Mali uvod, pre nego prenesem reči Društva školskih bibliotekara Srbije - u aprilu je u tišini donesen Pravilnik o finansiranju osnovnih i srednjih škola i nastao je haos i panika među direktorima i zaposlenima van nastave (uključujući i stručne saradnike: pedagoge, psihologe i bibliotekare) - odjednom je trebalo imati nestvaran broj odeljenja da bi imao pravo na po jednog čoveka sa punim radnim vremenom. Uhvatili su se svi za glavu ne zato što ih je bilo previše nego što će ih primenom Pravilnika biti premalo za normalno funkcionisanje obrazovno-vaspitnog procesa...da, da i bibliotekar je deo obrazovno-vaspitnog procesa! Za one koji sad prvi put za to čuju. A direktori bez sekretara škole, pedagoga i psihologa ne mogu (neki ni ne umeju:) da rade svoj posao kako treba. Pošto se savremena srpska škola pretvorila u jednu veliku pravno-administrativnu službu, sa elementima psihoterapije. Digla se buna i pravilnik je stopiran, prepravljen i u poslednji trenutak primenjen 1. septembra 2015.
Ali, u tom procesu prepravke, bibliotekari izvukoše deblji kraj: "U pismu koje je poslato školama 26. avgusta, gospodin Nedić, iz Društva direktora škola Srbije, kaže da su pregovarači (predstavnici direktora, sekretara i sindikata) u Ministarstvu postigli dogovor „čime smo spasili sekretare i psihologe i pedagoge u osnovnim školama, koji su najviše bili ugroženi dosadašnjim najnovijim predloženim izmenama Pravilnika“. Na sastanku održanom u Tehničkoj školi Novi Beograd, 27. avgusta, pregovarači su izjavili da su dobili ono što su tražili, a da je zato neko morao da strada. Na pitanje zašto se nisu zalagali i za školske bibliotekare, odgovorili su da to nije ni bio predmet razgovora, niti su oni želeli da se njime bave. Dakle, direktori su zastupali interese pedagoga i psihologa i drugih zaposlenih za koje su samovoljno odlučili da su važni i njima potrebni. Bibliotekare, koje zastupa Društvo školskih bibliotekara, niko nije pozvao na sastanak, niti pitao za mišljenje, iako je u maju 2015. godine sačinjen zajednički apel društava svih stručnih saradnika i sekretara Ministarstvu da se pravilnici doneti u aprilu 2015. stave van snage i da se svi predstavnici društava pozovu na izradu novih.
U petak, 28. avgusta 2015. predstavnici školskih bibliotekara Srbije su bili u Ministarstvu i razgovarali sa pomoćnikom za osnovno školstvo Željkom Radojičić Lukić. Ona je rekla da je za mesto bibliotekara sa punim radnim vremenom potrebno od 24 do 64 odeljenja, za razliku od sekretara, računovođa i ostalih stručnih saradnika, za koje je donja granica 16 odeljenja. Na pitanje zašto je napravljena razlika između bibliotekara u osnovnim i srednjim školama kad su poslovi isti, njen odgovor je bio: „Teže je raditi u srednjim školama, sa zahtevnim srednjoškolcima; bibliotekari u srednjim školama organizuju različite aktivnosti; srednjih škola je manje, a osnovnih više, pa srednje dobile više bibliotekara, a pošto su osnovne brojnije, dobile su manje“.
Ova objašnjenja su besmislena, kao i celokupni tok izrade Pravilnika, kao da se ne radi o dokumentu po kome će se organizovati rad škole, nego o nekom slučajnom i nevažnom tekstu, čije se posledice neće doticati škola.
Kako izgleda da zaduženi za izradu pravilnika u Ministarstvu, uključujući i gospođu Željku Radojičić Lukić, nisu dovoljno upoznati sa programom svih oblika rada školskog bibliotekara i nije im jasno koji su poslovi bibliotekara (određeni su Pravilnikom o programu svih oblika rada stručnih saradnika („Prosvetni glasnik", br. 5/2012 od 19.06.2012. godine), koji su isti u osnovnim i srednjim školama, evo kratkog podsećanja u vezi sa ulogom školskog bibliotekara.
Uloga školskog bibliotekara je važna i podrazumeva:
1) obavljanje bibliotečko-informacione delatnosti: prikupljanje, obradu, čuvanje i davanje na korišćenje bibliotečke građe i izvora;
2) realizaciju i unapređivanje obrazovno-vaspitnog rada škole, posebno u vezi sa razvijanjem čitalačke kulture i informacione i medijske pismenosti, kao i razvijanjem kritičkog mišljenja i kreativnosti;
3) aktivnosti na kojima se zasniva kulturni život škole.
U bibliotekama se drže zajednički časovi nastavnika i bibliotekara iz različitih nastavnih predmeta u okviru redovne nastava i vannastavnih aktivnosti. Bibliotekari su inicijatori, organizatori i realizatori tematske i projektne nastave, koja se realizuje kroz interdisciplinarnu saradnju sa kolegama.
U biblioteci se razvija informaciona i medijska pismenost, tako da učenici, zahvaljujući radu bibliotekara, stiču veštine neophodne za budući život i rad. U biblioteci uče kako da koriste informacije, sprovode naučna istraživanja, pišu referate, seminarske i maturske radove i učestvuju u aktivnostima koje podstiču ispoljavanje i razvijanje njihovih talenata.
Školska biblioteka predstavlja i prostor koji se koristi kao čitaonica pre i posle nastave, pa tu uče đaci koji za to nemaju uslova kod kuće, kao i oni kojima je potrebna i zakonom zagarantovana dodatna podrška u obrazovanju. Zbog svega navedenog, školska biblioteka bi trebalo da predstavlja intelektualno i kulturno jezgro škole, umesto što se bori za opstanak!
Smanjenje broja bibliotekara znači da se deo obrazovno-vaspitnog rada neće odvijati u skladu sa zahtevima savremenog školstva. To će posebno pogubno biti u malim školama, gde će školska biblioteka raditi dva i po dana ili jedan dan u nedelji ako škola ima izdvojena odeljenja.
Pitanja koja postavljamo Ministarstvu i celokupnoj javnosti:
1. Da li su zaduženi za izradu pravilnika u Ministarstvu, uključujući i gospođu Željku Radojičić Lukić, upoznati sa zadacima i poslovima koje poslove obavljaju bibliotekari?
2. Da li znaju da su poslovi bibliotekara jedinstveni kao i poslovi sekretara, računovođa, pedagoga, psihologa, te da ih niko drugi u školi ne obavlja?
3. Da li razumeju da ovaj predlog Pravilnika stavlja u neravnopravni položaj male osnovne škole i škole sa izdvojenim odeljenjima u kojima deca, takođe, treba da imaju jednaka prava na usluge biblioteke?
4. Da li je neko iz Ministarstva prosvete ili direktora koji su predlagali izmene Pravilnika promišljao o dobrobiti učenika i posledicama koje bi se odrazile na pismenost i uspeh učenika? Nije li osnovna škola temelj za opismenjavanje i uvođenje učenika u svet znanja, u čemu je školska biblioteka neizostavan partner ?
Želimo da skrenemo pažnju javnosti i nadležnih institucija na nesagledive posledice do kojih bi dovela primena ovakvog Pravilnika.
Tražimo da se kriterijum za određivanje broja školskih bibliotekara u osnovnoj školi ujednači sa kriterijumima za stručne saradnike pedagoge i psihologe, kao i sa onima koji važe za bibliotekare zaposlene u srednjoj školi i da član u vezi sa bibliotekarima glasi:
Škola do 15 odeljenja ima 0,5 izvršilaca na poslovima biliotekara.
Škola od 16 do 24 odeljenja ima jednog bibliotekara.
Škola od 25 do 40 odeljenja ima 1,5 bibliotekara
Škola od 40 i više odeljenja ima dva bibliotekara.
Osim toga, želimo da podsetimo na činjenicu da je profesija školskog bibliotekara godinama bila zanemarivana, te se dešavalo da direktori, iz nekih samo njima znanih razloga, ukidaju radno mesto bibliotekara, a da Ministarstvo na to ne reaguje. Tražimo da se Pravilnikom odredi da svaka škola ima da ima mesto školskog bibliotekara, te da odgovarajući član započne rečenicom:
Svaka škola ima radno mesto bibliotekara.
Nadamo se da ćete prepoznati nezamenljivu ulogu školskih biblioteka i bibliotekara u sistemu obrazovanja i vaspitanja."
Dakle, Ministarstvo prosvete nije prepoznalo ulogu bibliotekara u osnovnim školama. Po mom mišljenju, nenadoknadiv autogol! Niko nije veći saveznik nastavnicima u ranom opismenjavanju i razvijanju ljubavi prema jeziku i knjizi od školskog bibliotekara. To vam je baza bez koje nećete imati posećene biblioteke u srednjoj školi. U okviru strukovnog udruženja -
Društva školskih bibliotekara Srbije- pokrenuta je
ONLAJN PETICIJA i ja vas ovim blogom pozivam da je potpišete i podelite. Bojim se da je trenutno to jedino što možemo - da se čuje glas struke i odbrani njeno dostojanstvo i prikupi podrška javnosti, a u budućnosti nam predstoji mnogo ozbiljniji rad da nas čuju tamo gde treba - u Ministarstvu prosvete i obrazovanja.
Uključite se i vi!