Budućnost| Nauka| Život

Igra senki: Kaluza-Klajnova teorija

nsarski RSS / 25.10.2015. u 21:23

 

U Platonovoj pećini, senke su jedina stvarnost  -(Platon, Republika)

 Allegory_of_the_Cave_by_Shock_Socks.jpg

U Platonovoj alegoriji (metafori, paraboli) o Pećini govori se o ljudima-zatvorenicima koji se nalaze u unutrašnjosti pećine i tako su postavljeni da mogu da vide samo prazan zid pećine ispred sebe. Iza leđa tih ljudi-zatvorenika događa se stvarnost, ali oni mogu da vide samo senke te stvarnosti na zidu , i na osnovu te igre senki formiraju sliku “pravog” sveta.

Ova ideja – da je priroda, i stvarnost uopšte – samo odraz, ili senka, neke dublje i istinskije suštine provlači se kroz veliki deo istorije ljudske misli.  Naša čula i opažanje nisu dovoljni da neposredno sagledamo sveukupnost sveta koji nas  okružuje. Nama su dostupne samo senke.

Takav način razmišljanja je posebno zastupljen u prirodnim naukama: mi nismo u stanju da neposredno vidimo fizičke zakone, već samo njihove manifestacije u stvarnosti koja nas okružuje. Pad jabuke sa drveta, na primer, jeste manifestacija zakona gravitacije, i bilo je potrebno mnogo vekova, i genijalnost jednog Njutna, da uvidimo da i Mesec pada na Zemlju po istom zakonu univerzalne gravitacije kao i jabuka, ali da do nje nikad ne stigne jer ima tangencijalnu brzinu, pa oko Zemlje kruži.Na sličan način, i po istom zakonu, Zemlja pada na Sunce, Sunce pada u centar galaksije, itd. Ukratko, prema univerzalnom zakonu gravitacije, masivna tela oko sebe imaju gravitaciono polje, tj. prostor u kome se oseća gravitaciona sila, kojom se masivna tela privlače.

 

Pre tačno 100 godina, 1915. godine, Ajnštajn je formulisao Opštu Teoriju Relativnosti kojom je otišao korak dalje od Njutna. On je, naime, gravitacionu silu masivnih tela uspeo da svede na geometriju prostora: masivna tela u prostoru deformišu prostor oko sebe, pa se kretanje drugih masivnih tela u tako deformisanom prostoru opaža kao prisustvo gravitacione sile. Na taj način je ova sila samo manifestacija nečeg fundamentalnijeg – geometrijske deformacije prostora u kome postojimo. Ovakva geometrijska re-formulacija gravitacije je eksperimentalno potvrđena astronomskim merenjima savijanja putanje svetlosti udaljenih zvezda kada ta svetlost do nas stigne prolazeći blizu Sunca (ova merenja su izvođena tokom pomračenja Sunca). Svetlost se kreće najkraćom putanjom pored masivnog Sunca, i ta putanja je zakrivljena linija.

Da bi matematički formulisao svoje dve teorije relativnosti (SpecijalnuiOpštu, 1905. i 1915. godine), Ajnštajn je uveo pojam prostor-vremena, tj. četvorodimenzionog kontinuuma, (tri prostorne koordinate i jedna vremenska) kao prirodni opis fizičkog  “položaja” tela. Nije, naime, dovoljno reći da se neka jabuka nalazi na tom-i-tom drvetu, na 3 metra visine, već je potrebno precizirati da li se ona tu nalazi sada ili, recimo, da je tamo bila juče u podne. Ovakve finese se u svakodnevnom govoru zanemaruju, ili podrazumevaju, ali su one prilikom preciznog opisa kretanja tela neophodne.

Ajnštajn je kasnije u naučnoj karijeri pokušavao da napravi unifikovanu teoriju gravitacije i elektromagnetizma, ali u tome nije uspeo. Valja reći da ni danas, uprkos mnogim pokušajima, gravitaciona sila nije unifikovana sa ostale tri sile (elektromagnetskim, slabim i jakim silama) koje poznajemo u fizici. Ta neka dublja, unifikovana realnost, ako postoji, za sada nam izmiče.

 

Četiri godine po objavljivanju Ajnštajnove Opšte Teorije Relativnosti, nemački fizičar Teodor Kaluza je pokušao da vidi da li bi uvođenjem još jedne ekstra “dimenzije” u stvarnost koja nas okružuje dovelo do novih spoznaja te stvarnosti. Kaluza je, pored tri prostorne i jedne vremenske dimenzije, uveo i petu dimenziju (zovimo je x5) u formalne jednačine Opšte Teorije Relativnosti. Ova peta dimenzija sadrži parametre karakteristične za elektromagnetske interakcije.Naime, ako gravitacija potiče od oblika prostora samog,  da li možda i druge pojave imaju isti uzrok? Da li su elektromagnetske sile posledica neke svojevrsne geometrije prostora? Kaluza je svoj račun uradio kao matematičku vežbu, ali je primetio nešto zaista fantastično. U ovom specijalnom petodimenzionom prostor-vremenu, kada se posmatra iz četvorodimenzionog, ajnštajnovskog prostor-vremena, dobiju se dve grupe jednačina: prva grupa je jednačina Opšte Teorije Relativnosti, a druga jednačine elektromagnetizma. Barem formalno, gravitacija i elektromagnetizam su unifikovani u petodimenzionom prostoru!

Obradovan ovim rezultatom, Kaluza šalje pismo Ajnštajnu opisujući svoje rezultate. Ajnštajn je bio impresioniran ovim rezultatom (i to oduševljenje ga nije ostavilo do kraja naučne karijere). Na Ajnštajnovu preporuku, dve godine kasnije, 1921,Kaluzin rad je objavljen u naučnom časopisu.

 

Postoji, međutim, jedan problem u celom formalnom pristupu Teodora Kaluze: šta je fizički smisao te formalno uvedene pete dimenzije, i da li se mi kroz tu dimenziju krećemo?

Matematički odgovor na ovo pitanje je našao Oskar Klajn. On je formulisao teoriju tako da je peta dimenzija “mala” u poređenju sa drugim dimenzijama prostora. Obično se kao ilustracija navodi veoma dugo baštensko crevo: posmatrano sa velike udaljenosti, to crevo izgleda kao da ima samo jednu dimenziju – svoju dužinu. Izbliza gledano, međutim, ono ima i poprečnu dimenziju koja je “mala” u poređenju sa dužinom creva i “zatvorena” je, na neki način. U Kaluza-Klajnovoj teoriji, tela koja se kreću u jednom smeru duž pete dimenzije imaju pozitivno naelektrisanje, i suprotno kada se kreću u drugom smeru.U formulaciji KK teorije pojavljuju se i neke neodređene konstante čija priroda nije poznata, niti se zna njihovo fizičko značenje.Ukratko, naučni svet je u to vreme bio zaokupljen novom vrstom fizike, kvantnom mehanikom, i KK teorija je pala u zaborav.

 

Bezmalo šest decnija kasnije, kada su napori da se gravitacija objedini sa preostale tri poznate fizičke sile u prirodi uzeli maha, KK teorija je ponovo uzeta u razmatranje i konceptualno oživela. Teorija struna, kako se danas teorija unifikacije zove, pokazala je da KK teorija nije dovoljna za potpuni opis realnosti. Mi ne znamo ni da li će današnja teorija struna, razvijena u 10 ili 11 dimenzija, opstati kao teorija stvarnosti, ali osnovni koncept KK teorije  je opstao u fizici. Čini se da “stvarna” stvarnost u kojoj postojimo ima mnogo više dimenzija nego što mi opažamo, a mi je vidimo samo kao igru senki na zidu one Platonove pećine.

 

Šire poetske, socijalne, političke i estetske implikacije KK koncepta ostavljam onima koji su stručniji i maštovitiji od mene.

 




Komentari (189)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Vojislav Stojković Vojislav Stojković 21:50 25.10.2015

Mašta može svašta

Mašte što se tiče, pa čini se da savremeni astrofizičari poslednjih decenija prednjače.

za blog.
nsarski nsarski 21:51 25.10.2015

Re: Mašta može svašta

Astrofizicari su OK, cini mi se. Rekao bih da su kosmolozi sve vise nalik pesnicima u svojim interpretacijama sveta.
alselone alselone 21:52 25.10.2015

Re: Mašta može svašta

savremeni astrofizičari poslednjih decenija prednjače.


Saglasan !
Masta matematicki utemeljana. Uzivanje je biti deo dinamicne danasnjice. Kad jednom sve otkriju ima bas da se smore. :)
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 22:06 25.10.2015

Re: Mašta može svašta

alselone
Masta matematicki utemeljana.

Maštovitim fizičarima su potrebni maštoviti matematičari. Oni ih sa manje ili više teškoća pronalaze. Kada ih pronađu onda maštoviti matematičari novim, složenim i teško razumljivim matematičkim (izmaštanim) postupcima dokazuju nove i smele (izmaštane) teorije maštovitih astrofizičara.

Međutim ima i tvrdoglavih matematičara. Tako se, primera radi, izvesni matematičar Kurt Gedel, dugogodišnji saradnik i prijatelj ovde već pomenutog Alberta, sa slavnim fizičarem razišao, jer je pre njega video da teorija objedinjenog polja, na kojoj je veliki fizičar radio poslednju deceniju svog života, nema matematičko rešenje za našu vasionu ili prostije rečeno nije održiva.

Edit: Kladim se da je Platonu njegova današnjica bila dinamična, Đordanu Brunu također i da su uživali. Mada, mora se priznati, ovaj poslednji na kraju i nije baš uživao.
mirelarado mirelarado 22:07 25.10.2015

Re: Mašta može svašta

alselone
savremeni astrofizičari poslednjih decenija prednjače.


Saglasan !
Masta matematicki utemeljana. Uzivanje je biti deo dinamicne danasnjice. Kad jednom sve otkriju ima bas da se smore. :)


До тада уживамо у правој поплави занимљивих научних и маштовитих штива.

Клик на слик:


nsarski nsarski 22:12 25.10.2015

Re: Mašta može svašta

Tako se, primera radi, izvesni matematičar Kurt Gedel, dugogodišnji saradnik i prijatelj ovde već pomenutog Alberta, sa slavnim fizičarem razišao, jer je pre njega video da teorija objedinjenog polja, na kojoj je veliki fizičar radio poslednju deceniju svog života, nema matematičko rešenje za našu vasionu ili prostije rečeno nije održiva.


Ajnstajn jeste zasao u corsokak, ali to ne znaci da objedinjena teorija ne postoji. On, na primer, nije znao za Higsov bozon.
Savremeni teoreticari fizike struna su izuzetni matematicari. Ta sprega fizicar/matematicar je oducek bila cvsta.
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 22:14 25.10.2015

Re: Mašta može svašta

mirelarado
До тада уживамо у правој поплави занимљивих научних и маштовитих штива.

Ja bih malo da uživam u "nultom izdanju" ako je kod nas konačno objavljeno.
mirelarado mirelarado 22:15 25.10.2015

Re: Mašta može svašta

Vojislav Stojković
mirelarado
До тада уживамо у правој поплави занимљивих научних и маштовитих штива.

Ja bih malo da uživam u "nultom izdanju" ako je kod nas konačno objavljeno.


Напокон угледало светло дана.
Vojislav Stojković Vojislav Stojković 22:15 25.10.2015

Re: Mašta može svašta

nsarski
Ta sprega fizicar/matematicar je oducek bila cvsta.

Ne i za Ajštajna - razveo se sa Milevom i razišao sa Gedelom.
alselone alselone 22:21 25.10.2015

Re: Mašta može svašta

a bih malo da uživam u "nultom izdanju" ako je kod nas konačno objavljeno.


Je l' jeste? Ovo zvuci odlicno. Jako bi mi se svidelo da citam ovaj deo o spekulacijama. Kao bajka za odrasle.
docsumann docsumann 22:28 25.10.2015

Re: Mašta može svašta

alselone
savremeni astrofizičari poslednjih decenija prednjače.


Saglasan !
Masta matematicki utemeljana. Uzivanje je biti deo dinamicne danasnjice. Kad jednom sve otkriju ima bas da se smore. :)


da, ali koliko im matematika otvara mogućnost kreiranja sve fantastičnijih teorija, koje odlično odslikavaju našu naraslu svijest o fantastičnosti samog kosmosa, toliko im otežava njihovo eksperimentalno dokazivanje, pošto su same teorije otišle predaleko .

pa tako, recimo imamo više teorija po kojim gravitacija ne spada u fundamentalne sile. sarski naravno može više o tome, ja sam tek pomalo upoznat sa jednom koja gravitaciju objašnjava preko određene interakcije dva gluona.
čini mi se da bi se ta teorija i dala eksperimentalno provjeriti, ali šta činiti sa teorijom o paralelnim univerzumima, svemiru bez vremena, fraktalnom prelivanju materije kroz crne rupe, kosmosu kao kompjuterskoj simulaciji, itd, itd

misim, ko to raspetlja stvarno zaslužuje Nobelovu nagradu i po

zilikaka zilikaka 22:47 25.10.2015

Re: Mašta može svašta

ali šta činiti sa teorijom o paralelnim univerzumima, svemiru bez vremena, fraktalnom prelivanju materije kroz crne rupe, kosmosu kao kompjuterskoj simulaciji, itd, itd

Ništa. Opustiti se i dozvoliti da vreme učini svoje.


Meni se jako dopada ovo poređenje sa senkama u pećini.

Kao što nešto mislim da su naučnici često u prilici da natrapavaju i onda metodom krpljenja donose zaključke i prave teorije.

Kao kad bi iz sobe opšteg saznanja gde verovatno vlada neki red i gde se zna šta je šta, kroz rupicu izvlačili delić po delić velikog mozaika. Bez jasne predstave šta je na njemu i odakle uzimamo deo.
Onda te delove slažemo po nekoj svojoj intuiciji, nedostajuća polja zamenimo pretpostavkama, nađemo neki matematički model koji takvu pretpostavku pokriva i to bude tako, dok neko ne dokaže da baš i nije.
zemljanin zemljanin 22:59 25.10.2015

Re: Mašta može svašta

zilikaka

ima istine u tome što zboriš ali ... svaka teorija mora da objasni postojeće stanje i da da predviđanja budućih stanja ... iz mnoštva informacija se izvlaće obrasci na osnovu kojih se nadograđuje ukupno znanje ... u svojoj istoriji, nauka je uvak imala periode nagomilavanja informacija i problema koji su stvarali atmosferu za "proboj" ... tako je bilo i sa Anštajnom ... da ne opisujem sve nagomilane probleme u fizici na kraju XIX veka ... Anšatajn je bio pravi čovek, ali mnogo bitnije, u pravom trenutku ...
docsumann docsumann 23:00 25.10.2015

Re: Mašta može svašta

Meni se jako dopada ovo poređenje sa senkama u pećini.


šta da ti kažem, Platon je bio omiljeni filozof jednom Hajzenbergu. a ni meni nije nesimpatičan
niccolo niccolo 23:07 25.10.2015

Re: Mašta može svašta

Vojislav Stojković
mirelarado
До тада уживамо у правој поплави занимљивих научних и маштовитих штива.

Ja bih malo da uživam u "nultom izdanju" ako je kod nas konačno objavljeno.

Ja upravo uživao. Treba pročitati, odličan je, pretpostavljam da mu danas svi dođemo treće zemlje...
mirelarado mirelarado 23:18 25.10.2015

Re: Mašta može svašta

niccolo
Vojislav Stojković
mirelarado
До тада уживамо у правој поплави занимљивих научних и маштовитих штива.

Ja bih malo da uživam u "nultom izdanju" ako je kod nas konačno objavljeno.

Ja upravo uživao. Treba pročitati, odličan je, pretpostavljam da mu danas svi dođemo treće zemlje...


Независност медија и новинара као привид, информације које нам преносе као истините чињенице заправо су тек сенка оних сенки што се виде на зиду Платонове пећине - двострука обмана - док је реалност у неком петодимензионалном простору, у којем су медији машине за заглупљивање лаковерних читалаца, као и за блаћење неподобних, силовито оружје у рукама грамзиваца жељних моћи и богатства, итд, итд...
freehand freehand 23:21 25.10.2015

Re: Mašta može svašta

mirelarado
niccolo
Vojislav Stojković
mirelarado
До тада уживамо у правој поплави занимљивих научних и маштовитих штива.

Ja bih malo da uživam u "nultom izdanju" ako je kod nas konačno objavljeno.

Ja upravo uživao. Treba pročitati, odličan je, pretpostavljam da mu danas svi dođemo treće zemlje...


Независност медија и новинара као привид, информације које нам преносе као истините чињенице заправо су тек сенка оних сенки што се виде на зиду Платонове пећине - двострука обмана - док је реалност у неком петодимензионалном простору, у којем су медији машине за заглупљивање лаковерних читалаца, као и за блаћење неподобних, силовито оружје у рукама грамзиваца жељних моћи и богатства, итд, итд...

Pazi se Mirela: senka Jakopa Belba lebdi nad tobom.
A ovaj VIP ti baš čučno al da se časti - ništa. Ja čestitam, svejedno, nije meni do tog produženog espresa u velikoj šolji stalo uopšte, koliko da se zna.
zemljanin zemljanin 23:32 25.10.2015

Re: Mašta može svašta

Vojislav Stojković
alselone
Masta matematicki utemeljana.

Maštovitim fizičarima su potrebni maštoviti matematičari. Oni ih sa manje ili više teškoća pronalaze. Kada ih pronađu onda maštoviti matematičari novim, složenim i teško razumljivim matematičkim (izmaštanim) postupcima dokazuju nove i smele (izmaštane) teorije maštovitih astrofizičara.

Onda će te verovatno zanimati ovaj Magneticum Pathfinder project

EDIT. a definitivno jedna od boljih knjiga na temu bloga Warped Passages
mikele9 mikele9 23:37 25.10.2015

Re: Mašta može svašta

teorija struna, razvijena u 10 ili 11 dimenzija

A ako u teoriji i zbilji, koju možda/verovatno/sigurno nikada nećemo sagledati, postoji beskrajno mnogo dimenzija?
niccolo niccolo 23:54 25.10.2015

Re: Mašta može svašta

mirelarado
niccolo
Vojislav Stojković
mirelarado
До тада уживамо у правој поплави занимљивих научних и маштовитих штива.

Ja bih malo da uživam u "nultom izdanju" ako je kod nas konačno objavljeno.

Ja upravo uživao. Treba pročitati, odličan je, pretpostavljam da mu danas svi dođemo treće zemlje...


Независност медија и новинара као привид, информације које нам преносе као истините чињенице заправо су тек сенка оних сенки што се виде на зиду Платонове пећине - двострука обмана - док је реалност у неком петодимензионалном простору, у којем су медији машине за заглупљивање лаковерних читалаца, као и за блаћење неподобних, силовито оружје у рукама грамзиваца жељних моћи и богатства, итд, итд...

Obrnute senke, nečega što se nije ni dogodilo ili prekrivene senkama nebitnih stvari.
emsiemsi emsiemsi 06:45 26.10.2015

Re: Mašta može svašta

mirelarado
niccolo
Vojislav Stojković
mirelarado
До тада уживамо у правој поплави занимљивих научних и маштовитих штива.

Ja bih malo da uživam u "nultom izdanju" ako je kod nas konačno objavljeno.

Ja upravo uživao. Treba pročitati, odličan je, pretpostavljam da mu danas svi dođemo treće zemlje...


Независност медија и новинара као привид, информације које нам преносе као истините чињенице заправо су тек сенка оних сенки што се виде на зиду Платонове пећине - двострука обмана - док је реалност у неком петодимензионалном простору, у којем су медији машине за заглупљивање лаковерних читалаца, као и за блаћење неподобних, силовито оружје у рукама грамзиваца жељних моћи и богатства, итд, итд...

Глупости итд, итд ...
nsarski nsarski 09:29 26.10.2015

Re: Mašta može svašta

A ako u teoriji i zbilji, koju možda/verovatno/sigurno nikada nećemo sagledati, postoji beskrajno mnogo dimenzija?


E, pa jbg.! Ako postoji beskrajno mnogo dimenzija (samo ne znam sta ce nam?) onda nema nikakve nade da se napravi jednostavna teorija stvarnosti koja je tako komplikovana. Poenta je da smo, do sada, sve pojave uglavnom uspeli da objasnimo pomocu nekoliko fundamentalnih zakona fizike. TO je iznenadjujuce.
freehand freehand 09:36 26.10.2015

Re: Mašta može svašta

nsarski
A ako u teoriji i zbilji, koju možda/verovatno/sigurno nikada nećemo sagledati, postoji beskrajno mnogo dimenzija?


E, pa jbg.! Ako postoji beskrajno mnogo dimenzija (samo ne znam sta ce nam?) onda nema nikakve nade da se napravi jednostavna teorija stvarnosti koja je tako komplikovana. Poenta je da smo, do sada, sve pojave uglavnom uspeli da objasnimo pomocu nekoliko fundamentalnih zakona fizike. TO je iznenadjujuce.

Kad se u razgovoru dođe do "beskrajnosti" imam običaj da predložim da se ode na pivo.
Atomski mrav Atomski mrav 09:47 26.10.2015

Re: Mašta može svašta

A ako u teoriji i zbilji, koju možda/verovatno/sigurno nikada nećemo sagledati, postoji beskrajno mnogo dimenzija?


Ne verujem. Ako se dobro sećam, u poznatom Univerzumu svi poznati procesi i pojave mogu da se opišu diferencijalnom jendačinom do 4. stepena. Takođe, iz teorije automatskog upravljanja je poznato da su svi sistemi reda višeg od 4 (koji bi se opisivali diferencijalnim jednačinama reda višeg od 4) nestabilni. Ne znam doduše kako bi to sve funkcionisalo u onom fraktalnom shvatanju sveta, univerzuma i svega...
rade.radumilo rade.radumilo 11:08 26.10.2015

Re: Mašta može svašta

Ako se dobro sećam, u poznatom Univerzumu svi poznati procesi i pojave mogu da se opišu diferencijalnom jendačinom do 4. stepena. Takođe, iz teorije automatskog upravljanja je poznato da su svi sistemi reda višeg od 4 (koji bi se opisivali diferencijalnim jednačinama reda višeg od 4) nestabilni.


Koliko se sećam, za upravljanje nuklearnim reaktorom je potrebno više.
mikele9 mikele9 13:30 26.10.2015

Re: Mašta može svašta

Kad se u razgovoru dođe do "beskrajnosti" imam običaj da predložim da se ode na pivo.

I onda pivo bez kraja i konca?
nsarski nsarski 21:50 25.10.2015

P.S.

Tragajuci za dobrom ilustracijom Platonove pecine, nasao sam i ovu koja prikazuje "modernu verziju".


freehand freehand 21:55 25.10.2015

Re: P.S.

nsarski
Tragajuci za dobrom ilustracijom Platonove pecine, nasao sam i ovu koja prikazuje "modernu verziju".





P. S. Pošto sam od matematike i fizike decenijama srećno razveden meni je tu interesantno i sledeće pitanje: šta je to što čoveku kao biću prirode ne dozvoljava da "vidi" sve dimenzije koje nauka otkriva matematičkim modelima? Da li ga civilzacija zaslepljuje i zakrečuje a samo je nezaključanim umovima poput Njutnovog, Ajnštajnovog i onih sa kalauzom poput Docsovog dato da kroz tu koprenu senki pogledaju u realnost kosmosa?
nsarski nsarski 22:05 25.10.2015

Re: P.S.

šta je to što čoveku kao biću prirode ne dozvoljava da "vidi" sve dimenzije koje nauka otkriva matematičkim modelima?


Ako su te dimenzije ekstremno male onda ne razumem zasto bi mi evoluirali aparat "vidjenja" takvih dimenzija. Uostalom, ni bakterije do skora nismo videli, ali sada znamo da ih ima.
Nas zanima konacni efekat (posledica) postojanja tih dimenzija, a to je upravo ono sto jesmo u stanju da vidimo.
nim_opet nim_opet 22:18 25.10.2015

Re: P.S.

Da li ga civilzacija zaslepljuje i zakrečuje a samo je nezaključanim umovima poput Njutnovog, Ajnštajnovog i onih sa kalauzom poput Docsovog dato


"vidimo" kao opazamo koriscenjem vizuelnog aparata? Ako nisu evolutivno bitne, onda ni vizuelni aparat nije evolirao da ih vidi - kao sto recimo ne vidimo ni svetlost talasnih duzina ispod 310 nm (UV) - pcele i razni drugi insekti a izgleda i macke vide UV svetlost jer je evolutivno to imalo nekakvu prednost.

"vidimo" kao opazamo posredno - pa vidimo, matematikom. Kao sto ni radio talase ne vidimo, ali znamo da ostavljaju trag koji mozemo da opazimo.
rade.radumilo rade.radumilo 11:13 26.10.2015

Re: P.S.

"vidimo" kao opazamo koriscenjem vizuelnog aparata? Ako nisu evolutivno bitne, onda ni vizuelni aparat nije evolirao da ih vidi - kao sto recimo ne vidimo ni svetlost talasnih duzina ispod 310 nm (UV) - pcele i razni drugi insekti a izgleda i macke vide UV svetlost jer je evolutivno to imalo nekakvu prednost.


Što se ljudi tiče, za razliku od nekih vrsta primata od kojih vučemo poreklo, mi vidimo veliki broj nijansi boja. Pri tome žene su u stanju da razlikuju daleko veći broj nijansi (otprilike 20:7). Naši preci su se, evolutivno, odrekli sposobnosti noćnog vida zarad razlikovanja velikog broja boja.
Atomski mrav Atomski mrav 11:16 26.10.2015

Re: P.S.

Pri tome žene su u stanju da razlikuju daleko veći broj nijansi (otprilike 20:7).


docsumann docsumann 14:45 26.10.2015

Re: P.S.

Ako nisu evolutivno bitne, onda ni vizuelni aparat nije evolirao da ih vidi - kao sto recimo ne vidimo ni svetlost talasnih duzina ispod 310 nm (UV) - pcele i razni drugi insekti a izgleda i macke vide UV svetlost jer je evolutivno to imalo nekakvu prednost.


free je mislio na ono što vidimo treČim okom, iliti pod mističnim ozračjem amigdale.
a pitanje je - zašto nam je evolucija ostavila na raspolaganju tu mogućnost?
Kazezoze Kazezoze 17:12 26.10.2015

Re: P.S.

nsarski
Tragajuci za dobrom ilustracijom Platonove pecine, nasao sam i ovu koja prikazuje "modernu verziju".




najslikovitije je platonovu pećinu prikazao kusta u svom undergroundu.
nažalost, masovna hipnoza u undergroundu je prisutna i danas kroz primer koji si ti dao.
docsumann docsumann 21:57 25.10.2015

dugo očekivani blog!


kejve mi, reče kejvmen

nisam znao za ovu priču. zato - tnx. volim kad nešto novo naučim.

meni je interesantno kako savremena fizika, u svojim različitim oblastima izučavanja, dolazi do različitih pogleda na utvrđivanje dimenzionalnog okvira svekolikog postojanja.

pa tako, dok teorija struna i M-teorija, uvode nove fundamentalne (mikro)dimenzije, dovodeći njihov broj na 10 (11) neophodnih, u isto vrijeme hologramska teorija svemira, sugeriše da je makrokosmička 3D-menzionalnost, koju svakodnevno svjedočimo, ustvari projekcija prosistekla iz 2D zapisa sa sfere koja u suštini predstavlja nešto kao ultimativni kosmički horizont događaja.

naravno, biću ponovljivo dosadan, da ponovo spomenem kako u mom laičkom promišljanju svijest takođe predstavlja fundamentalnu dimenziju.
tu skroz dajem zapravo Dejvidu Čalmersu.
nsarski nsarski 21:59 25.10.2015

Re: dugo očekivani blog!

naravno, biću ponovljivo dosadan, da ponovo spomenem kako u mom laičkom promišljanju svijest takođe predstavlja fundamentalnu dimenziju.


Ja onaj poslednji pasus nisam dzabe napisao.

Mozda je zaista ova svest koju mi svakodnevno imamo samo "projekcija" neke sire svesti o kojoj malo znamo.
Ali, to su samo nagadjanja.
docsumann docsumann 22:13 25.10.2015

Re: dugo očekivani blog!

Ja onaj poslednji pasus nisam dzabe napisao.




Ali, to su samo nagadjanja.


naravno, takav mi hobi
ljubichasti_oblachic ljubichasti_oblachic 21:57 25.10.2015

Nova fizika je baš

stvarnost iz senke.

Pitanje: kako kvanti i galaksije mogu da postoje u istom prostoru?

Graviticaju osećamo, ali kako osetiti kako je atomima!
nsarski nsarski 22:02 25.10.2015

Re: Nova fizika je baš

ljubichasti_oblachic
stvarnost iz senke.

Pitanje: kako kvanti i galaksije mogu da postoje u istom prostoru?

Graviticaju osećamo, ali kako osetiti kako je atomima!

Pa, ne vidim zasto elementarne cestice (pretpostavljam da na njih mislis kad kazes "kvanti" ) i galaksija ne bi mogle zajedno da postoje.

A atomi "osecaju" elektricno polje, na primer, jer ih vuce na ovu ili onu stranu. Mi to ne osecamo u normalnim uslovima.
ljubichasti_oblachic ljubichasti_oblachic 22:14 25.10.2015

Re: Nova fizika je baš

Pa, ne vidim zasto elementarne cestice (pretpostavljam da na njih mislis kad kazes "kvanti" ) i galaksija ne bi mogle zajedno da postoje.


Svakako da postoje zajedno. To je činjenica.

Ali da li je prostor u kome postoje elementarne čestice isti kao prostor u kome postoje galaksije?
zemljanin zemljanin 22:44 25.10.2015

Re: Nova fizika je baš

ljubichasti_oblachic
Ali da li je prostor u kome postoje elementarne čestice isti kao onaj u kome postoje galaksije?

Jedna od stvari, kao posledica OTR, je i prostor-vreme ... ne možeš posmatrati to odvojeno jer oni čine univerzalni medij/osnovu ... a pitanje je kompleksno pa ako bi ga obrazložio, bilo bi jasnije na šta tačno misliš ...

fizički zakoni stvaju mogućnost/potencijal da gradivni elementi mogu da se rekombinuju stvarajući novi kvalitet ... finalni proizvod je još uvek nedostignut ... kiseonik i vodonik imaju tačno definisane osobine i fizički zakoni im omogućavaju formiranje veze ili ti molekula vode ... osobine vode su novi kvalitet, stvoren kao kompleksniji oblik egzistencije "nižih" formi materije ... generalizovano, el. čestice i bilo koji drugi složeni oblik egzistencije materije su jedna ista materija ... razlika je samo u stepenu razvoja kompleksnog tj. u mogućnostima definisanih zakonima ... na primeru živog imamo baš taj viši stepen kompleksnog koji leži u činjenici da je Ugljenik izuzetno reaktivan zahvaljujući svojoj stukturi ... kompleksnost njegove stukture otvara mogućnosti za reakciju sa drugim elementima i jedinjenjima, što je u našem slučaju dovelo do eksplozije živog na planeti Zemlji ...

svaki naredni korak u kompleksnijim formama zahteva vreme dok se ne stvore univerzalni preduslovi ... počev od samog momenta BB, preko faze zračenja, svetlosti do prvih zvezda, supernova, novih/težih elemenata itd. ... kao svemir nije prostorno-vremenski beskonačan, u nekom trenutku vratićemo se na el. čestice ... makro svet je samo prolazna faza ...
emsiemsi emsiemsi 06:52 26.10.2015

Re: Nova fizika je baš

zemljanin
ljubichasti_oblachic
Ali da li je prostor u kome postoje elementarne čestice isti kao onaj u kome postoje galaksije?

Jedna od stvari, kao posledica OTR, je i prostor-vreme ... ne možeš posmatrati to odvojeno jer oni čine univerzalni medij/osnovu ... a pitanje je kompleksno pa ako bi ga obrazložio, bilo bi jasnije na šta tačno misliš ...

fizički zakoni stvaju mogućnost/potencijal da gradivni elementi mogu da se rekombinuju stvarajući novi kvalitet ... finalni proizvod je još uvek nedostignut ... kiseonik i vodonik imaju tačno definisane osobine i fizički zakoni im omogućavaju formiranje veze ili ti molekula vode ... osobine vode su novi kvalitet, stvoren kao kompleksniji oblik egzistencije "nižih" formi materije ... generalizovano, el. čestice i bilo koji drugi složeni oblik egzistencije materije su jedna ista materija ... razlika je samo u stepenu razvoja kompleksnog tj. u mogućnostima definisanih zakonima ... na primeru živog imamo baš taj viši stepen kompleksnog koji leži u činjenici da je Ugljenik izuzetno reaktivan zahvaljujući svojoj stukturi ... kompleksnost njegove stukture otvara mogućnosti za reakciju sa drugim elementima i jedinjenjima, što je u našem slučaju dovelo do eksplozije živog na planeti Zemlji ...

svaki naredni korak u kompleksnijim formama zahteva vreme dok se ne stvore univerzalni preduslovi ... počev od samog momenta BB, preko faze zračenja, svetlosti do prvih zvezda, supernova, novih/težih elemenata itd. ... kao svemir nije prostorno-vremenski beskonačan, u nekom trenutku vratićemo se na el. čestice ... makro svet je samo prolazna faza ...

Да нема Бога, слабо би се ми наживели - уз сав динамизам развојности комплексности.
zemljanin zemljanin 09:51 26.10.2015

Re: Nova fizika je baš

emsiemsi

Да нема Бога, слабо би се ми наживели - уз сав динамизам развојности комплексности.


kažeš "mi", misliš "ja" ...

ali nema potrebe da se u svaku temu upliće i trenscendentalno ... ne osporavam pravo već smisao
docsumann docsumann 11:37 26.10.2015

Re: Nova fizika je baš


slažem se sa zemljaninom. božanski koncept, ako uopšte i postoji kao takav, šljaka na taj način da je distanciran od svoje neophodnosti.
uvođenje božanskog principa u tumačenje svijeta anulira njegovu apriornu neupitnost.

istina je paradoksalna što bi rekao Lao Ce.
tom tom 13:57 26.10.2015

Re: Nova fizika je baš

Да нема Бога, слабо би се ми наживели - уз сав динамизам развојности комплексности


Definiši "Boga"
docsumann docsumann 14:48 26.10.2015

Re: Nova fizika je baš

tom
Да нема Бога, слабо би се ми наживели - уз сав динамизам развојности комплексности


Definiši "Boga"


heh, pravoslavni mistici često posežu za apofatičnim poimanjem boga, što je u direktnoj koliziji sa mogućnošću da ga se definiše na klasičan način
tom tom 15:36 26.10.2015

Re: Nova fizika je baš

klasičan način

Definiši "klasičan način"

Reči su nesavršeno sredstvo komunikacije, a naročito pisane komunikacije, ali ajde da probam...

Moja logika ide otprilike ovako:
Svemir je vruć, znači živ je. Mi kao mikro delovi, ne možemo da spoznamo suštinu makro celine. Jedini mogući smisao života je delovati "s ljubavlju" jer drugi način obično proizvodi katastrofalne posledice.

E sad, ako je smisao života "42" onda sam se gadno z***b*o
docsumann docsumann 16:20 26.10.2015

Re: Nova fizika je baš

Definiši "klasičan način"


ma, to se odnosilo na klasičnu formu (pojam) definicije, u ovom slučaju definicije boga.

Reči su nesavršeno sredstvo komunikacije, a naročito pisane komunikacije, ali ajde da probam...

Sabato je recimo izražavao duboku skepsu u mogućnost suštinske komunikacije između dva ljudska bića.
ono za šta imamo potrebu da prenesemo drugima, po svojoj kompleksnosti (ovdje se misli na esencijalne psihološke odnose, emocije, doživljaje, iskustva, utiske, razmišljanja, ideje, a sve to uvezano u kontekst koji im daje finalni smisao) prevazilazi mogućnosti komunikacionog aparata kojim kao biološka vrsta raspolažemo.

(paradoksalno, životinje su u znatno harmonizovanije u smislu odnosa sadržaja poruke i "komunikacione aparature" za njen prenos)

znači ne radi se samo o riječima, i njihovom striktnom i/ili neformalnom lingvističkom značenju, već i njihovoj intonaciji, jačini glasa, sa sve vikom i drekom, šapatom i dramskim pauzama, podrhtavanjem glasa, jecajima, pa zatim facijalnoj ekspresiji, govoru tijela, širenju i skupljanju zenica, znojenju, pokojoj suzi ...
džabe sve. gubitak smisla (ako ga je uošte i bilo u sročenoj formi) tokom transfera je neminovan. greška u interpretaciji zagarantovana. pitanje je samo u kojem obimu, i koliko značajno.

ok, Sabato je vjerovatno pretjerivao u svom fundamentalističkom egzistencijalizmu, ali čak i ako je promašivao metu, locirao ju je tačno.

moje pitanje glasi - da li bi telepatija poboljšala efikasnost interpersonalne komunikacije?

zatim, da li se sam kvalitet (eventualne) telepatske komunikacije može poboljšati, ako se ona vrši u ranom stadijumu formiranja poruke. ako se izmjenjuju sadržaji još na podsvjesnom nivou, lišeni stilskiko-lingvističkih intervencija i uobličavanja.

možda će binarno kodiranje, odnosno pretvaranje naših govorljivih i slatkorječivih verbalnih konstrukcija u suhi&ravni&svedeni informatički niz nula i jedinica stvarno predstavljati najsadržajniji i najtačniji vid međuljudske komunikacije.
pa čak i kad su u pitanju poetski momenti, izjave ljubavi, sočne psovke ...


uh, uf, gdje smo ono stali? e, da ....



anfieldroad anfieldroad 20:17 27.10.2015

Re: Nova fizika je baš

zatim, da li se sam kvalitet (eventualne) telepatske komunikacije može poboljšati, ako se ona vrši u ranom stadijumu formiranja poruke. ako se izmjenjuju sadržaji još na podsvjesnom nivou, lišeni stilskiko-lingvističkih intervencija i uobličavanja.




Čini mi se da (eventualne) telepatske komunikacije moraju da budu svedene na najordinarnije poruke. Baš kao govor tela, koji svi razumemo iako ga nismo učili u školi. Kada novi lik uđe u kafanu, nama je dovoljna sekunda da ocenimo njegove namere, ćud, raspoloženje i sl. I ogromna većina prepoznaje znake nepogrešivo. Slično vidim i telepatsku komunikaciju.



možda će binarno kodiranje, odnosno pretvaranje naših govorljivih i slatkorječivih verbalnih konstrukcija u suhi&ravni&svedeni informatički niz nula i jedinica stvarno predstavljati najsadržajniji i najtačniji vid međuljudske komunikacije.




Tu se npr. slažem, naravno bez dokaza. Čini mi se da binarni sistem predstavlja ključ razumevanja svega. Taj suhi, ravni, svedeni niz nula i jedinica već sad predstavlja najtačniji vid komunikacije. On, ako ćemo da mu damo malo viši filozofski nuveau govori najvažnije- jeste-nije. Niz jeste-nije, beskrajni niz da-ne upravo i predstavlja sve što nas okružuje.
Naravno, u tom da i ne nema vrednosnih kategorija tipa neodređenih dobro i zlo.
kosta.babic kosta.babic 22:13 25.10.2015

Igra senki: Kaluza-Klajnova teorija

Hvala za tekst.Otvara nebrojano mogućnosti za razmišljanje i nama koji nismo stručnjaci za ovu oblast.
pozz Kosta
nsarski nsarski 22:16 25.10.2015

Re: Igra senki: Kaluza-Klajnova teorija

Otvara nebrojano mogućnosti za razmišljanje i nama koji nismo stručnjaci za ovu oblast.


Hvala. Hehe, ja sam napisao jednu mogucu ekstenziju KK teorije dole.
nsarski nsarski 22:15 25.10.2015

Misao pred spavanje...

Inspiracija da napisem ovaj tekst je dosla kada sam ugledao ove zene Bliskog Istoka obucene u abaje, ispod kojih nose tesne farmerice, stikle, i ko zna sta jos. Pojavna strana ove stvarnosti je samo privid. I to me podseti na KK teoriju.
Ljudi ovde je prosla ponoc, odoh da spavam.
freehand freehand 22:18 25.10.2015

Re: Misao pred spavanje...

i ko zna sta jos.

Tange?
Ništa?
Mislim, ako je ništa - kuda nas to vodi u razmišljanju?
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 22:25 25.10.2015

Re: Misao pred spavanje...

Inspiracija da napisem ovaj tekst je dosla kada sam ugledao ove zene Bliskog Istoka obucene u abaje, ispod kojih nose tesne farmerice, stikle, i ko zna sta jos.

Ништа.
Можда не носе ништа?

И мени се, дакле, све помешало... К'о у овом оркестру доле. Рецимо, онај с кларинетом, тамнопути, јесте влажни сан свих Омегиних теорија -- зове се Робиндра Николић, од мајке Индијке и оца Србина. Прави СрбИнда, Србин с Ганга.

nsarski nsarski 22:26 25.10.2015

Re: Misao pred spavanje...

Mislim, ako je ništa - kuda nas to vodi u razmišljanju?

U lepe snove?
maksa83 maksa83 23:10 25.10.2015

Re: Misao pred spavanje...

Inspiracija da napisem ovaj tekst je dosla kada sam ugledao ove zene Bliskog Istoka obucene u abaje, ispod kojih nose tesne farmerice, stikle, i ko zna sta jos.


nsarski nsarski 09:37 26.10.2015

Re: Misao pred spavanje...

Ah, witz za tebe:

Instalir'o hodza wifi u djamiji. Mujo mu kaze: "Ooo, to je pravo! Koja je sifra da se konektujem?". Hodza: "Allahjejedan...234".
Milan Novković Milan Novković 22:17 25.10.2015

Da ...

..konstante...

... baš je vreme da nam se neko znanje produbi, postala i fizika "konstanta"

A opet, i širenje znanja, čitam nedavno: dosta potencijalno revolucionarnih naučno-tehnoloških skokova cupka u mestu pred nedostatkom nekog materijala, npr. Primer, ITER prevelik al odjednom se pojavili neki novi superprovodnici i MIT priča o mnogo manjem torusu, oplata u torusu pred najezdom pakla od neutrona erodira prebrzo, al MIT kažu ajd da je napravimo tečnom, i odjednom šala da je fuzija 30 godina away, i svake godine tako, kažu možda nije više šala, i to je lepo, mi se širimo u, možda, 10 godina zbilju.

I eno hemičari rokaju, kažu glupo je sačekati problem da počeli da jurimo za materijalom, hajde prvo da nađemo odgovore sada, a pitanja ćemo postavljati u budućnosti - pa prave "berzu", traže SVE materijale sada, teorisjki, naravno, teorija je solidna, relativno, pa kako kome šta zatreba ....

Par primera ljudske ingenioznosti ali ....

... DUBINA JE DUBINA ...

Bilo bi lepo probiti novi sloj realnosti.

Konstante umeju da budu ko igrači u nekom interpolacionom ili ekstrapolacionom timu - možeš da napraviš šta hoćeš teorijski, ali je teško nešto napraviti praktično, pa još da radi.

Samo teoretisanje pa dedukcija kao alat, imho, su isto interpolacije i ekstrapolacije koje ljudski mozak spretno radi na manje artikulabilnom nivou.

Kad je Smolin onomad raspalio po string teorijama i potegao za background independence u glasnijem maniru ja sam pomislio aha, to mora da je to, tj sad kad samo malo preusmere resurse sa string teorije ...

Samo opet mi se sada čine te nezavisnosti pomalo naivne, tj možda samo mala lica tog nekog sledećeg, značajnijeg koraka koji treba da napravimo.

Tj zašto bi uopšte bilo razborito podrazumeti da neke ontološki bliske i posebno značajne stvari ne treba da zavise jedna od druge, da istine uopšte mogu tako da se pišu?

Pa mi se oko tih konstanti sada više sviđa svetlo koje na produbljivanje znanja baca Robert B. Laughlin, i baš sam ga se setio ovih dana zbog onih Dark Corollaries, koji kaže za neke "konstante" da nam preko njih priroda pokušava nešto posebno saopštiti ako preciznost njihovog merenja ne zavisi toliko od šuma u aparatu, nego osnovne ideje sa kojom je aparat pripremljen za merenje (on se onomad setio istorije merenja brzine svetlosti, i sve veće preciznosti tog merenja).

A ozbiljno ga treba shvatiti zato što je i u svom radu, za koji je posle podelio Nobelovu nagradu, imao dodira sa fenomenom. Zaboravio sam priču, al skoro sigurno vezana za fractional charge...

Potpuno je fenomenalno da se u fiziku uveo pojam "fenomenološkog nagađanja" zašto nešto što radi uopšte radi
nsarski nsarski 22:25 25.10.2015

Re: Da ...

Heh, secam se da si jedno vreme ti, Milance, bio zanesen idejom da je nas svet samo projekcija nekog sireg sveta, a meni je to licilo na Platonovu alegoriju.
Nedavno sam nasao da uspesna fuzija moze da se izvede pomocu nekog komplikovanog geometrijskog tokamaka...ili je to samo pecanje u mutnoj vodi za jos love? Za sada ne znamo
Milan Novković Milan Novković 22:36 25.10.2015

Re: Da ...

Heh, secam se da si jedno vreme ti, Milance, bio zanesen idejom da je nas svet samo projekcija nekog sireg sveta, a meni je to licilo na Platonovu alegoriju.

Da, tih dana je to bilo posebno interesantno pošto su se GEO600 (Gravitational Wave Detector u Nemačkoj) naučnici mučili da obajsne neki šum, a oni su bili posebno spretni u eliminisanju ili bar objašnjenju šuma (tipa prođu kola na kilometar od instrumenta pa generišu gravitacione talase).

I kako nisu mogli naći odgovor pojavio se naučni rad koji priča o holografskoj teoriji i predviđa šum sličnih spektralnih karakteristika kao u GEO600.

Posle se ispostavilo da je autor rada znao za nemački šum, al ne mislim da su rad tek tako odbacili, tj nije rad "interpoliran" u šum nego je genuine
docsumann docsumann 23:07 25.10.2015

Re: Da ...

Bilo bi lepo probiti novi sloj realnosti.




kažu da su nam za to neophodne, za sad nedostižne, količine energije.

ključno pitanje je i koliko tih slojeva uopšte ima, konačan broj ili ...
Milan Novković Milan Novković 23:19 25.10.2015

Re: Da ...

ključno pitanje je i koliko tih slojeva uopšte ima, konačan broj ili

David Deutsch "dokazuje" da ćemo uvek probiti sledeći sloj!

Ergo, il ćemo tako onda spoznati svog stvoritelja u nekom trenutku, iako je za to onda potrebna vera na kvadrat - em imamo njega ili nju em nam se malo kosi sa konceptom gde sve teče, na najdubljem nivou, tj nema počeka i nema kraja.

Ili će on ili ona uvek da dodaju nove slojeve

Ono što je lepo u priči je da fizika tapka u mestu nekoliko decenija pa će sledeći proboj biti posebno revolucionaran

A opet, možda njega ili nju spoznamo jednog dana pa prestignemo, kao što će nas možda AI.
blogovatelj blogovatelj 00:35 26.10.2015

Re: Da ...

I eno hemičari rokaju, kažu glupo je sačekati problem da počeli da jurimo za materijalom, hajde prvo da nađemo odgovore sada, a pitanja ćemo postavljati u budućnosti - pa prave "berzu", traže SVE materijale sada, teorisjki, naravno, teorija je solidna, relativno, pa kako kome šta zatreba ....


Da se pohvalim. Moj sinak je baš ovo radio celo leto.
Simulirao je softverski nove materijale, pa su se kasnije pravi eksperimenti poklopili 99% sa njegovom simulacijom.
Milan Novković Milan Novković 09:11 26.10.2015

Re: Da ...

blogovatelj
I eno hemičari rokaju, kažu glupo je sačekati problem da počeli da jurimo za materijalom, hajde prvo da nađemo odgovore sada, a pitanja ćemo postavljati u budućnosti - pa prave "berzu", traže SVE materijale sada, teorisjki, naravno, teorija je solidna, relativno, pa kako kome šta zatreba ....


Da se pohvalim. Moj sinak je baš ovo radio celo leto.
Simulirao je softverski nove materijale, pa su se kasnije pravi eksperimenti poklopili 99% sa njegovom simulacijom.

To je fascinanna oblast, ICT, robotika i 3D printing su prešli neki nevidljivi prag, ostaju materijali i energija i počinje jedna sasvim nova era.
maksa83 maksa83 09:29 26.10.2015

Re: Da ...

To je fascinanna oblast, ICT, robotika i 3D printing su prešli neki nevidljivi prag, ostaju materijali i energija i počinje jedna sasvim nova era.

Da, 3D printing je fascinantna oblast, oni "kućni" sa filamentima već postaju commodity. Pre neku nedelju sam bio u jednom takvom "studiju", sprave za koje sam mislio da koštaju preko 2000 EUR zapravo koštaju 400-ak, a ima i jeftinijih. Elon Musk trenutno delove za svoje svemirske brodove i Teslu štampa na 3D štampačima koji kao izlaz imaju titanijum. Dosta je da takva sprava koja štampa, lupam, aluminijum padne na $500 i kreće ludilo.

Ko pronikne u tu alhemiju jeftinih i kvalitetnih materijala pogodnih za štampanje je sledeći Gillette ali na steroidima, vladaće svetom, svi Eplovi i Microsofti će spram njega biti finansijski patuljci.
zemljanin zemljanin 09:41 26.10.2015

Re: Da ...

maksa83

ok, ali treba reći i to da su ti jeftini 3D štampači za kućne i unikatne radinosti i većinom za rad sa plastikom ... imam jedan takav i interesantna je igračka ali je to ipak u ovom momentu daleko od ozbiljnog ... kao ZY81 pre xy godina ...

ozbiljniji modeli ipak zahtevaju gabarit i skuplji su, pogotovu ako rade sa metalima ili legurama ... ali generalno to jeste novi hit u pretvaranju ideje u realno ...

EDIT. nije ZY81 već ZX81 ... kucanje, kucanje
maksa83 maksa83 09:48 26.10.2015

Re: Da ...

ok, ali treba reći i to da su ti jeftini 3D štampači za kućne i unikatne radinosti i većinom za rad sa plastikom ... imam jedan takav i interesantna je igračka ali je to ipak u ovom momentu daleko od ozbiljnog ... kao ZY81 pre xy godina ...

Da, trenutno je to sporo i pipavo za neku heavy duty eksploataciju ili da od toga praviš ozbiljan biznis, ali sam svejedno bio fasciniran rezultatima. Kada sam pre otpr. godinu dana virio u tu oblast mislio sam da ćemo ovde gde smo sada biti za recimo 5, međutim mrda to brže.

Idemo ka tačCi da u kući imaš kutiju 70x70cm koja može da napravi nešto za šta ti je ranije trebao strug ili CNC mašina i ozbiljan majstor koji time rukuje, a koja može da izbaci vrlo složenu džidžu. Sad zamisli npr. da to može da štampa i neku elektroniku...
jinks jinks 09:54 26.10.2015

Re: Da ...

Sad zamisli npr. da to može da štampa i neku elektroniku...


Postoje 3D štampači koji mogu da štampaju štampane elektronske ploče (PCB) ... video pre neki dan klip u kome pokazuju kako se to radi iz novog programa za projektovanje ploča. Sad da li se radi o jednoslojnim ili višeslojnim karticama, treba videti. Ako se radi o višeslojnim, eto posla :)

Sad što se tiče štampanja samih čipova ... možda i u tome leži neka budućnost ... IC kola u domaćoj radinosti. Mada u tom slučaju onih nekoliko zemalja koje to sada rade gube sav primat koji trenutno imaju.
Milan Novković Milan Novković 10:04 26.10.2015

Re: Da ...

Sad zamisli npr. da to može da štampa i neku elektroniku..

Može, može, prvi primeri su rađeni ubrzo pošto su se pojavili 3D štampači.

Sada je velika oblast u istraživanju, guglovati na printed electronics, organic electronics, ...
maksa83 maksa83 10:05 26.10.2015

Re: Da ...

Postoje 3D štampači koji mogu da štampaju štampane elektronske ploče (PCB) ... video pre neki dan klip u kome pokazuju kako se to radi iz novog programa za projektovanje ploča. Sad da li se radi o jednoslojnim ili višeslojnim karticama, treba videti. Ako se radi o višeslojnim, eto posla :)

Ma da, ali zamisli tu stvar u kući. Kao što sad skineš s Interneta sliku i odštampaš (ako baš eto hoćeš ili moraš) - skineš neku šemu nečeg i - pljuc-pljuc-pljuc, eto sprave, zzzkzzkzzzk eto kućišta, tap-tap, vozi. Od cediljke za sok preko češagije i dečijih kocki pa do ventila za, šta znam, bojler i rutera. Zamišljam cele industrije kako nestaju i stvaraju se nove.
freehand freehand 10:09 26.10.2015

Re: Da ...

maksa83
ok, ali treba reći i to da su ti jeftini 3D štampači za kućne i unikatne radinosti i većinom za rad sa plastikom ... imam jedan takav i interesantna je igračka ali je to ipak u ovom momentu daleko od ozbiljnog ... kao ZY81 pre xy godina ...

Da, trenutno je to sporo i pipavo za neku heavy duty eksploataciju ili da od toga praviš ozbiljan biznis, ali sam svejedno bio fasciniran rezultatima. Kada sam pre otpr. godinu dana virio u tu oblast mislio sam da ćemo ovde gde smo sada biti za recimo 5, međutim mrda to brže.

Idemo ka tačCi da u kući imaš kutiju 70x70cm koja može da napravi nešto za šta ti je ranije trebao strug ili CNC mašina i ozbiljan majstor koji time rukuje, a koja može da izbaci vrlo složenu džidžu. Sad zamisli npr. da to može da štampa i neku elektroniku...

Nemam iskustva sa tim štampačima, ali ono što znam o CNC mašinama koje rade u 3D mi kaže da će najveći problem za "kućnog" korisnika biti rad u 3D softveru koji nije ni malo jednostavan, dapače. Ok, ako se radi sa nekim serijskim stvarima koje dolaze kao gotove i treba ih eventualno prilagoditi sopstvenim potrebama, ali napraviti nešto novo, "iz glave" - traži ozbiljno znanje na više nivoa.
Milan Novković Milan Novković 10:13 26.10.2015

Re: Da ...

maksa83
Postoje 3D štampači koji mogu da štampaju štampane elektronske ploče (PCB) ... video pre neki dan klip u kome pokazuju kako se to radi iz novog programa za projektovanje ploča. Sad da li se radi o jednoslojnim ili višeslojnim karticama, treba videti. Ako se radi o višeslojnim, eto posla :)

Ma da, ali zamisli tu stvar u kući. Kao što sad skineš s Interneta sliku i odštampaš (ako baš eto hoćeš ili moraš) - skineš neku šemu nečeg i - pljuc-pljuc-pljuc, eto sprave, zzzkzzkzzzk eto kućišta, tap-tap, vozi. Od cediljke za sok preko češagije i dečijih kocki pa do ventila za, šta znam, bojler i rutera. Zamišljam cele industrije kako nestaju i stvaraju se nove.

Prve primere bubrega su uradili sad već davno, veći godinu dve se priča kako ih Kinezi već i koriste, iako ne traju dugo. Nijedan presađeni bubreg, tuđi, ne traje do kraja života, imuni sistem ga ipak podriva polako i z amnje od 10 godina, u proseku, ako se ne varam, mora da se menja. Ali odštampani nema taj problem, i treba samo da se istera modeliranje i preciznost, i uopšte ubrzano napreduju na tom polju.

Već mogu da mešaju organic i neorganic, malo scary budućnost viri iza toga, a nigde ni kraja mogućnostima.
jinks jinks 10:13 26.10.2015

Re: Da ...

Ma da, ali zamisli tu stvar u kući.

Kući mi baš i ne treba, ali bi mi na poslu super poslužila :)

Zamislite koliko bi se ubrzala izrada prototip kartica ... pa proizvodnja neke manje serije ...
maksa83 maksa83 10:15 26.10.2015

Re: Da ...

Nemam iskustva sa tim štampačima, ali ono što znam o CNC mašinama koje rade u 3D mi kaže da će najveći problem za "kućnog" korisnika biti rad u 3D softveru koji nije ni malo jednostavan, dapače.

Neće on ništa da radi, skinuće sa Interneta model i dvokliknuće fajl. Sad već možeš da skineš i odštampaš pištolj (za jednokratnu upotrbu, doduše, jer šta će Homo Sapiens prvo da napravi nego nešto čime će da anihilira drugog Homo Sapiensa). Ovi kod kojih sam bio su npr. nekom tipu odštampali svu-svu-svu plastiku za Reno Clio u ljubičastoj boji (zašto? hteo, tražila mu žena, kraj priče). Niko 3D alat pipnuo nije, sve dauloudovano.

Inače, da, i ja očekujem reafirmaciju ljudi koji umeju da konstruišu i nacrtaju nešto što nije off-the-shelf.
zemljanin zemljanin 10:18 26.10.2015

Re: Da ...

maksa83

ma to je neviđeni potencijal, slično laserskim štampačima sredinom 80-ih ... i definitivno će napraviti revoluciju kao i obični štampači ... kao što Milan navede, hrana i medicina su ultra perspektivni ... industrija će se prilagoditi, ne verujem u neke mega lomove ... ovaj moj sam nabavio pre par godina u želji da opipam potencijal ... i za unikatne predmete, mašta je granica ali za biznis je to još uvek daleko ... biće biznisa u projektovanju modela, ono što i Free reče ali jeftini, kućni modeli, neće mnogo napredovati u smislu revolucije proizvodnje ... kada osmislimo i napravimo replikator, to će biti WOW

ali, istrolovaćemo temu, pa neću više ...
freehand freehand 10:18 26.10.2015

Re: Da ...

Inače, da, i ja očekujem reafirmaciju ljudi koji umeju da konstruišu i nacrtaju nešto što nije off-the-shelf.

Probao sam da se igram malo nekim od tih softvera, očekujući da će mi iskustva iz 2D vektorskih programa biti od velike pomoći.
Pa ono, nije da sam ponosan na rezultate pokušaja šaltanja u glavi dodavanjem treće dimenzije i brzim kapiranjem kako te stvari ferceraju.
maksa83 maksa83 10:19 26.10.2015

Re: Da ...

ali, istrolovaćemo temu, pa neću više ...

Ma daj da mrsimo dok ne dođu Četnici i Partizani, a onda kudkojimilimoji, nazad u podrum dok oni ne raščiste svoje račune.
little_radojica little_radojica 10:24 26.10.2015

Re: Da ...

freehand
Inače, da, i ja očekujem reafirmaciju ljudi koji umeju da konstruišu i nacrtaju nešto što nije off-the-shelf.

Probao sam da se igram malo nekim od tih softvera, očekujući da će mi iskustva iz 2D vektorskih programa biti od velike pomoći.
Pa ono, nije da sma ponosan na rezultate pokušaja šaltanja u glavi dodavanjem treće dimenzije i brzog kapiranja kako te stvari ferceraju.


Ај трећа, али има и ту четврта димензија, е онда настане главоломка. :)
little_radojica little_radojica 11:02 26.10.2015

Re: Da ...

Neće on ništa da radi, skinuće sa Interneta model i dvokliknuće fajl.


Ја мислим да ће ово испасти сасвим другачије, као и са обичним штампачима. Једноставно, и даље ће бити квалитетније, брже и јефтиније да производња буде централизована (штампарије живе и здраве). 3D штампачи ће донети (р)еволуцију у развоју, поготово протитипова, али ће се тиме ипак бавити мали број људи, ентузијаста-кујунџија. Мислим да је баш Милан писао пре пар месеци како је Canon или тако нека фирма замишљала будућност: Сажетак Њујорк Тајмса који те чека ујутру на столу, још врућ од штампања на кућном штампачу. Не само да штампач није добацио до штампања личних новина, него је и папир угрожена врста услед виртуализације.

Тако да, можда играчка у Киндер јајету изумре, можда нека ваза буде одштампана, можда неки подметач за чаше, штипаљке, сувенири и глупости из "све за долар", али на крају ће бити - мех.

Оно чему се ја надам је неки deployer као из Command & Conquer који оде где му задаш и направи шта му задаш. Једино што се бојим да ће то све доћи пребрзо и да ће многе који још верују у реиндустријализацију и повратак селу и плетењу корпи од прућа оставити да се праћакају на сувом, па ће бити социјалних немира, самоспаљивања пред скупштином, а и разних greenpeace месија који ће дати све од себе да свет "спасу" од мање тешког рада и више мозгања. :)
maksa83 maksa83 11:12 26.10.2015

Re: Da ...

Оно чему се ја надам је неки deployer као из Command & Conquer који оде где му задаш и направи шта му задаш.

To, o tome i ja pričam, to je krajnji cilj.

Inače fotografije trenutno ne štampaš u kući zato što je Canon (i ostala mafija) zamislio da te delje čuvenim Gillette modelom prodaje - "evo ti štampač za 150 EUR, na njemu zaradimo 0, ali ćemo da te sačekamo kod boje i glossy papira, što će zahtevati da priložiš bubreg i decu kao taoce". Moguće da će ista stvar da se desi sa 3D štampačima, da će da ti prodaju spravu u bescenje a onda da te rokaju sa materijalom. No svejedno, ne mora da uđe u kuću (ko baš voli nek' ga ima), dosta je da dođe u fotokopir radnju (koja će izgledati sasvim drugačije) i eto...
little_radojica little_radojica 11:17 26.10.2015

Re: Da ...

No svejedno, ne mora da uđe u kuću (ko baš voli nek' ga ima), dosta je da dođe u fotokopir radnju (koja će izgledati sasvim drugačije) i eto...


То, то, само у међувремену и тај интернет направио да је једноставније да не устанеш са столице уопште, него пошаљеш модел у битовима, а да одштампани примерак добијеш на кућну адресу, а и то по могућству - дроном!
docsumann docsumann 11:28 26.10.2015

Re: Da ...

Ergo, il ćemo tako onda spoznati svog stvoritelja u nekom trenutku, iako je za to onda potrebna vera na kvadrat - em imamo njega ili nju em nam se malo kosi sa konceptom gde sve teče, na najdubljem nivou, tj nema počeka i nema kraja.


nećemo mi sresti "stvoritelja" face to face, već možda prije naslutui princip po kojem se proces postojanja odvija u nepredvidivim šemama vječitog grananja.
jinks jinks 11:38 26.10.2015

Re: Da ...

nećemo mi sresti "stvoritelja" face to face, već možda prije naslutui princip po kojem se proces postojanja odvija u nepredvidivim šemama vječitog grananja.

Mnogo je interesantno zadnje pevanje Božanstvene komedije, u kome Dante pokušava da opiše upravo ovaj trenutak.
Milan Novković Milan Novković 11:48 26.10.2015

Re: Da ...

nećemo mi sresti "stvoritelja" face to face

Who knows, mi za sada vidimo samo senke u pećini koja je senka u pećini koja je ...

Tj who knows šta mi sada vidimo. Možda smo samo simulacija topološkog kvantnog kompjutera koji je napravljem od par stotina anyons, recimo elektrona na površini metala.

I nekoliko takvih "komada" možeš da napraviš od materijala zatečenog u jednom crvenom zrncu, pa onda simuliraš 7,000,000,000 ljudi od kojih svaki ima do 30,000,000,000,000 takvih zrnaca.

Tj, što reče onaj karakter iz Men in Black mi, humans, ne kapiramo pojam veličine baš najbolje, u sve smo nekako upucali ustajalu metriku i uzročno-posledičnost
docsumann docsumann 11:55 26.10.2015

Re: Da ...

Who knows, mi za sada vidimo samo senke u pećini koja je senka u pećini koja je ...


akcenat je na tome da mi ovakvi kakvi sad jesmo ne možemo spoznati tvorca (pa bio on zanatlija, programer, fizički proces, matrix, metasoftver...)

onog trenutka kad ga budemo spoznali mi ćemo već biti neki drugi MI, ali će istovremeno i ON sam preuzeti drugo obličje, dostojno potrage tih novih nas.
zilikaka zilikaka 14:05 26.10.2015

Re: Da ...

ozbiljniji modeli ipak zahtevaju gabarit i skuplji su, pogotovu ako rade sa metalima ili legurama ... ali generalno to jeste novi hit u pretvaranju ideje u realno ...


Nisam u toku, ali sad ste me generalno zainteresovali.
Kaže Maksa da to čudo zamenjuje više standardnih mašina.
Dobro, sve mogu da razumem, ali imate li pojma kako je rešeno to rezanje, ma kakvo ono bilo.
Pitam jer da bi se recimo samo presekao neki običniji čelik, fi 100, trebaju ozbiljni alati i ozbiljne sile, koje pa podrazumevaju i odgovarajuću snagu i gabarite.

Ono, jasno mi je da se to može sa vrlo mekim i za obradu lakim materijalima, ali me stvarno zanima kako obrađuju metale.

P.S. pitam jer sva dosadašnja mašinerija je imala zadatak da to upravo uradi, ali se razlikovala po tipu kretanja koji generiše, pa samim tim dobijaš putanje obrade upravo u vidu površina koje ti trebaju. To sa kretanjem verujem da može drugačije, al kako spojiti da u tom kretanju imaš i snagu?

P.P.S. A inače, uvek sam mrzela rezanja i uopšte vrste obrade, i bežala od toga što dalje, a gle sad. Još pitam za dodatak.


zemljanin zemljanin 14:22 26.10.2015

Re: Da ...

Nisam u toku, ali sad ste me generalno zainteresovali.

kod plastike se taj kompletan proces odigrava u samom printeru ... kod drugih materijala ima i dodatnih postupaka ... možda neko otvori tu temu/blog pa ćemo tamo ... ali evo korisnog linka 3D materijali
maksa83 maksa83 14:24 26.10.2015

Re: Da ...

Kaže Maksa da to čudo zamenjuje više standardnih mašina.

Ne zamenjuje još uvek. To da će to biti jednog dana all-in-one sprava koja ti izbaci gotov proizvod su naše erotiĆne fantAzije.

Trenutno imaš gomilicu mašina (3D printera) koje obavljaju funkcije prethodnih mašina - 3D printer koji printa plastične stvari, 3D printer koji printa stvari od različitih metala, itd.

Mislim da je ovo ono što te zanima:

Direct metal laster sintering

3D Printing

Ukratko, ne seče nego pljucne i zalepi, uprošćeno - imaš "prah" od osnovnog metala i laser koji ume da ga zapeče u 3D oblik tako što lepi sloj po sloj, kao što običan štampač štampa red po red (ili liniju po liniju).
zemljanin zemljanin 14:32 26.10.2015

Re: Da ...

maksa83
all-in-one sprava koja ti izbaci gotov proizvod su naše erotiĆne fantAzije.


Budućnost je počela



a verujem da je Maksa imao na umu OVO


docsumann docsumann 14:49 26.10.2015

Re: Da ...

blogovatelj
I eno hemičari rokaju, kažu glupo je sačekati problem da počeli da jurimo za materijalom, hajde prvo da nađemo odgovore sada, a pitanja ćemo postavljati u budućnosti - pa prave "berzu", traže SVE materijale sada, teorisjki, naravno, teorija je solidna, relativno, pa kako kome šta zatreba ....


Da se pohvalim. Moj sinak je baš ovo radio celo leto.
Simulirao je softverski nove materijale, pa su se kasnije pravi eksperimenti poklopili 99% sa njegovom simulacijom.


freehand freehand 15:26 26.10.2015

Re: Da ...

Moguće da će ista stvar da se desi sa 3D štampačima, da će da ti prodaju spravu u bescenje a onda da te rokaju sa materijalom. No svejedno, ne mora da uđe u kuću (ko baš voli nek' ga ima), dosta je da dođe u fotokopir radnju (koja će izgledati sasvim drugačije) i eto...

Pa meni baš to nije mnogo verovatno, jer sva priča o softveru ide u smeru prilagođavanja prosečnoj domaćici iz Tenesija, i strašna je kuknjava među profi svetom nastala sa pojavom Fotošopa CS 5, koji je doneo bitno unapređen alat za frajštendovanje pa se digla dževa kako sad i domaćica uz malo tutorijala sa YT može da bilo koji detalj na fotki oslobodi pozadine.
I ok je to, ali bilo kakav ozbiljan rad na fotografiji i dalje traži ozbiljno znanje.
E sad, verujem da će oni i sa 3D ići u smeru u kome idu sa filterima i plaginovima za PS na primer, gde ti imaš gomile predefinisanih modela i akcija, i klikom na dugme mu kažeš - hoću ovako. Za entuzijaste biće tu i nekoliko slajdera čijim će se muljanjem dobiti ekstra savršen originalni uradak.
No za bilo šta što bi zaista bilo genuine - to sigurno neće biti dovoljno.
emsiemsi emsiemsi 15:36 26.10.2015

Re: Da ...

docsumann
Who knows, mi za sada vidimo samo senke u pećini koja je senka u pećini koja je ...


akcenat je na tome da mi ovakvi kakvi sad jesmo ne možemo spoznati tvorca (pa bio on zanatlija, programer, fizički proces, matrix, metasoftver...)

onog trenutka kad ga budemo spoznali mi ćemo već biti neki drugi MI, ali će istovremeno i ON sam preuzeti drugo obličje, dostojno potrage tih novih nas.

Можда ви не можете спознати творца - за разлику од нас.
Ви ћете га спознати када теорија струна достигне 470 струна.
freehand freehand 15:44 26.10.2015

Re: Da ...

akcenat je na tome da mi ovakvi kakvi sad jesmo ne možemo spoznati tvorca (pa bio on zanatlija, programer, fizički proces, matrix, metasoftver...)

Volim tu da se setim Pavićevog "Hazarskog rečnika" i priče pored vatre, kad jedan od putnika drugog pita pokazujući moljca koji lebdi u prostoru - "Postoji li način da ti njemu konačno i definitivno na njemu potpuno razumljiv način da do znanja svoje pristustvo?"
I onda ustane i spljeska moljca i kaže - "Potpuno sam siguran da me je bio svestan i razumeo moju poruku."
U pitanju je parafrazam, naravno.
zilikaka zilikaka 16:27 26.10.2015

Re: Da ...

all-in-one sprava koja ti izbaci gotov proizvod su naše erotiĆne fantAzije.

Budućnost je počela


Definitivno.
Ajd ono, mostovi za zube i te munje, al ljudi su očigledno pronašli primenu tačno gde treba
Milan Novković Milan Novković 16:36 26.10.2015

Re: Da ...

zilikaka
all-in-one sprava koja ti izbaci gotov proizvod su naše erotiĆne fantAzije.

Budućnost je počela


Definitivno.
Ajd ono, mostovi za zube i te munje, al ljudi su očigledno pronašli primenu tačno gde treba

Ovo meni ne miriše na dobro, pogotovo ako se uposle programeri da pripomognu oko pisanja nekog softvera.

Svaki programer što drži do sebe ima najmanje 5 bugova u 3 linije novog koda, pa ako se to ne očisti uredno neki veselnik u budućnosti može da izađe iz "aparata" ne sa izgrebanim leđima nego uredno oderanim
mirelarado mirelarado 16:37 26.10.2015

Re: Da ...

jinks
nećemo mi sresti "stvoritelja" face to face, već možda prije naslutui princip po kojem se proces postojanja odvija u nepredvidivim šemama vječitog grananja.

Mnogo je interesantno zadnje pevanje Božanstvene komedije, u kome Dante pokušava da opiše upravo ovaj trenutak.


Рече и Том горе:
"L'amor che move il sole e l'altre stelle."
srdjan.pajic srdjan.pajic 16:38 26.10.2015

Re: Da ...

jinks
Ma da, ali zamisli tu stvar u kući.

Kući mi baš i ne treba, ali bi mi na poslu super poslužila :)

Zamislite koliko bi se ubrzala izrada prototip kartica ... pa proizvodnja neke manje serije ...


Da, ubrzava jako taj ciklus, što je prilično važno pogotovu za male development i engineering services firmice, koje jedino što imaju kao prednost u odnosu na velike dizajn kuće je ta brzina i agilnost. Uvek sam zavideo softver inženjerema, koji preprave dve linije koda, rekompaliraju taj deo i pokrenu program da vide da li radi, i to mogu da urade stotinak puta dnevno, zavisno samo od toga koliko su zauzeti blogovanjem i sastančenjem. U elektronici, to jest hardveru, ako si spreman krvavo da platiš, treba bar dan-dva da ti naprave rev samo štampe i bar još toliko da ti zalemače komponente, za IC i mnogo duže, znači ima da te oderu ko mačku za svaki run koji pustiš samo ako nije po standardnom delivery time-u (ovde kod mene je za štampe to 7-10 dana tipično). Zato smo, recimo, u svim design firmama u kojima sam radio imali PCB prototyping mašine (i u mojoj sadašnjoj smo uzeli jednu bukvalno od prvih para koje su nam legle na račun).

To da ćeš moći da odštampaš ceo dizajn, sa sve komponentama, mislim da je stvarno daleka budućnost, suviše je to komplikovan proces, i nema skoro nikakve veze sa elektronikom, postoji razlog zašto materijal za štampe, čipove i uopšte komponente složenije od otpornika pravi svega par kompanija u svetu, i zašto svi pokušavaju da smeste što više toga mogu na čip, umesto na neke leve štampe, ali da gnjavim sad.

Ima sad tu i drugi trend upravo zbog ovog gore pomenutog, a to je da se u simulatore i modelovanje ulaže jezivo puno para, i već sada su jako dobri, sa krajnjim ciljem da se pravljenje prototipova, i uopšte taj neki design rev koji je uvek skup, ako je ikako moguće, totalno eliminiše. Nego da izvrtiš ceo svoj dizajn u nekom mulitphysics simulatoru, znači, i kola, i elektromagnetiku, i mehaniku, i termiku, radijaciju, EMC, statističku (yield) optimizaciju, ma sve, i da onda to direktno pustiš u masovnu proizvodnju. Nešto od toga možeš već odavno, recimo da dizajniraš komplet MMIC, kod kuće takoreći, i onda to uploaduješ u komercijalni foundry, gde ti slupaju koliko hoćeš wafera, iseku, zapakuju (da, sam packaging je jezivo komplikovana disciplina) i pošalju na kućnu adresu.

Sad kad sam ovo sve napisao moram da priznam da i ja imam iste vlažne snove kao Maksa i drugari, da dodjem na posao, nacrtam sve u nekom kedu, stisnem gumbić i odem da blogujem. Sat dva kasnije, dobijem komad prototipa koji radi tačno ono što je simulacija predvidela, uplouadujem to na server kod moje mušterije koja će da se posle bakće sa proizvodnjom a ja samo pogledam da li su mi do uveče legle pare na račun, i da odlučim na šta da ih potrošim.
jinks jinks 16:46 26.10.2015

Re: Da ...

S. Pajic
ovde kod mene je za štampe to 7-10 dana tipično

Ovde je nesto duze ... srecom u zadnje vreme ima vise izbora sto se tice gde cete i koliko da radite.

Sto se tice design reva i simulatora, mene su neko vreme fascinirali programi u kojima mozes da simuliras analognu i digitalnu diskretnu elektroniku, zajedno sa programibilnim komponentama sa uprogramiranim kodom.

Na kraju sam shvatio da mi to baš nešto i ne čini puno. Mnogo mi je bitnije da imam program za dizajn elektronike koji je dovoljno jednostavan, stabilan i koji ima kvalitetnu kontrolu i detekciju eventualnih grešaka. A ako se one izbegnu na tom nivou onda nema ni nešto posebno potrebe za design revom. A procesore i ostale programibilne komponente ionako možeš kasnije da debaguješ bilo pomoću debagera na realnom hardveru, bilo pomoću simulatora.

Doduše, u tvom slučaju treba simulirati potpuno drugačije efekte, to razumem.
jinks jinks 16:53 26.10.2015

Re: Da ...

mirelarado
Рече и Том горе:
"L'amor che move il sole e l'altre stelle."

Bila skoro emisija o Isaku Njutnu ... koji je imao običaj sate i sate da provede pričajući o značaju broja 33 u različitim kulturama ... ozbiljno ...

Štaviše tumačenje mu je fenomenalno :)
docsumann docsumann 16:56 26.10.2015

Re: Da ...

Budućnost je počela


objection! budućnost je vječna, nikad započeta, i davno okončana.
i baš kao i svaki drugi vremenski fenomen, proistekao iz čovjekove temporalnosti, budućnost je entoptička iluzija.

matematika ovog iskaza je nesporna. još samo da osmislim eksperimentalnu provjeru


Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana