Budućnost| Društvo| Filozofija| Istorija| Politika

Revolucije neće biti

Neven Cvetićanin RSS / 14.10.2015. u 19:14

Istorija napreduje u protivrečnostima, što su dobro zapazili oni koji su o njoj ozbiljno mislili, bez obzira da li se radi o Hegelu, Marksu ili Valerštajnu. Protivrečnosti istorije postaju belodane „običnom svetu", koji se ne bavi njome profesionalno kroz naučna istraživanja, tek u vremenima kriza i nestabilnosti, kada ljudi, vođeni svojim egzistencijalnim porivima, počinju da se pitaju šta nosi dan, a šta noć.
Danas je i laicima, koji ne znaju ništa o sociologiji i filozofiji istorije, jasno da živimo u vremenu vrenja kada, kako bi rekli profesori, istorija ubrzava i dobija dodatnu akceleraciju, usled mnoštva različitih događaja koji menjaju svet u kome živimo, kao nikada u prethodnih 70 godina. Nakon Drugog svetskog rata je bilo globalnih nestabilnosti, napetosti među velikim silama, ekonomskih, energetskih i političkih kriza, ali nikada kao u današnje vreme nije bilo takvog spleta faktora koji svet i ono što tek ovlaš možemo nazvati „globalnim poretkom", dovode na ivicu stabilnosti. Regionalni ratovi sa globalnim implikacijama poput onih u Ukrajini i Siriji, promenjena struktura Bliskog istoka, stotine hiljada, a možda i milioni izbeglica, čitave seobe naroda, usporavanje globalne ekonomije, sve veće protivrečnosti među velikim silama i, konačno, svet podeljen na bogate i siromašne. Faktora rizika je suviše, a razboritih rešenja sve manje, što govori da 21. vek neće biti mnogo mirniji od prethodnih vekova, kako su mislili naivni futuristi.

U čitavom tom metežu menja se naš kontinent i život miliona ljudi. Upravo se ovde, u arhetipskom središtu „svetskog sistema" - da upotrebimo Valerštajnovu sintagmu, mogu najbolje uočiti i sve protivrečnosti tog „sistema". Donedavno su se protivrečnosti mogle primetiti samo među građanima, podeljenim u klase, ekonomske razrede, odnosno periferiju (marginu) i centar bleštećeg zapadnog megalopolisa, dok se odskora protivrečnosti mogu primetiti i među elitama, jer je samo bilo pitanje trenutka kada će se situacija „sa terena" preliti i u „počasnu ložu" u kojoj je sve življe. Širom Evrope, rastu tzv. antipolitički pokreti, odnosno pokreti periferije (margine) protiv centra, odnosno pokreti političkih autsajdera protiv političkoga mejnstrima. Za lidera jedne od dve najveće britanske partije je izabran asketski socijalista Korbin. Grk Varufakis već mesecima nakon omekšavanja svojih nekadašnjih saboraca iz Sirize igra ulogu evropskog buntovnog Prometeja, najavljujući sada i osnivanje panevropskog pokreta. U Španiji se Podemos harizmatičnog profesora Pabla Iglesijasa konstituisao kao ozbiljan pokret sa značajnom popularnoću i postao je treća politička snaga, pored dve tradicionalne partije. U Italiji naprosto buja šarolikost antipolitičkih pokreta periferije/margine, bez obzira da li je reč o komičaru Bepeu Grilu ili o gej komunisti Nikoli „Nikiju" Vendoli. Francuzi su se, pak, odlučili da antipolitiku i otpor političkom mejnstrimu većinski manifestuju kroz podršku desnim populistima poput Nacionalnog fronta. I u drugim evropskim zemljama, iako mnogo više u Zapadnoj nego u Istočnoj Evropi (koja pokušava da preživi i da uhvati priključak sa „razvijenima", koji pak počinju da idu u obrnutom pravcu), buja prava šarolikost tzv. antipolitičkih pokreta koji predstavljaju periferiju, odnosno marginu - nasuprot centru i mejnstrimu. Možemo reći da je današnja Evropa podeljena, kako u građanstvu, tako i u elitama na dva pola. Na jednoj strani je, hegelijanski govoreći, konzervativna teza oličena u mejnstrimu evropske birokratije, bez obzira da li ona dela na nacionalnom nivou ili u eksplicitnim briselskim strukturama - na drugoj strani je njihova radikalna antiteza oličena u nizu evropskih antipolitičkih pokreta koje smo nabrojali. I šta će biti? Hoće li izbiti neka revolucija?

Neće biti revolucije. Ali ni stvari neće ostati iste. Pa šta će onda biti?

