Biz| Budućnost| Ekonomija| IT| Tehnologija

Bitkoin, virtuelni novac ili tehnologija budućnosti?

Dragan Pleskonjic RSS / 05.11.2015. u 13:29

Learning_Moolah_BT_article_2_Bitcoinist-300x182.jpgGost autor: Aleksandar Matanović, jedan od osnivača Bitkoin Asocijacije Srbije.

Sledi Aleksandrov tekst:

********************

"You can't stop things like Bitcoin. It will be everywhere and the world will have to readjust. World governments will have to readjust" - John McAfee, Founder of McAfee.

Pri svakom naglom rastu cene bitkoina, poveća se interesovanje i ljudi i medija za ovaj fenomen. To obično traje par nedelja, eventualno mesec dana... mnogi se zaintrigiraju, pročitaju vest ili dve, neki čak i kupe po koji bitkoin, ali skoro svima promakne suština. A suština je da je bitkoin mnogo više od digitalne valute, to je tehnološka inovacija čiji potencijalni uticaj seže daleko šire od sfere novca i finansija. 

U poslednjih par godina, kad god se sa nekim upoznajem, posle nekoliko minuta neizbežno sledi vrlo neugodno pitanje „čime se baviš?“ Nije neugodno zato što nešto krijem, niti zato što me je sramota onoga čime se bavim, neugodno je jer ne mogu u nekoliko rečenica da objasnim bitkoin, a da sagovornik bilo šta razume. Najgore mi je kad naletim na nekoga ko je nekad negde pročitao par redova o bitkoinu i sve „provalio“ pa još krene da mi objašnjava kako sam ja sve pogrešno skapirao, kako bitkoin nije to što ja mislim da jeste i slično.

Realan i virtuelan novac 

Često se bitkoinu zamera da je to virtuelni novac iza kojeg niko ne stoji i koji nema realnu upotrebnu vrednost. Ako ćemo da budemo precizni, otkad je američki predsednik Ričard Nikson 1971. godine ukinuo konvertibilnost dolara u zlato, sav novac na svetu je u velikoj meri virtuelan. Iako novac koji izdaju centralne banke uglavnom uzimamo zdravo za gotovo, s vremena na vreme dešavaju se stvari koje nas podsećaju koliko je taj novac zapravo virtuelan. Ko god ima bar 30 godina, seća se koliko je dinar bio virtuelan tokom hiperinflacije početkom devedesetih godina prošlog veka. Oni mlađi se sigurno sećaju kiparske krize iz 2013. godine kad je država jednostavno nekima obrisala sa računa određenu količinu novca da bi bankarski sektor mogao da preživi. Najsvežiji primer je Grčka, gde su pre nekoliko meseci zatvorili sve banke na određeni period, a upotrebu bankomata ograničili. Ljudi su imali novac, a nisu imali način da do njega fizički dođu. Dakle, to što neko ima novac često ne mora da znači da on tim novcem slobodno raspolaže. Čiji je onda zapravo taj novac i da li je realan ili virtuelan? Zamislite da se svi klijenti neke banke dogovore da istovremeno odu u banku i povuku svoj novac sa računa. Otprilike bi bilo novca za njih 10% koji bi prvi stigli. Za ostale ne bi bilo. I onda kažu da je bitkoin virtuelan. 

Bitkoin je u tom pogledu „pošteniji“ i realniji od novca na koji smo navikli. Ako neko ima bitkoine na svom digitalnom novčaniku, on nad tim bitkoinima ima u svakom trenutku potpunu kontrolu – može da ih pošalje kad hoće, kome hoće i koliko hoće (pod uslovom da iznos koji šalje ne premašuje iznos koji ima na stanju). Ti bitkoini će stići primaocu trenutno, bez obzira na njegovu lokaciju, a već oko sat vremena kasnije će on moći nekome da ih šalje ako to želi. A sve to uz simboličnu proviziju koja često ne prelazi 1 dinar, bez obzira na iznos koji se šalje. Naizgled idealan način prenosa novca. 

Problemi sa bitkoinom

Iako je bitkoin po mnogim karakteristikama superioran u odnosu na tradicionalne načine plaćanja i prenosa novca, ipak postoje određene prepreke za njegovu širu prihvaćenost (mada verujem da se pravim pristupom sve one mogu prevazići):

- Cena bitkoina je relativno nestabilna. Samo tokom prošle nedelje vrednost mu je porasla 20%. To ga čini nepraktičnim za online kupovinu, jer se cena izražena u bitkoinima konstantno mora ažurirati u skladu sa promenom cene bitkoina na berzama. Postoje posrednici u plaćanju koji vode računa o tome (najpoznatiji je BitPay) i kada trgovac primi sredstva u bitkoinima, posrednik ih automatski konvertuje u neku „realnu“ valutu kako trgovac ne bi bio izložen opasnosti da izgubi svoju zaradu zbog eventualnog brzog pada vrednosti bitkoina. Međutim, na taj način se gubi jedna od glavnih prednosti bitkoina, a to su niski troškovi transakcije. Ono što se tu uštedi, izgubi se na proviziji koju naplaćuje posrednik tako da na kraju manje-više dođe na isto.

- Transakcije su ireverzibilne. To je sjajna stvar za prodavca, jer kad primi bitkoine ne postoji mogućnost da mu neko te bitkoine naknadno uzme. Znamo da se to dešava kod plaćanja kreditnim karticama ili PayPal-om i da može biti ozbiljan problem za prodavca kad kupac zatraži refundaciju, a proizvod je već poslat ili je usluga već izvršena. Međutim, za kupce, upravo ta reverzibilnost transakcija može biti problem. Zamislite da ste nešto kupili, platili bitkoinom, a na kraju to niste dobili ili ste dobili u nezadovoljavajučem stanju. U potpunosti biste zavisili od dobre volje prodavca - on može da Vam vrati novac, ali ne mora.

- Korišćenje bitkoina zahteva zavidan nivo poznavanja rada na računaru i korišćenja interneta. Za većinu ljudi, bitkoin je previše apstraktan i komplikovan. Prva kompanija koja uspe nekom aplikacijom da približi bitkoin “običnom” čoveku imaće velike šanse da od toga ozbiljno profitira.

- Poseban problem kod bitkoina je i pravna strana cele priče. Bitkoin predstavlja veliki izazov za zakonodavce širom sveta. Njegova priroda ga čini otpornim na zabrane, ne možete ga ukinuti u nekoj državi kao što je to moguće sa, na primer, PayPal-om. Sa druge strane, prepustiti u potpunosti njegovim korisnicima da rade šta im je volja takođe ne izgleda kao prihvatljiva opcija za državne organe. Situacija je vrlo delikatna i potrebno doneti adekvatne propise, jer kod bitkoina se malo toga može nametnuti. Treba motivisati ljude da ga koriste na legalan način, a obeshrabriti njegovu zloupotrebu.

Anonimnost bitkoina i kriminal

Da se nadovežem na pomenutu “zloupotrebu” bitkoina... Kaže se često da je bitkoin anoniman i da ga to čini idealnim za kriminalce, te da se bitkoin uglavnom koristi za online kupovinu droge i za malo šta drugo. To nije baš sasvim istinito.

Bitkoin nije anoniman, on je pseudo-anoniman. Sve transakcije koje su se ikad dogodile su zauvek zapisane i svima dostupne da ih vide. Ipak, ono što nije vidljivo je ko stoji iza bitkoin adresa koje učestvuju u transakciji. Zamislite da su sve transakcije ikad napravljene preko bankovnih računa svima dostupne da ih vide, ali da niko ne zna koje ime je vezano za koji bankovni račun. Otprilike to tako izgleda kad je bitkoin u pitanju. Dakle, za obične posmatrače transakcije su potpuno anonimne što se tiče zaštite ličnih podataka, ali vešti IT stručnjaci u raznim službama bezbednosti bi po potrebi mogli da uđu u trag maltene svakom korisniku bitkoina. Naravno, potrebno je za to dosta vremena i truda. Pogotovo je bitkoin nezgodan za ilegalne transakcije većeg obima, jer su veće transakcije u bitkoin mreži retke i upadaju u oči. Sve u svemu, po mom mišljenju, a i po mišljenju nekih koji su u tome mnogo stručniji od mene, priča o masovnom korišćenju bitkoina za pranje novca ili druge kriminalne transakcije većeg obima je u priličnoj meri “naduvana” od strana protivnika bitkoina. Puno stvari bi moglo poći naopako po kriminalce tokom takve jedne transakcije, a povrh svega i anonimnost je prilično diskutabilna. Zaista ne verujem da bilo koja ozbiljnija kriminalna grupa koristi bitkoin za svoje “poslovanje”.

RuDjH.png

Činjenica je da se koristi za kupovinu droge online, ali i ta priča je prilično “naduvana”. Kao prvo, bitkoin se za kupovinu droge koristi neuporedivo manje nego USD, EUR, pa verovatno čak i mnogo manje nego naš dinar. Kao drugo, bitkoin se koristi i za mnoge druge stvari značajno više nego na online berzama droge. Najbolji dokaz za to koliko je droga beznačajna u celoj priči o bitkoinu je situacija kada je pukla, u to vreme, ubedljivo najveća online berza droge – Silk Road. To se desilo 02.10.2013. i u tom trenutku cena bitkoina je bila oko 120$. Tačno 2 meseca kasnije bitkoin je vredeo oko 1050$. Dakle, čak i pucanje ubedljivo najveće online berze droge je u celokupnoj bitkoin ekonomiji bio relativno beznačajan događaj koji uopšte nije uspeo da poremeti tadašnji trend rasta cene. Da zaključim, postoje ljudi koju drogu plaćaju bitkoinom, ali i mnogo više ljudi koji drogu plaćaju valutama iza kojih stoje države. Udeo bitkoina u ukupnom prometu narkotika je potpuno marginalan.

Prava vrednost bitkoina

Bitkoin kao digitalna valuta je fenomen koji je privukao dosta pažnje, ali gledati na bitkoin samo kao na vrstu novca je vrlo površno. Bitkoin protokol je ono što je zapravo fascinantno, a što mnogima promakne u šumi informacija koje se bave cenom bitkoina, špekulacijama, zloupotrebama i sl. Ja sam se sa bitkoinom prvi put susreo 2011. godine i pune 3 godine sam na bitkoin gledao samo kroz rudarenje, promene cena, berze... tek prošle godine sam zagrebao ispod površine i video tehnologiju za koju verujem da je revolucionarna. Koristiti bitkoin protokol samo kao digitalni novac je kao koristiti internet samo za slanje mail-ova. I internet i bitkoin nude mnogo, mnogo više.

Centralizovani vs. decentralizovani sistemi

Otkad imamo Internet, raste potreba ljudi da se direktno povežu i da izbegnu posrednike tamo gde je moguće. Tako su nastali BitTorent, Uber, Airbnb... međutim često u pitanju zamena posrednika, a ne izbacivanje. Umesto turističke agencije, posrednik je Airbnb, umesto taksi udruženja, posrednik je Uber. I dalje imamo nekoga ko se “ugrađuje” u cenu i kome moramo da verujemo, samo taj neko radi na malo moderniji način. I bitkoin je nastao iz želje da se eliminišu posrednici, ali je kod bitkoina to zaista i postignuto. Bitkoin protokol omogućuje decentralizovani protok informacija i skladištenje tih informacija u glavni registar (blockchain) koji je svima dostupan.

U “klasičnim” sistemima, podaci se šalju preko centralizovanih servera i skladište u centralizovanim registrima. To daje kredibilitet sistemu, uvek imate nekog posrednika kome svi veruju i koji se stara o tome da sve bude u redu. Kada šaljete nekome poruku preko gmail-a, vi verujete gmail-u da će poruka neizmenjena stići primaocu. Kad šaljete SMS, verujete na pr. Telenoru... itd. Uglavnom, uvek je neko u centru sistema za protok informacija i taj neko o tom protoku brine i njemu svi učesnici u protoku veruju. Kad ti centri ne bi postojali, dovela bi se u pitanje verodostojnost informacija i igrali bismo se gluvih telefona. Međutim, ovakva centralizovana struktura ima svoje mane. Glavna mana je što postoji takozvani Single point of failure. Napadom na centar sistema ugrožen je ceo sistem. Pored toga, onaj koji je u centru sistema ima preveliku moć... ima uvid u sve informacije, može njima da manipuliše, da ih menja, da ih briše, dodaje... što je OK ako je u centru sistema neko ko je pošten. Ali šta ako nije? Ili šta ako je pošten, ali ne čuva te informacije od hakera dovoljno dobro? 

Bitkoin mreža je decentralizovana, protok informacija se obavlja bez posrednika, a sa druge strane postoji algoritam koji obezbeđuje verodostojnost informacija i to je ta dobitna kombinacija. Ovaj protokol je prvu primenu našao u sferi finansija – kao digitalna valuta, jer slanje digitalnog novca i ne predstavlja ništa drugo nego protok informacija. Novac se ne šalje fizički sa računa na račun, samo se šalje informacija o promenama stanja na računima, odnosno informacija o promeni vlasništva nad određenom količinom novca. Zapravo i klasični finansijski sistemi slično funkcionišu, udeo fizičkog pomeranja novca u ukupnom protoku novca je beznačajan. Decentralizovanost je ono što bitkoin protokolu daje kvalitet i otpornost na napade. Kod centralizovanih sistema napad na centralni server ili centralnu bazu podataka ugrožava taj sistem. Kod bitkoina je glavni registar repliciran na hiljadama različitih lokacija, svaki računar na svetu koji ima takozvani full bitcoin node ima celu bazu transakcija. Dok god na svetu postoje makar 2 računara koji imaju full bitcoin node, ceo bitkoin protokol može potpuno neometano da funkcioniše i svi podaci skladišteni u glavnom registru su bezbedni i potpuno verodostojni. Kad neko pita da li je bitkoin moguće uništiti, često se u šali odgovara „moguće je, ako se isključi internet“... mada ako bi se stvarno isključio internet, bio bi uništen svet kakav poznajemo, ne samo bitkoin.

Bitcoin-network1.png
 

Moguće primene bitkoin protokola

Vođenje bilo kakvog registra podataka baziranog na bitkoin protokolu je daleko pouzdanije od načina na koji se sada, pomoću centralizovanih sistema, vode takvi registri. Potencijal za primenu bitkoin protokola u realnom svetu je gotovo neograničen. Gde god je potrebno da se vodi neka baza podataka, tako da bude u određenoj meri transparentna, otporna na hakerske upade, ali i na manipulacije “iznutra” (a to je skoro svuda poželjno) bitkoin protokol tu nudi rešenje. Da ne idem previše u detalje, jer bi samo o mogućim primenama bitkoin protokola mogla debela knjiga da se napiše, navešću samo neke: mikroplaćanja, vođenje zemljišnih knjiga, e-glasanje, pametni ugovori...

Budućnost bitkoina

Iako je bitkoin u početku dočekan veoma negativno od strane mnogih finansijskih institucija jer predstavlja alternativu postojećim finansijskim sistemima, došlo je do potpunog zaokreta u odnosu prema bitkoinu. Maltene ne postoji ozbiljna svetska banka koja ne ulaže novac u istraživanje bitkoina i mogućnosti njegove primene u bankarskom poslovanju radi smanjenja troškova i vremena obrade transakcija. Barclays, Bank of America, Deutsche Bank, J.P. Morgan, HSBC, UniCredit... su samo neke od njih. Banke su u bitkoin protokolu dobile alat koji može njihovo poslovanje podići na viši nivo. Pametne banke će iskoristiti priliku koju su dobile... a one druge će postati deo istorije.

Dok bitkoin kao protokol nailazi na sve više simpatija krupnih imena u finansijskom i tehnološkom sektoru, bitkoin kao novac ostaje još uvek teško svarljiv i za zakonodavce i za većinu ljudi. On se jednostavno previše razlikuje od novca na koji smo navikli i za njegovu širu prihvaćenost je, pored odgovarajuće regulative, potrebna promena svesti ljudi o novcu, a to ne dolazi preko noći. Lično ne verujem da bi bitkoin kao valuta u narednih nekoliko godina mogao postati globalno prihvaćeno sredstvo plaćanja, ali stvari lagano idu u tom smeru. Već postoje razne ideje i pokušaji da se iskoriste pozitivne karakteristike bitkoina sa jedne strane i tradicionalnih valuta sa druge strane i napravi se neka hibridna valuta, koja ne bi bila ni potpuno decentralizovana (kao bitkoin) ni potpuno centralizovana (kao valute koje kontroliše država), već nešto između. Jedna od najpoznatijih takvih ideja je Fedcoin.

Za kraj, parafraziraću citat sa početka teksta: Postoje inovativne ideje koje su toliko moćne da ih je nemoguće zaustaviti i na kraju ih svi moraju prihvatiti i prilagoditi im se. Bitkoin je jedna od njih.

********************  

Napomena: Ovaj tekst je napisao Aleksandar Matanović i zamolio me da ga prenesem na blogu. Tekst je njegovo autorsko delo. Naslov, analize, stavovi i mišljenja, koji su u tekstu izneseni, su njegovi. Aleksandar se registrovao na blogu i odgovaraće na Vaša pitanja, sugestije i slično.

Smatram da je Bitcoin jedna od "vrućih tema" današnjice i da su različiti tekstovi i diskusije na tu temu potrebni i korisni. Ranije sam pisao na ovu temu u tekstu Bitcoin groznica.

********************  

 



Komentari (87)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

amika amika 13:55 05.11.2015

Курс

1 BTC =$391.04 19 556.50 руб. 359.92 €

Висока вредност, биће валута за богатије.

Шта се може купити за 1 БТК - исто што и за 360 евра?
amika amika 14:02 05.11.2015

Re: Курс

1 BTC =$391.04 19 556.50 руб. 359.92 €


ВЕСТ ИЗ ОВЕ ГОДИНЕ, април чини ми се...

Najviši sud Evropske unije presudio je danas da virtuelnu valutu bitkoin treba izuzeti iz poreza na dodatu vredenost (PDV), čime je napravljen značajan korak ka definisanju te sporne kriptovalute kao novca.Evropski sud pravde saopštio je danas da nema razloga da se transakcije s bitkoinima tretiraju različito od transakcija sa "valutama, novčanicama i novčićima".Sud je doneo odluku posle žalbe jednog švedskog državljanina koji je želeo da obezbedi usluge menjančice za bitkoin i druge tradicionalne valute, uz argument da bi ta usluga trebalo da bude izuzeta iz PDV-a.Regulatori u više zemlja su pokušavali da deifinišu bitkoin koji je napravljen kao digitalan novac, ali je zbog velikih fluktuacija u vrednosti tretiran više kao roba nego kao sredstvo plaćanja.Odluka Evropskog suda pravde dala je podsticaj i naporima Velike Britanije da londonski Siti bude centar bitkoin trgovine, budući da su trgovci strahovali da bi oporezivanje od preko 20 odsto moglo teško da ugrozi to tržište, piše danas Fajnenšl tajms (The Financial Times) koji navodi da su britanske poreske vlasti ocenile da bi trgovanje bitkoinima trebalo da bude izuzeto od PDV-a.Današnja presuda bi mogla primorati neke članice EU, poput Nemačke, Švedske i Finske, da promene stav da bitkoin treba tretirati kao robu.Bitkoin je od stvaranja 2009. postao popularan medju fanatičnim ljubiteljima tehnologije, internet libertarijancima i avanturistima među investitorima, pošto ta valuta omogućava neposredne transakcije, plaćanje robe i usluga i razmenu novca bez banaka, kreditnih kartica i drugi treće strane. Iz istog razloga su i kriminalci počeli da koriste bitkoine.Obični korisnici kupuju virtuelne valute preko internet menjačnica, koje onda čuvaju u takozvanim "novčanik" programima na svojim kompjuterima. Preko tog programa se direktno može izvršiti uplata prodavcu koji prihvata digitalnu valutu čime se izbegava provizija kod banaka ili davanje informacija o kreditnoj kartici.Zbog komplikovane tehnologije, teško je ustanoviti koliko ljudi na svetu poseduje bitkoine, a ta valuta je počela da privlači pažnju medija pošto su i veliki prodavci počeli da primaju bitkoine.
zemljanin zemljanin 14:27 05.11.2015

Re: Курс

Video sam i učestvovao u mnogim pokušajima virtualnih ili digi valuta ... ako je e-gold propao zbog zaplene zlata ili DXGold zbog muljanja pa tako dalje, a Bitcon još uvek funkcioniše zbog nemogućnosti da se zapleni imovina ...
budućnost je teško predvideti ali moje viđenje je da će Bitcoin još neko vreme biti na sceni ali nikako trajno ... regulisanje valute znači i njenu stabilnost ... neregulisane valute ako pod to možemo uvrstiti Bitcoin, imaju te skokovite padove/uspone u dnevnim vrednostima ... ukoliko niste vrhunski spekulant i to u zoni kockara, teško da će odluka o valuti biti na strani Bitcoina ... koja je poenta imati neku vrednost kojoj nemožete predvideti vrednost osim neke iluzije da upaljenim računarom možete ostvariti realnu dobit? ... i kod Dafine su oni prvi zaradili lepo ali ...
ne bih da baš mračim ali u proteklih 15-ak godina sam mnogo prošao u digitalnim valutama i ne vidim da Bicoin nudi bilo šta više, realno više, od dosad propalih digitalnih pokušaja.
alexm alexm 14:28 05.11.2015

Re: Курс

Bitkoin je, za razliku od dinara, deljiv... možete nešto platiti na pr. 0.0234121 bitkoina
alexm alexm 14:42 05.11.2015

Re: Курс

Sličnost između bitkoina i nekih digitalnih valuta koje su pre njega nastale (e-gold, Liberty Reserve, E-Bullion...) je minimalna. Posmatrati bitkoin samo kao valutu je pogrešno. Možda bitkoin kao valutu nikada neće igrati značajniju ulogu u svetskooj ekonomiji, ali bitkoin kao tehnologija će uvesti revoluciju u mnoge oblasti.
zemljanin zemljanin 15:17 05.11.2015

Re: Курс

dodatna zamršenost oko Bitcoina je i poistovećivanje tehologije i valute ... to je uvek dobra strategija u pravdanju stavova jer se na kritike jednog odgovara prednostima drugog i obrnuto, što ne znači da je ovde takav slučaj... dakle bitcoin kao tehnologija ima svoje prednosti i sigurno će nači svoje mesto u određenim oblastima i to ne samostalno nego u nekom hibridnom modu ... što se tiče Bitcoina kao valute, već sam naveo mišljenje ...
feliks.krul feliks.krul 15:27 05.11.2015

Re: Курс

zemljanin
ali nikako trajno ... regulisanje valute znači i njenu stabilnost ... neregulisane valute ako pod to možemo uvrstiti Bitcoin, imaju te skokovite padove/uspone u dnevnim vrednostima ...


1. Nijedna valuta u istoriji nije bila trajna, bitkoin se ne razlikuje od bankarskih valuta u tome.

2. Regulisane valute imaju "skokovite" padove i uspone u "dnevnim vrednostima", pa ni po tome se bitkoin ne razlikuje.

3. Jedna stvarna razlika je sto bitkoin nema zastitu suverenih drzava tj. njenih nacionalnih i privatnih banaka, i nije u svom zacetku ogranicen teritorijom.



Pitanje Za autora>
Sta vi se desilo sa bitkoinom u svetskom ratu, za zlato znamo da se moze sakriti, zapleniti, konfiskovati, zameniti za robu, itd...?
alexm alexm 15:36 05.11.2015

Re: Курс

Bitkoin se može čuvati na mnogo različitih načina... na kompjuteru, na telefonu, na papiru, na flešu ili čak u glavi. Bezbednost vaših bitkoina zavisi od vas samih i to je sjajna stvar... ako umete dobro da čuvate to što imate.
Bitkoin se može sakriti mnogo lakše nego zlato, a zapleniti mnogo teže (ili nemoguće, ako ga dobro čuvate).
Da li će moći da se zameni za robu, to ne znam. Zavisi od toga da li će neko biti spreman da ga prihvati u zamenu za robu, hipotetički je to svakako moguće. Trenutno može, a ako se desi svetski rat mnoge stvari će biti dovedene u pitanje, ne samo upotrebna vrednost bitkoina.
feliks.krul feliks.krul 15:48 05.11.2015

Re: Курс

Trenutno može, a ako se desi svetski rat mnoge stvari će biti dovedene u pitanje, ne samo upotrebna vrednost bitkoina.


Wow! To sam pretpostavio, ali ovde razgovaramo o Bitkoinu???

Ok. Bitkoin se moze cuvati.

Svasta se moze cuvati, i kamenje na primer, pa se kamenje moze koristiti na mnoge nacine.

Interesuje me kako se moze koristiti bitkoin u slucaju rata na primer i kad ne mogu da ukjucim kompjuter?

zemljanin zemljanin 15:51 05.11.2015

Re: Курс

2. Regulisane valute imaju "skokovite" padove i uspone u "dnevnim vrednostima", pa ni po tome se bitkoin ne razlikuje.

Bitcoin danas:


Važnije valute danas:



čisto da se držimo činjeničnog stanja
alexm alexm 16:00 05.11.2015

Re: Курс

Mogao bih da nadjem dan kada je švajcarski franak skočio 15% u trenutku, a vrednost bitkoina minimalno oscilovala tokom 24h. Bilo je i perioda u poslednjih godinu-dve kad je bitkoin bio značajno stabilniji od rublje. Dinar je početkom devedesetih prošlog veka bio nestabilniji nego što je bitkoin ikad bio i što će ikad biti.
Gledaš mali uzorak, to jest kratki vremenski period, a izvlačih opšte zaključke.
feliks.krul feliks.krul 16:03 05.11.2015

Re: Курс

Koja je razlika izmedju "upotrebne vrednosti" i "vrednosti" same po sebi, kad su u pitanju valute i kriptovalute?
zemljanin zemljanin 16:28 05.11.2015

Re: Курс

alexm
Mogao bih da nadjem dan kada je švajcarski franak skočio 15% u trenutku, a vrednost bitkoina minimalno oscilovala tokom 24h. Bilo je i perioda u poslednjih godinu-dve kad je bitkoin bio značajno stabilniji od rublje. Dinar je početkom devedesetih prošlog veka bio nestabilniji nego što je bitkoin ikad bio i što će ikad biti.
Gledaš mali uzorak, to jest kratki vremenski period, a izvlačih opšte zaključke.

Naravno da ima i takvih potresa ... recimo USD/CHF je u jednom danu otišao dole 700pipsa i vratio se na početno stanje ... doduše u periodu najžešće krize ... CHF je devalvirao zbog najavljenog upumpavanja ogromne svote evra i veštački održavanog kursa EUR/CHF ... ali te promene su unikatne i retke jer tržište teži stabilnom a ne volatilnom ...

a da situacija sa Bitcoinom nije "desilo se danas" vidi se i iz ovog:



EDIT. pošto je slika nešto veća, ukratko: dnevne varijacije ~20%, nedeljne ~25%, mesečne ~60%
zemljanin zemljanin 16:42 05.11.2015

Re: Курс

i da se nadovežem na prethodno ... ogromna volatilnost Bitcoina je njegov najveći problem a direktno je povezana sa likvidnošću i količinom "novca" u opticaju ... elegantno rešenje i nemanje inflacije je u konkretnom slučaju problem a ne prednost ...

I na kraju, nemam nikakav problem sa tim da Bitcoin postoji i da se koristi, samo da pojasnimo da svako ko odluči da uđe u takve varijante, zna šta može da očekuje ... rad sa Bitcoinom je enromno rizičan i spekulativan bez obzira na dizajn ... to je realnost
alexm alexm 17:08 05.11.2015

Re: Курс

Nije toliko bitno da li možete koristiti kompjuter, bitno je da li postoji pristup internetu, nebitno preko kog uredjaja. Ako ne postoji, onda je bilo kakvo slanje novca elektronskim putem onemogućeno, bilo da je u pitanju e-banking, paypal ili bitkoin. Ako bude svetskog rata, biće uspeh da preživimo, a za plaćanja ćemo se već nekako snaći
alexm alexm 21:12 05.11.2015

Re: Курс

Koja je razlika izmedju "upotrebne vrednosti" i "vrednosti" same po sebi, kad su u pitanju valute i kriptovalute?


Nisam ekonomski stručnjak, pa ću možda i da pogrešim, ali ovako ja to doživljavam: Vrednost je ono što piše na kursnim listama ili bitkoin berzama (kad je bitkoin u pitanju), a upotrebnu vrednost mu daje mogućnost primene u praksi za kupovinu/plaćanje nečega. Na primer, postoji gomila kriptovaluta koje na nekim kriptoberzama nešto vrede, ali je nemoguće njima bilo šta platiti.
alexm alexm 21:22 05.11.2015

Re: Курс

nemanje inflacije je u konkretnom slučaju problem a ne prednost


Inflatorna priroda neke valute stimuliše potrošnju novca, deflatrona priroda stimuliše čuvanje i gomilanje novca. Slažem se da je deflatorna priroda bitkoina problem ako se bitkoin koristi kao sredstvo plaćanja, ali je isto tako prednost ako se koristi za skladištenje i čuvanje za crne dane. Naravno, nema apsolutno nikakve garancije da će cena bitkoina vremenom rasti, ali svakako je veća šansa da se to dogodi nego što bi bila da je bitkoin inflatoran po dizajnu.

Bitkoin jeste uglavnom volatilniji od realnih valuta, ali bitkoin nije ni dizajniran da bude primarno valuta i nije savršen kao valuta. Bitkoin se toliko razlikuje od tradicionalnih valuta, da se njegova vrednost teško i može definisati parametrima kojima se definišu tradicionalne valute.

Ko investira u bitkoin i čeka da mu vrednost poraste može enormno da zaradi, ali i da izgubi sve. Ulaganje u bitkoin je rizično, kao i ulaganje u skoro sve ostalo... manje ili više.
kalaf kalaf 05:58 06.11.2015

Re: Курс

alexm
Mogao bih da nadjem dan kada je švajcarski franak skočio 15% u trenutku, a vrednost bitkoina minimalno oscilovala tokom 24h. Bilo je i perioda u poslednjih godinu-dve kad je bitkoin bio značajno stabilniji od rublje. Dinar je početkom devedesetih prošlog veka bio nestabilniji nego što je bitkoin ikad bio i što će ikad biti.
Gledaš mali uzorak, to jest kratki vremenski period, a izvlačih opšte zaključke.

Prijatelju uz svo postovanje ali to je BS koji se moze prodavati samo ljudima bez osnovnih znanja finansija i ekonomije.
Prvo osnovna mera stabilnosti bilo koje valute, finansijskog instrumenta je volatilnost. Bitkoin ima i za 3 reda velicine (gledano recimo na mesecnom ili godisnjem nivou) vecu volatilnost od bilo koje od 10 najjacih svetskih valuta. Stavise, bitkoin ima 1-2 reda velicine vecu volatilnost od bilo kog od top 10 berzanskih indeksa.
Kao drugo realna snaga novca (valute) je odraz snage drzave i njene ekonomije. Sto jaca drzava i stabilnija ekonomija to snaznija i stabilinija valuta (mera realne snage valute je njena likvidnost - ukupna novcana masa, mera stabilnosti je volatilnost).
Bitkoin je na nivou najgorih valuta zemalja treceg sveta kako po likvidnosti tako i po volatilnosti i tu se nista nije promenilo, a ne postoji ni mogucnost da se promeni.
Lepo je sanjati san, sanjaju ljudi i o propasti kapitalizma (samo sto nije) i o raznoraznim utopijama, ali stvari treba nazvati pravim imenom, a bitkoin kao stabilna valuta upravo to jeste - utopija.
alexm alexm 08:37 06.11.2015

Re: Курс

Prijatelju uz svo postovanje ali to je BS koji se moze prodavati samo ljudima bez osnovnih znanja finansija i ekonomije.
Prvo osnovna mera stabilnosti bilo koje valute, finansijskog instrumenta je volatilnost. Bitkoin ima i za 3 reda velicine (gledano recimo na mesecnom ili godisnjem nivou) vecu volatilnost od bilo koje od 10 najjacih svetskih valuta. Stavise, bitkoin ima 1-2 reda velicine vecu volatilnost od bilo kog od top 10 berzanskih indeksa.
Kao drugo realna snaga novca (valute) je odraz snage drzave i njene ekonomije. Sto jaca drzava i stabilnija ekonomija to snaznija i stabilinija valuta (mera realne snage valute je njena likvidnost - ukupna novcana masa, mera stabilnosti je volatilnost).
Bitkoin je na nivou najgorih valuta zemalja treceg sveta kako po likvidnosti tako i po volatilnosti i tu se nista nije promenilo, a ne postoji ni mogucnost da se promeni.
Lepo je sanjati san, sanjaju ljudi i o propasti kapitalizma (samo sto nije) i o raznoraznim utopijama, ali stvari treba nazvati pravim imenom, a bitkoin kao stabilna valuta upravo to jeste - utopija.


Osnovna vrednost bitkoina se i ne ogleda u primeni njega kao valute. Mnogo bitnije su druge oblasti primene.
Što se tiče bitkoina kao novca, volatilnost jeste problem i možda bitkoin nikad neće biti prihvaćen kao valuta zbog toga.
Ipak, ne bih se ja previše uzdao ni u realne valute. I one se uveliko štampaju bez ikakvog pokrića, skoro sve najveće svetske ekonomije su toliko zadužene da ne mogu nikako da se iz toga izvuku osim reprogramiranjem duga u nedogled ili otpisom duga... sve je to jedan veliki balon koji samo čeka da pukne. Ne kažem da je bitkoin nužno bolji, ali lepo je videti da postoji alternativa, da može postojati novac koji nije vezan za državu, jer puno puta u istoriji se pokazalo da države mogu biti prilično nevešte u upravljanju novcem. Bitkoin je samo probio led... doći će iza njega bolje verzije digitalnog novca, ali vreme kad je novac bio isključivo vezan za državu polako prolazi. Uostalom, globalizacija je u mnogim oblastima uzela maha i granice više ne postoje u onom obliku u kojem su nekad postojale... sada je i novac krenuo tim putem. Put je dug i težak, ali i neminovan.
tadejus tadejus 14:35 06.11.2015

Re: Курс

alexm
Osnovna vrednost bitkoina se i ne ogleda u primeni njega kao valute. Mnogo bitnije su druge oblasti primene.
Što se tiče bitkoina kao novca, volatilnost jeste problem i možda bitkoin nikad neće biti prihvaćen kao valuta zbog toga.
Ipak, ne bih se ja previše uzdao ni u realne valute. I one se uveliko štampaju bez ikakvog pokrića, skoro sve najveće svetske ekonomije su toliko zadužene da ne mogu nikako da se iz toga izvuku osim reprogramiranjem duga u nedogled ili otpisom duga... sve je to jedan veliki balon koji samo čeka da pukne. Ne kažem da je bitkoin nužno bolji, ali lepo je videti da postoji alternativa, da može postojati novac koji nije vezan za državu, jer puno puta u istoriji se pokazalo da države mogu biti prilično nevešte u upravljanju novcem. Bitkoin je samo probio led... doći će iza njega bolje verzije digitalnog novca, ali vreme kad je novac bio isključivo vezan za državu polako prolazi. Uostalom, globalizacija je u mnogim oblastima uzela maha i granice više ne postoje u onom obliku u kojem su nekad postojale... sada je i novac krenuo tim putem. Put je dug i težak, ali i neminovan.


ti si na osnovu iskustva pretpostavljam i poznavanja istorije pravilno zaključio da su države često nevješte (slučajno?) u upravljanju novcem i da državne valute nerijetko dramatično gube vrijednost a uvijek je gube postepeno (baš zbog tog štampanja novca)..
pa pazi čak i ekonomska teorija kaže da ne treba težiti inflaciji (ili obezvrjeđivanju novca) od 0% nego je 2% otimum..
većina centralnih banaka to i formalno priznaje kao cilj - inflaciju od 2%..
Srbija ima formalni cilj od 4%..
dakle da, države stalno sistematski obezvrjeđuju novac, od toga zarađuju, prihod se zove senioraža, postižu još neke ciljeve, a nekad se i outright bogate na račun vlastitog naroda..
no ta ista istorija nam govori da ljudsko društvo od postanka prolazi cikluse rasta međunarodne trgovine (i drugih oblika saradnje) ili ako hoćeš globalizacije, i cikluse trgovinskih i drugih barijera, izalocionizma i protekcionizma..
u svjetlu aktuelnih dešavanja u arapskom svijetu recimo ne vidim baš da ima puno razloga za vjerovanje kako će globalizacija da pobjedi, a države (i drugi oblici lokalnog udruživanja) da odumru..
to ne znači da blockchain tehnologija nema budućnost..
ima..
ali da je to budućnost bez države.. to teško
emsiemsi emsiemsi 15:31 06.11.2015

Re: Курс

tadejus
alexm
Osnovna vrednost bitkoina se i ne ogleda u primeni njega kao valute. Mnogo bitnije su druge oblasti primene.
Što se tiče bitkoina kao novca, volatilnost jeste problem i možda bitkoin nikad neće biti prihvaćen kao valuta zbog toga.
Ipak, ne bih se ja previše uzdao ni u realne valute. I one se uveliko štampaju bez ikakvog pokrića, skoro sve najveće svetske ekonomije su toliko zadužene da ne mogu nikako da se iz toga izvuku osim reprogramiranjem duga u nedogled ili otpisom duga... sve je to jedan veliki balon koji samo čeka da pukne. Ne kažem da je bitkoin nužno bolji, ali lepo je videti da postoji alternativa, da može postojati novac koji nije vezan za državu, jer puno puta u istoriji se pokazalo da države mogu biti prilično nevešte u upravljanju novcem. Bitkoin je samo probio led... doći će iza njega bolje verzije digitalnog novca, ali vreme kad je novac bio isključivo vezan za državu polako prolazi. Uostalom, globalizacija je u mnogim oblastima uzela maha i granice više ne postoje u onom obliku u kojem su nekad postojale... sada je i novac krenuo tim putem. Put je dug i težak, ali i neminovan.


ti si na osnovu iskustva pretpostavljam i poznavanja istorije pravilno zaključio da su države često nevješte (slučajno?) u upravljanju novcem i da državne valute nerijetko dramatično gube vrijednost a uvijek je gube postepeno (baš zbog tog štampanja novca)..
pa pazi čak i ekonomska teorija kaže da ne treba težiti inflaciji (ili obezvrjeđivanju novca) od 0% nego je 2% otimum..
većina centralnih banaka to i formalno priznaje kao cilj - inflaciju od 2%..
Srbija ima formalni cilj od 4%..
dakle da, države stalno sistematski obezvrjeđuju novac, od toga zarađuju, prihod se zove senioraža, postižu još neke ciljeve, a nekad se i outright bogate na račun vlastitog naroda..
no ta ista istorija nam govori da ljudsko društvo od postanka prolazi cikluse rasta međunarodne trgovine (i drugih oblika saradnje) ili ako hoćeš globalizacije, i cikluse trgovinskih i drugih barijera, izalocionizma i protekcionizma..
u svjetlu aktuelnih dešavanja u arapskom svijetu recimo ne vidim baš da ima puno razloga za vjerovanje kako će globalizacija da pobjedi, a države (i drugi oblici lokalnog udruživanja) da odumru..
to ne znači da blockchain tehnologija nema budućnost..
ima..
ali da je to budućnost bez države.. to teško

Ово си баш лепо синтетизовала.
alexm alexm 12:17 07.11.2015

Re: Курс

to ne znači da blockchain tehnologija nema budućnost..
ima..
ali da je to budućnost bez države.. to teško


Ja verujem da je društvo daleko od spremnog da iskoristi pun potencijal bitkoina (i kao valute i kao tehnologije) i verujem da ćemo u bliskoj budućnosti videti puno hibridnih sistema, koji se donekle oslanjaju na bitkoin tehnologiju, ali su ipak u dobroj meri centralizovani (baš zbog toga što ni države, a ni ljudi nisu spremni za veći nivo decentralizovanosti). A šta će biti u daljoj budućnosti... iskreno, nemam pojma
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 17:57 07.11.2015

Re: Курс

alexm
A šta će biti u daljoj budućnosti... iskreno, nemam pojma


“It's tough to make predictions, especially about the future.”
Dont Fear The Reaper Dont Fear The Reaper 14:09 05.11.2015

Doručak na travi

Postoje inovativne ideje koje su toliko moćne da ih je nemoguće zaustaviti i na kraju ih svi moraju prihvatiti i prilagoditi im se. Bitkoin je jedna od njih.


Hebeš ti nešto što ne možeš da staviš u slamaricu, ili u ćup pa u rupu pod orahom!

               
alexm alexm 14:33 05.11.2015

Re: Doručak na travi

Bitkoini se mogu čuvati i na papiru (tzv. paper wallet), pa onda papir u ćup, ćup u rupu... itd
G.Cross G.Cross 14:12 05.11.2015

Virtual Reality

Ne gledajuci tehnicku stranu meni Bitcoin izgleda kao jos jedan finansijski derivat.
Sa te strane je vitruelan koliko je vitruelan i "underlying asset" u ovom slucaju "svetska valuta" dolar

Znaci 100% virtuelan kao i dolar.

Mada to nije vazno buduci da je realnost i onako overrated.
Recimo , samo pogledati koliko su "realne" "short" transakcije na berzama.

kako ti rece:
Ako ćemo da budemo precizni, otkad je američki predsednik Ričard Nikson 1971. godine ukinuo konvertibilnost dolara u zlato, sav novac na svetu je u velikoj meri virtuelan


Saglasan.
alexm alexm 14:35 05.11.2015

Re: Virtual Reality

Dolar nije "underlying asset" za bitkoin... nemaju dolar i bitkoin nikakve veze, osim što se vrednost bitkoina izražava u dolarima... ali se isto tako izražava i u EUR i bilo kojoj drugoj valuti.

"Underlying asset" bitkoina nije opipljiv, ali ne znači da nije vredan.
G.Cross G.Cross 14:47 05.11.2015

Re: Virtual Reality

alexm
Dolar nije "underlying asset" za bitkoin... nemaju dolar i bitkoin nikakve veze, osim što se vrednost bitkoina izražava u dolarima... ali se isto tako izražava i u EUR i bilo kojoj drugoj valuti.

"Underlying asset" bitkoina nije opipljiv, ali ne znači da nije vredan.


Mozda ja to potpuno pogresno razumem, ali kako ja vidim, i u slucaju dolara (u nedostatku zlatne klauzule) i Bitcoin-a underlying asset je "Trust" sto ih upravo cini virtualnim.

ali se isto tako izražava i u EUR i bilo kojoj drugoj valuti.

koji se takodje izrazavaju US$ (kao globalnoj valuti) . Zbog toga svi ovi ratovi da tako ostane.
A nece.
alexm alexm 14:55 05.11.2015

Re: Virtual Reality

Da... samo kod dolara taj "Trust" je vezan za ljude koji njime upravljaju, kod bitkoina je vezan za algoritam po kojem on funkcioniše. Ja sam tehničke struke, više verujem algoritmu nego ljudima, pogotovo onima koje ne poznajem :)
svarog svarog 15:43 05.11.2015

Re: Virtual Reality

kod bitkoina je vezan za algoritam po kojem on funkcioniše.


Ispravite me ako grešim ali upravo algoritam za kopanje bitkoina bi trebalo da bude podloga jer je tako napravljen da se smanjuje količina iskopanih bitkoina (i da je na kraju konačna)? To onemogućava inflaciju koja nastaje štampanjem fiat novca.
Osim toga za kopanje bitkoina se troše ogromne količine energije, pa je i to nešto čvrsto što stoji iza njega.


alexm alexm 15:48 05.11.2015

Re: Virtual Reality

Pa mnogi kazu da je upravo sama bitkoin tehnologija "underlying asset" bitkoina kao valute i sa tim bih se složio. Bitkoin je po prirodi deflatoran, ne smanjuje mu se količina, već se smanjuje brzina generisanja novih bitkoina dok potpuno ne prestane. Ukupno će ih biti 21.000.000
Bitkoin nije tako zamišljen da se za njegovo "kopanje" troši tolika energija, ali neki su primetili da bi to moglo biti vrlo unosno i kopanje bitkoina je postalo biznis za sebe u kojem se vrte velike pare.
svarog svarog 15:53 05.11.2015

Re: Virtual Reality

Bitkoin je po prirodi deflatoran, ne smanjuje mu se količina, već se smanjuje brzina generisanja novih bitkoina dok potpuno ne prestane


Da, sad vidim da se nisam jasno izrazio, zvuči kao da sa se kopanjem smanjuje broj bitkoina.
feliks.krul feliks.krul 16:11 05.11.2015

Re: Virtual Reality

Svarog
Osim toga za kopanje bitkoina se troše ogromne količine energije, pa je i to nešto čvrsto što stoji iza njega.


Potresena energija moze na primer da stvori dete, moze da sazida kucu, da pokrene automobil od A do B, moze da ubije coveka, itd itd

Potrosena energija ne moze biti vrednost sama po sebi jer outcome nije uvek zagarantovan... Decije igranje je takodje potrosena energija.
svarog svarog 16:50 05.11.2015

Re: Virtual Reality

feliks.krul


Potrosena energija ne moze biti vrednost sama po sebi jer outcome nije uvek zagarantovan... Decije igranje je takodje potrosena energija.

Nije vrednost sama po sebi ali je automatski stabilizator, Kada vrednost btc padne na nivo troska energije za njegovu proizvodnju on se vise nece kopati
alexm alexm 17:11 05.11.2015

Re: Virtual Reality

Kada vrednost btc padne na nivo troska energije za njegovu proizvodnju on se vise nece kopati


kopaće se i dalje, ali ne pomoću skupih mašina koje troše puno struje, već preko običnih računara, kako se to i radilo u prve 2 godine postojanja bitkoina.
emsiemsi emsiemsi 18:22 05.11.2015

Re: Virtual Reality

alexm
Kada vrednost btc padne na nivo troska energije za njegovu proizvodnju on se vise nece kopati


kopaće se i dalje, ali ne pomoću skupih mašina koje troše puno struje, već preko običnih računara, kako se to i radilo u prve 2 godine postojanja bitkoina.

О каквом копању се ради !?
Шта значи тај израз --- копање !?
Успут - зар није мало дегутантно да се на свим компјутерима чувају комплетне биткоин базе ? Додатно - колико су велике те базе ?
alexm alexm 21:26 05.11.2015

Re: Virtual Reality

О каквом копању се ради !?
Шта значи тај израз --- копање !?
Успут - зар није мало дегутантно да се на свим компјутерима чувају комплетне биткоин базе ? Додатно - колико су велике те базе ?


"kopanje", to jest "mining" je izraz koji je malo nesretno izabran i prilično zbunjuje. Ovde je objašnjeno: https://en.bitcoin.it/wiki/Mining
Meni je baš dobro to što se baza čuva na toliko mnogo mesta... zamislite koliko bi teško (da ne kažem nemoguće) bilo nekome da uništi tu bazu?
Veličina baze bi trebalo da je trenutno oko 46 GB.
emsiemsi emsiemsi 05:52 06.11.2015

Re: Virtual Reality

alexm
О каквом копању се ради !?
Шта значи тај израз --- копање !?
Успут - зар није мало дегутантно да се на свим компјутерима чувају комплетне биткоин базе ? Додатно - колико су велике те базе ?


"kopanje", to jest "mining" je izraz koji je malo nesretno izabran i prilično zbunjuje. Ovde je objašnjeno: https://en.bitcoin.it/wiki/Mining
Meni je baš dobro to što se baza čuva na toliko mnogo mesta... zamislite koliko bi teško (da ne kažem nemoguće) bilo nekome da uništi tu bazu?
Veličina baze bi trebalo da je trenutno oko 46 GB.

Колика ће база бити временом, те колико ће ту да зараде произвођачи хардвера, те, евентуално разни провајдери на преносу те силе података ?
kalaf kalaf 06:16 06.11.2015

Re: Virtual Reality

alexm
Kada vrednost btc padne na nivo troska energije za njegovu proizvodnju on se vise nece kopati


kopaće se i dalje, ali ne pomoću skupih mašina koje troše puno struje, već preko običnih računara, kako se to i radilo u prve 2 godine postojanja bitkoina.

Uh kakva glupost. Obicni racunari su pre skoro 2 godine presli granicu gde potrose vise struje nego sto mogu bitkoina da iskopaju (danas je taj odnos 1:1000, tj. da se iskopa 1 bitkoin potrosi se 1000 bitkoina struje).

Kao ilustracija koliko je "kopanje" bitkoin-a uzaludan posao (ili igracka) je to da se ni do dan danas ni jedan od velikih chip vendor-a (pritom ne mislim naravno na Silicon Valley startup-ove i njihove kineske kopije tipa Bitmain koji su svi od reda pred bankrotom nego na ozbiljnije igrace) nije odlucio da izbaci na trziste consumer ASIC za "kopanje", iako bi isti bio 4-6 redova velicine efikasniji u "kopanju" od trenutno najjacih CPU-ova opste namene, sto ce reci da bi se sa samo 10k ovakvih cipova prevazisla snaga za kopanje bitkoina svih postojecih obicnih racunara na ovaj nasoj planeti, a 10k nije nikakva velika cifra.

P.S. Dedicated ASICs su skupe masine ali ni u kom slucaju ne trose "puno struje", ako nista drugo ono bar oko tehnicke strane "kopanja" bi trebalo da se informises.

P.P.S. Kad se odbiju troskovi za struju najefikasnijem ASIC-u na trzistu je potrebno 6 godina da otplati samog sebe (to kad niko vise ne bi proizvodio bitkoine, u stvarnosti se nece isplatiti nikad), pa eto i odgovora zasto su svi ASIC miner startup-ovi propali.
alexm alexm 08:42 06.11.2015

Re: Virtual Reality

Колика ће база бити временом, те колико ће ту да зараде произвођачи хардвера, те, евентуално разни провајдери на преносу те силе података ?


Ne može tačno da se prognozira... zavisi koliko će se bitkoin koristiti. Što više se koristi, biće više transakcije, pa će i baza morati da bude veća.
Veliki provajderi u prenosu podataka nisu neophodni, jer se baza ne šalje cela kada se ažurira, već se samo na postojeću bazu "nakaleme" nove transakcije. Trenutna brzina rasta baze je nekoliko MB na sat za šta je potrebna simbolična brzina protoka.
Za proizvođače hardvera ima dosta posla i postoje firme koje su fino profitirale praveći specijalitovane uređaje koji obrađuju bitkoin transakcije značajno brže od računara.
emsiemsi emsiemsi 15:30 06.11.2015

Re: Virtual Reality

alexm

...
Veliki provajderi u prenosu podataka nisu neophodni, jer se baza ne šalje cela kada se ažurira, već se samo na postojeću bazu "nakaleme" nove transakcije.
...

Аха - лепо, лепо ... делта принцип.
alexm alexm 12:46 07.11.2015

Re: Virtual Reality

alexm
Kada vrednost btc padne na nivo troska energije za njegovu proizvodnju on se vise nece kopati


kopaće se i dalje, ali ne pomoću skupih mašina koje troše puno struje, već preko običnih računara, kako se to i radilo u prve 2 godine postojanja bitkoina.

Uh kakva glupost. Obicni racunari su pre skoro 2 godine presli granicu gde potrose vise struje nego sto mogu bitkoina da iskopaju (danas je taj odnos 1:1000, tj. da se iskopa 1 bitkoin potrosi se 1000 bitkoina struje).

Kao ilustracija koliko je "kopanje" bitkoin-a uzaludan posao (ili igracka) je to da se ni do dan danas ni jedan od velikih chip vendor-a (pritom ne mislim naravno na Silicon Valley startup-ove i njihove kineske kopije tipa Bitmain koji su svi od reda pred bankrotom nego na ozbiljnije igrace) nije odlucio da izbaci na trziste consumer ASIC za "kopanje", iako bi isti bio 4-6 redova velicine efikasniji u "kopanju" od trenutno najjacih CPU-ova opste namene, sto ce reci da bi se sa samo 10k ovakvih cipova prevazisla snaga za kopanje bitkoina svih postojecih obicnih racunara na ovaj nasoj planeti, a 10k nije nikakva velika cifra.

P.S. Dedicated ASICs su skupe masine ali ni u kom slucaju ne trose "puno struje", ako nista drugo ono bar oko tehnicke strane "kopanja" bi trebalo da se informises.

P.P.S. Kad se odbiju troskovi za struju najefikasnijem ASIC-u na trzistu je potrebno 6 godina da otplati samog sebe (to kad niko vise ne bi proizvodio bitkoine, u stvarnosti se nece isplatiti nikad), pa eto i odgovora zasto su svi ASIC miner startup-ovi propali.


Razlog što sam dao ovako banalan odgovor je zato što nisam hteo profitabilnosti rudarenja da dajem preveliki značaj, jer je to u celoj priči o bitkoinu potpuno nebitno. Baš zbog skretanja pažnje ljudi na periferne stvari kao što je cena bitkoina ili profitabilnost rudarenja, ljudima promakne suština. Ali, eto... htedoh da pojednostavim priču i ispadoh glup

Prilično sam informisan o rudarenju i sam sam rudario 3 godine sa raznim tipovima hardvera.

Da sam hteo da dam pun odgovor na hipotetičko pitanje čitaoca "šta bi bilo kad bi vrednost bitkoina pala toliko da rudarenje postane neisplativo", on bi otprilike izgledao ovako:
------------------------------------
U hipotetičkom slučaju, u kojem bi vrednost bitkoina drastično pala (na primer na 1 dinar), a u kojem bi on ipak i dalje nastavio da živi u nekom obliku, način rudarenja bi se značajno promenio. Prvo, niko više ne bi kupovao ASIC mašine jer bi ih otplatio otprilike nikad. Prestale bi i da se proizvode. One ASIC mašine koje već postoje bi verovatno nastavile da rade, mada pitanje da li bi i one bile isplative sa tako niskom cenom bitkoina. Tačno je da su one značajno efikasnije kad je pitanju potrošnja energija od grafičkih kartica, ali sa tako niskom cenom bitkoina, nisam siguran da bi se isplatile. Ali recimo da bi... Što kažu stariji "ništa se više ne pravi da traje", pa bi tako i ASIC mašine crkavale, jedna po jedna dok za 5/10/20 godina više ne ostane nijedna koja radi. Rudarenje grafikama bi takođe bilo potpuno besmisleno, osim ako hoćete preko toga da se grejete dok je zima :) Jedino rudarenje koje bi imalo smisla sa tako niskom cenom bitkoina je upravo ono koje se koristilo na samom početku bitkoina, kad skoro ništa nije vredeo - rudarenje na običnim računarima, ne zarad profita, već zarad održavanja sistema, kako je i zamišljeno. Da ponovim, ovo je čisto hipotetički slučaj, ne verujem da postoje šanse da vrednost bitkoina može zaista toliko drastično da padne.
--------------------------------------------

Nisam hteo odmah da dajem takav odgovor, jer bih voleo da se ovde raspravlja o bitkoinu kao fenomenu i njegovim ekonomskim, tehnološkim i drugim implikacijama, a ne o marginalnim stvarima kao što je isplativost rudarenja. Sticajem okolnosti, u prvih nekoliko godina postojanja bitkoina najviše se zarađivalo rudarenjem i mešetarenjem na berzama i te stvari su stoga privukle previše pažnje. Enormna profitabilnost rudarenja i mešetarenja su samo dečije bolesti, privremene anomalije jednog novog sistema koji polako raste i uči na svojim greškama. Već sada je nivo profitabilnosti rudarenja i mešetarenja značajno opao u odnosu na 2013, stvari polako dolaze na svoje mesto, a glavni novac će umesto rudara i mešetara početi da zarađuju ljudi koji budu u stanju da najbolje implementiraju bitkoin protokol u razne sfere poslovanja. Pretpostavljam da ima ljudi koji su od rudarenja zaradili ogromne pare i njima je verovatno teško objasniti da rudarenje za novac nije suština bitkoina. Koga to zanima, ima o tome tema na benchmark-u ili bitcointalk-u, tamo će naći mnogo kompetentnije sagovornike neko ovde.

Bitkoin je tehnologija koja treba da promeni svet. Da li je cena bitkoina 100$ ili 1000$ i da li se AntMiner S7 isplati za 6 meseci ili 6 godina su potpuno marginalne stvari za one koji vide širu sliku.
svarog svarog 14:24 09.11.2015

Re: Virtual Reality

Nisam hteo odmah da dajem takav odgovor, jer bih voleo da se ovde raspravlja o bitkoinu kao fenomenu i njegovim ekonomskim, tehnološkim i drugim implikacijama, a ne o marginalnim stvarima kao što je isplativost rudarenja.


U stvari, isplativost rudarenja određuje ponudu bitkoina a to je marginalno kao i kad bi rekao da je marginalno za dinar koliko će dinara NBS da odštampa ili povuče ili kolika će biti kamatna stopa
alexm alexm 14:51 09.11.2015

Re: Virtual Reality

U stvari, isplativost rudarenja određuje ponudu bitkoina a to je marginalno kao i kad bi rekao da je marginalno za dinar koliko će dinara NBS da odštampa ili povuče ili kolika će biti kamatna stopa


Brzina generisanja bitkoina ne zavisi od isplativosti rudarenja, samim tim ni ponuda ne zavisi od isplativosti rudarenja. Brzina generisanja je tenutno fiksirana na 150 btc na sat, bez obzira na to da li rudari milion ASIC masina sirom sveta ili 2 laptopa.
svarog svarog 15:33 09.11.2015

Re: Virtual Reality

E to nisam znao, mislio sam da se generiše samo što neko izrudari. Da li bi oni bili generisani i ako niko ne bi rudario? Kome bi pripalo onda tih 150 btc na sat
alexm alexm 20:01 09.11.2015

Re: Virtual Reality

E to nisam znao, mislio sam da se generiše samo što neko izrudari. Da li bi oni bili generisani i ako niko ne bi rudario? Kome bi pripalo onda tih 150 btc na sat


Kad bas niko ne bi rudario, bitkoin ne bi mogao da se koristi za transakcije jer ne bi imao ko da obradjuje te transakcije. Znaci ono sto je do tada uneto u registar ostaje tu, ali novog unosa nema. Kad se bitkoin tek pojavio, ljudi su rudarili na obicnim racunarima, bez skupih grafika ili ASIC-a, ali to nije uticalo ni najmanje na brzinu generisanja bitkoina. Postoji takozvana "tezina" rudarenja koja se na svake 2 nedelje automatski podesava tako da se prilagodi snazi mreze. Ako je snaga mreze (mislim na rudare) porasla, tezina se poveceva i obrnutno... sve sa ciljem da se zadrzi ista brzina generisanja bitkoina bez obzira na broj rudara i opremu koju koriste.
princi princi 14:59 05.11.2015

Пре неки дан у Економисту

изашао сјајан чланак о блокчејну, и његовој примени у катастрима и другим стварима које немају непосредне везе са биткоином. Кажу и да Енглеска Централна Банка разматра увођење система за регистровање оних double ledgers. Не разумем баш до краја појам, неко глупаво књиговодство, али цела прича се своди на то да ће уз помоћ блокчејна бити могуће тачно и недвосмислено утврдити ко је кад шта поседовао (no mean feat у време алгоритамског и високофреквентног трговања) и како ће ово страшно смањити трошкове истог, тј трговања.

Једино ми није јасно који ће у свему томе бити интерес Cityја у свему томе, :).
alexm alexm 15:05 05.11.2015

Re: Пре неки дан у Економисту

Da, sjajan članak... http://www.economist.com/news/leaders/21677198-technology-behind-bitcoin-could-transform-how-economy-works-trust-machine

deo tog članka preveden na srpski... http://cointelegraph.rs/news/115537/the-economist-o-bitkoinu-i-blockchain-tehnologiji-
princi princi 15:10 05.11.2015

Re: Пре неки дан у Економисту

alexm
Da, sjajan članak... http://www.economist.com/news/leaders/21677198-technology-behind-bitcoin-could-transform-how-economy-works-trust-machine

deo tog članka preveden na srpski... http://cointelegraph.rs/news/115537/the-economist-o-bitkoinu-i-blockchain-tehnologiji-

Мислим, ја кад сам га прочитао, скоро сам га прочитао као крај државе (добро, јбг, претерао сам, наравно). Јер, кад будеш могао да уговоре контролишеш на свим рачунарима на свету, онда ти више не требају нотари, писари, књиговође, auditori, курци палци, адвокати, чуда само ти треба државни апарат присиле (тј полиција), односно неко ко ће enforceовати уговор. То значајно појефтињује читав државни апарат. Поставља се једино питање ко ће шта онда радити, поготову у државама где 70% БДПа генерише сектор "услуга", :).
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 15:17 05.11.2015

Re: Пре неки дан у Економисту

Bitcoin is the world’s most dangerous idea

In a recent interview, former U.S. treasury secretary Larry Summers, one of the world’s most influential economic thinkers, made the following statement: ‘The people who rejected the internet as a curiosity for scientists were on the wrong side of history, the people who rejected digital photography as really an artificial thing were on the wrong side of history, and the people who felt that nongimmicky tennis racquets were made with wood were on the wrong side of history.

So it seems to me that the people who confidently reject all the innovation here [in new (blockchain-based) payment and monetary systems] are on the wrong side of history.”

It’s time for companies to wake up. Don’t fight the new system, but experiment with it and try to innovate. Embrace the possibilities of the bitcoin blockchain. It’s Digital Darwinism: adapt or die.
princi princi 15:38 05.11.2015

Re: Пре неки дан у Економисту

The people who rejected the internet as a curiosity for scientists were on the wrong side of history, the people who rejected digital photography as really an artificial thing were on the wrong side of history, and the people who felt that nongimmicky tennis racquets were made with wood were on the wrong side of history.


Сине, ал'је узео примере... дигиталну фотографију и тениске рекете, :))))). Очекивао би од неког харвардског професора да ово мало боље и убедљивије срочи.
alexm alexm 15:43 05.11.2015

Re: Пре неки дан у Економисту

Da... zastrašujuće je kad se pomisli kako korenite promene bitkoin tehnologija može doneti. Srećom, to se neće desiti preko noći. Pametne države i pametni ljudi imaju sasvim dovoljno vremena da se adekvatno prilagode. Kao što je industrijska revolucija učinila mnoga zanimanja besmislenim, jer ih mašine rade mnogo bolje nego ljudi, tako će i implementacija bitkoin protokola u nekim oblastima ukinuti potrebu za određenim zanimanjima. Potpuno si u pravu, svi koje si nabrojao treba da se zabrinu
princi princi 16:11 05.11.2015

Re: Пре неки дан у Економисту

Ботм лајн, није толико битан биткоин колико технологија која га прати. Другим речима, можда криптоновац ни нећемо користити, али ћемо свакако користитити технологије које су се уз и помоћу њега развиле.
alexm alexm 17:12 05.11.2015

Re: Пре неки дан у Економисту

Upravo tako
emsiemsi emsiemsi 18:27 05.11.2015

Re: Пре неки дан у Економисту

princi
изашао сјајан чланак о блокчејну, и његовој примени у катастрима и другим стварима које немају непосредне везе са биткоином. Кажу и да Енглеска Централна Банка разматра увођење система за регистровање оних double ledgers. Не разумем баш до краја појам, неко глупаво књиговодство, али цела прича се своди на то да ће уз помоћ блокчејна бити могуће тачно и недвосмислено утврдити ко је кад шта поседовао (no mean feat у време алгоритамског и високофреквентног трговања) и како ће ово страшно смањити трошкове истог, тј трговања.

Једино ми није јасно који ће у свему томе бити интерес Cityја у свему томе, :).

Ја верујем да је интерес Ситија хуманистички, односно да се људима олакшају трансакције, све до ниво да сам Сити више не буде потребан - дакле, чисти Сити алтруизам.
rade.radumilo rade.radumilo 14:08 09.11.2015

Re: Пре неки дан у Економисту

разматра увођење система за регистровање оних double ledgers. Не разумем баш до краја појам, неко глупаво књиговодство


De da probam da ti odgovorim. Od Dubrovačke republike na ovamo, u finansijama se koristi tzv. dvojno knjigovodstvo. Funkcioniše ovako:
- Ja tebi dam ili pozajmim neke pare, za nešto. Na tvoju partiju knjižim taj iznos na dugovnoj strani na dugovnom kontu ili mogu da ga knjižim na potražnoj strani na nekakvom drugačijem kontu.
- Kako god, ja moram takođe na svojoj partiji da knjižim taj isti iznos na potražnoj strani nekog konta ili dugovnoj strani nekog drugačijeg konta, respektivno. Kako god da sam odabrao, ukupan zbir po toj transakciji, uvek mora biti nula.
- Postoje varijacije sa knjiženjem storno potražno/dugovno ili sa transakcijom koja se sastoji iz više elemenata knjiženja. Svejedno, opet zbir mora biti 0, dok ne dođe do blagajne ili spoljnjeg platnog prometa. Tu su izlazi i ulazi u moju glavnu knjigu (general ledger).
- E sad, ti u tom poslu imaš svoju knjigu, kroz koju ponoviš isti proces samo kao naličje u ogledalu.
Kad saberemo ulaz/izlaz kod tebe i mene u knjigama i sve transakcije, sve to mora da se slaže u paru i ukupan zbir tvoje i moje knjige treba da bude 0, a ono što je različito od 0 je promet određenog iznosa na jednu stranu i robe/usluge na drugu.
Država, recimo, upravo kontroliše promet kroz instrumente platnog prometa u domaćoj i stranim valutama. Poprilično posla i petljancije, što bi kroz sistem kao što je bitcoin moglo biti značajno pojednostavljeno.

EDIT:
Zanimljivo je da dvojno knjigovodstvo dosta naliči električnim kolima, odnosno zakonu o očuvanju energije. Dakle napon na generatoru je jednak zbiru napona na potrošačima samo sa suprotnim predznakom.
emsiemsi emsiemsi 15:44 09.11.2015

Re: Пре неки дан у Економисту

rade.radumilo
разматра увођење система за регистровање оних double ledgers. Не разумем баш до краја појам, неко глупаво књиговодство


De da probam da ti odgovorim. Od Dubrovačke republike na ovamo, u finansijama se koristi tzv. dvojno knjigovodstvo. Funkcioniše ovako:
- Ja tebi dam ili pozajmim neke pare, za nešto. Na tvoju partiju knjižim taj iznos na dugovnoj strani na dugovnom kontu ili mogu da ga knjižim na potražnoj strani na nekakvom drugačijem kontu.
- Kako god, ja moram takođe na svojoj partiji da knjižim taj isti iznos na potražnoj strani nekog konta ili dugovnoj strani nekog drugačijeg konta, respektivno. Kako god da sam odabrao, ukupan zbir po toj transakciji, uvek mora biti nula.
- Postoje varijacije sa knjiženjem storno potražno/dugovno ili sa transakcijom koja se sastoji iz više elemenata knjiženja. Svejedno, opet zbir mora biti 0, dok ne dođe do blagajne ili spoljnjeg platnog prometa. Tu su izlazi i ulazi u moju glavnu knjigu (general ledger).
- E sad, ti u tom poslu imaš svoju knjigu, kroz koju ponoviš isti proces samo kao naličje u ogledalu.
Kad saberemo ulaz/izlaz kod tebe i mene u knjigama i sve transakcije, sve to mora da se slaže u paru i ukupan zbir tvoje i moje knjige treba da bude 0, a ono što je različito od 0 je promet određenog iznosa na jednu stranu i robe/usluge na drugu.
Država, recimo, upravo kontroliše promet kroz instrumente platnog prometa u domaćoj i stranim valutama. Poprilično posla i petljancije, što bi kroz sistem kao što je bitcoin moglo biti značajno pojednostavljeno.

EDIT:
Zanimljivo je da dvojno knjigovodstvo dosta naliči električnim kolima, odnosno zakonu o očuvanju energije. Dakle napon na generatoru je jednak zbiru napona na potrošačima samo sa suprotnim predznakom.

Додуше - мораш да нагласиш да се ради о затвореном струјном колу ... или лепше, по Киркхофу, речено - сума напона у затвореном струјном колу је једнака нули.
svarog svarog 15:51 05.11.2015

Ovog posrednika će teško izbaciti

I bitkoin je nastao iz želje da se eliminišu posrednici, ali je kod bitkoina to zaista i postignuto.


... jer je ovde posrednik centralna banka. Novac čini polovinu celokupne ekonomije, a država preko centralne banke ima kontrolu nad ponudom novca. Mislim da će upotreba bitkoina kao validnog sredstva plaćanja biti ili sprečena ili odlagana u nedogled, jer ko će pristati da se odrekne takve moći

Drugo, dok se ne reši problem volatilnosti neće im biti mnogo teško to i da urade
octopus octopus 16:46 05.11.2015

oktopus

Na moju žalost, nisam iz teksta skontao kako mogu da kupim bitkoine i na koji način da plaćam sa njima. Pretpostavljam da sam priglup, mada koristim inernet, a kompjuter mi služi takođe za sve i svašta.

Naravno o programiranju pojma nemam, ne shvatam pojam rudarenja u cilju prikupljanja bitkoina, ali valjda bih mogao nekako da ih kupim. Ne znam.

Da ne budem sad baksuz, al par puta sam posle nekih tema ovde na blogu tražio konkretne savete kao recimo o solarnoj energiji primenjenoj na domaćinstvo, bio je tekst o tome, nisam uspeo da dobijem praktičan savet. Onda sam malo na netu malo ovako i onako došao do onog što sam hteo.

Ne bi bilo loše pored meni zanimljivog teksta, dati neki koristan savet. Jedino ako je ovo samo onako za probranu klijentelu a mi sa trećeg balkona da se divimo.
alexm alexm 17:22 05.11.2015

Re: oktopus

Najviše osnovnih informaciju o bitkoinu na srpskom jeziku imate ovde:
https://www.ecd.rs/pages/dgs
Tu bi trebalo da nađete odgovore na navedena pitanja, ali i na mnoga druga.
Za bilo kakve dodatne informacije, stojim vam na raspolaganju.
feliks.krul feliks.krul 17:41 05.11.2015

Re: oktopus

Dobri su engleski clanci na wikiju cryptocurrency i bitcoin.
feliks.krul feliks.krul 17:20 05.11.2015

Bitkoin je jedna velika prevara

Zasto postoje tolike slike bitkoina na guglu ako on ne postoji u obliku stvarnog novcica?

images


octopus
Na moju žalost, nisam iz teksta skontao kako mogu da kupim bitkoine i na koji način da plaćam sa njima. Pretpostavljam da sam priglup, mada koristim inernet, a kompjuter mi služi takođe za sve i svašta.

Naravno o programiranju pojma nemam, ne shvatam pojam rudarenja u cilju prikupljanja bitkoina, ali valjda bih mogao nekako da ih kupim. Ne znam.

Da ne budem sad baksuz, al par puta sam posle nekih tema ovde na blogu tražio konkretne savete kao recimo o solarnoj energiji primenjenoj na domaćinstvo, bio je tekst o tome, nisam uspeo da dobijem praktičan savet. Onda sam malo na netu malo ovako i onako došao do onog što sam hteo.

Ne bi bilo loše pored meni zanimljivog teksta, dati neki koristan savet. Jedino ako je ovo samo onako za probranu klijentelu a mi sa trećeg balkona da se divimo.

alexm alexm 17:27 05.11.2015

Re: Bitkoin je jedna velika prevara

Dizajneri pustili mašti na volju
Zašto bi nešto moralo da ima fizički oblik da bi moglo da se nacrta/naslika/dizajnira?
feliks.krul feliks.krul 17:39 05.11.2015

Re: Bitkoin je jedna velika prevara

Kada bi Papuanci sa Gvineje pokusali da primene ekonomske pojmove i procese na pticija perja dosli bi do zakljucka da to nije moguce. Tako i programeri pokusavaju isto sa kriptovalutama, samo sto su danasnji programeri daleko sofisticiraniji i mogu da rastegle narativ daleko vise.
feliks.krul feliks.krul 17:43 05.11.2015

Re: Bitkoin je jedna velika prevara

alexm
Dizajneri pustili mašti na volju
Zašto bi nešto moralo da ima fizički oblik da bi moglo da se nacrta/naslika/dizajnira?




Ovde se vide i "hartije od vrednosti"
budjelar budjelar 20:49 05.11.2015

Re: Bitkoin je jedna velika prevara

feliks.krul
Kada bi Papuanci sa Gvineje pokusali da primene ekonomske pojmove i procese na pticija perja dosli bi do zakljucka da to nije moguce. Tako i programeri pokusavaju isto sa kriptovalutama, samo sto su danasnji programeri daleko sofisticiraniji i mogu da rastegle narativ daleko vise.


Podsećate pomalo na ove "mudrosti":

"I can assure you that data processing is a fad that won't last the year."
- Chief Business Editor, Prentice Hall, 1957

"There is no reason anyone in the right state of mind will want a computer in their home."
- Ken Olson, President of Digital Equipment Corp, 1977.


Mislim, mogao sam i nešto drugo da kažem na ove Vaše g......i, ali ne bih iz pristojnosti.
alexm alexm 21:31 05.11.2015

Re: Bitkoin je jedna velika prevara

Kada bi Papuanci sa Gvineje pokusali da primene ekonomske pojmove i procese na pticija perja dosli bi do zakljucka da to nije moguce


Ako bi dovoljan broj Papuanaca počelo da prihvata perja kao sredstvo plaćanja, skoro sve ekonomske pojmove bi mogli na njih da primene. Novac je stvar dogovora... ako postoji dovoljan broj ljudi koji se dogovore da će nešto koristiti kao sredstvo plaćanja onda to ima karakteristike novca, bez obzira na to da li se rati o zlatnim novčićima, bitkoinu, perju ili šarenom papiru i karticama od plastike koje držimo u novčanicima.
alexm alexm 21:38 05.11.2015

Re: Bitkoin je jedna velika prevara

Ovde se vide i "hartije od vrednosti"


Čuvanje bitkoina se zapravo svodi na čuvanje digitalnog privatnog ključa kojim potvrđujete vlasništvo nad određenom količinom bitkoina i potpisujete transakcije. Taj digitalni privatni je ništa drugo nego niz karaktera... nešto kao lozinka. Lozinku možete čuvati na papiru, kompjuteru, telefonu ili u glavi. isto je i sa bitkoinom... te hartije od verdnosti koje se vide na slici su digitalni privatni ključevi odštampani na parčetu papira.
G.Cross G.Cross 22:17 05.11.2015

Re: Bitkoin je jedna velika prevara

alexm
Kada bi Papuanci sa Gvineje pokusali da primene ekonomske pojmove i procese na pticija perja dosli bi do zakljucka da to nije moguce


Ako bi dovoljan broj Papuanaca počelo da prihvata perja kao sredstvo plaćanja, skoro sve ekonomske pojmove bi mogli na njih da primene. Novac je stvar dogovora... ako postoji dovoljan broj ljudi koji se dogovore da će nešto koristiti kao sredstvo plaćanja onda to ima karakteristike novca, bez obzira na to da li se rati o zlatnim novčićima, bitkoinu, perju ili šarenom papiru i karticama od plastike koje držimo u novčanicima.


Kazes da si Tehnicke struke.

Moj savet (kao ekonomiste):

Procitaj tipa koji se zove Karl Marks.
Knjiga se zove: Kapital

Jos niko nije bolje od njega objasnio prirodu Novca ( i Kapitala)


Bitcoin Nije Novac.

Ja sam tehničke struke, više verujem algoritmu nego ljudima, pogotovo onima koje ne poznajem :)


A ko je napravio algoritme?

Pa srecno, ipak cuvaj nesto i u slamaricu (po mogucstvu Zlato.)
alexm alexm 22:56 05.11.2015

Re: Bitkoin je jedna velika prevara

Svaka čast Marksu, ali pričamo o knjizi napisanoj pre skoro 150 godina. Mnogo toga se od tada promenilo... pa i novac. Da je starim Rimljanima neko pričao da će se jednog dana šareni papir koristiti kao novac, mislili bi da je lud. Kao što stari Rimljani nisu mogli da predvide kako će novac evoluirati u vekovima koji dolaze, tako to nije mogao ni Marks, u svoj svojoj genijalnosti.

Bitcoin Nije Novac

Ako ga dovoljan broj ljudi bude smatrao novcem, on će biti novac, bez obzira na to da li se to uklapa u Marksovu definiciju novca.

A ko je napravio algoritme?

Naravno, algoritme su napravili ljudi, ali kad se algoritam jednom napravi u pusti u rad, on se ne može razboleti, promeniti raspoloženje, biti korumpiran... ponaša se daleko predvidivije i pouzdanije od čoveka.

ipak cuvaj nesto i u slamaricu

Ja i nisam rekao da treba uzeti sve pare i kupiti bitkoine. Čak sam i rekao da time rizikujete da izgubite sve što ste uložili. Ipak, ako bih morao da biram između ta dva, jedno ili drugo, izabrao bih bitkoin pre nego slamaricu. Držanjem novca koji je po prirodi inflatoran u slamarici sigurno gubite, sa bitkoinima barem imate šansu da budete u plusu. Pošto sam slobodan da biram bilo koju opciju, biram da diversifikujem
G.Cross G.Cross 23:09 05.11.2015

Re: Bitkoin je jedna velika prevara

alexm
Svaka čast Marksu, ali pričamo o knjizi napisanoj pre skoro 150 godina. Mnogo toga se od tada promenilo... pa i novac. Da je starim Rimljanima neko pričao da će se jednog dana šareni papir koristiti kao novac, mislili bi da je lud. Kao što stari Rimljani nisu mogli da predvide kako će novac evoluirati u vekovima koji dolaze, tako to nije mogao ni Marks, u svoj svojoj genijalnosti.

Bitcoin Nije Novac

Ako ga dovoljan broj ljudi bude smatrao novcem, on će biti novac, bez obzira na to da li se to uklapa u Marksovu definiciju novca.

A ko je napravio algoritme?

Naravno, algoritme su napravili ljudi, ali kad se algoritam jednom napravi u pusti u rad, on se ne može razboleti, promeniti raspoloženje, biti korumpiran... ponaša se daleko predvidivije i pouzdanije od čoveka.

ipak cuvaj nesto i u slamaricu

Ja i nisam rekao da treba uzeti sve pare i kupiti bitkoine. Čak sam i rekao da time rizikujete da izgubite sve što ste uložili. Ipak, ako bih morao da biram između ta dva, jedno ili drugo, izabrao bih bitkoin pre nego slamaricu. Držanjem novca koji je po prirodi inflatoran u slamarici sigurno gubite, sa bitkoinima barem imate šansu da budete u plusu. Pošto sam slobodan da biram bilo koju opciju, biram da diversifikujem


Alex ja postujem tvoju energiju i posvecenost.

Ali ja na ovom blogu vec godinama pokusavam da objasnim ljudima da ekonomska nauka nije ono sto pise u Kuriru nego nesto ozbiljnije. Mozda nesto cak priblizno tehnickim naukama.

Pisi koliko hoces o Bitcoinu kao interesantnoj web igrici, ali ako kazes da je Bitcoin Novac to je sto bi rekao moj prijatelj ovde na Blogu: Glupost.

Držanjem novca koji je po prirodi inflatoran u slamarici sigurno gubite, sa bitkoinima barem imate šansu da budete u plusu Pošto sam slobodan da biram bilo koju opciju, biram da diversifikujem


Ahhhh, jel ovo sa nekog TV shopping kanala ?
Makar je red da kazes da postoji veliki rizik gubitka as well?

Toliko od mene. Lepo je sto imas pasiju, nije lepo da nagovaras druge na rizik koji ne razumeju.
alexm alexm 23:19 05.11.2015

Re: Bitkoin je jedna velika prevara

ekonomska nauka nije ono sto pise u Kuriru nego nesto ozbiljnije.


Isto bih rekao i za bitkoin... i on je mnogo više od onog što se u medijima može pročitati od strane novinara koji su nešto negde pročitali i misle da su sve skapirali.

Makar je red da kazes da postoji veliki rizik gubitka as well?


Napisao sam već u prethodnom odgovoru...

Ja i nisam rekao da treba uzeti sve pare i kupiti bitkoine. Čak sam i rekao da time rizikujete da izgubite sve što ste uložili.


ali napisaću još jednom... možda ovog puta pročitaš :)
INVESTIRANJEM U BITKOIN RIZIKUJETE DA IZGUBITE SVE ŠTO STE ULOŽILI!
emsiemsi emsiemsi 05:56 06.11.2015

Re: Bitkoin je jedna velika prevara

G.Cross

...

Pa srecno, ipak cuvaj nesto i u slamaricu (po mogucstvu Zlato.)

Па да.
То и ја радим - чувам у једној металној кутијици од Нивеа креме пукнути венчани прстен и један ланчић --- што је сигурно - сигурно.
zaharaga zaharaga 13:38 06.11.2015

Re: Bitkoin je jedna velika prevara

feliks.krul
Zasto postoje tolike slike bitkoina na guglu ako on ne postoji u obliku stvarnog novcica?




Ali postoji!

Neki amer je izlio plasticne zetoncice, obojio ih zlatasto, na svaki utisnuo u sredini lozinku ili vec nekakav barkod koji otkljucava dati bitkojn, i prelepio nalepnicu da se kod ne vidi. Kada kao fol platis nesto bitkojnom, ti ustvari treba da odlepis nalepnicu, i ocitas kod i ukucas isti gde vec treba na internetu. A kao mozes i da das zetoncic, pa ko ima zetoncic moze sam da ukuca kod i prebaci taj bitkojn na svoj racun. Cisto foliranje, ali dobro izgleda, kao i sav dizajn.

octopus octopus 18:18 05.11.2015

velika hvala

alexm i feliks.krul

Hvala na informacijama, može i na engleskom ili italijanskom neki link ako se ima?

Lenj da ronjam po netu., sve bih sažvakano.
alexm alexm 21:40 05.11.2015

Re: velika hvala

može i na engleskom


Odavde je najbolje krenuti:
https://en.bitcoin.it/wiki/Main_Page
feliks.krul feliks.krul 00:04 06.11.2015

Re: velika hvala


https://en.wikipedia.org/wiki/Cryptocurrency



Financial Times: Bitcoin surges as Chinese flock to Russian fraudster’s site LINK
mrdax mrdax 23:26 05.11.2015

virtuelni novac ili tehnologija budućnosti

Ni jedno ni drugo. Pomodni trend u kojem se pojedinci bogate na ustrb iskrene ideologije i naivnosti pojedinaca. Verovatno ce doprineti dosta razumevanju "virtualnog novca" i biti dobar lekcija za neke ozbiljnije buduce pokusaje. Ko god ozbiljno razmislja da ulozi svoj pravi novac u Bitcoin bolje da je spreman da dozivi dotcom scenario kao na NASDAQ negde krajem 2000.
alexm alexm 23:45 05.11.2015

Re: virtuelni novac ili tehnologija budućnosti

Slažem se da nije virtuelni novac, ali ne slažem se da nije tehnologija budućnosti. Ipak, moje mišljenje je manje bitno od onih koje slede...

"Bitcoin is a remarkable cryptographic achievement and the ability to create something that is not duplicable in the digital world has enormous value" - Eric Schmidt, CEO of Google

"[Bitcoin] is a technological tour-de-force." - Bill Gates, Founder of Microsoft

“It's money 2.0, a huge huge huge deal.” - Chamath Palihapitiya, Previous head of AOL instant messenger

"Bitcoin may be the TCP/IP of money." - Paul Buchheit, Creator of Gmail

“I do think Bitcoin is the first [encrypted money] that has the potential to do something like change the world." - Peter Thiel, Co-Founder of Paypal
kalaf kalaf 06:30 06.11.2015

Re: virtuelni novac ili tehnologija budućnosti

mrdax
Ni jedno ni drugo. Pomodni trend u kojem se pojedinci bogate na ustrb iskrene ideologije i naivnosti pojedinaca. Verovatno ce doprineti dosta razumevanju "virtualnog novca" i biti dobar lekcija za neke ozbiljnije buduce pokusaje. Ko god ozbiljno razmislja da ulozi svoj pravi novac u Bitcoin bolje da je spreman da dozivi dotcom scenario kao na NASDAQ negde krajem 2000.

Hehe, na svemu se moze zaraditi, recimo ja ozbiljno razmisljam da uzmem neke put opcije na bitkoin sa rokom od par godina, jedino sto ih niko ne izdaje na rok duzi od par nedelja .
ai.machine ai.machine 15:31 07.11.2015

Re: virtuelni novac ili tehnologija budućnosti

mrdax
Ni jedno ni drugo.


Mislim da je za tebe prikladnije da komentarišeš na onom susednom blogu gde ima rečenica:

Digne se Dana, u dva koraka pređe 3 metra i iz trka nabije na špic onih finih i skupih cipelica celu šahovsku tablu.


Tamo su laganije teme i sigurno ćeš više da "doprineseš" diskusiji. Ovde ti malo slabije ide.
mrdax mrdax 20:40 07.11.2015

Re: virtuelni novac ili tehnologija budućnosti

Koja komedija, ti znas sta je za mene prikladnije BTW Super su ti argumenti, a cekaj nema ih ....
feliks.krul feliks.krul 00:19 06.11.2015

“social financial network” called MMM

Kao sto pticija pera imaju vrednost za papuance, tako altkoini imaju vrednost za pripadnike "drustvenih finanskijsih mreza" dakle u ovom slucaju pogramere MMM (programeri anarhisti)

Da li je slucajno izabran naziv MMM? (Million Mask March)


Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 10:31 06.11.2015

Mišljenje NBS

Nađoh ovo:

Narodna banka Srbije upozorava da bitkoin ne predstavlja zakonsko sredstvo plaćanja u Srbiji


Par citata sa gornjeg linka:

Bitkoin je virtuelna valuta. Virtuelne valute su oblik neregulisanog digitalnog novca koji ne izdaje centralna banka, te ne garantuje njegovu vrednost. Virtuelne valute, poput bitkoina, kupuju se za konvencionalne valute (evro, funta, dolar i dr.) direktno od drugog lica ili preko internet platformi, nakon čega se prebacuju na personalizovani bitkoin račun (tzv. digitalni novčanik) i koriste za kupovinu određenih dobara i usluga ili se ponovo konvertuju u konvencionalne valute. Vrednost bitkoina na ovim platformama nije garantovana, veoma je varijabilna i određena je ponudom i tražnjom za tom virtuelnom valutom.

Imajući u vidu navedeno, upozoravamo da bitkoin ne predstavlja zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Srbiji, niti može biti predmet kupovine i prodaje od strane banaka i ovlašćenih menjača. Zbog toga, kao i zbog činjenice ne postoje nikakvi mehanizmi zakonske zaštite ulagača, ulaganje u bitkoin ili slične virtuelne valute koje ne izdaje centralna banka i za čiju vrednost ona ne garantuje predstavlja rizik i može izazvati finansijske gubitke. Svako ko se upušta u ove ili bilo koje druge aktivnosti u vezi s virtuelnim valutama, čini to na sopstvenu odgovornost i samostalno snosi finansijske rizike koji proističu iz tih aktivnosti.
zaharaga zaharaga 11:40 06.11.2015

Re: Mišljenje NBS

Virtuelne valute su oblik neregulisanog digitalnog novca koji ne izdaje centralna banka, te ne garantuje njegovu vrednost.


Dinar je, docim, hard karensi, jer njegovu vrednost garantuje Jorgovnarka?


Imajući u vidu navedeno, upozoravamo da bitkoin ne predstavlja zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Srbiji,


A euro?
ai.machine ai.machine 21:03 06.11.2015

Re: Mišljenje NBS

zaharaga
Dinar je, docim, hard karensi, jer njegovu vrednost garantuje Jorgovnarka?


Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 13:15 07.11.2015

Značaj blockchain-a

Ovde bih pomenuo jednu važnu stvar koja je tipična za blockchain.

Prvo, šta je blockchain:

A blockchain is a public ledger of all Bitcoin transactions that have ever been executed. It is constantly growing as ‘completed’ blocks are added to it with a new set of recordings. The blocks are added to the blockchain in a linear, chronological order. Each node (computer connected to the Bitcoin network using a client that performs the task of validating and relaying tranjavascript:;sactions) gets a copy of the blockchain, which gets downloaded automatically upon joining the Bitcoin network. The blockchain has complete information about the addresses and their balances right from the genesis block to the most recently completed block.


Source: Investopedia.

Drugo, šta je Information Security:

Preservation of confidentiality, integrity and availability of information; in addition, other properties such as authenticity, accountability, non-repudiation and reliability can also be involved.


Ova definicija potiče iz ISO 27001 standarda.

Treće, šta je non-repudiation (najbliži prevod na srpski bi bio neporicanje, možda postoji i bolji) - ovde je definicija i opis:

Non-repudiation - ability to prove the occurrence of a claimed event or action and its originating entities, in order to resolve disputes about the occurrence or non-occurrence of the event or action and involvement of entities in the event.

Non-repudiation is the assurance that someone cannot deny something. Typically, nonrepudiation refers to the ability to ensure that a party to a contract or a communication cannot deny the authenticity of their signature on a document or the sending of a message that they originated.

Non-repudiation refers to a state of affairs where the author of a statement will not be able to successfully challenge the authorship of the statement or validity of an associated contract. The term is often seen in a legal setting wherein the authenticity of a signature is being challenged. In such an instance, the authenticity is being "repudiated".


Blockchain je jedan od odličnih načina da se postigne ovaj sigurnosni cilj. Zato mislim da je to značajna tehnologija, što je mnogo šire od vezanosti za virtuelni/digitalni novac. Zato bih se usudio da kažem da ima značajnu budućnost. Dok na formalnu stranu, primenu i generalno regulaciju novca, odlučujući uticaj imaju nacionalne banke i druga regulatorna tela, na primenu tehnologije koja rešava jedan od važnih problema kao što je gore navedeni, mislim da imaju mnogo manji uticaj jer to i nije cilj.

Može proći vremena dok se to ne ostvari, ali mislim da je neminovno, osim ako se, u međuvremenu, pojavi nešto još bolje. Logično je da bude i otpora jer ne odgovara to svakom. Ali primenjivost je očigledna i to ne samo u novčanim, već i u drugim transakcijama i oblastima.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana