Prošle nedelje sam u Londonu učestvovao na konferenciji "Serbia Investment Day" (#SerbiaInvestmentDay). Na konferenciji su govorili premijer Srbije Aleksandar Vučić, ministri Vujović i Sertić, predstavnici insitucija i kompanija iz Velike Britanije i Srbije.
U kraćem obraćanju sam se osvrnuo na dubinu i kvalitet odnosa između naše dve države i okvir u kojima danas razvijamo te odnose (proces pregovora i pridruživanje Srbije EU). Veoma otvoreno sam govorio i o izazovima koji postoje, pre svega za našu bolju privrednu saradnju. Dnevni list Blic je prošle srede objavio moj autorski tekst koji rezimira ključne poruke:
Velika Britanija i Srbija su tokom niza godina izgradile topao, dubok i dugotrajni odnos. Srbija i Britanija su uspostavile diplomatske odnose 1837. godine, kasnije su se jedna pored druge borila u dva svetska rata. U vremenima političkih izazova, dijalog između pojedinaca i grupa u širokom spektru društvenih oblasti (kultura, nauka, obrazovanje, sport) nikada nije prestajao. U dobrim vremenima, London je dugo bio jedno od omiljenih mesta srpske intelektualne elite. Odlučni smo da na ovom čvrstom temelju u godinama koje dolaze izgradimo još bolji, prisniji odnos. Odnos u kojem ćemo osigurati uspešniju budućnost za oba društva.
U modernom svetu, kvalitet veza između dve države često se meri kroz bilateralnu trgovinu uspostavljenu između njih. Bitno je naglasiti da je bilateralna trgovina između Srbije i Velike Britanije u postojanom rastu iz godine u godinu. U 2013. godini, trgovina je povećana za otprilike 22% u poređenju sa prethodnom godinom.
Velika Britanija se nalazi između 15. i 20. mesta na listi najznačajnijih trgovinskih partnera Srbije, i očigledno je da bi ovaj odnos mogao biti bolji.
Međutim, snažna trgovina i investitorski odnosi nisu mogući bez fokusiranog napora obe zainteresovane strane.
Britanska ambasada u Beogradu ohrabruje napredak Srbija na putu ka članstvu u EU, i podržava političke i ekonomske reforme. Značajnije investicije moguće su jedino kroz sprovođenje ovih reformi, kao i kreiranje stabilnog poslovnog okruženja. Lično znam da je srpska Vlada, na čelu sa premijerom Vučićem, posvećena ovom putu.
EU predstavlja ključ za oslobađanje potencijala Srbije, kako kroz podržavanje reformi na putu ka njenom članstvu u Uniji, tako i onda kada nakon pristupanja ona sebi otvori vrata ka jedinstvenom tržištu.
Ohrabrivanje i omogućavanje trgovine i investicija nije vezano samo za osnivanje organizacija i održavanje seminara i konferencija. Ono je takođe povezano i sa stvarnom reformom tržišta i privrženošću vladavini prava. Ovo je prostor u kojem Srbija još uvek ima nezavršenog posla.
Svetska banka je na rang listi čiji su glavni kriterijumi uslovi za poslovanje Srbiju postavila na 93. mesto u konkurenciji 189 ekonomija u svetu, što pokazuje postojanje velikog prostora za poboljšanje poslovnog okruženja. Srbija je i dalje rangirana lošije od većine svojih regionalnih konkurenata (nalazi se na 18. mestu u konkurenciji 24 zemlje Evrope i Centralne Azije). Znam da premijer želi da se ovo promeni.
Do sada, poslovno okruženje u Srbiji napredovalo je sporije nego u zemljama sa kojima se Srbija može porediti. Konkretno, Srbija se u odnosu na proces izdavanja dozvola za gradnju, prema podacima Svetske banke, nalazi među 10 najslabijih zemalja sveta. Novi zakon o planiranju i izgradnji, na kojem se dugo radilo, trebalo bi da reši ovu situaciju.
Poslovno okruženje u Srbiji trpi i zbog obilja nepotrebne birokratije, sporog ulaska i izlaska sa tržišta, kao i drugih prepreka za investiranje kao što je nedosledno pridržavanje vladavini prava i spora primena ugovora. U poređenju sa drugim zemljama Evrope i Centralne Azije, u odnosu na primenu ugovora i rešavanje insolventnosti, Srbija se nalazi na 20., odnosno 21. mestu u konkurenciji od 24 zemlje sa istog područja.
Kako bi se osiguralo efikasno i nezavisno sudstvo, neophodni su trajni napori. Srbija treba da osigura jednaku primenu zakona, kao temelj stabilnog poslovnog okruženja.
Posvećenost fiskalnim i ekonomskim reformama postoji. Premijer je proglasio ekonomiju za svoj prvi prioritet. Pozdravljam ovakvu odluku. Potrebni su značajni napori kako bi se postigla fiskalna konsolidacija i ubrzala primena najavljenih strukturalnih reformskih mera. Prošlonedeljni rebalans budžeta predstavlja prvi deo ove slagalice. Ovo je put koji zahteva hrabrost, ali se nadam i očekujem da donosi mnogo.
Širi politički faktori takođe imaju svoju ulogu. Srbija razvija pozitivnu ulogu u regionu, i to joj pomaže da uspostavi poverenje. To je takođe slučaj i sa napretkom koji je Srbija napravila u pogledu rešavanja Kosovskog problema. U naporima ka osiguranju normalizacije odnosa sa Kosovom, koji su kulminirali sporazumom iz aprila 2013. godine, Srbija i njeni lideri pokazali su impresivno liderstvo i odgovornost.
Upravo to su vrednosti koje Srbija treba da primeni kako na pitanjima unutrašnjih reformi, tako i u napredovanju u pregovorima sa EU.
Utisci o tome kako napreduju unutrašnje reforme su do sada bili različiti. Ali znam da se menjaju. Postoji stvaran napor da Srbija postane mesto u kojem je lakše i privlačnije pokrenuti biznis.
Moja poruka britanskim firmama na „Serbia Investment Conference" biće da treba da uoče prilike za posao pre nego što im one izmaknu. Britanske kompanije su već aktivne u Srbiji i mnogi od njihovih predstavnika će biti prisutni u Londonu kako bi podelili iskustva o uspostavljanju biznisa u Srbiji i širem regionu.
Sa moje strane, ja ću se postarati da Vlada Njenog Visočanstva nastavi da ohrabruje i podržava političke, ekonomske i društvene reforme neophodne za članstvo Srbije u EU. Ovo će zauzvrat doprineti stabilnom i sigurnom poslovnom okruženju koje će podstaći ekonomski razvoj u oba naša društva.
Iz Londona sam se vratio umereno optimističan. Zašto?
Mislim da smo locirali glavne probleme koji opterećuju naše ekonomske odnose i širi poslovni (i investicioni) ambijent. Verujem da je Vlada u Beogradu svesna zadatka pred kojim se nalazi i da je odlučna da donosi i sprovodi hrabre odluke. Sazrela je, čini mi se, i svest o tome koliko proces evropskih integracija može da pomogne Srbiji da poboljšava svoju ekonomiju, vladavinu prava, društveni ambijent.
Reformski put kojim se Srbija kreće uspešno su prešle brojne države centralne i istočne Evrope. Ove države su bile svesne da će od sprovođenja reformskih zakona, izgradnje vladavine prava i tržišne ekonomije, najveću direktnu korist i napredak osetiti upravo njihovi građani.
Dakle, ključna reč u 2015.godini biće "implementacija".
Denis Kif
Ambasador