Kako bismo razložno odgovorili na ovo (nezahvalno) pitanje valja nam se malo vratiti u prošlost. Prethodnih nekoliko vekova je kapitalistički „svetski sistem" bio u cikličnim (ekonomskim, političkim i bezbednosnim) krizama i ciklično su izbijale na površinu njegove radikalne antiteze. Ona najradikalnija je bila oličena u svetskom komunizmu, koji je, u jednom momentu uspešno izveo svoje revolucije i predstavljao pravu opasnost da taj sistem uzdrma. Međutim, „svetski sistem" je preživeo. Preživeo je tako što je transformisao sam sebe. Posleratna država blagostanja (socijalna država) je bila odgovor „svetskog sistema" na komunizam, kada je između konzervativne teze i radikalne antiteze preovladao „srednji put", odnosno sinteza. Ostaće zabeleženo da su nakon Drugog svetskog rata konzervativni lideri, poput recimo Čerčila, De Gola, Makmilana ili Adenauera vodili suštinski socijaldemokratsku ekonomsku politiku, te su se sa eksplicitnim socijaldemokratama poput Atlija, Branta, Šmita i Miterana, smenjivali na vlasti, svi zajedno čuvajući tekovine države blagostanja. Sa slabljenjem opasnosti od komunizma, država blagostanja dobija svoju sopstvenu antitezu u neoliberalnim konzervativnim politikama koje su oličavali Regan, Tačer, Kol i ostali, te je klatno istorije, koje je krenulo u drugom smeru uslovilo sada suprotnu pojavu - socijaldemokratski lideri su sada počeli da vode konzervativnu ekonomsku politiku (Bler, Šreder, itd.) te su tzv. konsenzus blagostanja zamenili tzv. neoliberalnim konsenzusom. Ovaj neoliberalni konsenzus je bio neupitan sve do svetske finansijske krize iz 2009. godine, kada istorija ponovo menja smer i kada nastaje radikalna antiteza ovom neoliberalnom poretku, koja upravo buja u našim danima, kroz pomenute „antipolitičke" pokrete periferije protiv centra. Vrhunac te antiteze je oličen u Korbinu, političkom marginalcu iz jedne od ključnih, mejnstrim, zemalja „svetskog sistema" - Velike Britanije - koji je preuzeo jednu mejnstrim (laburističku) partiju. Međutim, i Cipras, lider grčke Sirize, je bio „antipolitički" sve do momenta kada je postao „politički", odnosno momenta kada je preuzeo vlast, menjajući sam sebe, ali i menjajući i drugu stranu - konzervativni evropski establišment, bez obzira što na prvi pogled izgleda da je promena jednostrana i da je Cipras izvukao deblji kraj. No, njegova (ponovna) izborna pobeda, govori ne samo da nije gubitnik, već da je majstor politike koji razume njenu dijalektiku. Njegov nekadašnji saradnik, radikalni Janis Varufakis je, nakon Ciprasovog smekšavanja, razočarano i kritički rekao da je Siriza mutirala i da je „Cipras doneo svesnu odluku da postane novi De Gol ili još verovatnije Miteran". I bolji kompliment mu nije mogao dati. Upravo se na odnosu njih dvojice može najbolje objasniti dijalektika između dva pola današnje evropske politike. Na jednoj strani imamo konzervativni evropski establišment, oličen više u Šojbleu (koji je mislio da potpuno i brutalno potopi Grčku) nego u samoj Merkelovoj, koji traži stezanje kaiša, na drugoj strani imamo buntovnike poput Korbina, Varufakisa, Podemosa i ostalih, koji traže redefinisanje pravila igre. Naposletku, klatno, što pokazuje čisto istorijsko induktivno iskustvo, neće pretegnuti ni na jednu od te dve strane, ni na stranu (konzervativne) teze, ni na stranu (radikalne) aniteze, već ćemo imati sintezu (jedino nije jasno da li će ona biti popraćena značajnijim geopolitičkim konfliktima, jer je i država blagotanja 20. veka bila ratno čedo) u kojoj će krizom upravljati oni koji će menjati sami sebe, te će budućnost pripasti pragmatičnim socijaldemokratama i smekšanim konzervativcima. Korbin, Varufakis i ekipa teraju vodu na vodenicu upravo Ciprasu i svim sličnima širom Evrope, jednako kao što su nekada komunisti u vreme države blagostanja terali vodu na vodenicu socijaldemokratama, jer će se, ako ovi buntovni radikali ojačaju, konzervativni mejnstrim (kao što je već pokazao iks puta) transformisati i nuditi kompromis, a najveći dobitnici tog kompromisa će biti Ciprasi, odnosno neki novi De Goli i Miterani Evrope 21. veka. I da se razumemo, konzervativni mejnstrim to neće učiniti iz altruističkih razloga, već iz pragmatičnih razloga, upravo onako kako je uradio i nakon Drugog svetskog rata pristajući na državu blagostanja. To je realnost politike i to je realnost „svetskog sistema", koji se pokazao vitalnim u prethodnih nekoliko vekova da apsorbuje sve krize. Iz jednostavnog razloga - zato što je bio spreman da se menja i da se tranformiše. No, ako konzervativni mejnstrim ostane krut u „šojbleovskom" maniru i ne pristane da u budućnosti pregovara o reprogramiranju i moguće, opraštanju dela dugova, periferiji, istorija će dodatno ubrzati i kontinent i svet će se naći u velikoj neizvesnosti i u predvorju ozbiljnijih konflikata. No, čisto iskustvo govori da se istorija nakon svih protivrečnosti i konflikata uvek malo odmori u nekom ekvilibrijumu i da se uvek nađe neki De Gol kao njegov čuvar.

Tekst je objavljen kao autorski članak u nedeljniku NIN

 



Komentari (126)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Predrag Brajovic Predrag Brajovic 08:16 16.10.2015

Re: Da vam ja kazem...

freehand
Nisam te to pitao - mada možeš slobodno da se ispoljavaš, naravno. Nego, kako pamtiš sve te blogove, reči i komentare? Imaš li to neku arhivu mada su ti skrinšotovi strani i gadni?


freehand freehand 08:35 16.10.2015

Re: Da vam ja kazem...

Predrag Brajovic

freehandNisam te to pitao - mada možeš slobodno da se ispoljavaš, naravno. Nego, kako pamtiš sve te blogove, reči i komentare? Imaš li to neku arhivu mada su ti skrinšotovi strani i gadni?

Brajoviću, opet si duhovit. Ali ok, ti si jedan veseli veseljak, dobroćudan i dobrodušan, to svi koji su te sreli i upoznali znaju. Mada nije dobro da se sa svojim utiscima javljaju.
Nego nešto drugo sam te pitao: onomad si veliku dramu napravio oko skrinšota koji sam ja postavio sa nekim meni interesantnim momentima i ponavljajućim motivimaa iz nekih ranijih diskusija. Za tobom su se nadigli i graknuli i drugi poluinteligenti i ful glupaci.
Sad, evo, vidimo da i ti negde pamtiš i čuvaš ne samo svoje no i tuđe komentare.
Pa sam te pitao da li to uspevaš sopstvenom memorijom ili ipak bukmarkuješ i arhiviraš?
I kako se to slaže sa ranijim drečanjem? Nije valjda da si dvolični licemer, pobogu si Brajoviću, poturički dušmanine?
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 17:21 16.10.2015

Велики архиватор.

freehand
Sad, evo, vidimo da i ti negde pamtiš i čuvaš ne samo svoje no i tuđe komentare.

:))))))))))))
Па драги мој, не мислиш ваљда да уопште имам идеју да се таквим нечим бавим?!
То би значило да сам баааш вееелииикиии куропатник.
freehand freehand 17:46 16.10.2015

Re: Велики архиватор.

Predrag Brajovic
freehand
Sad, evo, vidimo da i ti negde pamtiš i čuvaš ne samo svoje no i tuđe komentare.

:))))))))))))
Па драги мој, не мислиш ваљда да уопште имам идеју да се таквим нечим бавим?!
То би значило да сам баааш вееелииикиии куропатник.

A Domazetove komentare od pre nekoliko meseci znaš napamet? I svoje od pre nekoliko godina linkuješ isto tako, po sećanju?
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 20:27 16.10.2015

Re: Велики архиватор.

freehand
Predrag Brajovic
freehand
Sad, evo, vidimo da i ti negde pamtiš i čuvaš ne samo svoje no i tuđe komentare.

:))))))))))))
Па драги мој, не мислиш ваљда да уопште имам идеју да се таквим нечим бавим?!
То би значило да сам баааш вееелииикиии куропатник.

A Domazetove komentare od pre nekoliko meseci znaš napamet? I svoje od pre nekoliko godina linkuješ isto tako, po sećanju?

:))))))))))))))))))))))))))

Па ти, изгледа, не знаш да користиш Гугл и претраживаче???

P.S.
Невероватно!
Ти мислиш ако ти имаш архиву (има је, наравно, и твој гуру), да је, онда, и сви други имају...
freehand freehand 20:39 16.10.2015

Re: Велики архиватор.

Па ти, изгледа, не знаш да користиш Гугл и претраживаче???

Ne znam. Šta kucaš da bi našao Domazetov komentar iz prošle godine, na primer? Ili svoj od pre četiri godine?

P.S.
невероватно!
Ти мислиш ако ти имаш архиву (има је, наравно, и твој гуру), да је, онда, и сви други имају...

Dobro, Brajoviću, a koliko tačno treba čovek da bude - kako bih rekao... Uskraćen da bi tako uporno pominjao i pokušavao da uvredi nekog ko na njega uz gađenje ne obraća pžanju - kao ovo ti Budimca?
I šta te sem jeda, pizme i nemoćne zavisti na to goni?
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 20:45 16.10.2015

Re: Велики архиватор.

;-)
Насмејах се...
Досадан си.
Ћао.
vrabac_u_steni vrabac_u_steni 00:21 17.10.2015

Re: Велики архиватор.

tužno
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 08:59 18.10.2015

Re: Велики архиватор.

Више меланхолично.
maksa83 maksa83 13:14 18.10.2015

Re: Велики архиватор.


blogovatelj blogovatelj 03:52 19.10.2015

Re: Велики архиватор.

maksa83


Ovi momci su mnogo dobri.
Danas sam odgledao ovo.

maksa83 maksa83 07:25 19.10.2015

Re: Велики архиватор.

Danas sam odgledao ovo.

Ali "festival Insomnia ... u Melencima" :)))

Sjajni su, sjajni. Ništa kao prečanski humor, u bilo kom obliku.
blogovatelj blogovatelj 16:47 19.10.2015

Re: Велики архиватор.

Sjajni su, sjajni. Ništa kao prečanski humor, u bilo kom obliku.


Meni je mitteleuropski šou biznis (a prečanski humor je podskup toga) uvek bio smoran, ali ovi su izuzetak.
Mislim da su momci što ovo prave ekipa sa Tarzanije, ali ne smem da garantujem.
feliks.krul feliks.krul 20:12 15.10.2015

Ok

Ne postoji jedna velika revolucija, to su svi pametni vec znali, medjutim postoje mnoge mikro revolucije koje su u sustini mnogo bitnije za individualne (stvarne) zivote.

Primer transformacije AV i TM je dosta vazan za evoluciju srpskih gradjana, bez obzira na nipodistavanja palanacke klase.
glockenspiel glockenspiel 20:25 15.10.2015

Re: Ok

feliks.krul
Ne postoji jedna velika revolucija, to su svi pametni vec znali, medjutim postoje mnoge mikro revolucije koje su u sustini mnogo bitnije za individualne (stvarne) zivote.

Primer transformacije AV i TM je dosta vazan za evoluciju srpskih gradjana, bez obzira na nipodistavanja palanacke klase.


Primjer transformacije AV i T M je vazan za njihovu licnu evoluciju.

Nema blage veze sa srpskim gradjanima.

Osim evo procitao sam sinoc da se vec mjenja plan za Beograd na Vodi, tako kako kaze onaj mali sve se mjenja pa i Vucic i Toma i Beograd na Vodi.

Cista DIjalektika.

Jesu li makar dobri sendvici?
glockenspiel glockenspiel 21:00 15.10.2015

Ja makar volim noodles

Kina ima sada 596 milijardera. Ta zemlja je premašila SAD, koje imaju 537 milijardera, preneo je šangajski časopis Hurun riport.

Objavljeno na sajti B92.

E sad da zemlja koja ima manji GDP ima vise bilionara nego ona sa visim GDP to je dokaz da je komunizam jednakiji od kapitalizma?


Ako iko vjeruje da ce ovi bilioneri da sjede u Kini i broje njihove pare ili odu u Baden Baden da se kockaju i gube pare varaju se.
Ovi se pripremaju da osvoje svijet.
anonymous anonymous 21:16 15.10.2015

Re: Ja makar volim noodles

glockenspiel
Kina ima sada 596 milijardera. Ta zemlja je premašila SAD, koje imaju 537 milijardera, preneo je šangajski časopis Hurun riport.

Objavljeno na sajti B92.

E sad da zemlja koja ima manji GDP ima vise bilionara nego ona sa visim GDP to je dokaz da je komunizam jednakiji od kapitalizma?


Ako iko vjeruje da ce ovi bilioneri da sjede u Kini i broje njihove pare ili odu u Baden Baden da se kockaju i gube pare varaju se.
Ovi se pripremaju da osvoje svijet.


Бели, католичанско - протестантски мушкарац има мало времена за промену политике којом је у кратком периоду Историје, од последњих неколико стотина година, свима осталима нанео несагледиве количине неправде, зла и патње....

У противном..... освета ....заиста може бити страшна....

Плашим се да се догађаји крећу у том правцу ..... И то јесте оно што забрињава...



freehand freehand 21:23 15.10.2015

Re: Ja makar volim noodles

Бели, католичанско - протестантски мушкарац има мало времена за промену политике која је у кратком периоду Историје, од последњих неколико стотина година, свима осталима нанела несагледиве количине неправде, зла и патње....

У противном..... освета ....заиста може бити страшна....

Kad dođe do tog momenta osveta nema baš mnogo osećaja za nijanse, pa će utoliko belost biti sasvim dovoljna. Katoličanstvom, protestantizmom i pravoslavljem, mormonstvom i ateizmom se osvetnici kad kucne čas ne zamaraju previše.
anonymous anonymous 21:30 15.10.2015

Re: Ja makar volim noodles

freehand
Бели, католичанско - протестантски мушкарац има мало времена за промену политике која је у кратком периоду Историје, од последњих неколико стотина година, свима осталима нанела несагледиве количине неправде, зла и патње....

У противном..... освета ....заиста може бити страшна....

Kad dođe do tog momenta osveta nema baš mnogo osećaja za nijanse, pa će utoliko belost biti sasvim dovoljna. Katoličanstvom, protestantizmom i pravoslavljem, mormonstvom i ateizmom se osvetnici kad kucne čas ne zamaraju previše.


Наравно,...

...издвојио сам оне које сматрам одговорним за досадашњу погубну политику ....

Жртве освете, као и обично не морају бити и најчешће нису искључиво кривци ....

....зато и подвлачим да ме све то забрињава...

Едит...
... У сваком случају , ако Хантингтов Сукоб цивилизација није само теоријска хипотеза, већ могући стратешки пројекат, упутно је за православни свет да гради мостове сарадње са исламским светом и кинеском цивилизацијом, уз јасно и недвосмислено дистанцирање од досадашње политике западног света...
glockenspiel glockenspiel 21:40 15.10.2015

Re: Ja makar volim noodles

Бели, католичанско - протестантски мушкарац има мало времена за промену политике којом је у кратком периоду Историје, од последњих неколико стотина година, свима осталима нанео несагледиве количине неправде, зла и патње....

У противном..... освета ....заиста може бити страшна....

Плашим се да се догађаји крећу у том правцу ..... И то јесте оно што забрињава...


Ah toliko ste kriscanski. Vi mislite samo o osveti.

To je Zidovski,Kriscanski I Muslimanski pogled na Svijet i na ulogu Boga da je Bog Osvete.

Srecom Kinezi to vide drugojacije.

(i imaju bolje sendvice sa plodovima mora)
anonymous anonymous 21:48 15.10.2015

Re: Ja makar volim noodles

glockenspiel
Бели, католичанско - протестантски мушкарац има мало времена за промену политике којом је у кратком периоду Историје, од последњих неколико стотина година, свима осталима нанео несагледиве количине неправде, зла и патње....

У противном..... освета ....заиста може бити страшна....

Плашим се да се догађаји крећу у том правцу ..... И то јесте оно што забрињава...


Ah toliko ste kriscanski. Vi mislite samo o osveti.

To je Zidovski,Kriscanski I Muslimanski pogled na Svijet i na ulogu Boga da je Bog Osvete.

Srecom Kinezi to vide drugojacije.

(i imaju bolje sendvice sa plodovima mora)


Не знам колико добро познајеш Кинезе ?

....али расизам ни њима није стран....

glockenspiel glockenspiel 22:04 15.10.2015

Re: Ja makar volim noodles


Не знам колико добро познајеш Кинезе ?

....али расизам ни њима није стран....



O da, vjeruj mi poznajem ih vrlo dobro. Skoro cijelu obalu plus Hong Kong.

Kinezi ne mrze nikoga zato sto je bijel ili crven ili crn.
Ti Ne-Kinezi za njih nisu predmet mrznje nego samo manje vise sazaljenja zato sto nisu KInezi.

I ne zaboravi,Kinezi prave sendvice da plodovima mora a ovi Vucicevi sa uzeglim Parizerom.
docsumann docsumann 19:43 16.10.2015

izgleda...


anonymous anonymous 20:44 16.10.2015

Re: izgleda...







.....чини се ...
blogovatelj blogovatelj 03:58 19.10.2015

Re: izgleda...

izgleda...


Kod tebe je već počela oktobarska revolucija.
anonymous anonymous 06:54 19.10.2015

Re: izgleda...

blogovatelj
izgleda...


Kod tebe je već počela oktobarska revolucija.


Spavaj .....i sanjaj Blogi....

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana