne bi postojali da oni nisu statusni simbol sami po sebi, da se kvazi doktori nauka i čega sve ne busaju tim titulama a pri tome ne umeju da pročitaju i razumeju nijedan iole stručniji tekst.

Ne razumem kako smo dozvolili sebi ovaj kič status u obrazovanju, kako se profesionalci nisu udružili da brane čast svoje profesije
angie01 angie01 21:40 09.07.2014

Re: Neke druge ideje

Ma time samo poskupljujemo ceo proces, nije potrebna provera, neka okače svoje diplome, stečene prečicom, ali ne treba diploma sama po sebi da bude ulaznica za dobijanje posla a priori, bez ikakve provere, a pogotovo ne odgovornih funkcija u društvu i državi.


izvini, al kako ce neko biti lekar- bez fakulteta?- on posle stazira, uci se praksi, a njegova svaka godina i svaki pacijent nadogradjuju to iskustvo,..ili inzenjer, bilo cega,...ili advokat-on prvo zavrsi pravni fakultet, tamo uci teoriju, posle bude pripravnik u nekoj kancelariji, pa to sto je prakticno naucio da koristi svoja znanja sa fakulteta polaze kao advokatski ispit- takodje je svaki njegov klijent i slucaj koji vodi nadoogradnja,...i tako za sve drugo.

ne treba mesati prevaru i posteno zaradjenu diplomu, niti situacije, gde su neki retki i bez te diplome uspeli u nekom poslu- mahom, umetnosti....jer ne mozes biti lekar, amater, niti pravnik amater, niti arhitekta, gradjevinc , amater,...to sto neko iz interesovanja izucava neku materiju, jos uvek ne znaci da ju je usvojio pravilno, da bi bio profesionalac- zato i sluze onoliki ispiti.

to sto su se ovde zapatile lazne diplome i doktorati, kao statusni simboli je samo posledica nezrelog, haoticnog drustva, gde su izgubljene sve vrednosti i partijska poslusnost postala validna kategorija za sve benefite- to ne samo da je sramotno, nego daje legitimitet neznanju, a neverovatan kvalitet partijskoj pripadnosti i na takvu situaciju bi drustvo trebalo konkretnije da reaguje, jer ako dopusti da premijer samo autoritativno na ociglednu prevaru kaze da je to cista glupost i na tome ostane- onda je ceo ovaj nas razgovor besmislen- jer onda nije ni bitno da li si obrazovan ili ne- dovoljno je da se uclanis u vladajucu stranku-skoro kao opsada marsovaca.
angie01 angie01 21:42 09.07.2014

Re: Neke druge ideje

Ceo koncept obrazovanja se zakomplikovao bespotrebno, cilj je prenos znanja i podsticanje nadgradnje postojećeg znanja


mislim da je glavni problem- sto niko u toj hijerarhiji odgovornih- nije zaiteresovan, da li su deca nesto naucila ili ne- odatle sve pocinje.
iqiqiq iqiqiq 21:54 09.07.2014

Re: Neke druge ideje

izvini, al kako ce neko biti lekar- bez fakulteta?

ma nisam ja anarhista ili totalista, ne zalažem se za ukidanje diploma i slično, ali bez mnogo analize kako je ko stekao diplomu, zalažem se da se stečeno znanje proveri što pre u praksi...time bi samo po sebi posedovanje diplome izgubilo na značaju a stečeno znanje imalo prioritet
to ti je kao što imaš vukovce a na testu neki pokažu znanje a mnogi podbace itd

Fakultetska diploma je jedina koja se dalje ne proverava testovima, ako ćemo da pravimo analogiju sa osnovnom i srednjom školom gde se osim ocenjivanja uvelo i provera znanja (e sad da li je ta provera znanja uspešna ili ne, to je druga tema)
kako se proverava stečeno znanje na fakultetu, osim same diplome...

ne zameri mi, malo i filozofiram, malo i pokušavam da napravim neki pogled iz ptičije perspektive na naš obrazovni koncept
angie01 angie01 22:12 09.07.2014

Re: Neke druge ideje

ali bez mnogo analize kako je ko stekao diplomu, zalažem se da se stečeno znanje proveri što pre u praksi...


pa, kada je neko tek zavrsio fakultet, on je prvo pripravnik- da bi naucio kako da svoje znanje primenjuje na odredjenom poslu,...a ako imas radno iskustvo, trebalo bi da imas i reference za ono sta i kako radis-to svuda u svetu funkcionise, imas i kategorije probnog rada, ako je potrebno- naprosto, za sva zanimanja za koja je potrben fakultet- brzo se vidi da li znas ili ne znas posao- jedni , kao sto sam vec rekla, kod nas to skoro da nije ni bitno- otuda i mogucnost sa prevarama.

pa svi direktori u skolama su politicki eksponenti, koji se ne ponasaju kao menadzeri te ustanove koja pripada svima i koja je vazna, nego kao da su bogom dani, a da je skola njihova licna prcija.


kako se proverava stečeno znanje na fakultetu, osim same diplome...


kako mislis samo diplomom- pa do nje se stize tako sto prvo slusas predavanja, radis vezbe, pises seminarske radove pa posle polazes gomilu ispita- a posle i diplomski rad....nastavak je u pasusu gore:)

u celom svetu se zna kvailtet pojedinih fakulteta i niko se sa tim tesko stecenim kredibilitetom ne igra- znaci, kada kazes da si tu i tu diplomirao to i to, zna se specifina tezina te diplome- svtske agencije za evaluaciju diploma tacno znaju koje diplome prepoznaju i za koje stepenovanje, a koje ne- nije to bas improvizacija, kako je kod nas zamisljeno- na opstu stetu.

pa ti danas imas mogucnost on lajn studiranja- sto je cista zahebancija, pa onda postoji zamisao, da se takve diplome mogu koristiti jednako kao one, gde si brate, 4, 5 godina gulio klupu i ozbiljno polagao ispite-pa jos laziranje profesija sa takvom diplomom,...ne znam, meni je blam sama pomisao da se neko lazno predstavi. kakvo je onda znanje tog nekog, kada u startu ima potrebu da se sakrije iza takvog papira- ako on nije bitan.

iqiqiq iqiqiq 22:13 09.07.2014

Re: Neke druge ideje

jer ne mozes biti lekar, amater, niti pravnik amater, niti arhitekta, gradjevinc , amater,...to sto neko iz interesovanja izucava neku materiju, jos uvek ne znaci da ju je usvojio pravilno, da bi bio profesionalac- zato i sluze onoliki ispiti.

zarad filozofiranja u ovo lepo toplo letnje veče, šta ako neko ispolaže sve ispite osim jednog ili mu ostane samo diplomski koji nikada ne završi, da li je to dovoljno obrazovana osoba da bude stručna, ako je svo stečeno znanje kvalitetno a diploma realno ne može biti izdata ovakvom studentu...

da ne govorimo o tome da su naši fakulteti pružali i pružaju obimnu teoretsku pripremu za poslove gde se od stečenog znanja, avaj, koristi 10% a sve ostalo je nadogradnja, usvajanje novih znanja tokom rada

ili da li je moguće popuniti "rupe" u znanju, ako se recimo položi 80% ispita i počne da se radi u struci u kojoj se studira (jer sam ja zagovornik doživotnog učenja)

ovo samo kao rekracija u razmišljanju na temu diploma koje su kod nas precenjene, a istovremeno i podcenjene
angie01 angie01 22:25 09.07.2014

Re: Neke druge ideje

(jer sam ja zagovornik doživotnog učenja)


ne znam da li moze drugacije?...to je jedini nacin!


ili da li je moguće popuniti "rupe" u znanju, ako se recimo položi 80% ispita i počne da se radi u struci u kojoj se studira


procedure svuda postoje i to nije slucajno- evo, ja sam zivela na raznim kontinentima- i svuda se traze diplome, u smislu, da ne mozes na neke pozicije bez nje....pri tome, poznajem ljude koji samo nisu dali diplomski- svakakvi razlozi su u pitanju i to ozbiljnih fakulteta- ja ne mogu da kazem da su neobrazovani, kad znam da jesu- al, to sto nisu smogli snage i stisli petlju da zavrse zapoceto- isto nesto govori, zar ne?

mada, opet, ljudi sa vanserijskim talentima, postignu neverovatne rezultate i bez diplome- umetnost bi prosto morali da izdvojimo.



ovo samo kao rekracija u razmišljanju na temu diploma koje su kod nas precenjene


ja bih rekla- podcenjene, pri tome, visokoobrazovanih bas i nema mnogo- kod nas je veliki problem kadrova, ali i dalje se ljudi zaposljavaju iskljucivo po partijskoj preporuci.
Jukie Jukie 06:11 10.07.2014

Re: Neke druge ideje

iqiqiq
šta ako neko ispolaže sve ispite osim jednog ili mu ostane samo diplomski koji nikada ne završi, da li je to dovoljno obrazovana osoba da bude stručna, ako je svo stečeno znanje kvalitetno a diploma realno ne može biti izdata ovakvom studentu...da ne govorimo o tome da su naši fakulteti pružali i pružaju obimnu teoretsku pripremu za poslove gde se od stečenog znanja, avaj, koristi 10% a sve ostalo je nadogradnja, usvajanje novih znanja tokom radaili da li je moguće popuniti "rupe" u znanju, ako se recimo položi 80% ispita i počne da se radi u struci u kojoj se studira


Ovo me je podsetilo na našu četvrtu godinu na fakultetu (tj. 3/2 jer su nam te godine dopustili da slušamo četvrtu kako ne bismo prelazili na novi statut)
Krenemo na hospitovanje po školama zarad metodike nastave biologije i ispostavi se da sedmaci obrađuju ekologiju
Ekologiju mi u tom trenutku tek počinjemo da slušamo kao predmet i retko ko uopšte zna o čemu se tu radi (a treba pratiti KAKO nastavnik predaje, otkud znaš da li to radi pravilno kad ne znaš gradivo, a nekima su čak nastavnici dali da i oni predaju iako je naša profesorka izričito rekla da još nismo stručni za to), tako da studenti oduševljeno grle udžbenik za sedmi razred jer iz njega mogu da se spremaju za ispit pa da posle malo nadograđuju
Jukie Jukie 09:39 12.07.2014

100

100.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana