Društvo| Putovanja

Otisak zida, Berlin* (i LICHTGRENZE)**

gordanac RSS / 29.10.2014. u 20:29

Ulicama Berlina, kolovozom i trotoarima, vijuga jedna kamena linija sastavljena od dva bloka koji su bili temelj Zida, svugde su u ravni podloge, malo su drugačije boje i po njima se ne može uvek hodati, ali se uvek mogu – videti. I kad se zagledaš u njih stvore ti pitanje „da li je danas važnije što je Zid pao ili što je bio?“. Lakoća kojom se može dobiti odgovor „važnije je što je pao“ nosi istovremeno sobom svu težinu istorije kojom je – bio. Istorije kojom je ostavio neizbrisiv otisak na ulice, prostor, zgrade i život svih koji su u Berlinu živeli, tada i sada. I ne samo na njih.

TracesOfWall1.jpg Berlin je već dugo važan grad, iz mnogo dobrih razloga. Sporiće mu, ponekad, tu „važnost“ obližnji Drezden i istorija Saksonije, (a o Bavarskoj ili Hesenu i da se ne govori), ali niko neće stvarno poreći važnost Berlina i Pruske, čudesne države koja je nestala preko noći 1919 (neće je spominjati često, ali njen nevidljivi otisak je tu).

Berlin, kao četrdesetpetogodišnji simbol „podeljenog grada (sveta)“, nosi sobom svu tu važnu istoriju nekako sasvim posebno, slično kao otisak Zida koji ne postoji više ali je „sveprisutan“, bar meni potpuno vidljiv.

 Možda zato ne umem da vidim spomen na Zid drugačije nego kroz na mah stvorene slike samo o – Berlincima koji su živeli s obe strane Zida.

 Kao da vijugava linija kamenih kocki ima moć vremeplova i stvaranja slika koje me čine TracesOfWall2.jpgprisutnom u danima kad je Zid stajao, celom svojom visinom i dužinom, kad je delio grad na dva nepomirljiva, neprijateljska i suprotstavljena sveta, pri čemu su Berlinci i s jedne i s druge strane bili jedni te isti kao i danas (a kad ljudi nisu „isti“?), zarobljeni u istorijskoj klopci sudara ideja XX veka.

 O Zidu Berlinci uvek pričaju pričajući o ljudima, možda je to razlog snažnih slika koje vidim na otisku, pričaju o sudbinama, imenima, stradalima, o porodicama, razdvojenim, ponekad i o tome kako se lako moglo „gledati na drugu stranu“, a mnogo ređe pričaju o političkom i istorijskom kontekstu i razlozima zbog kojih je Zid nastao, trajao i na kraju – pao.

Odavno se već Berlin prostorno proširio i sastavio, izgradio, promenio, ali kad vam Berlinci pričaju o delovima grada, u jeziku je ostalo „istočni Berlin“, pri opisu pojedinih delova, a onaj što je bio „zapadni“ je samo „Berlin“, otisak Zida izgleda duže traje u jeziku, nego u kamenu i prostoru.

U tom jeziku je „vidljiv“, sasvim.
 
TracesOfWall3.jpgProstor oko Ackerstrasse možda najbolje govori o Berlincima, mnogo više nego što govori o Zidu, govori o razlozima zbog kojih vam se ti ljudi dopadnu, o njihovoj otvorenosti, o posebnoj vrsti srdačnosti koju neguju, , nekakvoj „svedenosti“ kojom ništa (inače komplikovano) nije izgubljeno, samo je sve nekako - pojednostavljeno.

Deo Zida je jednostavno „konzerviran“, ostavljen da izgleda i bude onakav kakav je bio dok je trajao. Pust prostor, ružan beton, sivilo, ceo prostor ostavlja utisak hladnoće bez obzira na doba godine i vreme.

Nasilje nad prostorom, to je najsnažniji utisak.
 
Zidovi inače ne izgledaju tako, zidovi građevima, zidine gradova – one umeju da deluju baš onako kako i treba, zaštitinički, sa svrhom raznog dobra za ljude opasane zidovima, ali ovaj spomen prostor nema takve poruke.

Tom Zidu tu jednostavno – nikad nije bilo mesto, a jednom podignut narušio je samu ideju gradnje zidova i to je ono što meni njegov otisak čini tako vidljivim. Kao što način na koji se Berlinci bave Zidom, njegovim trajanjem i padom sve govori o – Berlincima, o mnogim dobrim stvarima koje ljudi umeju da naprave, kad hoće, o mnogim nevoljama koje umeju da savladaju, ako žele i o mnogoj bolnoj istoriji s kojom mogu da se suče, ako čvrsto reše.

Moguće je i da je sav taj moj doživlja otiska Zida potpuno pogrešan i proističe iz činjenice da sam imala prilike da ga gledam dok je stajao (s obe strane), da ga gledam kad je padao i da gledam Berlin kako se menja nakon toga, možda ništa od onoga što ja vidim i ne postoji, ali čak i kad se potrudim da sve to „stavim sa strane“ doživljaj se ne menja, vijugava kamena linija kojom su temelji Zida zabeleženi na ulicama Berlina za mene je otisak koji stvara slike, žive, jasne, jake, neizbrisive.

Možda mi je doživljaj pogrešan i zato što sam živela u zemlji čiji su temelji bili ugrađeni u te vijugave temelje Zida, pa kad je pao on, nestala je i ta država, na našu zajedničku nesreću u ratovima, stradanjima i krvi, ali nikada naše strahote nisam povezivala sa Zidom, osim u toj jednoj metafori.

Zid je, ipak, samo berlinski, prvo berlinski, neprirodan, nasilan, tragičan, ali – berlinski. Svi mi drugi (razni i ostali) dugo vremena bili smo samo posledica Zida i njegov otisak ostavio je pečat na mnogim stvarima, ali nigde toliko i tako kao na Berlinu samom.

I ne umem da nađem odgovor na pitanje „da li će otisak Zida ikoga sprečiti da takvo nasilje nad prostorom i ljudima – ponovi?“ .

Trebalo bi da spreči.
Ali kad god pogledam tu njegovu vijugavu liniju temelja kako je stopljena s pločnicima Berlina, nisam sigurna i da – hoće.

Zato što će uvek biti ljudi koji će verovati da zidovima (raznim) mogu silom razdvajati ono što je, po svojoj prirodi, stvoreno da bude – spojeno. Bez ikakvih zidova.
Uteha ljudi je u tome što će uvek biti i ljudi koji će takve zidove – rušiti.
 
--------------------------------------------------------------------------
 
*tekst je na engleskom jeziku objavljen na

--------------------------------------------------------------------------

 **LICHTGRENZE je umetnički, memorijalni projekt za novembar 2014

Navršava  se 25 godina od rušenja Zida i taj se događaj obeležava sa 8000 svetlećih balona.

Ta ideja i slika te ideje koju sam danas videla na ovom snimku je neposredan povod da postavim ovaj arhiv post o Berlin. I zidu.

 

 



Komentari (137)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

niccolo niccolo 20:38 29.10.2014

Arhitektura

Meni je najupečatljivija razlika između zapadnog i istočnog (a ja sam u Berlinu bio više od 15 godina nakon rušenja Zida) u arhitekturi. U istočnom kao da sam gledao one neinspirativne novobeogradske zgrade, koje ubijaju svaku želju za životom (što me podseti da opet preporučim gledanje filma Das Leben der Anderen). I sušta suprotnost u zapadnom.
gordanac gordanac 20:46 29.10.2014

Re: Arhitektura

Istina.
Gradovi su otisak ljudskog društva u prostoru.
Lako je uvek videti, ko hoće da gleda.
jinks jinks 08:52 30.10.2014

Re: Arhitektura

Istina.
Gradovi su otisak ljudskog društva u prostoru.
Lako je uvek videti, ko hoće da gleda.


Kažu da je, posebno u vremenima kada je nepismenost bila mnogo više izražena, arhitektura bila jedan od osnovnih načina preko koga su bogatiji ili vladajući slojevi (bilo u ekonomskom, kulturološkom, političkom, ..., smislu) komunicirali sa običnim svetom, na različitim nivoima.

Što, naravno, ne mora da znači da to ni sada nije slučaj :)
alselone alselone 08:58 30.10.2014

Re: Arhitektura

Kažu da je (posebno u vremenima kada je nepismenost bila mnogo više izražena) arhitektura bila jedan od osnovnih načina preko koga su vladajući slojevi (bilo u ekonomskom, kulturološkom, političkom, religijskom, ..., smislu) komunicirali sa običnim svetom, na različitim nivoima.


Postoji tumacenje zasto su prostorije gde je kralj primao goste uvek dugacke pri cemu kralj uvek sedi na suprotnom kraju od vrata. Taj put od vrata do kralja treba da traje, da bi osoba koja dolazi, videvsi sav sjaj i snagu oko sebe izbacila svako zrno gordosti i pojacala poniznost.
niccolo niccolo 09:10 30.10.2014

Re: Arhitektura

alselone
Kažu da je (posebno u vremenima kada je nepismenost bila mnogo više izražena) arhitektura bila jedan od osnovnih načina preko koga su vladajući slojevi (bilo u ekonomskom, kulturološkom, političkom, religijskom, ..., smislu) komunicirali sa običnim svetom, na različitim nivoima.


Postoji tumacenje zasto su prostorije gde je kralj primao goste uvek dugacke pri cemu kralj uvek sedi na suprotnom kraju od vrata. Taj put od vrata do kralja treba da traje, da bi osoba koja dolazi, videvsi sav sjaj i snagu oko sebe izbacila svako zrno gordosti i pojacala poniznost.


I zašto uvek sedi na uzvišenom mestu itd.

Tako ni arhitektura komunizma nije slučajna. Svrha joj je bila da ubije svaku vrstu životne radosti (da se tako izrazim). Kao što se po sssr nosila ružna odeća i obuća, jer kad su svi obučeni u one džakove niko niti izgleda niti se oseća privlačno, pa se pasivizira - miri sa sudbinom da sedi do smrti u nekakvom ministarstvu istine i ne razmišlja o bilo kakvoj promeni (pre svega su se promene sistema bojali vlastodršci)...e zato kao protivteg danas Ruskinje ne moš' da skineš sa petnaestica
hajkula1 hajkula1 09:15 30.10.2014

Re: Arhitektura

alselone
Kažu da je (posebno u vremenima kada je nepismenost bila mnogo više izražena) arhitektura bila jedan od osnovnih načina preko koga su vladajući slojevi (bilo u ekonomskom, kulturološkom, političkom, religijskom, ..., smislu) komunicirali sa običnim svetom, na različitim nivoima.


Postoji tumacenje zasto su prostorije gde je kralj primao goste uvek dugacke pri cemu kralj uvek sedi na suprotnom kraju od vrata. Taj put od vrata do kralja treba da traje, da bi osoba koja dolazi, videvsi sav sjaj i snagu oko sebe izbacila svako zrno gordosti i pojacala poniznost.



Posetioc bi u često imao da se popne i na par stepenika, prostor na kome je kralj sedeo je izdignut (slično kao podijum u pozorištu). Posetioc bi došao do podijuma a samo sretnik bi bio pozvan da priđe kralju (da se popne).

alselone alselone 09:15 30.10.2014

Re: Arhitektura

e zato kao protivteg danas Ruskinje ne moš' da skineš sa petnaestica


Covece, Ruskinje su tako lepe, negovane i tako lepo obucene, da se zena nije ljutila kad mi oko samo pobegne na ulici, nego smo zajedno komentarisali.

Ja kapiram da je valjda toliko hladno tamo da bakterije crkavaju, to ni jedna tackicu, bubuljicicu na licu nije imala.
alselone alselone 09:16 30.10.2014

Re: Arhitektura

Jeste, jeste, i to za penjanje.

A sto se tice komunjara, ima i onaj princip sa salterima gde uvek moras da se sagnes pred drzavnom.
niccolo niccolo 09:30 30.10.2014

Re: Arhitektura

alselone
e zato kao protivteg danas Ruskinje ne moš' da skineš sa petnaestica


Covece, Ruskinje su tako lepe, negovane i tako lepo obucene, da se zena nije ljutila kad mi oko samo pobegne na ulici, nego smo zajedno komentarisali.

Ja kapiram da je valjda toliko hladno tamo da bakterije crkavaju, to ni jedna tackicu, bubuljicicu na licu nije imala.

Naravno. Zato ja i ne razumem nikoga ko priča kako je u komunizmu bilo dobro...
jinks jinks 09:33 30.10.2014

Re: Arhitektura

Koliko sam razumeo, to prevazilazi, mada sigurno i uključuje, napore tipa dugo hodati prema kralju, penjati se u visine ka kralju, sagnuti se ispred šaltera ... već ide dalje i dublje, što bi se reklo u donje i gornje lage ljudske psihe :)

Neki su sebi davali oduška pa govorili da čak i sama orjentacija zgrade u prostoru, u relativnom i apsolutnom smislu, ima veze. Do toga da ornamenti, proporcije, dimenzije i međusobni raspored prostorija u jednom ili više nivoa, uključujući i čitavu konstrukciju, imaju određeno značenje i smisao.

Doduše možda su sebi dali i previše oduška u toj priči, ko će ga znati :)
mirelarado mirelarado 11:55 30.10.2014

Re: Arhitektura

Kao što se po sssr nosila ružna odeća i obuća


Тај принцип је у Маовој Кини доведен до "савршенства":


reanimator reanimator 11:59 30.10.2014

Re: Arhitektura

Kao što se po sssr nosila ružna odeća i obućaТај принцип је у Маовој Кини доведен до "савршенства":

Po onome što sam video pre neki dan, u Kotežu su preslikali model
cassiopeia cassiopeia 12:37 30.10.2014

Re: Arhitektura

gordanac
Gradovi su otisak ljudskog društva u prostoru.


Sećam se kad sam se prvi put susrela sa konceptom humane arhitekture. Bila sam, malo je reći, očarana činjenicom da tamo negde neko brine kako će se ljudi uklopiti u novi prostor, kako se otvaraju kanali komunikacije među stanarima...ma svašta nešto što mi je totalno odudaralo od koncepta, tačnije nemanja koncepta, na ovim prostorima. Čast izuzecima.

Imam dvoje bliskih u okruženju koji se bave arhitekturom i uživam u razgovorima sa njima. Kad se samo setim priče koja je stajala iza projekta pasarele koju su radili u svom gradu. Sjajno.
predatortz predatortz 21:13 29.10.2014

Kada je padao Zid

Iskreno sam se radovao. Radovao onako kako to samo mlad čovek, zanesen nekom idejom, ume da čini. Nadao sam se da će pasti i neki unutrašnji, oku nevidljivi a sputavajući zidovi. Pali su, ali ne na način na koji sam ja želeo da padnu. Pod njihovim ruševinama su ostali mnogi koje sam znao. Mesta na kojima su oni padali neće biti označena na turističkim mapama. Biće poznata samo nama koji smo njihovom padu prisustvovali.

Da li je svet posle pada Zida bolje mesto?
Ne bih rekao. Oni u koje sam se uzdao ispadoše ništa bolji od onih čijem sam se padu radovao.
nsarski nsarski 21:32 29.10.2014

Re: Kada je padao Zid

Dole je Blum napisao zanimljivu recenicu: Everything the Communists said about Communism was a lie, but everything they said about capitalism turned out to be the truth.
predatortz predatortz 21:37 29.10.2014

Re: Kada je padao Zid

Everything the Communists said about Communism was a lie, but everything they said about capitalism turned out to be the truth.


Mudro zbori čovek...
hajkula1 hajkula1 22:05 29.10.2014

Re: Kada je padao Zid

predatortz
Iskreno sam se radovao. Radovao onako kako to samo mlad čovek, zanesen nekom idejom, ume da čini. Nadao sam se da će pasti i neki unutrašnji, oku nevidljivi a sputavajući zidovi. Pali su, ali ne na način na koji sam ja želeo da padnu. Pod njihovim ruševinama su ostali mnogi koje sam znao. Mesta na kojima su oni padali neće biti označene na turističkim mapama. Biće poznata samo nama koji smo njihovom padu prisustvovali.

Da li je svet posle pada Zida bolje mesto?
Ne bih rekao. Oni u koje sam se uzdao ispadoše ništa bolji od onih čijem sam se padu radovao.



Takođe sam se radovala.
Samo, taj zid nije srušen, pomeren je. <_<
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 22:26 29.10.2014

Re: Kada je padao Zid

predatortz
Iskreno sam se radovao. Radovao onako kako to samo mlad čovek, zanesen nekom idejom, ume da čini. Nadao sam se da će pasti i neki unutrašnji, oku nevidljivi a sputavajući zidovi. Pali su, ali ne na način na koji sam ja želeo da padnu. Pod njihovim ruševinama su ostali mnogi koje sam znao. Mesta na kojima su oni padali neće biti označena na turističkim mapama. Biće poznata samo nama koji smo njihovom padu prisustvovali.

Da li je svet posle pada Zida bolje mesto?
Ne bih rekao. Oni u koje sam se uzdao ispadoše ništa bolji od onih čijem sam se padu radovao.

ЗИД или ОБЛИЦИ МЕТАФОРЕ

docsumann docsumann 22:39 29.10.2014

Re: Kada je padao Zid

ЗИД или ОБЛИЦИ МЕТАФОРЕ


meni je najdražiji Maršalov zid ...

49 41 49 41 02:02 30.10.2014

Re: Kada je padao Zid

hajkula1
predatortz
Iskreno sam se radovao. Radovao onako kako to samo mlad čovek, zanesen nekom idejom, ume da čini. Nadao sam se da će pasti i neki unutrašnji, oku nevidljivi a sputavajući zidovi. Pali su, ali ne na način na koji sam ja želeo da padnu. Pod njihovim ruševinama su ostali mnogi koje sam znao. Mesta na kojima su oni padali neće biti označene na turističkim mapama. Biće poznata samo nama koji smo njihovom padu prisustvovali.

Da li je svet posle pada Zida bolje mesto?
Ne bih rekao. Oni u koje sam se uzdao ispadoše ništa bolji od onih čijem sam se padu radovao.



Takođe sam se radovala.
Samo, taj zid nije srušen, pomeren je. <_<


Drino j... bem li ti mater - rece Ljuba Tadic u poznatom domacem filmu i izdahnu tesko ranjen.
vlad_aleksh vlad_aleksh 12:39 30.10.2014

Re: Kada je padao Zid

predatortz

Da li je svet posle pada Zida bolje mesto?
Ne bih rekao. Oni u koje sam se uzdao ispadoše ništa bolji od onih čijem sam se padu radovao.


Na koga ovde konkretno mislite? Imena, imena. Ili barem funkcije.
apostata apostata 15:11 30.10.2014

Re: Kada je padao Zid

predatortz
Iskreno sam se radovao. Radovao onako kako to samo mlad čovek, zanesen nekom idejom, ume da čini. Nadao sam se da će pasti i neki unutrašnji, oku nevidljivi a sputavajući zidovi. Pali su, ali ne na način na koji sam ja želeo da padnu. Pod njihovim ruševinama su ostali mnogi koje sam znao. Mesta na kojima su oni padali neće biti označena na turističkim mapama. Biće poznata samo nama koji smo njihovom padu prisustvovali.

Da li je svet posle pada Zida bolje mesto?
Ne bih rekao. Oni u koje sam se uzdao ispadoše ništa bolji od onih čijem sam se padu radovao.

Dio iz istupanja Eriha Honekera, predsednika DR Nemače pred nemačkim sudom 1992. godine.

"
(...)

Sve više "Istočnjaka" će shvatiti da su ih uslovi života u Istočnoj Nemačkoj manje deformisali nego što su "Zapadnjaci" deformisani "socijalnom tržišnom ekonomijom", da su deca u jaslicama, obdaništima i školama rasla bezbrižnije, srećnije, obrazovanije i slobodnije nego deca u školama, na ulicama i trgovima Zapadne Nemačke, na kojima vlada kriminal.

Bolesni će shvatiti da su u zdravstvenom sistemu Istočne Nemačke, uprkos tehničkim poteškoćama, bili pacijenti, a ne komercijalni objekti zarad marketinga doktora.

Umetnici će shvatiti da navodna ili prava istočnoemačka cenzura nije bila toliko protiv umetnosti koliko tržišna cenzura.

Građani će shvatiti da birokratija Istočne Nemačke, sve zajedno sa lovom na robu iz vremena nestašica, ne zahteva toliko slobodnog vremena kao birokratija Zapadne Nemačke.

Radnici i seljaci će shvatiti da je Zapadna Nemačka zemlja preduzetnika (to jest kapitalista)i da se Istočna Nemačka nije bez razloga zvala zemlja radnika i seljaka.

Žene će sada više da cene pravo na jednakost, kao i pravo da same odlučuju o svom telu, koja su imala u Istočnoj Nemačkoj.

Mnogi će nakon kontakta sa zakonom i pravom Zapadne Nemačke, sve zajedno sa gospođom Boli, koja je proklela nas komuniste, reći: "Hteli smo pravednost. Dobili smo pravnu državu".

Mnogi će takođe shvatiti da sloboda da biraju između CDUCSU, SPD i FDP samo predstavlja slobodu prividnog biranja. Shvatiće da su u svakodnevnom životu, naročito na radnom mestu, u Istočnoj Nemačkoj imali znatno veći stepen slobode nego što je imaju sada. Konačno zaštita i sigurnost, koje su mala i u odnosu na Zapadnu Nemačku siromašnija Istočna Nemačka pružala svojim građanima, ne mogu više da se podrazumevaju same po sebi, jer svakodnevica kapitalizam sada svakome pojašnjava kolika je njihova vrednost u stvarnosti.

(...)

"
gordanac gordanac 15:44 30.10.2014

Zid

Svim ljubiteljima jednopartijskih sistema, državne ekonomije i komunističko-socijalističkih načina upravljanja - samo mali podsetnik:
- niko ne sprečava nikog da u društvima koja su nastala nestankom jednopartijskih predloži i na propisan način usvoji:
a) ukidanje prava na političke slobode stavljanjem političkih partija van zakona
b) nacionalizaciju sve i svačije svojine, ustanove nezakonit položaj privatne svojine i novu agrarnu reformu
c) državno planiranje ekonomije i upravljanja preduzećima, svim

To je jedan od razloga zašto je demokratija bolja - možeš bez nasilja, a možeš i sa nasiljem. S jednom partijom nema takvog izbora.

Nostalgija je razumljiva za sve kojima je ideja jednopartijskog bliska.
To je drugi od razloga zašto je demokratija bolja - u demokratiji je takva nostalgija legitimna, u jednopartijskim društvima takva nostalgija za prethodnim je bila kažnjiva.

Greška koju prave ljubitelji jednopartijskih sistema je što neće da razumeju da je demokratija najkonfliktniji sistem koji su ljudi smislili i nema za cilj uklanjanje konflikta već uspostavljanje dobrih mehanizama za njihovo rešavanje. I nosi sobom nasilje isto ili slično kao i jednopartijska društva, s ogromnom razlikom da se to nasilje može i kritikovati i smanjiti i ponekad (istina retko, ali ipak) čak i ukloniti.
U jednopartijskim društvima možete biti bezbrižni jer ne znate ni odakle novac niti je to koga briga niti ima javnosti koja bilo šta što se dešava s novcem kontroliše, jer je jednopartijska vladavina neporeciva.
Ta tišina neporecivosti je i ugasila ideju koja je s početka veka delovala i snažno i moćno i glasno.
alselone alselone 15:47 30.10.2014

Re: Zid

Svim ljubiteljima jednopartijskih sistema, državne ekonomije i komunističko-socijalističkih načina upravljanja:


Eto ti, uvredi se i mase strasilom. Nije fer ovako izvrtati.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 15:54 30.10.2014

Re: Zid

jedini ispravni režim je - demokratija, s našim kapitalističkim stremljenjima, a komunizam kao nešto unutar društva što modifikuje naše kapitalističke strasti. sigurno ne komunizam kao takav, koji se pokazao u iks situacija kao monstruozno uređenje društva. izrael ima takvo uređenje, nemačka, amerika i rusija nemaju jednu od komponenti, a srbija može da ga ima, kada se već raja toliko loži na to. sada trenutno nema. nije imala ni pod tadićem, jer je on ispustio poverenje i šansu. nova ds bi mogla da postigne.
predatortz predatortz 17:28 30.10.2014

Re: Zid

alselone
Svim ljubiteljima jednopartijskih sistema, državne ekonomije i komunističko-socijalističkih načina upravljanja:


Eto ti, uvredi se i mase strasilom. Nije fer ovako izvrtati.


Da, ovo je bilo baš grubo izvrtanje! Ako primetiš da EU koketira sa neonacizmom - ljubitelj si jednopartijskog sistema!

Gordana, ova opaska nije bila na Vašem nivou.

Ovakva generalizacija bi mnogo više pristajala nekom ljubitelju jednoumlja.
hoochie coochie man hoochie coochie man 19:56 30.10.2014

Re: Zid

- niko ne sprečava nikog da u društvima koja su nastala nestankom jednopartijskih predloži i na propisan način usvoji:
a) ukidanje prava na političke slobode stavljanjem političkih partija van zakona


Sprečavaju, sprečavaju.

Oma dođu da šire demokratiju.
Eno ih kako je šire po Libiji, Iraku, Ukrajini...

Ne može se više demkratija povezivati sa rušenjem zida, jer je rušenjem tog zida srušeno i malo demokratije.

Ako demokratija unutar jednog društva podrazumeva poštovanje volje građana drugog društva, a to bi trebalo da se podrazumeva, onda EU, Nemačka, USA... ne poštuju demokratske principe, pa prozivati nekoga da se zalaže za komunizam samo zato što vidi da rušenje tog zida nije donelo ono čemu smo se naivno nadali, a ti to radiš, prozivaš, znači slepo sleđenje vođe.
Da li je taj vođa neko sa imenom i prezimenom, ili je to sveti zapad, ne menja mnogo stvar.

Na žalost, sad je više demokratije sa istočne nego sa zapadne strane tog zida.
gordanac gordanac 21:57 30.10.2014

E?!

I vid' sad ...

Kakve veze ima kritika neonacizma bilo gde sa mojim opaskama o jednopartijskim društvima?
Krtika i otpor neonacizmu je stvar mentalne higijene, s biti ljubitelj jednopartijskih društava je - izbor, slobodan, u demokratiji i legitiman.
S podsećanjem da demokratija ima prostor i da se - vrati u jendopartijsko društvo (ima čak i proceduru za to)

gordanac gordanac 22:03 30.10.2014

Re: Zid

predatortz
alselone
Svim ljubiteljima jednopartijskih sistema, državne ekonomije i komunističko-socijalističkih načina upravljanja:


Eto ti, uvredi se i mase strasilom. Nije fer ovako izvrtati.


Da, ovo je bilo baš grubo izvrtanje! Ako primetiš da EU koketira sa neonacizmom - ljubitelj si jednopartijskog sistema!

Gordana, ova opaska nije bila na Vašem nivou.

Ovakva generalizacija bi mnogo više pristajala nekom ljubitelju jednoumlja.

A kako si ti to povezao sa kritikom neonacizma?
I gde sam rekla da ga ne treba kritikovati?

Čitam razne i svačije opaske o vrednostima jednopartijskih društava i dajem podsetnik. Jer se manje-više tvrdi da je svejedno, jednopartijsko ili višepartijsko - a ja napišem u čemu je razlika i kako višepartijsko ima prostor i za povratak u jednopartijsko.
Jer jeste moguće. I čak može biti i legitimno.
Kako je to uskraćivanje ili neslaganje sa krtikom neonacizma u EU?
I - naprotiv, ćutanje o neonacizmu jaća strasti ljubitelja jednopartijskih sistema.

Na Baltiku, u Ukrajini ili bilo gde u EU.
predatortz predatortz 22:08 30.10.2014

Re: Zid

A kako si ti to povezao sa kritikom neonacizma?


Pa i ja sam bio iznenađen kako se priča o koketiranju sa neonacizmom pretvorila u priču o ljubiteljima jednopartijskih sistema. Moguće da je posredi nesporazum, ali nekako se našla ispod mog posta u kom sam iskazao dozu razočaranosti onim što je usledilo nakon pada Zida.
gordanac gordanac 22:41 30.10.2014

Re: Zid

predatortz
A kako si ti to povezao sa kritikom neonacizma?


Pa i ja sam bio iznenađen kako se priča o koketiranju sa neonacizmom pretvorila u priču o ljubiteljima jednopartijskih sistema. Moguće da je posredi nesporazum, ali nekako se našla ispod mog posta u kom sam iskazao dozu razočaranosti onim što je usledilo nakon pada Zida.

Izvini.
Nisam nikog citirala u svom komentaru smatrajući da je time dovoljno jasno da imam "opaske opšte prakse" o (ne)jednakosti jedno i višepartijskog, a očigledno sam pogrešila.
Nikad mi ne bi palo na pamet sa sporim nečiju razočaranost u pad zida, to nikako nije isto kao biti ljubitelj jednopartijskih siistema, te na to nisam ni mislila.

A neonacizam je kao i svaka politika niskih strasti zavodljiva, zahteva upravo slobode demokratije a sa svim pravima i slobodama drugih ponaša se kao onaj škorpion koji moli žabu da ga prenese preko vode, obećava joj da je neće ubosti, ona mu poveruje i on je naravno ubode na sred vode, a na njen vapaj "pa zašto, oboje umiremo?!" odgovara "takav mi karakter".
Mene je uvek čudiko zašto tu živuljku neonacisti nemaju za svoj zaštitni znak, skroz bi im pristajalo.
alselone alselone 22:55 30.10.2014

Re: Zid

Nisam nikog citirala u svom komentaru smatrajući da je time dovoljno jasno da imam "opaske opšte prakse" o (ne)jednakosti jedno i višepartijskog, a očigledno sam pogrešila.


Ali si se nadovezala u niz komentara. To nesto znaci. Jeste da se uvek ima taj momenat "nisam nikog citirala" ali to je prosto izvlacenje. Dza ili bu, reci ili ne reci, nema definisanja dijaloga bez vodjenja dijaloga.
gordanac gordanac 22:58 30.10.2014

Re: Zid

alselone
Nisam nikog citirala u svom komentaru smatrajući da je time dovoljno jasno da imam "opaske opšte prakse" o (ne)jednakosti jedno i višepartijskog, a očigledno sam pogrešila.


Ali si se nadovezala u niz komentara. To nesto znaci. Jeste da se uvek ima taj momenat "nisam nikog citirala" ali to je prosto izvlacenje. Dza ili bu, reci ili ne reci, nema definisanja dijaloga bez vodjenja dijaloga.

Na opaske o tome da je "svejedno" jednopartijsko ili više partijsko, što uvek rado koriste ljubitelji jednopartijskog - na to sam dala svoje opaske, smatrajući da time što ne citiram nikog (jer to uvek činim) nema prostora za nesporazum.
Bu
alselone alselone 23:03 30.10.2014

Re: Zid

OK, ali bez pokrica jer se mase strasilom bez ulazenja u sustinu.

Bu

?
gordanac gordanac 23:12 30.10.2014

Re: Zid

alselone
OK, ali bez pokrica jer se mase strasilom bez ulazenja u sustinu.

Bu

?

Šta "?"
Si rek'o "dža ili bu", a pošto ovde još uvek ima slobode izbora ja kažem "bu".

I kakvo mahanje strašilom?
Kakvo "ulaženje u suštinu"?
Nisu jednopartijska društva "švedski sto" pa da se nostalgija tumači tako da se uzima samo ono što ti se sviđa - otud i podsetnik i da je to legiitmno i da je moguće da se ponovi, demokratija ostavlja prostor za to.
alselone alselone 23:20 30.10.2014

Re: Zid

Šta "?"


ne, ne, izvinjavam se i cenim "bu" odgovor. Super je.


Ja mislim da je tebi pokvarena zurka, pozelela si da proslavis pad zida i onda su dosle barabe i rekle kako to nije tako crno belo i onda si se ti naljutila. Neka, evo ajde da duvamo svi u iste svece - jeeeeeeeeee!
docsumann docsumann 23:31 30.10.2014

Re: Zid

a komunizam kao nešto unutar društva što modifikuje naše kapitalističke strasti. sigurno ne komunizam kao takav, koji se pokazao u iks situacija kao monstruozno uređenje društva.


ustvari radilo se o socijalizmu, u zemljama u kojim je komunistička partija bila na vlasti.

interesantno da su mnogi za socijalizam govorili kako je to teorijski fino zamišljeno, najhumanije, uređenja, ali da su ga ljudi u praksi upropastili, degenerišući ga i pretvarajući u sopstvenu negaciju.

kažu - takva je ljudska priroda.

pa zašto onda ne očekivati da to isto urade sa demokratijom. misim na to da je izdegenerišu u njenu suprotnost. čini mi se da je takva jedna degeneracija upravo u toku na globalnoj sceni.
gordanac gordanac 23:32 30.10.2014

Re: Zid

alselone
Šta "?"


ne, ne, izvinjavam se i cenim "bu" odgovor. Super je.


Ja mislim da je tebi pokvarena zurka, pozelela si da proslavis pad zida i onda su dosle barabe i rekle kako to nije tako crno belo i onda si se ti naljutila. Neka, evo ajde da duvamo svi u iste svece - jeeeeeeeeee!


Pa - ne misliš nego učitavaš.
Treba biti posebno raspoložen za učitavanje pa iz mog teksta čitati namere žurke. bilo kakve.
I da mislim da si baraba - ja bih to rekla, da se išta ljutim takođe bih to rekla, a malo ko je govorio išta crno-belo i o čemu, samo je bilo izrazitih opaski ljubitelja jednopartijskih društava i to je sve.
Ako si raspoložen za malko ruganja i cinizma bilo čemu što ja napišem - široko ti polje, to je još jedna od sjajnih osobina višepartijskih društava.
alselone alselone 08:04 31.10.2014

Re: Zid

učitavaš.


Šta ovo znači?

ljubitelja jednopartijskih društava

Insistiraš? Ja ti ponovo kažem da ovakvo izvrtanje nije lepo.

Ako si raspoložen za malko ruganja i cinizma bilo čemu što ja napišem

Bože, nisam se javio na tvom blogu (da ne dolaze) sigurno pola godine, i sad jednom nešto kažem i odmah se rugam na bilo šta što ti napišeš.

Srđan Fuchs Srđan Fuchs 08:20 31.10.2014

Re: Zid

docsumann


ustvari radilo se o socijalizmu, u zemljama u kojim je komunistička partija bila na vlasti.

interesantno da su mnogi za socijalizam govorili kako je to teorijski fino zamišljeno, najhumanije, uređenja, ali da su ga ljudi u praksi upropastili, degenerišući ga i pretvarajući u sopstvenu negaciju.

kažu - takva je ljudska priroda.

pa zašto onda ne očekivati da to isto urade sa demokratijom. misim na to da je izdegenerišu u njenu suprotnost. čini mi se da je takva jedna degeneracija upravo u toku na globalnoj sceni.


pa-a, demokratija je već izdegenerisana, no mi je nikada nismo živeli, evo, posebno vi u CG, najmanja EU zemlja s najdugoročnijim komunističkim diktatorom?! socijalizam nije takođe nikada življen na našim prostorima, jer je vlast preuzela nasilna ekipa (D-Marković, Đilas, Ranković, Stambolić, i ostala ekipa iz Kosmajskog odreda - iskreni socijalisti iz društva s predratnog BU su pohapšeni, i što likvidirani što ućutkani strahovladom). nenasilni komunisti, poput ćaleta ex-predsednika Tadića, Đinđića, i drugih, završavaju čuvenu Frankfurtsku školu (rasadnik socijaldemokratske, pro-Zapadne levice) - verovatno najplemenitiju, i najhumaniju školu te vrste na svetu. pretpostavka je da demokratiju vode najkvalitetniji ljudi među nama. sada, u prvom poluvremenu tekme protiv Totalitarnosti, na žalost, naše Demokrate nisu opstale pod iskušenjem materijalnih blagodeti. to ne znači da je sistem ideja loš po sebi, već da su izvođači bili napravljeni od potrošnog materijala.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 08:27 31.10.2014

Re: Novosađani, kaš'te ko nas posvadi?!

Državnica Gordana
Pa - ne misliš nego učitavaš.


Profesor Alex

Bože, nisam se javio na tvom blogu (da ne dolaze) sigurno pola godine, i sad jednom nešto kažem i odmah se rugam na bilo šta što ti napišeš.


dragi moji Novosađani, ja mislim da su nas samo zavadile maliciozne Artificijelne Inteligencije, koje podlački rade na prespajanju internetnih i moždanih talasa i to na takav način da izazivaju namerne malfunkcije i bes kod ličnosti. te maliciozne AI-je u staroj prošlosti Planete bile su poznate kao - gremlini.




Srđan Fuchs Srđan Fuchs 08:33 31.10.2014

Re: Zid

hoochie coochie man

Na žalost, sad je više demokratije sa istočne nego sa zapadne strane tog zida.



misliš, onoliko koliko prosvećeni apsolutista (Despot) dopusti? pa da, to paše s našim starosrpskim, hercegovačkim mentalitetima, zato Apostata to i favorizuje.
vlad_aleksh vlad_aleksh 09:09 31.10.2014

Re: Kada je padao Zid

apostata
predatortz
Iskreno sam se radovao. Radovao onako kako to samo mlad čovek, zanesen nekom idejom, ume da čini. Nadao sam se da će pasti i neki unutrašnji, oku nevidljivi a sputavajući zidovi. Pali su, ali ne na način na koji sam ja želeo da padnu. Pod njihovim ruševinama su ostali mnogi koje sam znao. Mesta na kojima su oni padali neće biti označena na turističkim mapama. Biće poznata samo nama koji smo njihovom padu prisustvovali.

Da li je svet posle pada Zida bolje mesto?
Ne bih rekao. Oni u koje sam se uzdao ispadoše ništa bolji od onih čijem sam se padu radovao.

Dio iz istupanja Eriha Honekera, predsednika DR Nemače pred nemačkim sudom 1992. godine.

"
(...)

Sve više "Istočnjaka" će shvatiti da su ih uslovi života u Istočnoj Nemačkoj manje deformisali nego što su "Zapadnjaci" deformisani "socijalnom tržišnom ekonomijom", da su deca u jaslicama, obdaništima i školama rasla bezbrižnije, srećnije, obrazovanije i slobodnije nego deca u školama, na ulicama i trgovima Zapadne Nemačke, na kojima vlada kriminal.

Bolesni će shvatiti da su u zdravstvenom sistemu Istočne Nemačke, uprkos tehničkim poteškoćama, bili pacijenti, a ne komercijalni objekti zarad marketinga doktora.

Umetnici će shvatiti da navodna ili prava istočnoemačka cenzura nije bila toliko protiv umetnosti koliko tržišna cenzura.

Građani će shvatiti da birokratija Istočne Nemačke, sve zajedno sa lovom na robu iz vremena nestašica, ne zahteva toliko slobodnog vremena kao birokratija Zapadne Nemačke.

Radnici i seljaci će shvatiti da je Zapadna Nemačka zemlja preduzetnika (to jest kapitalista)i da se Istočna Nemačka nije bez razloga zvala zemlja radnika i seljaka.

Žene će sada više da cene pravo na jednakost, kao i pravo da same odlučuju o svom telu, koja su imala u Istočnoj Nemačkoj.

Mnogi će nakon kontakta sa zakonom i pravom Zapadne Nemačke, sve zajedno sa gospođom Boli, koja je proklela nas komuniste, reći: "Hteli smo pravednost. Dobili smo pravnu državu".

Mnogi će takođe shvatiti da sloboda da biraju između CDUCSU, SPD i FDP samo predstavlja slobodu prividnog biranja. Shvatiće da su u svakodnevnom životu, naročito na radnom mestu, u Istočnoj Nemačkoj imali znatno veći stepen slobode nego što je imaju sada. Konačno zaštita i sigurnost, koje su mala i u odnosu na Zapadnu Nemačku siromašnija Istočna Nemačka pružala svojim građanima, ne mogu više da se podrazumevaju same po sebi, jer svakodnevica kapitalizam sada svakome pojašnjava kolika je njihova vrednost u stvarnosti.

(...)

"


Razumem šta je Honeker hteo reći. Sve razumem osim ovoga:

"Žene će sada više da cene pravo na jednakost, kao i pravo da same odlučuju o svom telu, koja su imala u Istočnoj Nemačkoj. "

Da li to znači da se Štazi bolje starala o ženskom telu od svih ostalih tajnih policija?
docsumann docsumann 09:15 31.10.2014

Re: Zid

posebno vi u CG, najmanja EU zemlja s najdugoročnijim komunističkim diktatorom?!


komunisti - srpski nacionalisti - crnogorski nacionalisti - baštinitelji proevropskih vrijednosti ... misim tip ideologije je skroz nebitan, važno je da omogućuje produženje vlasti.







i najzad jedan koji mu može parirati pod košem ...

milisav68 milisav68 10:18 31.10.2014

Re: Zid

docsumann
komunisti - srpski nacionalisti - crnogorski nacionalisti - baštinitelji proevropskih vrijednosti ... misim tip ideologije je skroz nebitan, važno je da omogućuje produženje vlasti.

i najzad jedan koji mu može parirati pod košem ...

Doks, nedajseprovocirat.
docsumann docsumann 10:34 31.10.2014

Re: Zid

Doks, nedajseprovocirat.


poslije 25 godina nji'ove vlasti?! ma di... oguglo, što je najgore
apacherosepeacock apacherosepeacock 10:40 31.10.2014

Re: Zid

kažu - takva je ljudska priroda.

pa zašto onda ne očekivati da to isto urade sa demokratijom. misim na to da je izdegenerišu u njenu suprotnost. čini mi se da je takva jedna degeneracija upravo u toku na globalnoj sceni.



Da, demokratski izabrani da nedemokratski vladaju.

Losa stvar padom berlinskog zida je da smo dobili siledziju sa monopolom i povratak (nesto moderniju verziju) kapitalizma iz 19 veka i sjebavanje socijalne drzave tamo gde je funkcionisala.

Malo manje losa strana je da su bivse sovjetske republike i osvojene teritorije dobile novog gazdu. Mislim, oni tvrde da im je bolje - za sada.

Drugaciji scenario, valjda, i nije bio moguc.

PS. Neko je dole pomenuo sentimentalno secanje na DDR, ako je dotle doslo imaju plan gde je stari zid stajao mogu i da rekonstruisu (a i dobrovoljaca za stazi bi se navatalo:)




vlad_aleksh vlad_aleksh 12:12 31.10.2014

Re: Zid

Srđan Fuchs
docsumann


ustvari radilo se o socijalizmu, u zemljama u kojim je komunistička partija bila na vlasti.

interesantno da su mnogi za socijalizam govorili kako je to teorijski fino zamišljeno, najhumanije, uređenja, ali da su ga ljudi u praksi upropastili, degenerišući ga i pretvarajući u sopstvenu negaciju.

kažu - takva je ljudska priroda.

pa zašto onda ne očekivati da to isto urade sa demokratijom. misim na to da je izdegenerišu u njenu suprotnost. čini mi se da je takva jedna degeneracija upravo u toku na globalnoj sceni.


pa-a, demokratija je već izdegenerisana, no mi je nikada nismo živeli, evo, posebno vi u CG, najmanja EU zemlja s najdugoročnijim komunističkim diktatorom?! socijalizam nije takođe nikada življen na našim prostorima, jer je vlast preuzela nasilna ekipa (D-Marković, Đilas, Ranković, Stambolić, i ostala ekipa iz Kosmajskog odreda - iskreni socijalisti iz društva s predratnog BU su pohapšeni, i što likvidirani što ućutkani strahovladom). nenasilni komunisti, poput ćaleta ex-predsednika Tadića, Đinđića, i drugih, završavaju čuvenu Frankfurtsku školu (rasadnik socijaldemokratske, pro-Zapadne levice) - verovatno najplemenitiju, i najhumaniju školu te vrste na svetu. pretpostavka je da demokratiju vode najkvalitetniji ljudi među nama. sada, u prvom poluvremenu tekme protiv Totalitarnosti, na žalost, naše Demokrate nisu opstale pod iskušenjem materijalnih blagodeti. to ne znači da je sistem ideja loš po sebi, već da su izvođači bili napravljeni od potrošnog materijala.


Živko Topalović prišao Draži. Filip Filipović, braća Vujovići, Gorkić likvidirani u SSSR-u...
hoochie coochie man hoochie coochie man 17:52 31.10.2014

Re: Zid

misliš, onoliko koliko prosvećeni apsolutista (Despot) dopusti? pa da, to paše s našim starosrpskim, hercegovačkim mentalitetima, zato Apostata to i favorizuje.


Ne, mislim na ono što demokratija znači u odnosima između država, a to bi se moglo zvati, živi i pusti druge da žive.

Ameri i Nemci, kad im se ne svidi kako neko izabere organizuju mu, pretpostavlajm, Majdan, a ono u šta sam siguran je da na Majdan pošalju svog predstavnika, i to ne bilo kog nego jednog od vodećeg, Ketrin Ešton.

Dok se ne sruši onaj ko nije po njihovoj volji ne odustaju, nema veze što paktuju sa nacistima, što snajperisti ubijaju ako ubijaju one koji im nisu po volji, ništa nije važno osim da se njihova volja sprvede iako je ona u suprotnsti sa voiljom iskazanom na izborima.
I sve to pravdaju demokratijom u svojim državama.

Pa baš me nešto zaboli za demokratiju u Americi. Briga me što se poštuje volja Nemaca u Nemačkoj ili volja Amera u Americi, ako poštovanje moje volje u Srbiji zavisi od volje Nemaca ili Amera.

Isto tako nije me briga da li se poštuje volja Rusa u Rusiji ako mi Rusija ne nemaće, a ne nameće mi, svoju volju u Srbiji.
svjetlana10 svjetlana10 21:28 29.10.2014

Berlin sa Berlincima

Berlin je genijalan grad .
Vrijedi dozivjeti tu mjesavinu Istoka i Zapada i "Berliner Schnauze"
Pohvala za temu
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 03:05 30.10.2014

Re: Berlin sa Berlincima

Vrijedi dozivjeti tu mjesavinu Istoka i Zapada i "Berliner Schnauze"

i berlinere.

cassiopeia cassiopeia 12:04 30.10.2014

Re: Berlin sa Berlincima

BebaOdLonchara
i berlinere.


Vid' ti nje Zar ti nisi LCHF? :)
reanimator reanimator 12:35 30.10.2014

Re: Berlin sa Berlincima

Vid' ti nje Zar ti nisi LCHF? :)

rofl :)
jel su ovo neki eldžibiti signali?
cassiopeia cassiopeia 13:11 30.10.2014

Re: Berlin sa Berlincima

reanimator
rofl :)jel su ovo neki eldžibiti signali?


Provalio si nas :)

Šifra čvarci
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 20:29 30.10.2014

Re: Berlin sa Berlincima

Zar ti nisi LCHF? :)

jesam (umereni...sem u PMS-u ) ali berlineri...sreća pa ne idem u berlin često.

nsarski nsarski 21:30 29.10.2014

Mythbusters

Ovaj tekst dole je napisao William Blum. U njemu se baca sasvim drugo svetlo na Berlinski Zid, njegovu istoriju, nastanak i pad. Veoma zanimljivo stivo:

The Berlin Wall: another cold war myth

November 9 will mark the 25th anniversary of the tearing down of the Berlin Wall. The extravagant hoopla began months ago in Berlin. In the United States we can expect all the Cold War clichés about The Free World vs. Communist Tyranny to be trotted out and the simple tale of how the wall came to be will be repeated: In 1961, the East Berlin communists built a wall to keep their oppressed citizens from escaping to West Berlin and freedom. Why? Because commies don’t like people to be free, to learn the “truth”. What other reason could there have been?

First of all, before the wall went up in 1961 thousands of East Germans had been commuting to the West for jobs each day and then returning to the East in the evening; many others went back and forth for shopping or other reasons. So they were clearly not being held in the East against their will. Why then was the wall built? There were two major reasons:

1) The West was bedeviling the East with a vigorous campaign of recruiting East German professionals and skilled workers, who had been educated at the expense of the Communist government. This eventually led to a serious labor and production crisis in the East. As one indication of this, the New York Times reported in 1963: “West Berlin suffered economically from the wall by the loss of about 60,000 skilled workmen who had commuted daily from their homes in East Berlin to their places of work in West Berlin.”

It should be noted that in 1999, USA Today reported: “When the Berlin Wall crumbled [1989], East Germans imagined a life of freedom where consumer goods were abundant and hardships would fade. Ten years later, a remarkable 51% say they were happier with communism.” Earlier polls would likely have shown even more than 51% expressing such a sentiment, for in the ten years many of those who remembered life in East Germany with some fondness had passed away; although even 10 years later, in 2009, the Washington Post could report: “Westerners [in Berlin] say they are fed up with the tendency of their eastern counterparts to wax nostalgic about communist times.”

It was in the post-unification period that a new Russian and eastern Europe proverb was born: “Everything the Communists said about Communism was a lie, but everything they said about capitalism turned out to be the truth.”

It should be further noted that the division of Germany into two states in 1949 – setting the stage for 40 years of Cold War hostility – was an American decision, not a Soviet one.

2) During the 1950s, American cold-warriors in West Germany instituted a crude campaign of sabotage and subversion against East Germany designed to throw that country’s economic and administrative machinery out of gear. The CIA and other US intelligence and military services recruited, equipped, trained and financed German activist groups and individuals, of West and East, to carry out actions which ran the spectrum from juvenile delinquency to terrorism; anything to make life difficult for the East German people and weaken their support of the government; anything to make the commies look bad.

It was a remarkable undertaking. The United States and its agents used explosives, arson, short circuiting, and other methods to damage power stations, shipyards, canals, docks, public buildings, gas stations, public transportation, bridges, etc; they derailed freight trains, seriously injuring workers; burned 12 cars of a freight train and destroyed air pressure hoses of others; used acids to damage vital factory machinery; put sand in the turbine of a factory, bringing it to a standstill; set fire to a tile-producing factory; promoted work slow-downs in factories; killed 7,000 cows of a co-operative dairy through poisoning; added soap to powdered milk destined for East German schools; were in possession, when arrested, of a large quantity of the poison cantharidin with which it was planned to produce poisoned cigarettes to kill leading East Germans; set off stink bombs to disrupt political meetings; attempted to disrupt the World Youth Festival in East Berlin by sending out forged invitations, false promises of free bed and board, false notices of cancellations, etc.; carried out attacks on participants with explosives, firebombs, and tire-puncturing equipment; forged and distributed large quantities of food ration cards to cause confusion, shortages and resentment; sent out forged tax notices and other government directives and documents to foster disorganization and inefficiency within industry and unions … all this and much more.

The Woodrow Wilson International Center for Scholars, of Washington, DC, conservative coldwarriors, in one of their Cold War International History Project Working Papers (#58, p.9) states: “The open border in Berlin exposed the GDR [East Germany] to massive espionage and subversion and, as the two documents in the appendices show, its closure gave the Communist state greater security.”

Throughout the 1950s, the East Germans and the Soviet Union repeatedly lodged complaints with the Soviets’ erstwhile allies in the West and with the United Nations about specific sabotage and espionage activities and called for the closure of the offices in West Germany they claimed were responsible, and for which they provided names and addresses. Their complaints fell on deaf ears. Inevitably, the East Germans began to tighten up entry into the country from the West, leading eventually to the infamous wall. However, even after the wall was built there was regular, albeit limited, legal emigration from east to west. In 1984, for example, East Germany allowed 40,000 people to leave. In 1985, East German newspapers claimed that more than 20,000 former citizens who had settled in the West wanted to return home after becoming disillusioned with the capitalist system. The West German government said that 14,300 East Germans had gone back over the previous 10 years.

Let’s also not forget that while East Germany completely denazified, in West Germany for more than a decade after the war, the highest government positions in the executive, legislative, and judicial branches contained numerous former and “former” Nazis.

Finally, it must be remembered, that Eastern Europe became communist because Hitler, with the approval of the West, used it as a highway to reach the Soviet Union to wipe out Bolshevism forever, and that the Russians in World War I and II, lost about 40 million people because the West had used this highway to invade Russia. It should not be surprising that after World War II the Soviet Union was determined to close down the highway.

For an additional and very interesting view of the Berlin Wall anniversary, see the article “Humpty Dumpty and the Fall of Berlin’s Wall” by Victor Grossman. Grossman (née Steve Wechsler) fled the US Army in Germany under pressure from McCarthy-era threats and became a journalist and author during his years in the (East) German Democratic Republic. He still lives in Berlin and mails out his “Berlin Bulletin” on German developments on an irregular basis. You can subscribe to it at wechsler_grossman@yahoo.de. His autobiography: “Crossing the River: a Memoir of the American Left, the Cold War and Life in East Germany” was published by University of Massachusetts Press. He claims to be the only person in the world with diplomas from both Harvard University and Karl Marx University in Leipzig.
alselone alselone 21:55 29.10.2014

Re: Mythbusters

Let’s also not forget that while East Germany completely denazified, in West Germany for more than a decade after the war, the highest government positions in the executive, legislative, and judicial branches contained numerous former and “former” Nazis.


I da precutno podrzavaju Naciste po Madjarskoj, baltickim drzavama, Austriji, Svedskoj...

Kriticna masa se ponovo skuplja.

LINK
predatortz predatortz 21:58 29.10.2014

Re: Mythbusters

alselone


Tužiću ih za autorska prava! Ja EU, odavno, nazivam četvrtim rajhom...
alselone alselone 22:05 29.10.2014

Re: Mythbusters

Tužiću ih za autorska prava! Ja EU, odavno, nazivam četvrtim rajhom...


Rajh koji precutkuje sve vece nadiranje nacizma. Na primer:

Two of Sweden's most prominent politicians have asked their European counterparts "to wake up". Cecilia Malmström and Birgitta Ohlsson argue that it is time to fight "Hitler's ideological heirs, who are marching towards our legislative assemblies".


LINK

Ili:
Sweden's elections are over, the victorious Social Democrats are scrambling to form a government, and the country's third-largest party is a populist right-wing group with roots in the country's neo-Nazi movement.

LINK

O ovome se kod nas ne prica, ne pise, u Evropi samo bojazljivo. Duva se u tikvu gde su pare a tikva tolerise naciste. Bice zanimacije, a ni rat nije iskljucen.
hajkula1 hajkula1 22:08 29.10.2014

Re: Mythbusters

predatortz
alselone


Tužiću ih za autorska prava! Ja EU, odavno, nazivam četvrtim rajhom...



Rekoh da sam se radovala. A tata me čudno pogledao.
predatortz predatortz 22:11 29.10.2014

Re: Mythbusters

Rajh koji precutkuje sve vece nadiranje nacizma. Na primer:


Rajh u kome zemlje imaju gotovo identičan status kao što su imale u trećem. Ok je u Hrvatskoj nasrtati na ćirilicu, to nije problem EU tela. Ok je ne žuriti da se sazna sudbina nestalih Srba na Kosovu, ok je da austrijski namesnik preti Srbima u Bosni. Ruje su ponovo glavni negativci. A u Mađarskoj, Estoniji, Litvaniji, Ukrajini, Hrvatskoj se malo igraju deca...
alselone alselone 22:15 29.10.2014

Re: Mythbusters

Rajh u kome zemlje imaju gotovo identičan status kao što su imale u trećem. Ok je u Hrvatskoj nasrtati na ćirilicu, to nije problem EU tela. Ok je ne žuriti da se sazna sudbina nestalih Srba na Kosovu, ok je da austrijski namesnik preti Srbima u Bosni. Ruje su ponovo glavni negativci. A u Mađarskoj, Estoniji, Litvaniji, Ukrajini, Hrvatskoj se malo igraju deca...


Bas tako. Tolerisu svoju staru "ekipu", prave iste stare neprijatelje, polarizuju javnost. K'o da se, nejaboze, zapravo sprema nesto.

Koliko sam misio na pocetku krize u Ukrajini misio da je sve americko maslo, posle upornog insistiranja i nepopustanja Nemacke, siguran sam da i oni imaju jako veliki znacaj za kreiranje i odrzavanje ove krize. I to veoma, veoma, planski.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 06:30 30.10.2014

Re: Гробница за Георгија Петровича

ниш' посебно, само као у Првом светском, мало претумбавање карата, или у Првом 'ладном. ко зна да ли не и по договору? у сваком случају, неопходан нам је мали, савезнички (неимперијални и немитомански) лоби. моје мишљење је да Србија треба да уради све што може да не буде увучена у овај рат.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 06:38 30.10.2014

Re: Гробница за Георгија Петровича

бајдуеј, мени мало иду на нерве ови јеврејски комићи, буржоаска деца с Менхетна, с а својим романтичним идејама о корумпираности Запада, и идиличној чистоти совјетског система. неколико факата, прво, маса тих Ђуиш клинаца су пуни као бродови, дакле, они филозофирају из удобне буржујске фотеље. друго, никада нису живели негде на Истоку, па не ни у Израелу, као последњој међи Западане Цивилизације, дакле немају појма о томе. Србија живи 70 година као најгори коми, и мени је, да простите другови-браћо мало додијало. хоћу мало на Менхетну да живим, па ћу сам одлучити да ли ми је тамо готивније или у Вучићевом неостаљинизму.

I ne umem da nađem odgovor na pitanje „da li će otisak Zida ikoga sprečiti da takvo nasilje nad prostorom i ljudima – ponovi?“ .

Trebalo bi da spreči.
Ali kad god pogledam tu njegovu vijugavu liniju temelja kako je stopljena s pločnicima Berlina, nisam sigurna i da – hoće.

Zato što će uvek biti ljudi koji će verovati da zidovima (raznim) mogu silom razdvajati ono što je, po svojoj prirodi, stvoreno da bude – spojeno. Bez ikakvih zidova.
Uteha ljudi je u tome što će uvek biti i ljudi koji će takve zidove – rušiti.


лепе мисли, Горданац, одовор је - неће и хоће.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 06:55 30.10.2014

Re: Златна Милијарда

predatortz
Rajh koji precutkuje sve vece nadiranje nacizma. Na primer:


Rajh u kome zemlje imaju gotovo identičan status kao što su imale u trećem. Ok je u Hrvatskoj nasrtati na ćirilicu, to nije problem EU tela. Ok je ne žuriti da se sazna sudbina nestalih Srba na Kosovu, ok je da austrijski namesnik preti Srbima u Bosni. Ruje su ponovo glavni negativci. A u Mađarskoj, Estoniji, Litvaniji, Ukrajini, Hrvatskoj se malo igraju deca...


да, концепт Златне Милијарде, процес о којем су говорили совјетски аналитичари и који је, по њима, сада почео да се одиграва. могуће, код ових златокосих милијардера улогу свакако не игра људскост, већ новац, тј. како што више доћи до њега. с друге стране је екипа која такође није алергична на новац, чак ни по цену гажења по људскости. тако да, ни једна ни друга страна није класично симпатична или не, и доста више с тим олдејџерским романтизмом. сиромашне државе или нације неће, свакако остати на путањи прогреса. евроатлантик и русија отцепљују своје зоне утицаја и моћи и свакако је добро не бити посред процепа, да нам се не би поновила судбина Града Берлина, с вероватно страховитим губицима у току расцепљења.
shkval shkval 11:11 30.10.2014

Re: Mythbusters

I da precutno podrzavaju Naciste po Madjarskoj, baltickim drzavama, Austriji, Svedskoj...

Kriticna masa se ponovo skuplja.


apostata je kacio ove slike... kako deca u letoniji u skoli (!) upoznaju svetlu tradiciju SS-a...

no o ovome nigde ni mukajet, jel' da, comicka?





ivana23 ivana23 13:54 30.10.2014

Re: Mythbusters

An entire class of German school teenagers is under investigation after some were pictured greeting each other with Nazi salutes, and using far-right terms during online chats. Yehuda Teichtal, Rabbi of the Jewish Community of Berlin, joins RT to talk more on this.


gordanac gordanac 14:18 30.10.2014

Re: Mythbusters

Ljudi kao da "vole" nasilje, pomno neguju volju za nasiljem svake vrste.
I retko kad šta uče i nauče iz tuđeg iskustva sa nasiljem. Da to nije tako ne bismo imali civilizaciju čija je istorija takva da nije bilo dana da negde u nekom "ćošku" planete nije bilo - krvavog, tragičnog nasilja ratova i konflikata.
Paradoks gledanja u našu savremenost je da živimo "najnenasilniju" epohu ikad u šta jako malo ljudi veruje jer vide drukče, sasvim drukče.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 15:46 30.10.2014

Re: Mythbusters

gordanac

Paradoks gledanja u našu savremenost je da živimo "najnenasilniju" epohu ikad u šta jako malo ljudi veruje jer vide drukče, sasvim drukče.


epoha se menja. mi, na granici civilizacija, imamo everyday violence, samo ja ne izveštavam o tome, jer mislim da je Srbija previše ophrvana ličnim problemima da bi još o tome razmišljala.
princi princi 16:01 30.10.2014

Re: Mythbusters

Paradoks gledanja u našu savremenost je da živimo "najnenasilniju" epohu ikad u šta jako malo ljudi veruje jer vide drukče, sasvim drukče.

To nije paradoks, nego je potpuno netacno. Tacno je da nikad vise ljudi nije zivelo na planeti, ali je isto tako tacno i da ljudi nisu ziveli duze (tj da nikad nisu 'redje' prirodno umirali). Popularna pseudoliberalno percepcija da zivimo u najnenasilnijem od svih svetova (koja potice od Pinkera) izgleda sasvim drugacije kad se uporedi broj nasilnih u odnosu na ukupan broj smrtnih slucajeva (a ne u odnosu na trenutni broj stanovnika planete, kako to to cini Pinker). Greska nikako nije slucajna, i mislim da Pinker ima vrlo jake ideoloske motive za nju (i.e. USA kao usrecitelj sveta).

Pinker je napravio mnoge druge manipulacije brojevima, a sve te njegove 'male i sitne' prevare i lazi su debunkovane od strane ozbiljnih life statisticara (cak i od nekih koje on sam 'citira'). Tako da, posle svega, izgleda da iza Pinkerovog neporecivo lepog i zavodljivog pisanja ne stoje bog zna kako jake cinjenice.
blogov_kolac blogov_kolac 16:09 30.10.2014

Re: Mythbusters

Zapanjujuci su olako odvaljivane trivijalne teze od strane citiranog William Bluma kako je zid zbog kojeg je covecanstvo godinama bilo na ivici 3. svetskog rata nikao preko noci ni manje ni vise nego na inicijativu lokalne filijale istocnoberlinskog biroa za zaposljavanje (a valda i da im Amerikanci u DDR prestonici ne bi vise trovali krave!?), da se posleratna Nemacka podelila na dva dela na inicijativu i insistiranje USA a ne CCCP, da je temeljna denacifikacija izvrsena u DDR a ne u Zapadnoj Nemackoj... Cak je obesmislio i cuvene ankete o broju Istocnih Nemaca koji tvrde da je u komunizmu bilo bolje, gde je ionako iracionalno visokom postotku od 15% (gde je lavovski udeo onih najstarijih, pa je donekle razumljivo sto se neko sa 85 romantizirano i sa nostalgijom seca kada je imao 25) oduzeo svaki smisao zamenjujuci mesta od "1" i "5", ili je tih 51% dobio tumaceci poznati stav 51% Istocnih Nemaca da se u jedinstvenoj Nemackoj ne osecaju ravnopravnim sa svojim jos uvek u proseku znatno bogatijim zapadnim sunarodnicima kao stav da im je u Istocnoj Nemackoj bilo bolje (!?), ili mu je jednostavno trebalo da ustvrdi kako je vecina zivela bolje u DDR, pa je onda 51% najmanja laz u prilog te teze.

S obzirom da je do sada cena projekta ujedinjavanja Nemacke i prilagodjavanja "naprednijeg" Istoka (ako je verovati ovom Blumu) minimalnim standarima "zaostalog" Zapada kostala federalni budzet (aka dzepove kapitalizmom pogodjenih zapadnoNemaca) basnoslovnih 2.000 milijardi evra, u svim anketama tamo radjenim za Istocnom Nemackom "zhali" upadljivo vise Nemaca iz zapadnog dela, koji se sa nostalgijom secaju vremena kada im je drzava bila nesto kao 60-milionska Svajcarska - pre nego sto su postali glavna krava muzara koja je sponzorisala opasuljivanje raznih ex-ruskih trabanata od tog predivnog iskustva koje je nama 1948 bilo uskraceno - a narocito svojih istocnonemackih rodjaka koje su planski krenuli da dovode na svoj nivo.

In 2009, twenty years after the fall of the wall, a poll found that 22% of former East Germans (40% of under-25s) considered themselves "real citizens of the Federal Republic".[4] 62% feel in a kind of limbo, no longer citizens of East Germany but not fully integrated into the unified Germany. Around 11% would have liked to have East Germany back.[4] A 2004 poll found that 25% of West Germans and 12% of East Germans wished reunification had not happened.

According to a poll by the Institute for Market Research in Leipzig, 17 per cent of people in the ex-Communist east agreed with the statement: 'It would have been better if the Wall had never fallen.'

'In hindsight, the GDR with its socialism was a better state,' the respondents also said, referring to the former communist regime.

In addition, over half of easterners (52 per cent) said they felt like 'second-class German citizens' compared to 41 per cent who felt they were treated equally.

Despite this, 72 per cent of people said they were 'happy to live in the reunified Germany with its social market economy despite all problems there have been rebuilding the east'.

The poll surveyed 1,001 people in the former East Germany as well as in East Berlin.
gordanac gordanac 16:10 30.10.2014

Re: Mythbusters

@princi
Nije mi Pinker na pameti već vreme posle donošenja Deklaracije o ljudskim pravima - ta je Deklaracija ono što našu epohu čini "najnenasilnijom", ne broj mrtvih ili broj krvavih sukoba uporedno ili procentno - već prve regulacije koje zagovaraju ljudska prava, to da su svi ljudi jednaki i da imaju prava je do 1789, pa 1948 bilo sasvim nezamislivo. Zato smo najnenasilnija epoha, ikada.
I to dosta govori o ljudima - da nam treba 4000 godina pisane istorije regulacija da bismo ukapirali da postoje ljudska prava
Pogrešno ti čitanje ili je moje nedovoljno jasno pisanje i u tom slučaju se izvinjavam za nejasnoće.
princi princi 16:13 30.10.2014

Re: Mythbusters

Da, i ja vidim da je rec o nesporazumu i razlici izmedju nekakve deklarativne i stvarne nenasilnosti (verovatno otud i navodnici).
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 17:04 30.10.2014

Re: Mythbusters

Predrag Brajovic Predrag Brajovic 17:08 30.10.2014

Re: Mythbusters

gordanac
Paradoks gledanja u našu savremenost je da živimo "najnenasilniju" epohu ikad u šta jako malo ljudi veruje jer vide drukče, sasvim drukče.

Ова тврдња је вероватно тачна када узмемо у рачуницу меру попут живот-године. Живот-година је остварена година живота неког човека. Када неко страда, одузме му се живот у рату, он је изгубио известан број својих живот-година, оних које неће стићи да проживи. Ако је у некој земљи предвиђен просечни животни век од 75 година, сваки убијени у сукобу изгубио је, у зависности од доба у којем је убијен, 60-50-40 живот година. Будући да се ратови, у овом трену, одигравају у земљама са мањим животним веком, а да су земље са већим животним, веком релативно ненасилне и стабилне од Другог светског рата, број остварених живот-година насупрот броју у ратовима изгубљених живот година вероватно никад боље у није стајао у историји. Но, ово су све клизаве статистике, јер питање је, рецимо, и временског подеока у ком се појава разматра (зашто то да не буду неки већи временски подеоци?), па онда, такође, питање је када ти временски подеоци треба да отпочну итд. итсл. Углавном, изгледа да свет постаје све мање насилан:


This graph was made by me, based on information from the US department of justice.




Но, наравно, не можеш неког натерати да поверује у нешто у шта не жели да верује.
princi princi 18:42 30.10.2014

Re: Mythbusters

Potpuno je razumljivo da laici ne razumeju razliku izmedju populacije i ucesca nasilnih smrti u mortality rateu. Mortality rate se u standardnoj ljudskoj populaciji znacajno smanjio zbog produzenja prosecnog ljudskog veka (uticaj povecanja opsteg standarda na planeti). Znaci, ljudi u proseku 'sporije' umiru i zbog toga nas svih ima vise na planeti. Life expectancy je u nekom NY, na primer, u 19. veku bio 48 godina, danas je tamo skoro 80. Kao rezultat, NY je 1850. je imao 800K stanovnika, danas ih ima 10x vise. I 38 godina medijanske starosti danas nema isto znacenje kao pre 100 godina i zbog toga svi rateovi koji se daju u odnosu na zivucu populaciju nemaju previse smisla (iako ih je neuporedivo lakse napraviti). Ali ucesce nasilnih smrti u ukupno opadajucem mortality rateu se nije smanjilo nego, moguce, cak i povecalo.

Znaci, jedna statistika odgovara na pitanje 'koja je verovatnoca da ce me neko sada ubiti' (ubistva su relativno retki dogadjaji), a sasvim druga 'koja je verovatnoca da cu umreti nasilnom smrcu'. Za prvo je dovoljno potrebno primeniti base rate a za drugo Bajezijansku verovatnocu odnosno prebrojavanje broj nasilnih smrti kod ljudi ciji je zivot prekinut u odredjenom periodu. Znaci, treba gledati u uzroke smrti koje su se dogodile i koji se dogadjaju, a ne citavu trenutno zivucu populaciju (a koja raste na nekoj teritoriji iz razloga koje sam gore naveo, opste povecanje standarda + migracija).
blogov_kolac blogov_kolac 20:00 30.10.2014

Re: Mythbusters

Termin "nasilje" je u novoniklom smeru ove diskusije pogresno uzeto kao kontrapunkt savremenim dostignucima i napretku u pogledu svakojakih zagarantovanih individualnih i kolektivnih prava. Recimo bivsa Istocna Nemacka koja je bitna tema ovog bloga bila je zemlja PRISILE, a ne NASILJA. Broj poginulih u odnosu na sve umrle je takodje diskutabilan argument za bilo sta otkada godisnje samo u Kini i Indiji zajedno pogine u saobracajnim nesrecama vise od pola miliona ljudi, sto je uglavnom vise nego ukupni godisnji broj svih ubistava na planeti (ukljucujuci i ratove), dok su saobracajne nesrece do pre samo 6-7 decenija imale mizaran uticaj na mortalitet.

Postoji nesto sto se zove "kultura nasilja", a sto smo mi ziveli ovde 90'ih, a u svetu su glavna zarista u latinskoj (centralnoj pre svega) Americi i Africi, i ne mora nuzno da bude direktno povezana sa pravnom uredjenoscu zemlje. Juzna Afrika je po mnogo cemu jedna od najprogresivnijih africkih zemalja, ali je po sveprisutnom "nasilju" tradicionalno u samom svetskom vrhu. Jedan Meksiko, ili Kolumbija, imaju (bar na papiru) sasvim pristojnu zakonsku regulativo po skoro svim mogucim pitanjima, tako da su uzroci ogromnog stepena nasilja u tim drustvima na nekoj drugoj strani.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 22:44 30.10.2014

Re: Mythbusters

Нешто размишљам, и све ми се чини како је неспорно да се релативно учешће насилно одузетих живот-година наспрам реализованог броја живот-година у значајној мери смањило у односу на претходна времена, и да је цивилизација -- а не људи -- постала "боља", мање насилна. Наравно, ово за меру узима не појединачни живот, већ остварене живот-године, без обзира на број појединаца који у њима учествују.


Опет, неке статистике изгледа указују и да је учешће насилних смрти у mortality rateu значајно опало, сасвим насупрот неким лаичким и преосетљивим веровањима да расте:

ИЗВОР
АУТОР
За оне који се усуђују да преиспитају своје мишљење, наведени аутор и извори дају још понеку лепу и оптимистичку информацију.

Углавном, свет је непоправљиво бољи из сата у сат.
Сад је 10:42. Већ у 11:42 биће за један сат бољи.
А ми ништа нећемо приметити :)

svarog svarog 11:00 31.10.2014

Re: Mythbusters

Ten years later, a remarkable 51% say they were happier with communism.


Stokholmski sindrom
hajkula1 hajkula1 22:41 29.10.2014

(Ljudi...


a to što se jalovina izručila u Drinu, pa stiglo u Savu, nikim-ništa)
predatortz predatortz 22:43 29.10.2014

Re: (Ljudi...

hajkula1

a to što se jalovina izručila u Drinu, pa stiglo u Savu, nikim-ništa)


Zajača?
Šta je još malo žive za naše jetre? Naviklo se...
cassiopeia cassiopeia 11:34 30.10.2014

Re: (Ljudi...

hajkula1
a to što se jalovina izručila u Drinu, pa stiglo u Savu, nikim-ništa)


Meni je činjenica da se ćuti, šturo prenose vesti, mediji ni mukajet, javnost propala u zemlju, a tu vodu pije veliki broj ljudi. Opet na delu magijsko mišljenje, ako o tome ne mislim to ni ne postoji. Svest velikog broja ljudi je na nivou, ne malog deteta nego amebe.
stefan.hauzer stefan.hauzer 23:24 29.10.2014

.

*berlin ;meni prva asocijacija dejvid bouvi


mirelarado mirelarado 00:13 30.10.2014

Re: .

stefan.hauzer
*berlin ;meni prva asocijacija dejvid bouvi




А мени Рајнер Вернер Фасбиндер и његов Berlin Alexanderplatz

Пре Зида био је Други светски рат, пре тога нацизам, а још пре тога Вајмарска Немачка. О том Берлину двадесетих година прошлог века реч је у серији.
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 03:12 30.10.2014

Re: .

berlin ;meni prva asocijacija dejvid bouvi

berlin + dejvid bouvi =

tasadebeli tasadebeli 08:13 30.10.2014

Re: .

mirelarado
stefan.hauzer
*berlin ;meni prva asocijacija dejvid bouvi




А мени Рајнер Вернер Фасбиндер и његов Berlin Alexanderplatz

Пре Зида био је Други светски рат, пре тога нацизам, а још пре тога Вајмарска Немачка. О том Берлину двадесетих година прошлог века реч је у серији.





Да ли је то опет дошло време да се моје друштво из гимназије присети како су ме тада звали Франц Биберкопф...





Додуше, у Берлину сада живи више Турака него што их је икада било у Босни и Србији збирно гледано током последњих шест векова, али ко зна... Турцима од Стокхолма до Кобанеа морал је данас тако висок!






А Зидова има разних... Много горих него оних бетонских...




Ја бих ипак да обрнем речи једнога који је пробао да каже истину о свету у којем живи, али није далеко стигао у томе: Ја нисам Берлинац!

Srđan Fuchs

моје мишљење је да Србија треба да уради све што може да не буде увучена у овај рат.




Из твојих уста у божје уши!

EDIT: Ех, да, а онај видљиви берлински зид беше пао тачно 200 година после Француске револуције?

Што волим те лепе математичке случајности округлих бројки! Лако је за запамтити...
4krofnica 4krofnica 09:46 30.10.2014

Re: .

stefan.hauzer
*berlin ;meni prva asocijacija


dva filma:

<The Lives of Others>

<Wings of Desire>



alselone alselone 09:51 30.10.2014

Re: .

*berlin ;meni prva asocijacija


stefan.hauzer stefan.hauzer 13:24 30.10.2014

Re: .

a goodbye,lenin ?niko? a to je film o temi:)


cassiopeia cassiopeia 13:58 30.10.2014

Re: .

stefan.hauzer
a goodbye,lenin ?niko? a to je film o temi:)


Super što si se setio.

edit: a mene si podsetio na film "Gorila se kupa u podne"
apostata apostata 15:26 30.10.2014

Re: .

alselone
*berlin ;meni prva asocijacija



Da!

Vjerovatno najljepša ikad snimljena fotografija.

A u sredini - jurišna zastava, Ordenom Kutuzova II stepena, odlikovane 150. idricke divizije, 79. pješadijskog korpusa, 3 udarne armije, 1. bjeloruskog fronta.




Plafon - bolje ne može, pa da 'ebe oca!
BebaOdLonchara BebaOdLonchara 20:41 30.10.2014

Re: .

goodbye,lenin

prelep film.

nije o berlinu, a ni u temi, ali kapiram da je trol počeo u nekom momentu? ovo mi je omiljeni nemački film poslednjih par godina.
natasavb natasavb 23:04 30.10.2014

Re: .

meni prva asocijacija dejvid bouvi


A meni roman "Mi djeca s kolodvora Zoo".
Mislim da zbog njega nikada nisam imala neku veliku želju da posetim Berlin.
Što naravno ne znači da neću ako mi se ukaže prilika. :)

P.S. Je li moguće da niko nije okačio ovo?
Čak ni Re?!

alselone alselone 23:08 30.10.2014

Re: .

P.S. Je li moguće da niko nije okačio ovo?


alselone alselone 23:12 30.10.2014

Re: .

Ordenom Kutuzova


Eh, kad bi bila neka fotografija kod Austerlica, mozda bi se mogla kvalifikovati za prvu pratilju.
natasavb natasavb 23:13 30.10.2014

Re: .

alselone
P.S. Je li moguće da niko nije okačio ovo?




Ovo nije asocijacija za Berlin, već Trpanj, leto '87.
stefan.hauzer stefan.hauzer 00:23 31.10.2014

Re: .

ovo mi je omiljeni nemački film poslednjih par godina.



koja je fatih akin faca!
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 09:17 31.10.2014

Re: .

apostata

Da!

Vjerovatno najljepša ikad snimljena fotografija.

A u sredini - jurišna zastava, Ordenom Kutuzova II stepena, odlikovane 150. idricke divizije, 79. pješadijskog korpusa, 3 udarne armije, 1. bjeloruskog fronta.




Plafon - bolje ne može, pa da 'ebe oca!


pušti l' staru suzu boljševičku?!

docsumann docsumann 21:36 31.10.2014

Re: .

BebaOdLonchara


bugalu džo džons

koji virtuoz (ko klinac sam otkidao na ovu solažu):


49 41 49 41 03:45 30.10.2014

Moji su drugovi rasuti po belom svetu

My friend are pearls spread all over the world,I'm a bird-migrant and sometimes I meet them abroad.Is it just destiny or who knows what could it be ,whenever we meet we always drink in that name it always ends with one of our songs.My friend are tough boys with big hearts be it in drinking,kissing,or shooting.Up there from Alaska,to Australia,whenever we meet we always drink in that name it always ends with one of our songs.

I tako preko 3 i po miliona nas; zbog kozijeg sira i vojne muzike.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana