Društvo| In memoriam| Jubileji| Obrazovanje

Kratka istorija smederevskih Jevreja

Velimir Mladenovic RSS / 15.07.2015. u 12:40
 Smederevo je još u XVI veku bio jak ekonomski centar i samim tim privlačilo je ljude da se u njemu nastane.
 
 
Još polovinom ovog veka Smederevo su počeli da naseljavaju Sefardi, Jevreji poreklom iz Španije.

Obično gde se nalaze Jevreji, nalazi se i Sinagoga i Jevrejsko groblje.

Najvažniji dokument za proučavanje istorije smederevskih Jevreja jeste knjižica dr Leontija Pavlovića koja se danas čuva u Jevrejskom istorijskom muzeju u Beogradu. Knjiga nosi naziv: '' Prilog izučavanju istorije smederevskih Jevreja'', Zbornik Jevrejskog istorijskog muzeja Beograd br. 4/1979.

Sto se sinagoge u Smederevu tiče, u ovoj knjižici piše sledeće: ''Kuća-sinagoga br. 3 sa kućištem, dvorištem i vrtom, 9,14 ari, parcela br. 242 ZKU br. 458-vlasnik Jevrejska veroispovedna i školska opština Smederevo. Imovina vraćena rešenjem posl.br. R-408/50 od 17. V. 1951.''

''Pošto je mahala zajedno sa sinagogom bila locirana prema pristaništu i tvrdavi, to su ovi objekti u celosti nestali prilikom eksplozije municije 5. juna 1941 god.''

Jedini vidljivi trag postojanja i življenja Jevreja u Smederevu je jevrejsko groblje.

U knjižici dr Leontija Pavloviča piše:

- Jevrejsko groblje koje se danas nalazi na Karađorđevom brdu, ubeleženo je u katastarskom planu; parcela br. 1129, površine 18,83 ara. Smatra se da je groblje utemeljeno 1907. godine, a sačuvano je samo 17 spomenika. (podatak iz 1979. g)

Kada je 1979. groblje obišao teolog Leontije Pavlović bilo je 17 spomenika u visokoj travi. Sredinom oktobra 2007. kad je groblje posetila predsednica Jevrejske opštine Niš Jasna Ćirić, moglo se izbrojati 13 u divljem gustom šiblju i travi, u julu 2009. dva spomenika i nekoliko kamenih belega u zastrašujućem korovu.

 Pavlović je pisao da je groblje utemeljeno 1907. uprkos činjenici da su sinovi na tom groblju 1906. podigli spomenik Moricu Šnajderu. Groblje je, primetio je Pavlović, zapušteno i "nije isključeno da se u travi i pod zemljom nalazi još neki beleg".

Ministarstvo unutrašnjih dela dobilo je 1851. sugestiju Ministarstva prosvete da se "rasprostranjivanje Jevreja po Srbiji, koji su našim trgovcima i narodu na mnogi uštrb, koliko je moguće ograničiti".

Smederevski trgovci gledali su popreko na konkurenciju Jevreja koji su se poglavito bavili trgovinom i na svaki način pokušavali da im onemoguće opstanak u gradu.

Solomon Vajs, Avram Buli, Isak Hening, Jakov Kon, Baruh Lebl trgovali su pijavicama. Zakupljivali su u smederevskom okrugu bare i u njima hvatali pijavice za izvoz. Pijavice su bile veoma tražene u medicini i donosile lep prihod, ali država je imala monopol pa su bare izdavane pod trogodišnji zakup. Ni ispovedanje vere nije išlo bez negodovanja i pritužbi. četrdeset godina, od 1817. do 1857, sefardi su vodili prepisku s vlastima, Ministarstvom unutrašnjih dela, Sovjetom, moleći i kneza Aleksandra Karađorđevića da im se dozvole bogosluženja u jednoj sobi koja neće imati spoljnih obeležja. Dopušteno im je pod uslovom da budu tihi i da se "broj ne uvećava".

Rabin David Samson iz Smedereva, austrijski podanik, žalio se konzulatu 1873. da mu je predsednik Opštinskog suda, kmet Dimitrije Miletić, oduzeo pasoš i naložio da se "udalji iz Smedereva".

Mardohaj Jakova Ozmo žalio se austrougarskom konzulatu da mu je Opštinski sud naredio da odmah zatvori svoj dućan. U protivnom biće kažnjen zatvorom i proterivanjem.  

Do početka Drugog svetskog rata dubok trag u Smederevu ostavili su trgovci Simon i Leon Tajtacak, Moric, Cadik i Adanja Levi, Jakov Bita, Moša Heskija i Moša Albahari, hotelijer Solomon Elijas, predstavnik osiguravajućeg društva Elazar Beraha, konfekcionar Solomon Zakaja, kantor Albert Altarac, rabin Benjamin Hazan, profesor nemačkog jezika Ahilo Kalman. 

Sefardsko groblje je najpre održavala do svoje smrti majka Marte Đorđević, potom sama Marta do duboke starosti. Od 1981. do smrti 1989. ugovor sa Jevrejskom opštinom imao je Rumun Avram Vasić, od tada njegova supruga Đurđevka, koja se retkim posetiocima žali da ne može da plati košenje trave na groblju. Dok je živela u Smederevu Jevrejka Mila Bižić organizovala je akcije čišćenja groblja. Obelisk špediteru Josifu Avramu Ozeru, sa Davidovom zvezdom i ćiriličnim tekstom iz 1924, i sarkofag s otvorenom kamenom knjigom i tekstom na jevrejskom "Josef Mordehaj A. Levi umro 29. nisana 5692." iz 1932. jedini su nadvisili travu. Većina ostalih spomenika su usađenici (kamen koji se polaže iznad glave pokojnika. Uglavnom ih je teško naći, neke nikako. 

Prema popisu stanovništva 1890. godine u Smederevu je živelo 100 Jevreja a 1895. njih 139.

1896. godine bilo je 139 stanovnika jevrejske vere, od ukupno 6875 Smederevaca.

1916. godine u smederevskoj osnovnoj školi bilo je 15 učenika Jevreja.

1926-27.godine bilo je 36 članova jevrejske opštine, i 78 stanovnika Jevreja, predsednik JO bio je Moša Heskija a pročelnik sinagoge Avram Avramović.

Pre Drugog svetskog rata u Smederevu je živelo 83 Jevreja. Rat su preživela samo tri smederevska Jevrejina.

Predsednik JO bio je Leon Tajtacak, a rabinsku dužnost vršio je Benjamin Hazan.

Na jevrejskim nadgrobnim spomenicima u Smederevu Leontije Pavlović pročitao je:

MORIC ŠNAJDER, poživi 71 godinu, umro 1906; spomen podigoše blagodarni sinovi.

MORDEHAJ JOSEF LEVI, Nišlija, umro u Smederevu 8.februara 1922...

ROZA, žena ŠEMAJA ZAHARIJA, umrla 30.januara 1922...

JOSIF AVRAM, OZER, špediter iz Beograda, rođen 1855, umro 1924. Ovaj spomenik podiže ožalošćena supruga Antoneta sa decom.

ŠEMAJO ZAHARIJA, trgovac iz Smedereva, umro 18.marta 1926. Ovaj spomenik podiže mu Josif Levi.

HAIM SAMUEL, sin KLARE i MORICA SAMUELA, 1928-1929, Smederevo.

RAHEL J. ZAHARIJA, preminula 6.4.1931.

JOSIF M. LEVI, preminuo 15.5.1932...Nadgorbni psomenik JOSEF MORDEHAJ A. LEVI umro 29.nisana 5962.

MOŠA J. BENAROJO, 1859-1933.

SIMA ELIJAS Solunac, 1877-1945. HAIM ELIJAS, student, 1920-1941

U skadu sa zakonom o dostupnosti informacija od javnog značaja pisao sam Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture Smederevo. Od njih sam 14.7.2015. dobio sledeći odgovor:

Poštovani,

Povodom Vašeg dopisa u kome nam se obraćate za dostavljanje podataka o Jevrejskom groblju u Smederevu obaveštamo Vas:

Jevrejsko groblje u Smederevu nema status spomenika kulture. Na osnovu zakona o zaštiti kulturnih dobara čl. 27st.1 (Službeni hlasnik br. 71/94) ono je evidentirano kao dobro pod prethodnom zaštitom.

S obzirom da je trenutno stanje na terenu takvo, da je pristup groblju i grobovima onemogućen visokim rastinjem i travom, jer se groblje ne održava, podaci koje Vam dostavljamo prikupljeni su na osnovu terenskog istraživanja ranijih godina kada je to bilo izvodljivo.


Jevrejsko groblje u Smederevu utemeljeno je 1906/1907. godine. Nalazi se na površini od 18,83 ara. Na groblju je četrnaest spomenika, od kojih je šest srušeno i na njima nema nikakvih podataka, dok je osam očuvano, manje ili više u izvornom obliku. Imena koja su se mogla pročitati su:


Josif M. Levi, Josif A. Ozer, Mordeha J. Levi, Moša J. Banarojo, Roza Zaharija, Rakel Zaharija, Šemaja Zaharija. Na jednom spomeniku je čitljiv samo datum 22.9.1931. godine.


Najstariji spomenik je iz 1922. godine i pripada Rozi Zahraja.

 

 _______________________________________________________________________

 Kao što je Amos Oz napisao u knjizi ''Priča o ljubavi i tami'' Antisemitizam je kao bakterija, nikad ga ne vidite ali je uvek oko nas i protiv njega se treba boriti. 

 

Atačmenti

Tagovi



Komentari (0)

Bloger je isključio mogućnost postavljanja komentara za ovaj tekst

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana