Ekologija| Ekonomija| Hobi| Putovanja| Životinjski svet

A šta u Đerdapu može da se vidi od ptica?

albicilla RSS / 31.08.2014. u 13:53

Svi znaju za tvrđave i arheološka nalazišta Đerdapa, pa na to neću trošiti reči, ali – šta je s pticama ovog područja?

DSCF0254_zps31e00b11.jpgNa ekranu GPS, ova ruta - ne postoji

Krenimo, ipak, od početka. Čak i među zaštićenim područjima Srbije, nacionalni park Đerdap odskače očuvanošću prirodnih staništa. Oko 70 procenata površine parka obraslo je listopadnom šumom, a ostalo su pretežno livade i krečnjačke litice. Mimo ptica, o kojima ću kasnije, park nastanjuju i krupni sisari: divokoza, ris, medved i vuk. Širina parka (sever-jug) iznosi u proseku samo oko 6 km, ali zato dužina (istok-zapad) dostiže i svih 100 km, obuhvatajući Dunav, čija širina u parku oscilira od 5 km do samo 150 m, i obalne planine, koje sežu do oko 800 m.n.m.

Praktikalije: Golubac predstavlja vrata Đerdapa, a od Beograda je udaljen 130 km ili oko dva i po sata vožnje. Ako vam je rezervoar pri kraju, nemojte da propustite tamnošnju benzinsku pumpu, jer je sledeća 60 km dalje, u Donjem Milanovcu. Možete npr. u petak popodne da stignete, prespavate u parku i u subotu rano ujutru krenete u ptice. Za spavanje, kod Brnjice postoji kamp Toma (ako vam ne odgovara šator, imaju i četvorokrevetne bungalove), na Kapetan Mišinom bregu je poznati pansion (s verovatno najboljom kuhinjom u okolini), a po skoro svim selima između Golupca i Milanovca ima soba za izdavanje.

DSCF0237_zps94a31ece.jpgCrvenoglavi svračak, Boljetin, juna 2014.

Ptice: Iako je najproduktivniji period za posmatranje ptica ovde sezona gnežđenja, tokom maja i juna, Đerdap je značajno područje kako za gnežđenje, tako i za seobu i zimovanje ptica. Do sada je  u parku zabeleženo oko 170 vrsta: osičar Pernis apivorus, belorepan Haliaeetus albicilla, zmijar Circaetus gallicus, orao kliktaš Aquila pomarina, suri orao Aquila chrysaetos, patuljasti orao Hieraaetus pennatus, jastreb Accipiter gentilis, crna lunja Milvus migrans, sivi soko Falco peregrinus, leštarka Bonasa bonasia, prdavac Crex crex, golub dupljaš Columba oenas, grlica Streptopelia turtur, ćuk Otus scops, buljina  Bubo bubo, dugorepa sova Strix uralensis, bela čiopa Apus melba, siva žuna Picus canus, planinski detlić Dendrocopos leucotos, srednji detlić Dendrocopos medius, mali detlić D. minor, šumska ševa Lullula arborea, gorska lasta Hirundo rupestris, daurska lasta Hirundo daurica, vodenkos Cinclus cinclus, belovrata muharica Ficedula albicollis, senica šljivarka Parus lugubris, rusi svračak Lanius collurio, crvenoglavi svračak L. senator, strnadica kamenjarka Emberiza cia, itd. Od pataka zimovalica se izdvajaju ređe vrste, kao što su mali ronac Mergellus albellus, baršunasti turpan Melanitta fusca i gavka Somateria mollissima; dok se po stenama kamenoloma zimi može sresti retki puzgavac Tichodroma muraria. 

np-Djerdap-zastita-lat_zps7b473aef.jpgNacionalni park Đerdap

Predlog rute: Pored planinarskih staza i grebenskih puteva prohodnih za planinske bicikle i terenska vozila, u parku nema mnogo puteva (što se pozitivno odražava na stepen očuvanosti prirode). Imajte na umu da su specijalni rezervati prirode (prvi režim zaštite) zatvoreni za posete, osim uz posebno odobrenje uprave parka koje se izdaje u svrhe naučnog istraživanja. A kako se Đerdap deli na Gornju i Donju klisuru, uzvodno i nizvodno od D. Milanovca, ptičaru – đerdapskom početniku bih savetovao da se isprva fokusira na bližu i, u pogledu reljefa i puteva (mimo Đerdapske magistrale, naravno), prohodniju Gornju klisuru (padine i greben Severnog Kučaja, uključujući Šomrdu).

6_zps2fe51b61.jpg

 ljubičasto – predložena ruta; crveno – magistralni put; zeleno – granica nacionalnog parka

Moj predlog je 20 km duga ruta od sela Dobre (155 km od Beograda) do Boljetina, kroz duboke bukove šume (visinske vegetacione pojaseve odozdo na gore obično čine šume hrasta, pa iznad njih, bukve, ali velika vlažnost klisure je to ovde okrenula naglavce, pa u senovitom podnožju raste bukva, a po osunčanom pobrđu više nje, hrast), pa dalje kroz livade Kurmature sa zabranima i ponekim voćnjakom šljiva, jabuka ili krušaka. U Dobroj postoje dva porodična pansiona, Stanojević i Cvetković, pa možete baš tu da prespavate, da se sutra u sam cik zore bacite u ptičarenje.

Odvajanje s magistrale je istočno od Dobre – neposredno posle mosta s jarkocrvenom ogradom skrenite desno (sledite biciklistički putokaz za Kladovo i Donji Milanovac). Podloga je asfalt koji je od probijanja Đerdapske magistrale nestao sa mapa i iz sećanja, pa ga samo još ponegde ima, na drugim potezima ima više rupa nego puta, a na trećim se podloga sasvim oljuštila i stigla do šljunka, na koji su tu i tamo kiše nanele zemlju. No, ciljna brzina vožnje za ptičarenje i tako iznosi oko 30 km/h (link), pa i to uz česta zaustavljanja. Najviša tačka ove rute je na 500 m.n.m, gde se nalazi odvajanje desno za vrh Šomrdski Kamen (vi treba da nastavite levo za Boljetin). Od ptica, na toj deonici se mogu sresti osičar, sve ređi orao kliktaš, patuljasti orao, prdavac, dugorepa sova, šumska sova Strix aluco, ćuk, grlica, crna žuna Dryocopus martius, siva žuna, zelena žuna Picus viridis, retki planinski detlić, te srednji i mali detlić, šumska ševa, poljska ševa Alauda arvensis, rusi svračak, a tokom studijskog putovanja u okviru ovog projekta, tamo sam zabeležio i prvog crvenoglavog svračka unutar granica ovog nacionalnog parka.

DSCF0256_zpsd7ac235a.jpgJedna od boljih deonica puta

Popodne možete da obiđete 8000 godina staro neolitsko naselje i, od skora pod novim krovom, muzej Lepenski Vir, a do večeri se vratite kući. Ukoliko odlučite da ostanete još jednu noć, sutradan se možete zaputiti ka Kladovu (65 km od Milanovca ili 255 km od Beograda). Istočno odatle, između sela Kostol i Mala Vrbica, leži još jedno područje od međunarodnog značaja za ptice ili Important Bird Area (skraćeno IBA), ribnjak Mala Vrbica sa mozaikom jezera sa tršćacima, okružen pašnjacima, vinogradima, peščarom i lesnim odsekom.

nacionalni-park-djerdap-0_zps06302288.jpgPtice Male Vrbice: do sada zabeleženo oko 120 vrsta – među njima i riđovrati gnjurac Podiceps grisegena, mali vranac Phalacrocorax pygmeus, gak Nycticorax nycticorax, žuta čaplja Ardeola ralloides, mala bela čaplja Egretta garzetta, crvena čaplja Ardea purpurea, čapljica Ixobrychus minutus, crna roda Ciconia nigra, kašičar Platalea leucorodia, čegrtuša Anas strepera, grogotovac A. querquedula, patka njorka Aythya nyroca, eja močvarica Circus aeruginosus, vivak Vanellus vanellus, vlastelica Himantopus himantopus, obična čigra Sterna hirundo, belobrka čigra Chlidonias hybridus, crna čigra Ch. niger, grlica Streptopelia turtur, kukumavka Athene noctua, leganj Caprimulgus europaeus, pčelarica Merops apiaster, modrovrana Coracias garrulus, pupavac Upupa epops, stepska trepteljka Anthus campestris, bregunica Riparia riparia, obična beloguza Oenanthe oenanthe, senica vuga Remiz pendulinus, rusi svračak Lanius collurio, sivi svračak Lanius minor, španski vrabac Passer hispaniolensis i vinogradska strnadica Emberiza hortulana.

Ne zaboravite da pažnju ovde posvetite i okolnoj peščari, kao i lesnom odseku, a ne samo jezerima. U povratku možete istraživati Miroč.

NP-DJERDAP-KNJIGA_zps9a7ac5af.jpgGPS koordinate predložene rute

    Početak rute (Dobra): 44°37'45.92"N, 21°57'34.96"E

    Završetak rute (Boljetin): 44°32'24.18"N, 22° 1'51.14"E

Preporučena literatura

Grubač, B, Milovanović, Z, Šekler, M. (2013): Ptice Đerdapa/Birds of Djerdap. JP Nacionalni park “Đerdap”, Zavod za zaštitu prirode Srbije, Veterinarski specijalistički institut “Kraljevo”, Donji Milanovac - Beograd.

Linkovi

Sajt nacionalnog parka

Preuzmite mapu Gornje klisure

Preuzmite mapu Donje klisure

Ptičarenje za početnike u 7 koraka

A i neke moje uspomene đerdapske

 

superimage001_zps3cfec10b.jpgOvaj ptičarski pregled nastao je prilikom studijske posete Đerdapu u okviru projekta NVO Supernatural “Birdwatching Beograd i NP Đerdap” koji je finansirao DCC (Dunavski centar za kompetenciju), tokom koga je evaluiran potencijal Dunava za razvoj ekoturizma s ciljem da se domaćim i stranim gostima ponudi birdwatching kao turistički proizvod Podunavlja.



Komentari (15)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

vera.nolan2 vera.nolan2 14:07 31.08.2014

ako se ponovo rodim,

a ne verujem ,na žalost u reinkarnaciju,prelistaću sve tvoje(i Snežanine) vodiče ponovo i preleteti celu planetu...kao čovek koji je postao i ptica ili ptica koja je postala čovek...
albicilla albicilla 14:33 31.08.2014

Re: ako se ponovo rodim,

vera.nolan2
a ne verujem ,na žalost u reinkarnaciju,prelistaću sve tvoje(i Snežanine) vodiče ponovo i preleteti celu planetu...kao čovek koji je postao i ptica ili ptica koja je postala čovek...


"Orelski krilja kak da si metneh, i v nashi strni da si preletneh…
vera.nolan2 vera.nolan2 16:07 31.08.2014

Re: ako se ponovo rodim,

...
Na pat dalechni ja ce se stegnam,
I v drugi strni ce si pobegnam,
Kade sanceto svetlo ugrevjat,
Kade neboto zhvezdi posevjat.
...
Dajte mi krilja ja da si metnam
I v nashi strni da si preletnam;
...
albicilla albicilla 16:13 31.08.2014

Re: ako se ponovo rodim,

iqiqiq iqiqiq 17:26 31.08.2014

Re: ako se ponovo rodim,

vera.nolan2
a ne verujem ,na žalost u reinkarnaciju,prelistaću sve tvoje(i Snežanine) vodiče ponovo i preleteti celu planetu...


to i ja sebi stalno obećavam, kada budem imala vremena da na miru natenane uživam u putopisima i ovim odličnim tekstovima albicila, osim što mu naravno zavidim na vrsti posla kojom se bavim

sećam se jedne emisije na Discovery o livadama i cveću koju je vodio neki tip koji se time bave, osmeh mu je od uva do uva
albicilla albicilla 19:46 31.08.2014

Re: ako se ponovo rodim,

kada budem imala vremena da na miru natenane uživam u putopisima i ovim odličnim tekstovima albicila,


ma jok. uzmi dvogled i kreni u setnju.
satinelle satinelle 21:18 31.08.2014

Re: ako se ponovo rodim,

ma jok. uzmi dvogled i kreni u setnju.


Dobra priča. Pratim te, donekle, volim da istržujem...ali kako uđemo u neku "šumu", malo dete pita jel' ovde ima medveda?
Edit: ovo je pored beogradskih, sjajna destinacija za odlazak u šetnju. Idem sledeće nedelje, bez GPS-a.
albicilla albicilla 08:09 01.09.2014

Re: ako se ponovo rodim,

satinelle
ma jok. uzmi dvogled i kreni u setnju.


Dobra priča. Pratim te, donekle, volim da istržujem...ali kako uđemo u neku "šumu", malo dete pita jel' ovde ima medveda?
Edit: ovo je pored beogradskih, sjajna destinacija za odlazak u šetnju. Idem sledeće nedelje, bez GPS-a.


medveda, kazu (a i nadam se), ima. posmatrao sam medveda lenjivca u indiji (mada se nije najbolje video), a da naseg mrkog medveda nikada nisam video - to bih voleo da ispravim.

inace, cini mi se da sam omasio s vremenom voznje i da mi je do golupca trebalo dva, a do milanovca dva i po sata, ali blog b92 baguje i neretko se desi da poslednja trecina teksta naprosto nestane ako pokusam da unesem izmene, pa se ne usudjujem da naknadno menjam ista - ako je iz prve prihvatio tekst, nista ne diram.

sam put je, uprkos losem stanju, sasvim prohodan i za nizak, gradski auto, ako idete brzinom za razgledanje i pticarenje (nije za vece brzine, ali - usred nacionalnog parka - i ne treba da bude).

gps nije potreban, samo sam naveo koordinate da olaksam onima koji se njime sluze. meni je bilo zabavno da vidim na ekranu kako vozim po sred livade, jer, po toj mapi sudeci, puta uopste nema.

i, mapa s onog linka jeste namenjena biciklistima, ali je najnovija 1:100.000 i najbolja postojeca (ne zelis vojnu kartu vgi - to niko ne zeli).
albicilla albicilla 08:19 01.09.2014

Re: ako se ponovo rodim,

uz malo agresivniju voznju i rani jutarnji polazak, potez dobra-boljetin, plus kratku posetu kanjonu boljetinske reke (koji sada moze samo pesice jer je reka promenila korito; odatle pamtim vodenkosa), rucak i posetu muzeju lepenski vir moguce je izvesti i u jednom danu (ako idete zbog setnje i izleta; a ako idete u prolece zbog ptica, valja poci negde izmedju 3 i 4 ujutru, da se tamo bude dovoljno rano).
albicilla albicilla 08:23 01.09.2014

Re: ako se ponovo rodim,

ovo je pored beogradskih, sjajna destinacija za odlazak u šetnju. Idem sledeće nedelje, bez GPS-a.


javi kako je bilo

a kakva su ti iskustva s bgd destinacija?
satinelle satinelle 22:25 01.09.2014

Re: ako se ponovo rodim,

Hvala, sjajno. Sve one destinacije koje si pomenuo u prethodnom blogu neretko posećujem, jer imam pojedince u kući koji vole da zabace štap (ne kapiram taj sport, sporta radi, i pored dobre volje). Usput sam shvatila da mnogo bolje funkcionišem u tišini prirode, nego u gradskoj vrevi.

Ako ti zatreba neka pomoć oko ulaska na ribnjak Mika Alas, slobodno se obrati. Isti vlasnik ima i jedan pastrmski u mestu Sisevac 32 km severoistočno od Paraćina ili 24 km od Ćuprije. Telefon nema dometa, zabit fenomenalna za opuštanje, ne znam koliko i za ptičarenje (a tek što je pastrmka sveža ).

Nadam se da će to biti jedan savršen vikend i bez kiše.

EDIT: Nabavila sam i dvogled. Uz tvoje slikovite ptičarske blogove, počela sam da primećujem ptice. A kakva je tek sreća kad ubodem vrstu.
albicilla albicilla 08:29 02.09.2014

Re: ako se ponovo rodim,

Hvala, sjajno. Sve one destinacije koje si pomenuo u prethodnom blogu neretko posećujem, jer imam pojedince u kući koji vole da zabace štap (ne kapiram taj sport, sporta radi, i pored dobre volje). Usput sam shvatila da mnogo bolje funkcionišem u tišini prirode, nego u gradskoj vrevi.


Eh, ja sam usput shvatio da jedino tako uopšte i funkcionišem

Ako ti zatreba neka pomoć oko ulaska na ribnjak Mika Alas, slobodno se obrati. Isti vlasnik ima i jedan pastrmski u mestu Sisevac 32 km severoistočno od Paraćina ili 24 km od Ćuprije. Telefon nema dometa, zabit fenomenalna za opuštanje, ne znam koliko i za ptičarenje (a tek što je pastrmka sveža ).


To je rub fantastičnog Južnog Kučaja, poslednje prostrane divljine u zemlji, koju je Zavod za zaštitu prirode još pre kojih 12 godina predložio skupštini za zaštitu, pa čak i Dulić (najštetniji ministar za životnu sredinu koga smo ikada imali nesreću da imamo) obećao u nekom trenutku kako će to do kraja godine biti zaštićeno. Posle sam imao prilike da pitam Bačevića zašto nije, na nekom „slušanju“ skupštinskom o životnoj sredini (ja sam sedeo u NVO stolici, da pojasnim), a on mi objasnio kako je država rasprodala dozvole za istraživanje ruda u tom području stranim kompanijama, pa, s mnogo razumevanja za iste (kao da je bio ministar zemalja iz kojih dolaze, a ne ove), reče da ne bilo lepo od nas da to sada zaštitimo, i to bas tim rečima: "ne bi bilo lepo od nas".

EDIT: Nabavila sam i dvogled. Uz tvoje slikovite ptičarske blogove, počela sam da primećujem ptice. A kakva je tek sreća kad ubodem vrstu.


Baš si me obradovala ovim – znam da sam širok krug čitalaca zainteresovao da prate ptice na TV i online, ali mislim da je tek dvoje-troje to pokušalo s dvogledom oko vrata da primeni u prirodi.
satinelle satinelle 21:35 02.09.2014

Re: ako se ponovo rodim,

To je rub fantastičnog Južnog Kučaja, poslednje prostrane divljine u zemlji, koju je Zavod za zaštitu prirode još pre kojih 12 godina predložio skupštini za zaštitu, pa čak i Dulić (najštetniji ministar za životnu sredinu koga smo ikada imali nesreću da imamo) obećao u nekom trenutku kako će to do kraja godine biti zaštićeno.


Čujem da su obronci Kučajskih planina skoro proglašeni za rezervat. Gde i kako pojma nemam, ali sam sigurna da je to neophodno. Ne znam da li je moj podatak istinit. Proveri, molim te, moguće da je neko ispunio Dulićevo obećanje. Ako jeste, od momenta predloga do momenta zaštite, trebalo im je više od 12 godina!!! ccc
albicilla albicilla 22:52 02.09.2014

Re: ako se ponovo rodim,

Čujem da su obronci Kučajskih planina skoro proglašeni za rezervat. Gde i kako pojma nemam, ali sam sigurna da je to neophodno. Ne znam da li je moj podatak istinit. Proveri, molim te, moguće da je neko ispunio Dulićevo obećanje. Ako jeste, od momenta predloga do momenta zaštite, trebalo im je više od 12 godina!!! ccc


zasticena je samo grza, a dalje od toga, mozda ce biti dostupno za zastitu samo ako rio tinto proceni da je premali procenat rude. a kako su tu zlato kopali jos rimljani....

da je juzni kucaj proglasen za rezervat, to bi se culo jer bi gotovo dupliralo povrsinu pod zastitom u drzavi, a cak i da tako bude (a nece), i dalje bi za trecinu bili ispod evropskog proseka koji se krece od 12 do 14%.
albicilla albicilla 08:44 01.09.2014

možda najlepši

Đerdap je možda najlepši tokom miholjskog leta, kada lišće počne da žuti. Bio sam jednog oktobra tamo na nekom muzeološkom kongresu i uživao u pejsažima. Rumunska obala reke je sunčana, pa tamo raste samo hrast (dosadno smeđe lišće). Naša ima dosta senovitih padina, pa je šuma polidominantna, tj. više vrsta je manje ili više ravnomerno zastupljeno (sećam se šest boja krošnji), i u oktobru – jako šarena.

Takođe, zimi je zavodljivo lep. Posle onog brojanja pataka sam se kolima vraćao preko Miroča u zavejanoj, mesečinom obasjanoj noći. U marku - blješti sneg, a tu i tamo se vidi žar u ćumuranama (koliko je pravljenje ćumura usred nacionalnog parka prihvatljiva aktivnost, drugo je pitanje).

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana