Društvo| Gradjanske inicijative| Kultura| Nauka| Obrazovanje

Peticija za očuvanje školskih biblioteka!

bocvena RSS / 03.09.2015. u 10:14
     Mali uvod, pre nego prenesem reči Društva školskih bibliotekara Srbije - u aprilu je u tišini donesen Pravilnik o finansiranju osnovnih i srednjih škola i nastao je haos i panika među direktorima i zaposlenima van nastave (uključujući i stručne saradnike: pedagoge, psihologe i bibliotekare) - odjednom je trebalo imati nestvaran broj odeljenja da bi imao pravo na po jednog čoveka sa punim radnim vremenom. Uhvatili su se svi za glavu ne zato što ih je bilo previše nego što će ih primenom Pravilnika biti premalo za normalno funkcionisanje obrazovno-vaspitnog procesa...da, da i bibliotekar je deo obrazovno-vaspitnog procesa! Za one koji sad prvi put za to čuju. A direktori bez sekretara škole, pedagoga i psihologa ne mogu (neki ni ne umeju:) da rade svoj posao kako treba. Pošto se savremena srpska škola pretvorila u jednu veliku pravno-administrativnu službu, sa elementima psihoterapije. Digla se buna i pravilnik je stopiran, prepravljen i u poslednji trenutak primenjen 1. septembra 2015.
 
Ali, u tom procesu prepravke, bibliotekari izvukoše deblji kraj: "U pismu koje je poslato školama 26. avgusta, gospodin Nedić, iz Društva direktora škola Srbije, kaže da su pregovarači (predstavnici direktora, sekretara i sindikata) u Ministarstvu postigli dogovor „čime smo spasili sekretare i psihologe i pedagoge u osnovnim školama, koji su najviše bili ugroženi dosadašnjim najnovijim predloženim izmenama Pravilnika“. Na sastanku održanom u Tehničkoj školi Novi Beograd, 27. avgusta, pregovarači su izjavili da su dobili ono što su tražili, a da je zato neko morao da strada. Na pitanje zašto se nisu zalagali i za školske bibliotekare, odgovorili su da to nije ni bio predmet razgovora, niti su oni želeli da se njime bave. Dakle, direktori su zastupali interese pedagoga i psihologa i drugih zaposlenih za koje su samovoljno odlučili da su važni i njima potrebni. Bibliotekare, koje zastupa Društvo školskih bibliotekara, niko nije pozvao na sastanak, niti pitao za mišljenje, iako je u maju 2015. godine sačinjen zajednički apel društava svih stručnih saradnika i sekretara Ministarstvu da se pravilnici doneti u aprilu 2015. stave van snage i da se svi predstavnici društava pozovu na izradu novih.
U petak, 28. avgusta 2015. predstavnici školskih bibliotekara Srbije su bili u Ministarstvu i razgovarali sa pomoćnikom za osnovno školstvo Željkom Radojičić Lukić. Ona je rekla da je za mesto bibliotekara sa punim radnim vremenom potrebno od 24 do 64 odeljenja, za razliku od sekretara, računovođa i ostalih stručnih saradnika, za koje je donja granica 16 odeljenja. Na pitanje zašto je napravljena razlika između bibliotekara u osnovnim i srednjim školama kad su poslovi isti, njen odgovor je bio: „Teže je raditi u srednjim školama, sa zahtevnim srednjoškolcima; bibliotekari u srednjim školama organizuju različite aktivnosti; srednjih škola je manje, a osnovnih više, pa srednje dobile više bibliotekara, a pošto su osnovne brojnije, dobile su manje“.
Ova objašnjenja su besmislena, kao i celokupni tok izrade Pravilnika, kao da se ne radi o dokumentu po kome će se organizovati rad škole, nego o nekom slučajnom i nevažnom tekstu, čije se posledice neće doticati škola.
Kako izgleda da zaduženi za izradu pravilnika u Ministarstvu, uključujući i gospođu Željku Radojičić Lukić, nisu dovoljno upoznati sa programom svih oblika rada školskog bibliotekara i nije im jasno koji su poslovi bibliotekara (određeni su Pravilnikom o programu svih oblika rada stručnih saradnika („Prosvetni glasnik", br. 5/2012 od 19.06.2012. godine), koji su isti u osnovnim i srednjim školama, evo kratkog podsećanja u vezi sa ulogom školskog bibliotekara.
Uloga školskog bibliotekara je važna i podrazumeva:
1) obavljanje bibliotečko-informacione delatnosti: prikupljanje, obradu, čuvanje i davanje na korišćenje bibliotečke građe i izvora;
2) realizaciju i unapređivanje obrazovno-vaspitnog rada škole, posebno u vezi sa razvijanjem čitalačke kulture i informacione i medijske pismenosti, kao i razvijanjem kritičkog mišljenja i kreativnosti;
3) aktivnosti na kojima se zasniva kulturni život škole.
U bibliotekama se drže zajednički časovi nastavnika i bibliotekara iz različitih nastavnih predmeta u okviru redovne nastava i vannastavnih aktivnosti. Bibliotekari su inicijatori, organizatori i realizatori tematske i projektne nastave, koja se realizuje kroz interdisciplinarnu saradnju sa kolegama.
U biblioteci se razvija informaciona i medijska pismenost, tako da učenici, zahvaljujući radu bibliotekara, stiču veštine neophodne za budući život i rad. U biblioteci uče kako da koriste informacije, sprovode naučna istraživanja, pišu referate, seminarske i maturske radove i učestvuju u aktivnostima koje podstiču ispoljavanje i razvijanje njihovih talenata.
Školska biblioteka predstavlja i prostor koji se koristi kao čitaonica pre i posle nastave, pa tu uče đaci koji za to nemaju uslova kod kuće, kao i oni kojima je potrebna i zakonom zagarantovana dodatna podrška u obrazovanju. Zbog svega navedenog, školska biblioteka bi trebalo da predstavlja intelektualno i kulturno jezgro škole, umesto što se bori za opstanak!
Smanjenje broja bibliotekara znači da se deo obrazovno-vaspitnog rada neće odvijati u skladu sa zahtevima savremenog školstva. To će posebno pogubno biti u malim školama, gde će školska biblioteka raditi dva i po dana ili jedan dan u nedelji ako škola ima izdvojena odeljenja.
Pitanja koja postavljamo Ministarstvu i celokupnoj javnosti:
1. Da li su zaduženi za izradu pravilnika u Ministarstvu, uključujući i gospođu Željku Radojičić Lukić, upoznati sa zadacima i poslovima koje poslove obavljaju bibliotekari?
2. Da li znaju da su poslovi bibliotekara jedinstveni kao i poslovi sekretara, računovođa, pedagoga, psihologa, te da ih niko drugi u školi ne obavlja?
3. Da li razumeju da ovaj predlog Pravilnika stavlja u neravnopravni položaj male osnovne škole i škole sa izdvojenim odeljenjima u kojima deca, takođe, treba da imaju jednaka prava na usluge biblioteke?
4. Da li je neko iz Ministarstva prosvete ili direktora koji su predlagali izmene Pravilnika promišljao o dobrobiti učenika i posledicama koje bi se odrazile na pismenost i uspeh učenika? Nije li osnovna škola temelj za opismenjavanje i uvođenje učenika u svet znanja, u čemu je školska biblioteka neizostavan partner ?

Želimo da skrenemo pažnju javnosti i nadležnih institucija na nesagledive posledice do kojih bi dovela primena ovakvog Pravilnika.

Tražimo da se kriterijum za određivanje broja školskih bibliotekara u osnovnoj školi ujednači sa kriterijumima za stručne saradnike pedagoge i psihologe, kao i sa onima koji važe za bibliotekare zaposlene u srednjoj školi i da član u vezi sa bibliotekarima glasi:

Škola do 15 odeljenja ima 0,5 izvršilaca na poslovima biliotekara.
Škola od 16 do 24 odeljenja ima jednog bibliotekara.
Škola od 25 do 40 odeljenja ima 1,5 bibliotekara
Škola od 40 i više odeljenja ima dva bibliotekara.

Osim toga, želimo da podsetimo na činjenicu da je profesija školskog bibliotekara godinama bila zanemarivana, te se dešavalo da direktori, iz nekih samo njima znanih razloga, ukidaju radno mesto bibliotekara, a da Ministarstvo na to ne reaguje. Tražimo da se Pravilnikom odredi da svaka škola ima da ima mesto školskog bibliotekara, te da odgovarajući član započne rečenicom:
Svaka škola ima radno mesto bibliotekara.

Nadamo se da ćete prepoznati nezamenljivu ulogu školskih biblioteka i bibliotekara u sistemu obrazovanja i vaspitanja."
 
Dakle, Ministarstvo prosvete nije prepoznalo ulogu bibliotekara u osnovnim školama. Po mom mišljenju, nenadoknadiv autogol! Niko nije veći saveznik nastavnicima u ranom opismenjavanju i razvijanju ljubavi prema jeziku i knjizi od školskog bibliotekara. To vam je baza bez koje nećete imati posećene biblioteke u srednjoj školi. U okviru strukovnog udruženja - Društva školskih bibliotekara Srbije- pokrenuta je ONLAJN PETICIJA i ja vas ovim blogom pozivam da je potpišete i podelite. Bojim se da je trenutno to jedino što možemo -  da se čuje glas struke i odbrani njeno dostojanstvo i prikupi podrška javnosti, a u budućnosti nam predstoji mnogo ozbiljniji rad da nas čuju tamo gde treba - u Ministarstvu prosvete i obrazovanja.
 
Uključite se i vi!


Komentari (96)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

tetkino tetkino 10:50 03.09.2015

Библиотека

Ја ћу сад као Радован да поносно машем својом чланском картом библиотекарске секције, у коју су ме додуше отерали по казни, али свеједно, пика се.

Основни проблем на свим ПИСА тестовима било је "разумевање прочитаног".
Да смо ту имали веће резултате не само тестови из српског, већ и они из математике и "науке" били би много бољи. Деца нису ни покушавала да раде дуже задатке, просто из целе приче не разумеју ни шта им тражиш ни шта им је дато.

Очигледно писменост није пожељна особина.

Сад неко ће ти рећи да је библиотека превазиђен концепт и да углавном служи да се тамо држе ментално нестабилни чланови колектива које није могуће пензионисати, да данас деца могу целу Народну библиотеку да сместе на свој паметни телефон, да тамо постоје и софтвери који ће исте да им читају итд.

Али тужна чињеница је да данас као "административне асистенте" запошљавају дипломце филолошког факултета, чији је задатак да читају мејлове и дописе које из фирме иду "напоље" и да исте преправљају тако да буду иоле писмени, иако су и сви остали чланови колектива, високо образовани на државним факултетима, али нажалост и поред свега неписмени.

Враћамо се на Орвела и питање: да ли је могуће имати слободне мисли, ако не постоји језик којим би се оне изразиле



bocvena bocvena 11:30 03.09.2015

Re: Библиотека

slično se zapitala i koleginica Dukić:

Postovani,

obracam Vam se zbog najnovijih pravilnika, koje je Ministarstvo prosvete usvojilo, a kojima se biblioteke i bibliotekari u osnovnim skolama proglasavaju gotovo nepotrebnim.Neko ko nije ni procitao opis poslova bibliotekara, nije upoznat sa znacajem biblioteka, narocito u malim sredinama, sa potrebom formiranja citalackih navika kod onih koji tek ulaze u svet opismenjavanja, a to su deca obuhvacena osnovnim obrazovanjem, u polu-praznoj i polu-pismenoj Srbiji, odlucio je da je biblioteka potrebna samo tamo gde postoji vise od 24 odeljenja! Normativ za skolske biblioteke na kome smo, sa velikim zadovoljstvom, radili, verovatno nece ni biti potreban, jer nece biti ni biblioteka koje bi ga primenjivale.Van snage ce biti, verovatno, i Zakon o biblioteckoj delatnosti, jer ni sa njim nisu upoznati oni koji su pravilnike proglasili pravosnaznim, a bibliotekare obavestili da je ovo tek prvi korak i da ni njih ni ostale u prosveti ne ceka nista dobro.Sta li tek ceka ili ne ceka decu?
Kad je nacisticko bombardovanje 1941. pretvorilo Narodnu biblioteku Srbije u zgariste, ne bi li se zatrli tragovi istorije, kulture i jezika naseg naroda, iz pepela se spasavalo sve sto je bilo moguce spasti, kao najveca dragocenost, ali se ni okupatori nisu dosetili onoga cega se dosetilo Ministarstvo prosvete u 21. veku- da treba zatvoriti i skolske biblioteke."Nacitanim" sedmogodisnjacima nije ni potrebna strucna pomoc, kao i stariji vrsnjaci sporazumevaju se" zavidnim" fondom od stotinak reci, mozda im ni sistematsko obrazovanje nije potrebno, to je stratesko pitanje u nekim drugim zemljama, a skolsku lektiru i razumevanje procitanog mogu da savladaju uz internet servise!

Kad je cuvena Marija Ilic Agapova utemeljila decije biblioteke kod nas, vizionarski je predvidjala bibliotekarstvo kao naucnu disciplinu cije osnove treba predavati u skolama u kojima se pripremaju buduci narodni prosvetitelji i vaspitaci, biblioteke videla kao rastuci organizam, isticala slobodni protok informacija i opstu dostupnost svih zapisa ljudskog znanja.Kakvu su sudbinu obrazovanju, nauci, umetnosti i nasoj deci namenili novi "vizionari" i hoce li im se usprotiviti samo oni koji se knjigom bave ili i svi koji institucionalno treba da je stite?

antioksidant antioksidant 11:59 03.09.2015

Re: Библиотека

Очигледно писменост није пожељна особина.

diplome su dovoljne svakako :)
a šta i očekivati kada se na pitanje o besplatnim udžbenicima odgovara sa pričom o brčkanju?
albicilla albicilla 11:33 03.09.2015

Kako sačuvati biblioteke?

Biblioteke zatvaraju oni koji diplome kupuju na pijaci, pa misle da su tako kupili i znanje.

Kako sami nogom niti u jednu biblioteku kročili nisu, nitio znaju čemu služe, niti koliki im je značaj.

Kako sačuvati biblioteke? Smenom vlasti.

Kick over the wall, cause government to fall!

bocvena bocvena 11:40 03.09.2015

Re: Kako sačuvati biblioteke?

heh, pa zar nije ministar prosvete "petničar"? oni tamo imaju divnu biblioteku, punu knjiga na stranim jezicima, dostojnu mnogih fakultetskih biblioteka prirodnih nauka.

još jedno pismo školskog bibliotekara u osnovnoj školi:


Као што се све, у данашње време, одвија убрзано, тако нам и деца убрзано одрастају, често усамљена пред привидом електронске шара-лаже. Пред налетом нових, моћних и занимљивих средстава комуникације, друштвених мрежа, игрица...постоји опасност да књига код ученика постане „оно што се мора“. Мора да се прочита домаћа лектира, још ако на интернету постоји препричан и анализиран текст, сажвакан и окруњен – то морање је мање болно!
Чак и ако читају, деца траже мање обимно, уз то динамично књижевно дело, да би им задржало пажњу, а да их не замори. Због тога је потребно наћи праву меру за све. Наћи баланс између књиге и осталих изазова, тако да једни не искључују друге, већ да се допуњују и омогућавају деци потпунији развој.
Савремени писци за децу су зато пред великим изазовом. Нарочито писци романа за децу, јер садржина мора бити довољно занимљива, да би превазишла оптерећеност формом. Догађаји треба да се смењују брзо, описи не смеју бити статични и замарајући. Поглавља, попут нивоа у игрици, треба да буду градацијски поређана...
Пред великим знаком питања се налазе и учитељи и наставници књижевности и језика који у (не)флексибилан наставни План и програм треба да „удену“ понеко дело савремене литературе, али од много нових књига, питање је шта изабрати и деци препоручити... Слична и тежа питања, а због тога и сложенија разматрања треба да де отворе и на вишем нивоу, код стручњака који креирају наставни План и програм.... Најзад, коначно питање је – кога најпре консултовати како бисмо помирили актуелне дечје прохтеве и књигу?
С обзиром на то да школски библиотекари раде непосредно са децом у школској библиотеци, најпре имају увида у то колико и шта деца воле да читају. Сигурна сам да је стање слично у свим школским библиотекама, било да су мање или књигама богатије, основношколске или средњошколске, било да су сеоске или градске.
Мали број старијих ученика основне школе (осми разред) дође у библиотеку са жељом да позајми књигу која није обавезна лектира. Чак и за израду семинарских радова, радије преузимају непроверене информације са Интернета, него што консултују стручну литературу. Зато је посао школског библиотекара да пронађе пут од књиге до дечјег срца.
Некој деци је потребна само мања мотивација да би прочитали књигу, у виду краћег препричавања садржаја, читања одломака... Другу децу треба убедити да је читање «тренинг мозга», као спорт тренинг тела. За неку трећу групу потребан је боље планиран приступ, али углавном деци треба индивидуално прићи, са аргументима који на свако посебно дете посебно и делују...
Као вероватно и остали школски библиотекари који воле и поштују свој посао, радим све што ми падне на памет и сваке године другачије само да бих остварила мисију коју захтева наше звање. Мој План и програм се сваке школске године мења, допуњује.
Често на часовима Библиотекарске секције проналазим на Јутјубу снимке познатих глумаца који говоре стихове песама познатих наших песника.
Упознајем их са композицијама насталим на основу поезије познатих писаца.
Два пута у току школске године (у октобру и априлу) идемо на излет и тако пратимо дешавања у градским установама културе...
Често доносим у школску библиотеку савременије наслове из своје кућне библиотеке. Понекад су то књиге које они желе да читају, често оно што ја сматрам да би им било корисно и занимљиво. И, ово је заиста успешно. Ученицима импонује да прочитају оно што је мој лични избор, да буду први који ће ту књигу прочитати, тако се јављају и теме за разговор које су само «наше».
Од ове школске године у мојој библиотеци прорадио је „Ђачки биоскоп у библиотеци“ - пуштам ученицима најзанимљивије делове екранизованих романа за децу. Оно што не одгледамо у школи они доврше кући. Проналазимо различите верзије филмова, засноване на једном истом књижевном делу, из ранијег периода и савремене филмове богате компјутерском анимацијом... Након тога развијамо дискусију упоређујући филм и роман – колико је филм веран радњи књиге, да ли су ликови добро обрађени, да ли су ученици тако замишљали ликове и радњу... Упоређујемо и старе филмове са савременим остварењима и увиђамо сличности и разлике.
Важно је да ученици најпре прочитају књигу. Најбитније од свега је навести ученике на закључак да је њихова машта најважнија, машта мора имати слободу да се сама развија и шири, а у томе може да им помогне само књига. Филм ће им наметнути своје слике и свој поглед на књижевно дело, умањиће им креативност и слободу да сами изграде свој свет маште.
Оваквим начином рада ученицима се пружа ширина, даје им се «жива реч» и разговор, нешто што им недостаје и у школи на редовним часовима, али и кући због презапослености родитеља. На овај начин деца необавезно усвајају корисне информације, проширују видике, обогаћују речник...

И онда је неком «паметном» пало на памет да се велика уштеда у српском буџету може догодити ако се обезглаве школски библиотекари!
Шта ће нама толике школске библиотеке? Шта ће нам простор где се планирају, припремају и реализују скоро све културне активности, где се тражи литература за семинарске радове, где деца добијају најкорисније информације из живота и за живот, где проводе време док чекају школски аутобус након наставе, где се одвија већина ваннаставних активности...
Шта ради школски библиотекар, осим што анимира ученике да створе навику читања, да се сналазе у претрагама за жељеном информацијом, да им библиотека буде драго и корисно место за провођење слободног времена, да им пружи оно што није обавезно и оно што се не оцењује, а веома је важно за живот, да организује трибине, културна дешавања у школи, да...
Па, шта је то, и још понека ситница што му стоји у годишњем Плану и програму?

Од једног Петничара то нисам очекивала. Познат ми је систем рада младих истраживача у Петници, позната њихова необуздана жеља да открију, истраже, унапреде...
И није ми јасно, како је то политика успела да победи дух истраживача?

Залажући се за идеју да школски библиотекари буду жртвена јагњад, преко којих ће се решити неки проблеми вишка радника у просвети, ово друштво ставља себе у позицију да сече грану на којој седи.
Нема нас толико много да бисмо задовољили потребу решавања технолошких вишкова у просвети. Али, има нас довољно да задовољимо потребу Министарства просвете за масовним гашењем малих сеоских школа.
И, није ми жао књига. Преживела је књига свакакве голготе, преживеће и ову. Чекаће стрпљиво, прашњава, боља времена.
Жао ми деце. Деца не могу да чекају. Она порасту у људе које не стресира нула поена на завршном испиту. Са нулом поена на животном испиту.

Tatjana Đurić
albicilla albicilla 12:08 03.09.2015

Re: Kako sačuvati biblioteke?

Nekako je više kočničar, nego Petničar. It comes with a territory/membership?
tadejus tadejus 13:11 03.09.2015

Re: Kako sačuvati biblioteke?

bocvena
И, није ми жао књига. Преживела је књига свакакве голготе, преживеће и ову.


a brate može li od prosvjetara ikad išta da izađe a da nije obilato filovano lažima..
čuj knjiga neće preživjeti ako se biobliotekarima u malim školama smanji plata (a nekima i ukine)..
nije nego..
vjerujem ja da je gospa tijana krasna žena i da je predano radila svoj posao..
no znamo i ja i ona da ogromna većina njenih koleginica (i kolega) nije..
ali lakše je oplesti po odluci ministarstva nego po kolegama..
pa ćemo reći kako je ovo atak na knjigu, a nećemo reći kako je ovo zapravo još jedna uravnilovka.. koja umjesto da uvede meritokratiju, zbog loših rezultata, nasumično kažnjava cijelu struku..
teško da će se tu šta promjeniti pošto sama struka zaključuje da je bolje da meritokratiju ipak gurne pod tepih..
i onda se desi evo ovo što se dešava..
tuga..
no da će knjiga zbog toga umrijeti.. naravno da neće..
isto kao što ni ja ni suprug mi ne dobismo kao djeca nagrade za najvjernijeg čitaoca jer smo dobro poznavali bibliotekare.. mislim da ni sa jednim nikad nisam razmjenila više od dobar dan.. ko bi da razumije zašto može se recimo prošetati do biblioteke grada Beograda.. i upustiti u inspirativan razgovor sa tamošnjim osobljem
bocvena bocvena 13:17 03.09.2015

Re: Kako sačuvati biblioteke?

odgovorim kad stignem...postavljaš prava pitanja.
dirtyharry dirtyharry 17:55 03.09.2015

Re: Kako sačuvati biblioteke?

Biblioteke zatvaraju oni koji diplome kupuju na pijaci, pa misle da su tako kupili i znanje.





bocvena bocvena 18:32 03.09.2015

Re: Kako sačuvati biblioteke?

ko bi da razumije zašto može se recimo prošetati do biblioteke grada Beograda.. i upustiti u inspirativan razgovor sa tamošnjim osobljem


beograd nije cela srbija. ovde se najviše radi o školama po unutrašnjosti gde jedan bibliotekar opslužuje 3 sela. malu školu u jednom i isturena odeljenja u druga dva. sad treba sa pola radnog vremena i pola (smanjene) plate. toj deci nije javna biblioteka ispred nosa i nemaju uvek roditelje koji će im knjigu ponuditi. njima je školski bibliotekar alfa i omega u kulturnom životu, neretko su te biblioteke generatori kulture u celom kraju. i ja, za razliku od tebe, poznajem dosta takvih bibliotekarki.

biblioteka oš milorad mića marković iz male ivanče

nisu mitska bića, imaju svoje profesionalne blogove, platforme za učenje, organizuju seminare, aktivne su u društvu školskih bibliotekara,utiču na kolege da se promene i uključe. i ja baš takvima želim da se bavim, o njima pišem i sa njima sarađujem i za njihov radna mesta sam zabrinuta. nije moje da odvajam žito od kukolja i prstom ukazujem na neradnike nego da se profesionalno povezujem sa najboljima. iz cele srbije, ne samo iz beograda.

prosto, doš'o aber da se smanje troškovi, a nekako ispade da su bibliotekari najnebitniji i najpitomiji kad ih se ukida. ja dobro vidim vezu između radnog vremena biblioteke, profesionalne ličnosti bibliotekara i dobrobiti korisnika - dece, kolega i roditelja i sveukupnog obrazovanja. retko padam u lirske zanose i ne doživljavam svoj posao prometejski, ali znam kako treba da se radi. postoje svetske smernice (IFLA), katedra za bibliotekarstvo, zakon o bibliotečkoj delatnosti, zakon o stručnim saradnicima i profesionalna udruženja... onda se ovakvi pravilnici direktno ogluše o sve zakone struke!




nim_opet nim_opet 13:50 03.09.2015

Ofrlje i nesmisleno

Kao i toliko stvari u Srbiji, i u ovom primeru se vidi ofrlj pristup obrazovanju, ali i kadrovskoj politici - niti iko zna zasto i kako je sistematizacija radjena, niti je bila u planu razgovora (sta, zaboravili?), niti direktore zanima. Ali - da skolske biblioteke rade ono sto bi trebalo da rade, onda bi valjda bile malo vise pred ocima roditelja, koji bi ovakve odluke onda i primetili. Ja sam u skole u Srbiji isao kasnih 80ih i tokom 90ih - u osnovnoj skoli se secam biblioteke iz koje sam pozajmio jednu (i brojem 1) knjigu - "Beli ocnjak" (na preporuku bibliotekarke....ne secam se da mi se dopala). Imao sam srecu da su moji i roditelji klinaca sa kojima sam provodio vreme akumulirali sopstvene biblioteke, pa mi knjiga za citanje nikada nije falilo (a kupovali su se i kompleti lektira, pa dovlacili u duplim kesama, da se ne pokidaju itd), ali i da nije, skolska biblioteka u osnovnoj skoli je sluzila nekim misterioznim svrhama - niti su deca koja nemaju uslova za to kod kuce ucila u biblioteci (jer u istu nisi mogao da udjes dalje od pulta za kojim je sedela Branka bibliotekarka), niti je biblioteka imala ikakvu ulogu u nastavi - ne secam se (mada, izlapelo se, davno je to bilo). U gimnaziji, biblioteku nismo imali. U pitanju nije neka mala skola, nego jedna od beogradskih gimnazija. Mislim, mozda i jesmo imali biblioteku, ali niti je iko znao gde je, niti da uopste postoji bibliotekar. A posebno ne neko ko se bavio informatickom pismenoscu dece.

Naravno da ne mislim da su ova dva slucajeva reprezentativna ili da je Branka bibliotekarka (ne mogu da verujem da joj se imena jos secam), mogla da radi nesto mnogo van okvira onoga sto je zacrtao direktor/nastavno vece skole, ali do skolske biblioteke, barem do fakulteta, su imale skoro nikakav uticaj na obrazovanje bar mojih generacija. Dok nismo otkrili Univerzitetsku, (super za spremanje ispita), Narodnu, (malo manje super, da ne pricam da je renoviranje trajalo mislim sve cetiri godine mog fakulteta) biblioteku Narodne Banke (ne znam jel jos u zgradi glavne poste, ne smes nista da iznosis, ne smes da fotokopiras, ne smes....ma jedva smes da okreces stranice) itd. Tek mnogo, mnogo kasnije, na poslediplomskim, van Srbije, biblioteka postaje mesto gde provodim vecinu vremena na fakultetu a van predavanja. I zao mi je sto to nije postala dok sam bio u Srbiji.
bocvena bocvena 19:45 03.09.2015

Re: Ofrlje i nesmisleno

skolske biblioteke, barem do fakulteta, su imale skoro nikakav uticaj na obrazovanje bar mojih generacija.


ti stvarno nisi imao sreće:)

lični primeri su uvek nezahvalni. ja sam mnogo starija od tebe, a bibliotekari u osnovnoj i srednjoj školi su mi odredili život. ne profesiju, nisam ja nešto ni slutila da će mi to biti životni poziv, nego su me usmerili na knjigu, pisanje, živu reč, recitovanje, humanističke nauke. koliko vremena sam bila na nastavi, toliko sam provela i u biblioteci.

i eto,sticajem okolnosti, evo me sa druge strane. sa svojih 10-ak zaludjenika koji provode puno vremena u biblioteci i u proseku 500 druge dece mesečno (uredno se vodi statistika ko, šta i koliko uzima, pa se na osnovu toga planira nabavka) koja uzimaju knjige ili nešto tu pišu, uče, čitaju ili čekaju vreme za trening:)

ipak, najveća promena u odnosu na tvoje vreme je to što sada u bibliotekama imaju pristup računaru i štampaču i mogu da urade ili završe ono što su počeli kod kuće.a bibliotekar neretko u sve to umeša svoje prste. gde pronaći informaciju, kako je naučiti i kreativno se ka njoj odnositi - zna bibliotekar. a možeš i da plačeš jer imaš ljubavne probleme. vaspitno-obrazovni rad:)
emsiemsi emsiemsi 13:53 03.09.2015

Потписао ...

Шта рећи на то да живиш у држави у којој се образовање третира, не као инвестиција, и то основна, него као трошак !?
Ништа, него --- држите се библиотекари.
arianna arianna 14:27 03.09.2015

...

Zemlja gde prosvetari prijamaju platu nižu nego soc. pomoć u razvijenijim zemljama, gde se na radjanje većeg broja dece čudno gleda, i majke tretiraju kao neuke u korišćenju kontracepcije, praviće za koju deceniju, intelektualce i decu od blata.



bocvena bocvena 07:47 04.09.2015

Re: ...

hvala na podršci!

u suštini, ovo nije nikakvo kukumavčenje (jadni mi, zli vuk će nas pojesti:)
država je donela nekakve zakone i standarde kako škola treba da funkcioniše, koje su nam obaveze, sve u skladu sa najmodernijim evropskim standardima (keptn, maj keptn) i onda rekla - ali sa manjim brojem ljudi, za manje radno vreme i za manje para.

ko ne može ili neće, žao nas je.

a mi bi valjda trebalo da budemo zahvalni i da se smešimo. i ćutimo.
nurudin nurudin 01:01 04.09.2015

И библиотекари

... и педагози, и психолози, и...
jkt2010 jkt2010 02:47 04.09.2015

Re: И библиотекари

nurudin
... и педагози, и психолози, и...

Hirurge i ortopede niste imali?
tasadebeli tasadebeli 07:17 04.09.2015

Re: И библиотекари

jkt2010
nurudin
... и педагози, и психолози, и...

Hirurge i ortopede niste imali?



Зезај ти зезај, али српске школе због тог новог правилника стварно улазе у велике проблеме што се тиче функционисања.

Код мене у школи, како сада ствари стоје, остајемо без психолога, остаје нам педагог.

И сада се питамо ко ће на пролеће, рецимо, радити тестирање будућих првака јер педагог не може ни по закону ни по својој стручној обучености то да ради. О осталим битним доменима школског живота којима се бави психолог свакодневно боље и да не причамо.

Ко ће да се бави децом из, рецимо, разведених бракова којих по статистици има 25%? Ко ће да разговара са њима о њиховим емотивним проблемима и ломовима у њиховој малој души?

Ја?

Богами, не пада ми на памет... Не зато што нећу, него зато што не знам и бојим се да могу да направим више штете него користи.

(Рецимо, имам ученика у 7. разреду чији су се родитељи развели када је он био 2. разред. Отац му је возач ГСП и често вози на линији којом се и дечак вози. И када са станице кроз шоферку дечак угледа свог оца, он не сме да уђе на предња врата јер му је отац то одавно забранио рекавши му да не жели више да га види.

И шта ја да радим када уђем у тај бус заједно са дечаком на задња врата? Да плачем заједно са њим јер не знам шта бих му рекао?

И то ти је само један пример од тих 25% ученика у мојој школи.)

Када се обратиш школској управи и питаш их шта да радиш, како да организујеш функционисање школе без психолога, педагога, библиотекара, логопеда

(Пази, у Србији има 1800 школа, а само 30 школских логопеда. Пола нације нам не зна да говори, котрља Р, фрфља док прича, шушка, не разликује Ч,Ћ,Џ,Ђ, а ми ћемо сада и тих 30 школских логопеда да укидамо.),

ови из школских управа слежу раменима и кажу:"Немамо ми везе са тим, то су радили ови из сектора за финансије." (Претпостављам да су направили такав правилник по налозима ММФ-а.


Схвати, друже, ово питање новог правилника о ценусу у српској просвети нема никакве везе са политиком и политичким странкама... Има везе са директним уништавањем српског образовног система који иза себе има традицију и развој дуг 200 година.


П.С. - Ова Србија је дубоко окупирана земља. Јер да није тако, онда власти ове земље (рекох ти, не занимају ме странке, него владајуће структуре) не би тако бескрупулозно радиле на уништавању оних квалитетних ствари које постоје у Србији, а све извршавајући налоге из иностранства.


П.П.С. - И да замолим овом приликом и тебе и све вас који још од својих школских дана гајите антипатије према школи и просвети да барем овај пут не гледате то из свог сопственог емотивног угла заснованог на сопственим ђачким искуствима.

Ситуација је врло озбиљна и није за препуцавања оваквог типа.

И штагод ви мислили о школама и о образовању, они су насушна потреба једног нормалног цивилизиваног друштва.

Иначе, да није тако, због чега је онда Карађорђе позвао чича Доситеја у Србију у којој је устанак још увек трајао и тражио од њега да започне да развија мрежу школа из чега се током тих 200 година наше историје развијао овај српски образовни систем какав имамо данас.

Могли смо и да останемо неписмени свињари који стално држе пушку у рукама и претерују крда свиња у Аустрију.

Само не знам да ли би онда уопште и постојала држава Србија.
bocvena bocvena 07:57 04.09.2015

Re: И библиотекари

izgleda je i sa pedagozima i psiholozima u osnovnim školama ista stvar kao sa bibliotekarima. postoji evidentna razlika u odnosu na srednje škole.

u mojoj srednjoj školi npr. ima 38 odeljenja i imamo pravo na 2,13 (ovo nula trinaest me fascinira:) pedagoga i psihologa i 1,6 bibliotekara. a svi smo stručni saradnici.

u istom smo čabru (tu mislim i na drugo vannastavno osoblje) i imamo isti cilj - da nas se ne smatra za brojke i slova u procesu potkusurivanja države i MMF-a već da radimo ono što su nam propisali. za platu, ne za zahvalnost za sačuvano radno mesto.
predatortz predatortz 08:00 04.09.2015

Re: И библиотекари

imamo pravo na 2,13 (ovo nula trinaest me fascinira:) pedagoga i psihologa i 1,6 bibliotekara.





Kako vas mere? Na kilo!?
bocvena bocvena 08:09 04.09.2015

Re: И библиотекари

neki mršaviji mož' se stisne u nula,trinaest:)

1,6 - jedan sa 100% radnog vremena i jedan sa 60%. zbrka je proteklih godina nastajala kada su norme u bibliotekama ustinjavanje sa više ljudi bez pune norme u nastavi. a sad su i one smanjene. direktori imaju velika ovlašćenja, svašta mogu da tumbaju. najbolji se stvarno polome da niko ne ostane bez posla i da ima adekvatno radno mesto (ono na kome će najbolje raditi). najgori to rade po ličnim afinitetima i animozitetima.
milisav68 milisav68 08:28 04.09.2015

Re: И библиотекари

predatortz
imamo pravo na 2,13 (ovo nula trinaest me fascinira:) pedagoga i psihologa i 1,6 bibliotekara.

Kako vas mere? Na kilo!?

Према правилнику који је у школе стигао 1. септембра, помоћници директора, библиотекари, педагози, секретари и шефови рачуноводства у мањим основним школама остаће без пола плате док ће неки можда да остану и без посла. Све је то део процеса рационализације и смањења трошкова у јавном сектору.

У школама које имају до 15 одељења ове школске године требало би да буде запослено само пола секретара, пола психолога и пола шефа рачуноводства, а школе са мање од 24 одељења имаће пола библиотекара односно, једног са пола плате. Помоћника директора више неће имати школе које имају мање од 32 одељења, док ће оне у којима постоји од 32 до 47 одељења имати пола помоћника. Школа која организује целодневну наставу моћи ће да има једног кувара на 75 деце и једну сервирку на 400 ђака. На школу од 2.000 до 5.000 квадрата иде само један домар, а само једна теткица на 450 квадрата школског простора.

antioksidant antioksidant 08:39 04.09.2015

Re: И библиотекари

Претпостављам да су направили такав правилник по налозима ММФ-а

па не баш. ммф јесте врло заинтересован за укупну буџетску слику али прихвата сваки "унутрашњи распоред" који се предложи. волео бих да се разумемо око овог - одлука српских власти је где ће и како "резати". српске власти су донеле одлуке које резултирају мањим бројем педагога, психолога, логопеда, библиотекара, чистача... јер су српске власти закључиле да се без тога може.
bocvena bocvena 08:42 04.09.2015

Re: И библиотекари

Све је то део процеса рационализације и смањења трошкова у јавном сектору.


joj, majko mila, istog trenutka mi je u glavi ona što bije policajca bejzbolkom po glavi i viče - znaš ti ko sam ja? ja radim u MIP-u!
bocvena bocvena 08:43 04.09.2015

Re: И библиотекари

јер су српске власти закључиле да се без тога може.


suština svih suština!
milisav68 milisav68 08:52 04.09.2015

Re: И библиотекари

antioksidant
... јер су српске власти закључиле да се без тога може.

Da, kao i da malim sredinama ne trebaju škole uopšte.

I tu mislim na baš-baš male sredine, jer recimo kod mene u Palanci je jedna osnovna škola višak (po tim nekim standardima), ali će i dalje da postoje sve četiri na uštrb nekog brdsko/planisnskog/razuđenog sela.

Ili recimo zakon da svi kao budu ravnopravni, pa de se menjaju smene na svake dve nedelje/mesec dana.

Pa onda deca sa sela u mojoj opštini (koja imaju školu od prvog do četvrtog razreda u svom selu), od petog do osmog - čame po gradu popodne/uveče čekajući prevoz.
jkt2010 jkt2010 09:46 04.09.2015

Re: И библиотекари

tasadebeli

И сада се питамо ко ће на пролеће, рецимо, радити тестирање будућих првака
Ko im sada radi operacije kad izlome noge?

Ко ће да се бави децом из, рецимо, разведених бракова којих по статистици има 25%? Ко ће да разговара са њима о њиховим емотивним проблемима и ломовима у њиховој малој души?

Ја?

Pa roditelji valjda? Staratelj, ako nema roditelje?

И шта ја да радим када уђем у тај бус заједно са дечаком на задња врата? Да плачем заједно са њим јер не знам шта бих му рекао?

Da uvedemo psihologe i u busove? Ili kaži majci njegovoj da ga odvede do doma zdravlja, tamo valjda imaju phihologe?

Када се обратиш школској управи и питаш их шта да радиш, како да организујеш функционисање школе без психолога, педагога, библиотекара, логопеда ...
... hirurga, automehaničara, ležećih policajaca, instruktora plivanja, kamermana...
... Има везе са директним уништавањем српског образовног система који иза себе има традицију и развој дуг 200 година.
због чега је онда Карађорђе позвао чича Доситеја у Србију

jel doveo i logopeda?

Nemoj pogrešno da me razumeš. Mic po mic, zakomplikovali ste ga do zla boga. Evo na primer konkretan predlog: smanjite program iz srpskog na pola pa otpustite 2500 od 5000 profesora srpskog. I eto mesta za bibliotekare i logopede.
antioksidant antioksidant 09:59 04.09.2015

Re: И библиотекари

Evo na primer konkretan predlog: smanjite program iz srpskog

врло конкретно размишљање које у потпуности личи на начин решавања проблема који сада примењују српске власти.
мада најефикасније решење је да се укину деца, тад школство остаје без икаквих проблема.
arianna arianna 10:57 04.09.2015

Re: И библиотекари

Mic po mic, zakomplikovali ste ga do zla boga



evo zakomplikovano pitam, a molim za jedan jednostavan odgovor

ima li rešenja za decu kojoj je neophodna malo profesionalnija podrška, nego što su vodoinstalateri, kondukteri i krojačice?<<<
tasadebeli tasadebeli 11:23 04.09.2015

Re: И библиотекари

jkt2010

Evo na primer konkretan predlog: smanjite program iz srpskog na pola pa otpustite 2500 od 5000 profesora srpskog. I eto mesta za bibliotekare i logopede.





Ето видиш како немаш појма како читава ствар функционише. Број професора нема везе са обимом програма него са бројем ученика.

И шта ћемо сада? Да смањимо број ученика на силу? Оно, административни одабир колико њих годишње сме да крене у школу? Остале побити по кратком поступку да не једу леба за џабе?

Јбт, ти и Вучић сте к'о маргарин! Не разумете се ни у шта, а у све се мешате!

Слушај, друже: Мање вина, мање вина!

П.С. - Иначе, подржавам те за предлог о смањењу обима програма. Ето нам барем једне додирне тачке у разумевању.
jkt2010 jkt2010 11:23 04.09.2015

Re: И библиотекари

arianna
Mic po mic, zakomplikovali ste ga do zla boga



evo zakomplikovano pitam, a molim za jedan jednostavan odgovor

ima li rešenja za decu kojoj je neophodna malo profesionalnija podrška, nego što su vodoinstalateri, kondukteri i krojačice?

I vodoinstalaterske usluge se takođe dobijaju u školi? Super...

Šta sa decom koja se poseku? Nameće se potreba za školskim hirurzima?
jkt2010 jkt2010 11:25 04.09.2015

Re: И библиотекари

antioksidant
Evo na primer konkretan predlog: smanjite program iz srpskog

врло конкретно размишљање које у потпуности личи на начин решавања проблема који сада примењују српске власти.
мада најефикасније решење је да се укину деца, тад школство остаје без икаквих проблема.

Ne, bolje da se ukinu roditelji. Tada će biti jasno zašto sve mora Tasa da radi.
arianna arianna 11:34 04.09.2015

Re: И библиотекари

jkt2010
arianna
Mic po mic, zakomplikovali ste ga do zla boga



evo zakomplikovano pitam, a molim za jedan jednostavan odgovor

ima li rešenja za decu kojoj je neophodna malo profesionalnija podrška, nego što su vodoinstalateri, kondukteri i krojačice?

I vodoinstalaterske usluge se takođe dobijaju u školi? Super...

Šta sa decom koja se poseku? Nameće se potreba za školskim hirurzima?


Obožavam ovakvu vrcavu uličnu inteligenciju opšteg tipa i plitkog nivoa.
Hvala na odgovoru
tetkino tetkino 11:38 04.09.2015

Re: И библиотекари

Ovo nije problem dece sa autizmom, ovo je problem sve dece koja ima govorne smetnje:

Imas dete koje ima sve (ili nesto od):
- disgrafiju
- disleksiju
- dislaliju
- disfaziju

I drzavu koja takvo dete tera da uci 2 strana jezika.
Ustupak je da mu se omoguci IOP tako da ono u stvari i ne mora nista da zna / nauci da bi imalo prelaznu ocenu.

Ono sto takvo dete ne moze da dobije u skoli i sto bi mu zaista pomoglo je:
- logopeda
- defektologa
- dodatne casove srpskog jezika
- izborne predmete koji bi im pomogli da savladaju pisanje - lepo pisanje, kaligrafija, ruke u testu
- i na kraju bibliotekare - koji izmedju ostalog biraju knjige i organizuju "sekcije" gde se cita, recituje, besedi
jkt2010 jkt2010 11:45 04.09.2015

Re: И библиотекари

Број професора нема везе са обимом програма него са бројем ученика.

Gledaj vamo, zadatak za 1. razred:
Ako je u jednoj školi za održavanje 12 časova srpskog nedeljno potrebno 3 nastavnika srpskog, koliko nastavnika bi im trebalo ako bi se broj časova smanjio na:
a) 8 nedeljno?
b) 4 nedeljno?

(Može bibliotekarka da ti šapuće.)
arianna arianna 12:01 04.09.2015

Re: И библиотекари

Ovo nije problem dece sa autizmom, ovo je problem sve dece koja ima govorne smetnje:



problem je sve dece sa smetanjama u razvoju, a ne samo one sa govornim smetnjama.

najsvežiji primer:

Obzirom da je uveden engleski jezik od prvog razreda... evo jedne filmske scene od juče:

Sedi devojčica u kolicima, koja boluje od cerebralne paralize, i pored nje profesorka engleskog sa laptopom, pusta joj pesmice i uporno postavlja pitanje. "How are you?"

jedina povratna reakcija bila je "teto, ko će da me vodi u wc?"
jkt2010 jkt2010 12:02 04.09.2015

Re: И библиотекари

tetkino Ono sto takvo dete ne moze da dobije u skoli i sto bi mu zaista pomoglo je:
- logopeda
- defektologa
- dodatne casove srpskog jezika
- izborne predmete koji bi im pomogli da savladaju pisanje - lepo pisanje, kaligrafija, ruke u testu
- i na kraju bibliotekare - koji izmedju ostalog biraju knjige i organizuju "sekcije" gde se cita, recituje, besedi

Pa znaš kako, da si mi ovde negde u komšiluku, preporučio bih ti "Green School"; Oni su nastavu organizovali baš tako nekako. Inače, košta oko 24 soma dolara godišnje, ++ .

Hoću da kažem, da bi za javne škole u Srbiji odvajali $20K po đaku moramo da budemo malo (više) bogatiji, i da smo orni da plaćamo mnogo više poreza. Ili ne znam, ako Tasa može da izorganizuje sve to što košta $20K za 10% para, onda OK.

Ariana pusta joj pesmice i uporno postavljava pitanje. "How are you?"

jedina povratna reakcija bila je "teto, ko će da me vodi u wc?"


Šta je rešenje, veći broj bibliotekarki ili biblioteka?
arianna arianna 12:11 04.09.2015

Re: И библиотекари

Šta je rešenje, veći broj bibliotekarki ili biblioteka?


možda da se vrate medicinske sestre ili negovatelji u specijalnim školama

Veliki problem predstavlja i to što su specijalnim školama od ove godine ukinute medicinske sestre - kaže Vesna Petrović, predsednica Saveza udruženja Srbije za pomoć osobama sa autizmom.
bocvena bocvena 12:25 04.09.2015

Re: И библиотекари

Šta je rešenje, veći broj bibliotekarki ili biblioteka?


joj, majku vam vašu, bezobraznu. rešenje je da platite asistenta detetu da ga odvede u wc i bibliotekarku da sa njom čita i na engleskom. jer može sasvim lepo da ga nauči.

nemate para? onda se ne igrajte dečjim životima i njihovim obrazovanjem.
antioksidant antioksidant 12:45 04.09.2015

Re: И библиотекари

nemate para?

nema ovo veze sa parama već sa izborima
bocvena bocvena 12:59 04.09.2015

Re: И библиотекари

pa vidiš da su izbori napravljeni. kao sa bolesnom decom. kao sa penzionerima. kao sa svim drugim socijalnim kategorijama.

i prosveta je socijala. ima para samo za najjače i najzdravije. drugi nek se strpe i ne galame. da ne kvare idilu sa premijerovih konferencija za štampu. ili nek nađu sponzora i skupe pare SMS-ovima.
antioksidant antioksidant 13:08 04.09.2015

Re: И библиотекари

ili nek nađu sponzora i skupe pare SMS-ovima.

i školovanje će se na kraju ovako plaćati. ko bude imao pristup medijima i time mogućnost da probudi emotivne reakcije imaće i hranu i lečenje i školovanje, imaće život koji se nekad zvao "život dostojan čoveka"
Jukie Jukie 13:15 04.09.2015

Re: И библиотекари

tasadebeli

(Рецимо, имам ученика у 7. разреду чији су се родитељи развели када је он био 2. разред. Отац му је возач ГСП и често вози на линији којом се и дечак вози. И када са станице кроз шоферку дечак угледа свог оца, он не сме да уђе на предња врата јер му је отац то одавно забранио рекавши му да не жели више да га види.

И шта ја да радим када уђем у тај бус заједно са дечаком на задња врата? Да плачем заједно са њим јер не знам шта бих му рекао?

U sedmom razredu bi trebalo da ga je baš briga šta mu roditelj misli i ajd čik da mu zabrani da uđe na prednja vrata.
tasadebeli tasadebeli 14:20 04.09.2015

Re: И библиотекари

jkt2010

Gledaj vamo, zadatak za 1. razred:
Ako je u jednoj školi za održavanje 12 časova srpskog nedeljno potrebno 3 nastavnika srpskog, koliko nastavnika bi im trebalo ako bi se broj časova smanjio na:
a) 8 nedeljno?
b) 4 nedeljno?

(Može bibliotekarka da ti šapuće.)



Не треба моја колегиница да ми шапуће, него ми други пут ти то дошапни на шта си тачно мислио пошто обим програма и број часова нису никако исте категорије, а врло ретко су и у вези једна са другом, барем не у нашем школству.

То јест, смањење обима програма не значи истовремено и мањи број часова.

Кажем ја лепо, к'о маргарин... Мислим, ти и Вучић...

Само... Припазите се мало. И ти и премијер.

Много лепши колачи су они са путером, а не они са маргарином.

Мис'им, кад већ причамо о томе да треба да једемо колаче пошто леба немамо.
jkt2010 jkt2010 22:26 04.09.2015

Re: И библиотекари

arianna
Šta je rešenje, veći broj bibliotekarki ili biblioteka?


možda da se vrate medicinske sestre ili negovatelji u specijalnim školama

[/i]

Možda da je profesorka engleskog odvede da piški? Jer nije profesorka engleskog nego profesorka engleskog u specijalnoj školi.
jkt2010 jkt2010 22:29 04.09.2015

Re: И библиотекари

bocvena
Šta je rešenje, veći broj bibliotekarki ili biblioteka?


joj, majku vam vašu, bezobraznu. rešenje je da platite asistenta detetu da ga odvede u wc i bibliotekarku da sa njom čita i na engleskom. jer može sasvim lepo da ga nauči.

nemate para? onda se ne igrajte dečjim životima i njihovim obrazovanjem.

Pa platite. Ja nemam toliko para pa moje dete ide u (privatnu) školu koja nema pedagoge, psihologe, logopede, bibliotekarke... dobro, priznajem, ima medicinsku sestru. Ima se može se.
jkt2010 jkt2010 22:31 04.09.2015

Re: И библиотекари

antioksidant
ili nek nađu sponzora i skupe pare SMS-ovima.

i školovanje će se na kraju ovako plaćati. ko bude imao pristup medijima i time mogućnost da probudi emotivne reakcije imaće i hranu i lečenje i školovanje, imaće život koji se nekad zvao "život dostojan čoveka"

A ostali koji nemaju pristup medijima za taj "život dostojan čoveka" će morati da rade...
jkt2010 jkt2010 22:37 04.09.2015

Re: И библиотекари

tasadebeli
смањење обима програма не значи истовремено и мањи број часова.

Кажем ја лепо, к'о маргарин... Мислим, ти и Вучић...

Ko obim struka i konfekcijski broj Taso: što manji "obim" manji je i "broj".
обим програма и број часова нису никако исте категорије, а врло ретко су и у вези једна са другом, барем не у нашем школству.

Pa da. U našem školstvu što manji obim gradova to veći broj časova. Ne mogu oni toliko da smanje obim koliko Tasa može sporo da priča.

Мис'им, кад већ причамо о томе да треба да једемо колаче пошто леба немамо.

Jel Taso, ti barataš tim procentima. Kažeš na pr 25% deca razvedenih roditelja. Koji je procenat roditelja tu kod tebe koji plaćaju godišnji porez dovoljan da im se obezbedi finsko obrazovanje, engleska policija, američka vojska, kanadsko zdravstvo, saudijska cena benzina... ? Ako ih nema tu kod tebe, šta misliš, gde li su onda?

Jel ti treba prevod ovog pitanja ili shvataš na šta ciljam?
arianna arianna 06:35 05.09.2015

Re: И библиотекари

jkt2010
arianna
Šta je rešenje, veći broj bibliotekarki ili biblioteka?


možda da se vrate medicinske sestre ili negovatelji u specijalnim školama

[/i]

Možda da je profesorka engleskog odvede da piški? Jer nije profesorka engleskog nego profesorka engleskog u specijalnoj školi.


može ali uglavnom neće ili ne može iz više razloga:

prvo: nije dete jedino u razredu, pa da može profesorka engleskog da mu se posveti, jer obično ima više dece u razredu i postoji nastavni plan i program, koji treba da se realizuje.

drugo: dete treba odvesti do wc-a, a KO će da ostane i šta da se radi sa drugom decom iz razreda, za to vreme??

treće: "odvede" u slučaju deteta sa cerebralnom paralizom, znači "odnese" na wc, jer noge nisu u funkciji

Dete treba podići iz kolica, pa skinuti, pa staviti na wc šolju, pa za slučaj da je nešto ozbiljnije treba obrisati ili ako je sve to već u gaće overeno i prešlo na garderobu, (vrlo čest slučaj) treba okupati, pa se roditelji muške dece pobune, jednostavno neće da njihovo dete prepipava neko ko niije istog pola kao dete, jer može da bude sek. iskorišćeno!!! pa treba dete obući, i fiziči na rukama vratiti u kolica.... a sve je to jako daleko od "How are you?" za koje u toj situaciji niti ima vremena, niti ima smisla.

a za to vreme još neko dete iz grupe reši da ide u wc
bocvena bocvena 07:31 05.09.2015

Re: И библиотекари

Pa platite.


pa plaćam. kroz poreze i doprinose kao i ti. jedino što ja mislim da moj poreski novac treba da se potroši na asistenta detetu sa cerebralnom paralizom, a ne na plate članovima upravnih odbora.

arriana, šta želiš da kažeš ovim primerom? da je besmisleno učiti dete invalida engleski jer mu je bolje da sedi kod kuće i da ga mama nosi ceo život do WC-a? i da odlazak u WC treba da bude tačka u kojoj ćemo zaključiti da je inkluzija neizvodiva?

nadam se da si mislila da je nedostatak medicinskog i negovateljskog osoblja u specijalnim školama u pitanju.

evo mene i mojih đaka na druženju sa decom sa cerebrale - na času nemačkog jezika!

arianna arianna 08:16 05.09.2015

Re: И библиотекари

arriana, šta želiš da kažeš ovim primerom? da je besmisleno učiti dete invalida engleski jer mu je bolje da sedi kod kuće i da ga mama nosi ceo život do WC-a? i da odlazak u WC treba da bude tačka u kojoj ćemo zaključiti da je inkluzija neizvodiva?

nadam se da si mislila da je nedostatak medicinskog i negovateljskog osoblja u specijalnim školama u pitanju.



taman posla da je besmisleno učiti bilo koga, još manje da je bilo kome rešenje da sedi kući!!

i sasvim tačno, mislim da je nehumano uskratiti deci neophodnu pomoć, u ovom slučaju medicinsko osoblje po školama, naročito tamo gde su do prošle godine postojali.
antioksidant antioksidant 08:26 05.09.2015

Re: И библиотекари

@jkt2010
tebi je koncept socijalnog osiguranja (a cini mi se i osiguranja uopste) potpuno nepoznat.
:)
ok su ti parole (po upornosti ok) ali potpuno besmislene
Jukie Jukie 09:10 05.09.2015

Re: И библиотекари

jkt2010
tasadebeli
смањење обима програма не значи истовремено и мањи број часова...

Ko obim struka i konfekcijski broj Taso: što manji "obim" manji je i "broj".

To ne ide tako kod planova i programa...

Npr. recimo da učimo o sisarima.
Sada npr. imamo 5 časova obrade i ovoliki tekst u udžbeniku, recimo da knjiga dobro prati gradivo (pa ide nekih npr. 15 strana)

a) E sad ćemo da smanjimo obim programa pa ćemo da izbacimo kljunare, bubojede i kojekakve kopitare, nego ćemo samo da radimo slonove, primate i zveri. To je smanjeni obim programa. A opet imamo 5 časova obrade, tako da možemo sve lepo da provežbamo i još da svako prezentuje odeljenju jednu životinju po želji.

ili

b) umesto da smanjimo obim programa, smanjićemo broj časova obrade, pa ćete deco da učite isti ovoliki tekst iz knjige kod kuće za domaći, a ja ću na času da stignem samo površno da vam nabacam teze
bocvena bocvena 09:18 05.09.2015

Re: И библиотекари

joj, obožavam kad juki svede stvari na najbazičniji nivo.
tetkino tetkino 09:30 05.09.2015

Re: И библиотекари

Juki,

da pitam nesto. Kad ja davno u proslom veku idoh u skolu, 2 nedelje na kraju su uvek bile ostavljane samo za popravljanje ocena i to uglavnom za borbu za 2.

Vec par goina primecujem da se pismeni i kontrolni zadaci dele uredno i svima sve do kraja.

Na kraju prosle godine pitam klinca kako je prosao, kaze: Ne znam, radili smo dva pismena na kraju, ne znam sta sam dobio, od toga zavisi sta ce da mi zakljuci - pa cu da vidim na dodeli knjizica kako sam prosao.

Neki roditelji ladno vade decu iz skole 2 nedelje pre kraja, kazu ne treba deca da trpe toliki pritisak, ako su isli u skolu preko godine, nek ih ocene na osnovu toga, a ne da ih ebu do zadnjeg casa.

Jel to mora bas tako?
jkt2010 jkt2010 10:10 05.09.2015

Re: И библиотекари

bocvena
Pa platite.

pa plaćam. kroz poreze i doprinose kao i ti.

Pa jes, plaćaš. Ako smem da pogađam, jedno 2000 evra godišnje. Ajd sad na gugl pa mi nađi 1 (jednu) školu koju bi tim parama mogla da platiš svom detetu, a da nije državna i da nije u Kongu.

I ne samo to, nego ova državna ne samo da treba da radi ispod svakih tržišnih troškova (jer da platiš punu cenu nemaš odakle), nego još ima da bude i bolja od ovih privatnih koje svoje usluge naplaćuju u rasponu od jedno 5 - 10 puta skuplje.

A onda hoćemo još i da se lečimo i da imamo policajce na ulicama da nas ne bi silovao ko stigne, pa hoćemo da nam ulice budu onakve ko u Beču, pa hoćemo da se odatle plati i penzija tati i mami i njihovim prijateljima koji nisu imali dece... svašta mi hoćemo. I sve to za tih tvojih 2000 evra?
jkt2010 jkt2010 10:50 05.09.2015

Re: И библиотекари

Jukie

Npr. recimo da učimo o sisarima.
da izbacimo kljunare, bubojede i kojekakve kopitare, nego ćemo samo da radimo slonove, primate i zveri.




Ne bi ti se svideo moj odgovor, 100%.

Nego, kako ti se čini ovaj predlog:

Da se sledeće godine u maju organizuje "matora matura" tj testiranje + anketa odraslog stanovništva Srbije (na pr 50 godina pa na gore)?

Test bi trebao da pokaže šta je ko zaista zapamtio od onoga što je učio u osnovnoj školi.

Anketa bi sa druge strane pokazala šta ko subjektivno misli da mu je trebalo u životu.

Pa da se rezultati testa i ankete ukrste.

Pa da se iz programa izbaci (ajde, svede na informativni nivo) sve što su ljudi komplet pozaboravljali i plus osećaju da im to u životu zatrebalo nije; Ono sa drugog pola da se pojača; za sve između - nešto između.

Dal bi neko od vas ovde smeo da se kladi: da se ovo odradi, od vašeg plana & programa 90% ne bi preživelo ovaj "sud javnosti"?

Bubojedi i kljunari?
milisav68 milisav68 11:23 05.09.2015

Re: И библиотекари

jkt2010
Dal bi neko od vas ovde smeo da se kladi: da se ovo odradi, od vašeg plana & programa 90% ne bi preživelo ovaj "sud javnosti"?

Ja smem da se kladim da nemaš pojma o čemu pišeš.
jkt2010 jkt2010 11:48 05.09.2015

Re: И библиотекари

milisav68
jkt2010
Dal bi neko od vas ovde smeo da se kladi: da se ovo odradi, od vašeg plana & programa 90% ne bi preživelo ovaj "sud javnosti"?

Ja smem da se kladim da nemaš pojma o čemu pišeš.

Kaži mali, šta nije jasno?
milisav68 milisav68 11:53 05.09.2015

Re: И библиотекари

jkt2010
Kaži mali, šta nije jasno?

Nije mi jasno šta te muči, pa dolaziš ovde da sereš i pišaš po svima.
bocvena bocvena 12:04 05.09.2015

Re: И библиотекари

samo zato što verujem da po ministarstvima i u vlasti sede upravo ljudi tvog kalibra...

učenje je proces i ima svoje zakonitosti i svoju psihološku krivu, a proces zaboravljanja je sasvim lepo objašnjen u udžbeniku iz psihologije za drugi razred gimnazije. pročitaj, možda će ti biti jasno zašto svako ko je ikad išao u školu i ima decu u školi ipak nema razvijen naučni aparat da odlučuje o planovima i programima. no taj bahati stav - ja bolje znam od ljudi iz struke se odlično primio u srba. logična posledica tog stava je kupovina diploma i titula i odsustvo razumevanja ulaganja budžetskih para u prosvetu. kao i potpuni gubitak veze izmedju znanja, tj. obrazovanja i zaposlenja.

partokratski um razume samo partokratsku školu. ne davite mnogo, dajte diplome i ćutite. nas 500 000 članova će naći posao za svoju decu. njih ćemo i da lečimo i da im gradimo bambilende. šta hoćete? PA NEMA ZA SVE:)

ovo nije stav društva školskih bibliotekara nego moj lično, da ne bude zabune:)))


Jukie Jukie 15:15 05.09.2015

Re: И библиотекари

tetkino
Juki,

da pitam nesto. Kad ja davno u proslom veku idoh u skolu, 2 nedelje na kraju su uvek bile ostavljane samo za popravljanje ocena i to uglavnom za borbu za 2.

Vec par goina primecujem da se pismeni i kontrolni zadaci dele uredno i svima sve do kraja.

Na kraju prosle godine pitam klinca kako je prosao, kaze: Ne znam, radili smo dva pismena na kraju, ne znam sta sam dobio, od toga zavisi sta ce da mi zakljuci - pa cu da vidim na dodeli knjizica kako sam prosao.

Neki roditelji ladno vade decu iz skole 2 nedelje pre kraja, kazu ne treba deca da trpe toliki pritisak, ako su isli u skolu preko godine, nek ih ocene na osnovu toga, a ne da ih ebu do zadnjeg casa.

Jel to mora bas tako?


Hmm... znam da u Americi imaju "finals" i to se dešava baš tih poslednjih par nedelja i donosi određeni procenat konačne ocene (i rade se kontrolni iz svih predmeta povasdan a ne kao kod nas jedan dnevno ili šta već zakon kaže).

Kad sam ja išao u srednju školu mi smo se svi gurali u junu da usmeno odgovaramo i da pretvorimo četvorke u petice (doduše "borbe za dva" nije bilo jer su postojale i bubice, je l' )
U drugom srednje sam u tih par nedelja odgovarao većinu predmeta i prosek od npr. 4,20 nagurao do 4,70 (ideja mi je bila da probam za 4,50 ali se ispostavilo da sam iz dvaput više predmeta upao u tu grupu đaka koji su ispunili neki taj uslov za peticu). Da sam ćutao i sedeo ostao bih na 4,20.
I sve mi se nekako složilo što smo cele godine radili (valjda jer smo na kraju godine stariji i zreliji) tako da ja imam pozitivna iskustva iz ocenjivanja poslednjih par nedelja :)


Jukie Jukie 15:24 05.09.2015

Re: И библиотекари

jkt2010
Jukie

Npr. recimo da učimo o sisarima.
da izbacimo kljunare, bubojede i kojekakve kopitare, nego ćemo samo da radimo slonove, primate i zveri.


Nego, kako ti se čini ovaj predlog:
Da se sledeće godine u maju organizuje "matora matura" tj testiranje + anketa odraslog stanovništva Srbije (na pr 50 godina pa na gore)?
Test bi trebao da pokaže šta je ko zaista zapamtio od onoga što je učio u osnovnoj školi.
Anketa bi sa druge strane pokazala šta ko subjektivno misli da mu je trebalo u životu.
Pa da se rezultati testa i ankete ukrste.
Pa da se iz programa izbaci (ajde, svede na informativni nivo) sve što su ljudi komplet pozaboravljali i plus osećaju da im to u životu zatrebalo nije; Ono sa drugog pola da se pojača; za sve između - nešto između.

Dal bi neko od vas ovde smeo da se kladi: da se ovo odradi, od vašeg plana & programa 90% ne bi preživelo ovaj "sud javnosti"?
Bubojedi i kljunari?


Što je najgore (?) meni je na pamet pala ista ideja ali sa ciljem da se POBOLJŠA plan i program a ne da se upire prstom u nastavnike tipa "ha, ha, gubiš vreme pokušavajući da učiš decu nepotrebnim stvarima"

S tim što bi recimo 50% gledali šta narod kaže a drugih 50% da ide na ono što struka kaže da treba.

Ako se svede na to da predmet i dalje postoji sa istim brojem časova a samo gradivo da se prekombinuje (te da nastavnici ne ostanu na ulici) mislim da niko ne bi lobirao za sunđere i dupljare i mahovine jetrenjače i preslice kao nešto što MORA da ostane u planu i programu, ali sa druge strane mora mnogo više da se drlja "ekološka svest" jer ćemo se podaviti u kojekakvim otrovima i plastičnim flašama i pobiće nam grlice i ostalo; to mora neko da nametne odozgo.
emsiemsi emsiemsi 16:42 05.09.2015

Re: И библиотекари

jkt2010
bocvena
Pa platite.

pa plaćam. kroz poreze i doprinose kao i ti.

Pa jes, plaćaš. Ako smem da pogađam, jedno 2000 evra godišnje. Ajd sad na gugl pa mi nađi 1 (jednu) školu koju bi tim parama mogla da platiš svom detetu, a da nije državna i da nije u Kongu.

I ne samo to, nego ova državna ne samo da treba da radi ispod svakih tržišnih troškova (jer da platiš punu cenu nemaš odakle), nego još ima da bude i bolja od ovih privatnih koje svoje usluge naplaćuju u rasponu od jedno 5 - 10 puta skuplje.

A onda hoćemo još i da se lečimo i da imamo policajce na ulicama da nas ne bi silovao ko stigne, pa hoćemo da nam ulice budu onakve ko u Beču, pa hoćemo da se odatle plati i penzija tati i mami i njihovim prijateljima koji nisu imali dece... svašta mi hoćemo. I sve to za tih tvojih 2000 evra?

Зајебаваш се ?
Глупи Швабе са њиховим државним школама.
Успут (невезано за то што ти причаш) --- друштво које образовање сматра трошком се налази ту где се налази наше. Образовање је (далеко) најважнији друштвени посао, посао који ствара највише вредности (нема толико новаца у свим банкама света заједно колика је та вредност), ствара нове људе.
Ко то не схвата, тај не схвата много шта друго.
tasadebeli tasadebeli 17:33 05.09.2015

Re: И библиотекари

tetkino

Vec par goina primecujem da se pismeni i kontrolni zadaci dele uredno i svima sve do kraja.

Jel to mora bas tako?




Видим да је Јуки већ одговорио на ово једниом делом, па ево и ја да га допуним.

Не само да не мора тако, него није ни у реду да буде тако. Није ни законски у реду, а брате ни са педагошке и моралне тачке гледишта није у реду.

Контролни задаци, и уопште писмене провере, не служе само наставнику да провери знање ученика, него и ученику да уочи уз помоћ наставника где су "рупе" у наученом, па да их заједнички "закрпимо".

(А поготово им сврха није да се детету тек да једна од четири обавезне оцене у дневнику у полугодишту! )

Затим, свака оцена је јавна и треба да буде образложена детету. (И родитељима ако то захтевају.) А не можеш то учинити ако се настава већ завршила, а ти тек онда дајеш оцене на контролном.


Овако сам ја схватио класификацију писмених тестирања ученика (барем за српски језик):

1) писмени задаци (говорим о српском језику; писмене задатке још имају матиш и страни језици, остали немају):

српски и матиш по 4 пута годишње, а страни језици по 2 пута;

дакле, српски и матиш обично иду у терминима октобар, децембар, март мај, а то је ипак много пре краја школске године или полугодишта;

писмени из српског су специфични јер се на њима види заправо све: и језичка култура, и разумевање прочитане лектире, и речник, и граматика, и правопис, и (у средњим школама) познавање основних књижевнотеоријских појмова;

ја барем мојим основцима ретко када задајем писмене задатке на којима тражим познавање књижевнотеоријских појмова; тема пре буде у вези са разумевањем прочитаног дела (Нпр. Читали смо Малог принца - Тема на писменом буде И ја сам посетио неке планете и сл.)

2) контролни задаци - трају 45 минута; на њима се проверава читава једна област (нпр. гласови и гласовне промене, или падежи, или глаголи и глаголски облици или из књижевности стилске фигуре, или књижевни родови и врсте, или подела народне књижевности и сл.

3) провере знања - трају 15 минута; проверава се знање једног дела неке области (нпр. само једначење сугласника по звучности и једначење сугласника по месту творбе, или нпр. само подела глагола по виду и роду, или нпр. само метафора и алегорија и сл.

Од наставника зависи да ли ће баш за сваку проверу знања оцену уносити у дневник или ће нешто унети само у своју педагошку свеску/лични дневник напредовања сваког појединачног ученика.

Контролни задаци су много ређи (обухватају се читаве области које се раде по 2-3 месеца), па се оцена обично уноси у дневник.

Оцена са писменог, наравно, иде у дневник.

Е, сад, постоје и тзв. полугодишњи и годишњи тестови. (О њима је писао Јуки).

Они обухватају градиво читавог полугодишта или градиво читаве школске године. Неки пут се протегну и на два часа (граматика и правопис на једном: књижевност и језичка култура на другом).

И тачно је да се они дају на крају полугодишта и на крају шк. године, али не морају обавезно бити на последњем часу јер каква је сврха тог теста ако резултате (и грешке, а на грешкама највише учимо) види само наставник.

Пожељно је да резултате са тих финалних тестова (final exams) ученик види барем две недеље пре краја полуг. или шк. године, па да му се остави довољно времена да може и у усменом одговору да покаже да је поправио своје грешке са ових завршних тестирања. (И о томе је Јуки писао.)

Ето, надам се да сам био разумљив. Извињавам се унапред ако нисам, јер када ме питају овакве ствари, постанем као наш Милан Новковић, почнем да радим вишеканално и желим да што више ствари кажем на што мањем простору...
zilikaka zilikaka 17:44 05.09.2015

Re: И библиотекари

И тачно је да се они дају на крају полугодишта и на крају шк. године, али не морају обавезно бити на последњем часу јер каква је сврха тог теста ако резултате (и грешке, а на грешкама највише учимо) види само наставник.

Пожељно је да резултате са тих финалних тестова (final exams) ученик види барем две недеље пре краја полуг. или шк. године, па да му се остави довољно времена да може и у усменом одговору да покаже да је поправио своје грешке са ових завршних тестирања. (И о томе је Јуки писао.)

Ето, надам се да сам био разумљив. Извињавам се унапред ако нисам, јер када ме питају овакве ствари, постанем као наш Милан Новковић, почнем да радим вишеканално и желим да што више ствари кажем на што мањем простору...


To šta ti pišeš se nekako podrazumevalo i u moje vreme. Ono, nije se pismeni ostavljao za poslednju nedelju, a ocene sa kontrolnog su mogle da se poprave usmeno, ako želiš. Naučiš to gradivo što je bilo na kontrolnom i odgovaraš.

E, ali, sad sve češće čujem da se zapravo juri samo određeni broj ocena po periodu, te da nastavnik neće da se bakće sa onima koji recimo imaju po tri ocene (i zabrljali su od toga neku), nego isključivo juri da oceni one koji ih nemaju.

Ono, kad pogledaš, sve je po zakonu, al brate, veze sa pedagoškim radom nema. Ispada da je ocena sa kontrolnog u kamen uklesana.
Pa i ispiti mogu da se poništavaju.

A to da se na pretposlednjem času organizuje pismeni a na poslednjem ispravak - ima i toga.

Izgleda da je sve prepušteno dobroj volji i savesti pojedinca, jer zakonski okviri stvarno dopuštaju svašta.
tasadebeli tasadebeli 17:56 05.09.2015

Re: И библиотекари

zilikaka

E, ali, sad sve češće čujem da se zapravo juri samo određeni broj ocena po periodu, te da nastavnik neće da se bakće sa onima koji recimo imaju po tri ocene (i zabrljali su od toga neku), nego isključivo juri da oceni one koji ih nemaju.

Ono, kad pogledaš, sve je po zakonu, al brate, veze sa pedagoškim radom nema. Ispada da je ocena sa kontrolnog u kamen uklesana.
Pa i ispiti mogu da se poništavaju.

A to da se na pretposlednjem času organizuje pismeni a na poslednjem ispravak - ima i toga.



Знам на шта мислиш, Зили... Али ето докле нас је довела претерана бирократизација система, са много закона, правилника и уредби истоварених пред људе који имају менталитет сиротих малих хрчака.

Испуњава се форма, али се суштина, поготово она људска и педагошка, губи.

Мени је најгоре када ми за неко дете које је два или три месеца било одсутно (било у болници, далеко било, или негде у иностранству и слично) педагог каже:"Мораш да му даш 4 оцене, то тражи инспекција."

Дакле, ја морам за месец дана да дете измалтретирам и да га испроверавам све оно за шта су други имали 4 месеца.

Каква идиотарија. Па то дете онда буде дупло кажњено. Ем је јадно било болесно, или су га родитељи одвеи из Србије, ем га сад ми у школи кажњавамо због тога.

Али испуњавање форме је ту, очигледно, важније од човека.

Изгубили смо људски лик у свему томе и зато ме и не чуде те моје колеге и колегинице које су дигле руке од свега и само испуњавају форму за ту своју просветарску платицу.

Отуд и ово Теткино питање и твој кментар.
Jukie Jukie 18:40 05.09.2015

Re: И библиотекари

zilikaka

E, ali, sad sve češće čujem da se zapravo juri samo određeni broj ocena po periodu, te da nastavnik neće da se bakće sa onima koji recimo imaju po tri ocene (i zabrljali su od toga neku), nego isključivo juri da oceni one koji ih nemaju.

To je nažalost ona situacija kad MORAŠ tako jer se broj ocena jasno vidi crno na belo kad inspekcija dođe, a ne možeš da upišeš izmišljenu ocenu jer će roditelji dozvati istu ili drugu inspekciju, pa onda MORAŠ da oceniš dete četiri puta.

Doduše ako si maštovit možeš za četiri časa da daš četiri ocene kroz četiri različita oblika ocenjivanja. Blic usmenim odgovaranjem možeš da oceniš veći deo odeljenja (ili celo, ako imaš sreće da je malo).

Ako PUNO đaka u odeljenju (veliki procenat) ima samo tri ocene (zašto? tu već nastavnik treba da bude organizovan pa da to ne dozvoli; ja sam pred svaki čas imao spisak učenika u odeljenju redom kojim je hitno da odgovaraju) uvek možeš pedagoški opravdano da ubaciš aktivnost tipa popunjavanje nastavnog listića i da im dozvoliš korišćenje udžbenika (pa nije "provera znanja" koja mora da se zakaže dva veka unapred) a ti staviš neka kul uvrnuta pitanja gde ne možeš od reči do reči da prepišeš
bocvena bocvena 18:43 05.09.2015

Re: И библиотекари

mi smo izginuli na kontrolnima u poslednja dva meseca i sve do dodela knjižica nismo znali uspeh. dotad je imao većinu petica, završne testove (iz matiša je bio pretposlednji dan) podobijao trojke i rezultat je bio - zaključene četvorke iz matiša i srpskog.

ta poslednja dva meseca niko nije radio s njim, jer je on bio u fazonu - sve znam i bilo je lako. a rezultati govorili drugačije:) učiteljica je bila u fazonu - jeste, on sve zna na času, al eto...i uredno izvela aritmetičku sredinu iz ocena sa kontrolnih.

nisam pametna. možda i treba još na tom uzrastu da skapiraju razliku između subjektivnog i objektivnog znanja. testovi su tu neumoljivi. naši najverovatnije neće imati traumatičan pad ocena u petom razredu, ali su neki najverovatnije proplakali kraj trećeg. moj nije. on je zaključio da je i četvorka vrlo visoka ocena:)

mene malo grizla savest što sam posustala u pomaganju u odsutnom času, ali mi ni u jednom trenutku nije palo na pamet da ga povučem iz škole dve nedelje pred kraj da ne pokvari ocene. opet nemam pojma, izgleda sam baždarena potpuno drugačije. prosto, lakši put nije uvek i najbolji.
jkt2010 jkt2010 22:09 05.09.2015

Re: И библиотекари

antioksidant
@jkt2010
tebi je koncept socijalnog osiguranja (a cini mi se i osiguranja uopste) potpuno nepoznat.
:)

To to, udri u cevanice. A u stvari, bibliotekarke po školama veze nemaju sa osiguranjem.

Ovo je više onaj "koncept" kad njih 10 uđe u kafanu, svi jedu, piju, debatuju šta je sa menija bolje, a niko žute banke nema i svi se nadaju da će onaj drugi da se otvori i da plati ceh.

I tako od kafane do kafane. Tj od teme do teme.
jkt2010 jkt2010 22:24 05.09.2015

Re: И библиотекари

bocvena taj bahati stav - ja bolje znam od ljudi iz struke

Ja vozim malecku jeftinu Tojoticu. I to ne zato što "bolje znam od ljudi iz struke" da je moja tojotica bolja od Mercedesa M klase, nego zato što je M klasa van mog dometa. Nemam.

partokratski um razume samo partokratsku školu.

Ti partokratski si prošli kroz tvoju, a ne kroz moju školu. Ti si ih učila a ne ja. Braniš ovaj koncept iz sve snage na jednom mestu, a na drugom pljuješ njegove rezultate.
Koncept je do jaja, a proizvodi partokratske umove?
Imali su psihologe po školama a opet maltretiraju rođenu decu po busevima a stopa razvoda 25%?
Super je sa bibliotekarkama, a klinci vam posle škole odahnu i idu da gledaju rialitije?

ovo nije stav društva školskih bibliotekara nego moj lično, da ne bude zabune:)))

I ovo moje takođe.
zilikaka zilikaka 22:39 05.09.2015

Re: И библиотекари

bocvena
mi smo izginuli na kontrolnima u poslednja dva meseca i sve do dodela knjižica nismo znali uspeh. dotad je imao većinu petica, završne testove (iz matiša je bio pretposlednji dan) podobijao trojke i rezultat je bio - zaključene četvorke iz matiša i srpskog.

ta poslednja dva meseca niko nije radio s njim, jer je on bio u fazonu - sve znam i bilo je lako. a rezultati govorili drugačije:) učiteljica je bila u fazonu - jeste, on sve zna na času, al eto...i uredno izvela aritmetičku sredinu iz ocena sa kontrolnih.

nisam pametna. možda i treba još na tom uzrastu da skapiraju razliku između subjektivnog i objektivnog znanja. testovi su tu neumoljivi. naši najverovatnije neće imati traumatičan pad ocena u petom razredu, ali su neki najverovatnije proplakali kraj trećeg. moj nije. on je zaključio da je i četvorka vrlo visoka ocena:)

mene malo grizla savest što sam posustala u pomaganju u odsutnom času, ali mi ni u jednom trenutku nije palo na pamet da ga povučem iz škole dve nedelje pred kraj da ne pokvari ocene. opet nemam pojma, izgleda sam baždarena potpuno drugačije. prosto, lakši put nije uvek i najbolji.


Ma naravno da ta ocena na kraju nije od životnog značaja.

Mnogo je veća šteta što se deca ne stimulišu da ispravljaju greške u hodu.
Ako recimo neko nije dobro uradio kontrolni, i ima volju da ponovo nauči, i sprema se, pa mu se ne pruži šansa da pokaže da je naučio i da može bolje, sledeći put se sigurno neće uhvatiti za knjigu da " dulouči" šta nije znao.

I tako predmet po predmet, godina po godina....ostaju rupčage i svest da je to što je.
Ubiješ mu ono da može više i bolje.
jkt2010 jkt2010 22:44 05.09.2015

Re: И библиотекари

mcmc
Глупи Швабе са њиховим државним школама.

Germany
GDP 3.73 trillion USD (2013)
GDP per capita 46,268.64 USD ‎(2013)

Serbia
GDP 45.52 billion USD (2013)
GDP per capita 6,353.96 USD ‎(2013)

Evo ti ovde gomila profana, da ti objasne razliku između ovih brojki.
A ima i ona narodna: "Videla žaba da konje potkivaju pa i ona digla nogu."

Jedan od uspeha našeg obrazovnog sistema je i ovaj, da ni deca ni nastavnici veze nemaju gde žive.

P.S.
Pošto je finski model popularan među našim prosvetarima, da potsetim:
GDP 267.3 billion USD (2013)
GDP per capita 49,146.65 USD ‎(2013)

Nama nepismenima je jasno da ima stvari koje sa 49 možeš da platiš, a sa 6 ne možeš...ma koliko ih želeo.
tasadebeli tasadebeli 00:14 06.09.2015

Re: И библиотекари

jkt2010

Ja vozim malecku jeftinu Tojoticu. I to ne zato što "bolje znam od ljudi iz struke" da je moja tojotica bolja od Mercedesa M klase, nego zato što je M klasa van mog dometa. Nemam.



Ја не возим ништа... Немам пара ни за бицикл...

Али зато подучавам твоје дете да не буде слепо код очију. И да једнога дана не буде аутсајдер у свету у којем живимо радећи за шаку пиринча дневно.

Знимљива ова наша Србија, јел'да? Ти неписмен возаш тојотицу, а ја високообразован цепам ципеле... Отуд, вероватно, и такав однос српског друштва према школи и образовању. Ти си најбоља илустрација за то.


Germany
GDP 3.73 trillion USD (2013)
GDP per capita 46,268.64 USD ‎(2013)

Serbia
GDP 45.52 billion USD (2013)
GDP per capita 6,353.96 USD ‎(2013)

Evo ti ovde gomila profana, da ti objasne razliku između ovih brojki.
A ima i ona narodna: "Videla žaba da konje potkivaju pa i ona digla nogu."

Jedan od uspeha našeg obrazovnog sistema je i ovaj, da ni deca ni nastavnici veze nemaju gde žive.

P.S.
Pošto je finski model popularan među našim prosvetarima, da potsetim:
GDP 267.3 billion USD (2013)
GDP per capita 49,146.65 USD ‎(2013)

Nama nepismenima je jasno da ima stvari koje sa 49 možeš da platiš, a sa 6 ne možeš...ma koliko ih želeo.



А јесу ли вама неписменима јасне и ове цифре? Нама профанима јесу...


Education expenditures:


Serbia - 4.8% of GDP (2011)

Germany - 5% of GDP (2011)

Spain - 5% of GDP (2011)

Australia - 5.1% of GDP (2011)

Argentina - 5.1% of GDP (2012)

United States - 5.2% of GDP (2011)

Canada - 5.3% of GDP (2011)

Portugal - 5.3% of GDP (2011)

Switzerland - 5.3% of GDP (2011)

Israel - 5.6% of GDP (2011)

Slovenia - 5.7% of GDP (2011)

Brazil - 5.8% of GDP (2010)

Austria - 5.8% of GDP (2011)

France - 5.9% of GDP (2011)

United Kingdom - 6% of GDP (2011)

Norway - 6.6% of GDP (2011)

Sweden - 6.8% of GDP (2011)

Finland - 6.8% of GDP (2011)

Denmark - 8.7% of GDP (2011)

Cuba - 12.8% of GDP (2010)


(Извор: CIA - The world Factbook)


Само видиш, јебига, на Куби слабо ко вози тојотицу...
jkt2010 jkt2010 01:01 06.09.2015

Re: И библиотекари

tasadebeli

А јесу ли вама неписменима јасне и ове цифре? Нама профанима јесу...
Education expenditures:

Serbia - 4.8% of GDP (2011)
Germany - 5% of GDP (2011)
Spain - 5% of GDP (2011)
Australia - 5.1% of GDP (2011)
Argentina - 5.1% of GDP (2012)

(Извор: CIA - The world Factbook)


Vama profanima su uzor Timor-Leste (9.5) i Cuba (12.8)

ja nepismen vidim i ove ovakve propale države:

Monaco 1.3 (163,025.86 USD)
Andorra 2.5 (GDP per capita 46,418.42 USD)
Liechtenstein 2.6 (GDP per capita 134,617.38 USD)
Singapore 2.9 (55,182.48 USD)
Italy 3.3 (35,925.88 USD)
Australia 4.9 (67,458.36 USD)
Japan 3.8 (38,633.71 USD)
Macao 3.3 (91,376.02 USD)
Hong Kong 3.8 (38,123.52 USD)
Korea 4.6 (25,976.95 USD)
(...)

... pa mi se čini da Srbijica izdvaja koliko može i da ti demagogija nije odradila.

Само видиш, јебига, на Куби слабо ко вози тојотицу...

Ko više odvaja za školstvo taj manje ima, a i gladniji je: to je u stvari tvoja teza?

Ako nastavnik srpskog ovakvim argumentima ide u debatu onda mi je stvarno drago što ti ni ovo dole nije istina:
подучавам твоје дете да не буде слепо код очију...радећи за шаку пиринча...

Naime, ne podučavaš ga, pa se nadam da upravo zbog toga neće biti slepo kod očiju i neće raditi za šaku pirinča. Osim ako tako dobrovoljno izabere.
tasadebeli tasadebeli 01:37 06.09.2015

Re: И библиотекари

jkt2010


Andorra 2.5 (GDP per capita 46,418.42 USD)
Liechtenstein 2.6 (GDP per capita 134,617.38 USD)
Singapore 2.9 (55,182.48 USD)
Australia 4.9 (67,458.36 USD)
Japan 3.8 (38,633.71 USD)
Korea 4.6 (25,976.95 USD)
Poland 4.9 (13,647.96 USD)
Croatia 4.2 (13,607.51 USD)

.. pa mi se čini da Srbijica izdvaja koliko može i da ti demagogija nije odradila.



Само, заборавио си да цитираш самог себе:

Serbia
GDP 45.52 billion USD (2013)
GDP per capita 6,353.96 USD ‎(2013)


Да поновим!

GDP per capita 6,353.96 USD ‎(2013)



Србијица би могла да издваја много више да нема на грбачи 500 000 партијских чланова који би сви да возе тојотицу као и ти. Толико о демагогији...


Ako nastavnik srpskog ovakvim argumentima ide u debatu



А не, ту грешиш. Али разумем те јер сам и ја грешио до сада, од сада нећу.

Ово није дебата јер се у дебату не улази са толико цинизма и малициозности одакле си ти кренуо.

Ово је паламуђење са тврдо укопаним ставовима у соптвеном рову одакле се само повремено провири да би се подјебавао онај у другом рову.

А од тога вајде нема. Неће бити боље ни теби ни мени.

Залудан посао.


EDIT: Извини, али смучили су ми се више типови (а пуна их је Србија, од политичара, па надаље) који, чим чују да сам професор, одмах мисле да сам друштвено дно, паразит у друштву, заглупљен свом том науком коју сам учио годинама и нека врста ниже расе јер ми је однос према сваком појединцу друштва важнији од профита.

Однедавно сам решио да такве типове, који ми се обраћају кроз ту призму чим чују да сам профа, терам одмах у пичку материну.

Зато је боље да станемо овде да не бисмо дошли до те тачке.

Не замери, нађи другог за "дебату".
jkt2010 jkt2010 01:52 06.09.2015

Re: И библиотекари

tasadebeli

Србијица би могла да издваја много више да нема на грбачи 500 000 партијских чланова који би сви да возе тојотицу као и ти. Толико о демагогији...

Od tih 500 hiljada, koliko stotina hiljada je u prosveti?
I koga god kreneš da skidaš sa grbače ide blog-pitanje-plakanje: A što baš mene? Što baš bibliotekare? Što baš apotekare? Što baš... Pa koga ćemo, kosmonaute iz svemirskog programa?

Srbijica nema potrebe da izdvaja mnogo više jer već izdvaja sasvim dovoljno. A pogotovo nema potrebe da se ugleda na Kubu i Timor Leste (evo ti, dodaj i Moldaviju sa 8.3).Srbijici nije problem visina izdvajanja nego što suviše malo dobija zauzvrat.
који би сви да возе тојотицу као и ти
A nene, oni bi isto kao i ti: da im je ja kupim.

Nego vi iz struke mi uporno pričate da je Mercedes ML bolji od moje tojotice. Jasno mi je to BRE! Ja vas pitam, odakle mi 100 soma dolara za ML ? To me nauči, profesore.
tasadebeli tasadebeli 02:18 06.09.2015

Re: И библиотекари

jkt2010

Nego vi iz struke mi uporno pričate da je Mercedes ML bolji od moje tojotice. Jasno mi je to BRE! Ja vas pitam, odakle mi 100 soma dolara za ML ? To me nauči, profesore.



Ево да те научим. Одговор је једноставан:

То треба ти и ја заједно да питамо тих 500 000 чланова партије који гласају за вође, а не да ћутимо и да размишљамо: Дај шта даш, боље тојотица него ништа.

Или другачије речено, да изађемо мало из тог оквира "у се, на се и пода се" што би рекао Фри.

Od tih 500 hiljada, koliko stotina hiljada je u prosveti?


У просвети Србије ради 110 000 - 120 000 људи.

А сасвим сигурно нису сви чланови партије/партија. Ево ти, нпр, податак из моје зборнице: од нас 44, њих 7 је у партији/партијама.

А они су ми први на списку које сам почео да терам у ону горе поменуту материну.

Много већи проблем (тј. много више новца гутају) у Србији од просветара јесу државне инстиитуције и јавна предузећа која се издржавају из буџета. И сходно томе, ту имаш и много више чланова партије/партија.

Да ли си свестан чињенице да се чак и фудбалски клубови Црвена звезда и Партизан издржавају парама из буџета? Зато и неће да их приватизују јер је то идеалан механизам за исисавање пара од пореских обвезника које би могле да буду усмерене на, рецимо, просвету, здравство,...

Зато и избегавају приватизацију тих фудбалских клубова толике године.

И ето тако, у овој Србијици уместо да од твог пореза мени буду бољи услови за рад и већа плата, ти плаћаш својим порезом довођење новог левог бека у Звезду или голмана у Партизан. А од њихове продаје за неко време корист ће имати само појединци.

Зато ономад премијер и рече да држава "нема снаге да приватизује Звезду и Партизан."

Ето, то је рецимо једна од ствари коју ти и ја треба заједно да питамо тих 500 000 другова чланова.
emsiemsi emsiemsi 08:22 06.09.2015

Re: И библиотекари

jkt2010
mcmc
Глупи Швабе са њиховим државним школама.

Germany
GDP 3.73 trillion USD (2013)
GDP per capita 46,268.64 USD ‎(2013)

Serbia
GDP 45.52 billion USD (2013)
GDP per capita 6,353.96 USD ‎(2013)

Evo ti ovde gomila profana, da ti objasne razliku između ovih brojki.
A ima i ona narodna: "Videla žaba da konje potkivaju pa i ona digla nogu."

Jedan od uspeha našeg obrazovnog sistema je i ovaj, da ni deca ni nastavnici veze nemaju gde žive.

P.S.
Pošto je finski model popularan među našim prosvetarima, da potsetim:
GDP 267.3 billion USD (2013)
GDP per capita 49,146.65 USD ‎(2013)

Nama nepismenima je jasno da ima stvari koje sa 49 možeš da platiš, a sa 6 ne možeš...ma koliko ih želeo.

Чудноват је товј резон --- на неким темама ми делујеш прилично бистро.
На твој аргумент о приватном школству, ја сам ти одговорио државним школством код 'глупих Шваба'.
Изгледа да не схваташ контекст који си сам иницирао.
Успут --- пуна подршка Таси Дебелом, Јукију, Боцвени итеде у њиховом рађењу најодговорнијега могућег посла --- посла производње нових људи.
Успут 2 --- све што знам, научио сам од Учитеља.

bocvena bocvena 08:44 06.09.2015

Re: И библиотекари

Koncept je do jaja, a proizvodi partokratske umove?

vidiš, ovo je odlično pitanje.

već 10 godina slušam bolje ili lošije sročene kritike prosvete u srbiji, ali jedno im je uvek zajedničko - prosveta mora da bude bolja od ostatka društva - kao neki bedem koji neće da propusti sav moralni talog koji je provalio po kućama, medijima i ulicama. mi nekako volšebno treba da amortizujemo kućno nevaspitanje, korupciju, agresiju, bahatost i nerad. ako može za što manju platu, onako prosvetiteljski.

to ti je npr. kao kad nekadašnji jako loš đak koji se dokopao para sumnjivim privatizacijama (još u slobino vreme) šalje svoje prosečno dete na klavir, fudbal i origami i očekuje od njega da ima sve petice, pa mu nikako nije jasno kako ono ne može. prvo pljuje profane da ništa ne rade (trimesecaraspusta i te fore),onda mu plaća privatne časove i na kraju se dernja po školi da mrze njegovo dete i preti svojim vezama u ministarstvu. na kraju krajeva, šta će mu škola kad će ionako da bude fudbaler?

u mojoj idealnoj školi taj klinac zaluta u biblioteku i tu npr. krene da se bavi internestom,ili svira klavir na rok večeri, ili učestvuje u književnoj večeri i debati, ili praveći kulise za školsku priredbu ukapira da je to njegov život, ili u matematičkoj sekciji shvati da će da upiše PMF, iako nikad više od 4 iz matiša nije imao...najbitnije - napokon stekne samopoštovanje, nevezano za roditeljska očekivanja i ocene. i ne ponavlja krug.

sad ti treba da budeš vizionar i skapiraš koja je škola dugoročno bolja za svu našu decu.
tasadebeli tasadebeli 09:14 06.09.2015

Re: И библиотекари

antioksidant

Претпостављам да су направили такав правилник по налозима ММФ-а


па не баш. ммф јесте врло заинтересован за укупну буџетску слику али прихвата сваки "унутрашњи распоред" који се предложи. волео бих да се разумемо око овог - одлука српских власти је где ће и како "резати". српске власти су донеле одлуке које резултирају мањим бројем педагога, психолога, логопеда, библиотекара, чистача... јер су српске власти закључиле да се без тога може.






Да, овде си у праву! И ја баш у коментарима дођох до тога.

Него све рачунам, не би требало ту српске власти да буду злонамерне, него "спољни непријатељи", па онда и рекох то што рекох, то јест, само понављам свакодневну српску мантру. Што би рекли наши стари, куд сви, ту и мали Мујо.

А у ствари, изгледа да ће нам "унутрашњи непријатељи" доћи главе.

Хвала ти за ово, то си добро приметио.
bocvena bocvena 09:44 06.09.2015

Re: И библиотекари

Mnogo je veća šteta što se deca ne stimulišu da ispravljaju greške u hodu.


moj subjektivni utisak o osnovnoj školi je da ako hoće da ispoštuju plan i program i sve metode, nema se vremena ni da udahnu vazduh. ni profani ni deca. ne po težini nego po obimu.
u srednjoj postoji ozbiljna razlika između gimnazija i srednjih stručnih škola (a i među stručnim školama), i po obimu, i po težini i po kriterijumima ocenjivanja.
blogovatelj blogovatelj 13:28 06.09.2015

Re: И библиотекари

Успут 2 --- све што знам, научио сам од Учитеља.


До наставника ниси никада стигао?
jkt2010 jkt2010 23:22 06.09.2015

Re: И библиотекари

tasadebeli

То треба ти и ја заједно да питамо тих 500 000 чланова партије који гласају за вође, а не да ћутимо и да размишљамо: Дај шта даш, боље тојотица него ништа.

Или другачије речено, да изађемо мало из тог оквира "у се, на се и пода се" што би рекао Фри.

Evo ja ne ćutim nego razmišljam, i kako mi se čini jedini se ovde po mišljenju razlikujem. Fora je da ćemo mi redom na svim temama da dođemo u apsolutno istu situaciju: Hoćemo reforme, al što baš kod mene. Pa tako 7 miliona puta.

Što baš lokalni radio prosveta zdravstvo vojska policija sudstvo administracija komunalna preduzeća EPS .... Sve ovo dolazi, za sve će da bude bar po blog, svuda ćete svi da budete širokog srca i puni razumevanja za koleginicu.

Ja samo vidim da vi džaba pričate lepe priče "iz struke", pogledaš rezultate i jasno ti je da tu neko laže: ili stručnjaci ili život.

Školstvo nam je baš bilo kako treba, a onda ovi uvatili da otpuste bibliotekarku.

Pa kako je bilo OK?

Ljudi kažeš "glasaju za vođe"? Jel to zato što ste ih naučili da razlikuju bitno od nebitnog i seronje od pravih vođa? Jeste, qrac.
Uz svo to muzičko, likovno, lepu književnost, istoriju.... eno vam ih đaci (bivši i sadašnji) gutaju farme i veliku braću i najgluplju muziku na repertoaru. Sve kontra od vas.
Uz svo osposobljavanje za razmišljanje, a ne "da rade za šaku pirinča" , eno vam ih đaci rade za koru leba - u sred Evrope za 400 evra i to ovi srećniji, koji uopšte imaju posao..

Pa jebaga ti Taso, zar ne vidiš da taj sistem u kojem radiš ne vredi za više nego za tu koru leba? Da vredi - videlo bi se. Ne umete, ne znate ili nećete da naučite decu da hvataju onu poslovičnu ribu. Ne spremate ih za realan život. Da posle škole krenu odakle su im roditelji stali - pa to dupliraju.

Zašto? Zato što to ne umete ni vi. Eto gde je problem, ma šta vaša struka pričala.
jkt2010 jkt2010 23:43 06.09.2015

Re: И библиотекари

emsiemsi

Чудноват је товј резон --- на неким темам ми делујеш прилично бистро.
На твој аргумент о приватном школству, ја сам ти одговорио државним школством код 'глупих Шваба'.
Изгледа да не схваташ контекст који си сам иницирао.

Da je državna škola najbolja ikad igde, pa bila i Nemačka, pa da je još i džabe, da li bi iko normalan upisivao decu u privatne škole? Koje su em gore, em moraš da plaćaš 60 hiljada evra godišnje?
Успут 2 --- све што знам, научио сам од Учитеља.

Moja teza i jeste da nam obrazovanje ne valja. Između ostalog, proizvodi čak i inženjere koji ne umeju da razmišljaju.
jkt2010 jkt2010 23:53 06.09.2015

Re: И библиотекари

bocvena
to ti je npr. kao kad nekadašnji jako loš đak koji se dokopao para sumnjivim privatizacijama (još u slobino vreme)

Meni je zanimljivo da su samo loši đaci izgleda uspeli da postanu milioneri? Kako to da dobri đaci nisu umeli da se dokopaju tih "para kroz privatizacije"?

Kako to da loši đaci zapošljavaju dobre đake? Mislim, kako je to normalno?

Moj odgovor: dobri đaci su dobri samo u okviru tog vašeg sistema koji nije dobar. Zato i ne smeju da mrdnu van njega.

Evo na primer bibliotekari, sve redom odlični đaci: da su zaista dobri, boleo bi ih stojko za otkaz na bedno plaćenom poslu. Ispustili bi uzdah olakšanja, rekli sebi "najzad! ovo sam i sam trebao da uradim pre 10 godina" i otišli da grade novi život. Zašto se to ne dešava?
jkt2010 jkt2010 00:10 07.09.2015

Re: И библиотекари

bocvena
moj subjektivni utisak o osnovnoj školi je da ako hoće da ispoštuju plan i program i sve metode, nema se vremena ni da udahnu vazduh. ni profani ni deca. ne po težini nego po obimu.

Pa kad svu decu spremaju za akademske karijere iz svih disciplina. Nacija genija. A onda se čudimo kako to keramičar a ministar. Šta će čovek kad nije dovoljno genije da radi kao nastavnik, a od nečega se mora živeti...
bocvena bocvena 07:11 07.09.2015

Re: И библиотекари

trenutno smo u kući svi pokošeni stomačnim virusom, tako da se isključujem.
budite fini i uzbrdo brzi:)
tasadebeli tasadebeli 09:04 07.09.2015

Re: И библиотекари

jkt2010

Školstvo nam je baš bilo kako treba, a onda ovi uvatili da otpuste bibliotekarku.

Pa kako je bilo OK?



Не знам колико познајеш образовне системе по свету и њихове резултате у образовању, али по ономе што ја знам о њима, наше школство сигурно није најбоље... Али далеко од тога да је најгоре. Чак је и изнад неког просека.

Било нам је школство још и боље све док се разни "реформатори" нису подухватили да га "реформишу" тако да из њега бришу и све оно што у њему није ваљало (слажем се) и све оно што је у њему ваљало (не слажем се), а све мислећи да тако иду у корак са светом..

А ти наши "реформатори" деценијама уназад су обично неки опскурни типови који и не знају како функционише образовни систем јер никада и нису радили у њему (слично као и ови типови из "финансијског сектора" који су израдили овај правилник одакле је Боцвена започела овај пост).

Дигресија: Мој другар, завршио Електротехнички у Београду, ради већ годинама за неку италијанску фирму у Либији. И ради са људима из разних земаља света. И стално мора да подучава своје фах колеге из, рецимо, Канаде или Саудијске Арабије (запази, молим те, те две земље важе као много богатије земље од Србије) јер ти мученици, иако такође имају дипломе из исте бранше, не знају ни основне ствари. Пази када онај мученик из Саудијске Арабије не зна да чита чак ни манометар на тим постројењима на којима раде.

Зато немој да ми причаш да наше школство не ваља. С обзиром на услове у којима функционише деценијама, оно је одлично.

Ljudi kažeš "glasaju za vođe"? Jel to zato što ste ih naučili da razlikuju bitno od nebitnog i seronje od pravih vođa? Jeste, qrac.
Uz svo to muzičko, likovno, lepu književnost, istoriju.... eno vam ih đaci (bivši i sadašnji) gutaju farme i veliku braću i najgluplju muziku na repertoaru. Sve kontra od vas.


'Ајде ти се избори са медијима у овом нашем друштву! Како ћеш?

Да изађеш на Трг републике и да вичеш да не треба да гледају Великог брата?

(Оно, понесеш хоклицу, попнеш се на њу и држиш говор пролазницима? Јер нико те неће пустити да у ударном термину на било којој телевизији говориш то исто. Ено ти, погледај пост Уроша са Вождовца и његову моралну дилему... То ти је то.)

Када си последњи пут у ударном термину на нашим телевизијама гледао неку емисију о успесима наших младих школованих људи по свету?

Нема... У ударним терминима је Велики брат, ријалити програми и промоција некултуре, неваспитања, примитивизма, криминала, насиља и страха.

(Узгред, обрати пажњу како је и овог 1. септембра, са почетком школске године, започела и сезона ријалити програма на многим телевизијама. Који год канал да обрнеш, оно све неки полусвет који лаје уместо да говори... То нам пуштају уместо школског програма, јел'да?)

А серију о Мирослављевом јеванђељу Бошка Савковића су пустили са 5 година закашњења (и то тек пошто их је Бошко опоменуо да им истичу права на приказивање), и то у термину од 11 пре подне.

'Ајде ти се избори са тим!


Pa jebaga ti Taso, zar ne vidiš da taj sistem u kojem radiš ne vredi za više nego za tu koru leba?

Zašto? Zato što to ne umete ni vi. Eto gde je problem, ma šta vaša struka pričala.


Добро... А шта ти предлажеш да ми учимо нашу децу да не би радили за ту кору хлеба?

Да буду нарко дилери?

Да их учимо како да ојаде Србију и да те паре стрпају у сопствени џеп?

Ево, научи нас шта ми то треба да учимо нашу децу.

Ја не знам одговор на то питање...

Знам само да школа сама не може никако исправити све оно што је у једном друштву наопако постављено.

За те исправке би морало да се потруди читаво друштво.



jkt2010 jkt2010 11:14 07.09.2015

Re: И библиотекари

tasadebeli
.
А ти наши "реформатори" деценијама уназад су обично неки опскурни типови који и не знају како функционише образовни систем јер никада и нису радили у њему

Mislim da baš takvi, nekontaminirani, i mogu da pomere stvari. Tj da će sledeći Dositej opet da nam dođe iz inostranstva, ako uopšte.

To za naše stručnjake koji su najveći, većih nema, u celom univerzumu, to sam se u životu naslušao. To su oni koji dobiju posao da rade za tako nekog belosvetskog polupečenog nikakvog nazovi stručnjaka sa nekog tamo Megatrenda negde u Kanadi... pa onda naši superheroji moraju da spasavaju čovečanstvo svaki dan po ceo dan... Često sam se pitao: Bože kako li leti ostalih 99.9999% aviona na svetu o kojima ne brinu naši stručnjaci...

Pa sam onda prestao. Da ih uzimam za ozbiljno.

Ево, научи нас шта ми то треба да учимо нашу децу.

Evo: "The answer to the ultimate question of life, the universe and everything is 42."
tasadebeli tasadebeli 11:22 07.09.2015

Re: И библиотекари

jkt2010

Evo: "The answer to the ultimate question of life, the universe and everything is 42."








maksa83 maksa83 14:24 07.09.2015

Re: И библиотекари

Da je državna škola najbolja ikad igde, pa bila i Nemačka, pa da je još i džabe, da li bi iko normalan upisivao decu u privatne škole?

Ne znam za Nemačku, ali ovde u privatne škole decu upisuju ljudi koji imaju kintu (ili nemaju, znami takve slučajeve - skrpili se i žrtvovali nekako) da im se dete mnogo ne muči i zajebava sa tim kakoonobeše ... učenjem. U 90% slučajeva su to deca čija je budućnost na ovaj ili onaj način obezbeđena, kakvi god oni bili. Ne znam nikoga, dakle - ni-ko-ga ko je upisao dete u privatnu školu zato što će tamo da stekne neka praktičnija znanja i veštine nego u državnoj, nego isključivo zato što se dete u državnoj školi iz ovog ili onog razloga nije snašlo, ili im zapravo nije bitno da li će dete nešto da nauči (prevashodno - da nauči da uči), ili zato što će posle da ode na neki Megadeth i nasledi tatin biznis ili poziciju u Ministarstvu ili Javnom Preduzeću, kao oni Krkobabići.

To ti je otpr. stanje sa privatnim školama ovde.
emsiemsi emsiemsi 15:15 07.09.2015

Re: И библиотекари

blogovatelj
Успут 2 --- све што знам, научио сам од Учитеља.


До наставника ниси никада стигао?

Блоги, немој да се љутиш, но, ово су озбиљни разговори, тако да ... шта да ти кажем.
Симболички (и суштаствени) значај великог почетног слова у речи Учитељ, а да није на почетку реченице, схватају продуховљенији људи.
Успут --- немој ти да се разочараваш, само 'пиши'.
jkt2010 jkt2010 21:45 07.09.2015

Re: И библиотекари

maksa83

To ti je otpr. stanje sa privatnim školama ovde.

Eto. Ništa kao svedočanstvo iz prve ruke.

Aug 28, 2015 - Gradski menadžer Goran Vesić posetio je danas Treću beogradsku gimnaziju: Sramota je da ovako izgleda elitna škola! ... Saopštio je da učionice nemaju osnovna sredstva za rad, a da škola u 21. veku nema ni internet.


Elitna, u smislu:

Treća Beogradska Gimnazija // Vukajlija
odavno se zna da u trecu idu burzuji i snobovi,uglavnom iz ribnikara i ostalih osnovnih skola iz centra,ciji tatica ima dovoljno dubok cep da ubaci dete preko veze


Pa mislim... makar da plate ovu ladovinu po centru... elitističke državne škole.

Pa da, što bi išta menjali.
bocvena bocvena 14:36 09.09.2015

Re: И библиотекари

Nacija genija.

pridigoh se, pa samo da sumiram:)

pre 30 godina je jugoslavija bila puna roditelja koji su ponosni što njihova deca znaju sve o burkini faso, a glupi amerikanci ne znaju ni gde je evropa. danas roditelji ne razumeju što im deca čitaju narodne pesme, a ne programiraju svoju prvu aplikaciju za ajfon već na časovima "od igračke do računara".

meni je i jedno i drugo...

ja sam rešila ove školske godine da radim najviše sa najboljima i sa onima koji imaju smetnje u razvoju - a to ne znači samo sa petičarima i inkluzivcima. nego sa onima koji bi kreativno da se odnose prema znanju i onima koji hoće, ali ih nešto koči. za takve mi nikad nije žao da se polomim.

ostalima - zdravima, pravima i nezainteresovanima, što su došli u školu k'o u vrtić, da im bude zabavno i lako do diplome - njima ću da izdajem lektire ako žele i vodim ih u mikser haus na dane japanske kuhinje:)

privilegija rada u biblioteci srednje stručne škole koju ne može da ti ubije nikakvo smanjenje plate. nismo svi bez izbora i u histeriji od gubitka posla i s manjkom samopouzdanja. ima nas i onih koji baš vole to što rade i veruju da to ima nekog smisla u posrnulom društvu.
svarog svarog 11:33 04.09.2015

E ovo je obrazovanje

< smajli je LINK

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana