Izveštaji o finansiranju kampanje i izborna komisija

Freedom of Information RSS / 21.03.2008. u 07:23

Autor: Nemanja Nenadić 

Da krenemo od jedne apsurdne i ružne situacije, a nadam se da će u narednim mesecima biti i štogod lepše da se ispriča u okviru ovog bloga.

Reč je o Republičkoj izbornoj komisiji. Iako se RIK sastaje i oglašava samo u doba izbora, treba znati da je to stalno telo, koje se periodično sastaje i u doba između izbora. Nije baš potpuno jasno šta je u pravnom smislu RIK. RIK ima neke osobine samostalnog državnog organa (na primer, osnovan je zakonom, donosi opšteobavezujuće odluke), ali nema neka bitna svojstva koja državni organi imaju (nema svoje prostorije, svoju službu ni svoj budžet, već je u svakom smislu „podstanar“ Narodne skupštine). Čak je i sastav RIK preslikan iz Skupštine, sa izuzetkom predsednice koja dolazi iz Vrhovnog suda – iako mnogobrojni članovi ovog tela (ima ih 18) i njihovi zamenici formalno nisu predstavnici stranaka, povezanost je očigledna iz činjenice da svaki novi saziv skupštine prilagođava sastav RIK novonastalom sastavu parlamenta. U doba izbora, RIK se privremeno proširuje zvaničnim predstavnicima stranaka koje učestvuju na tim izborima.

Teoretski, stvari bi mogle da se urede i drugačije – na primer tako što bi ovlašćenja i sredstva za sprovođenje svih radnji u vezi sa izborima bili povereni posebno izabranoj osobi u koju sve relevantne stranke imaju poverenja i koja bi potom formirala sopstveni tim (zbog toga je ova mogućnost nazvana teoretskom, makar kad je reč o današnjoj Srbiji). Mogli bi ti poslovi biti povereni pravosudnim organima (prof. Goati sa kojim sarađujem u Transparensiju često voli da citira slučaj kada je poljska izborna komisija, sastavljena od predstavnika tri visoke sudske instance, odbila da verifikuje izveštaje gotovo svih kandidata sa predsedničkih izbora). Za utehu može da posluži to što i neke druge zemlje muče slični problemi (pre nekoliko godina su mi u američkoj saveznoj izbornoj komisiji rekli da se često nađu u blokadi zato što je komisiju činilo po troje republikanaca i demokrata).

Osim svoje osnovne uloge, zbog koje je i osnovana ova Komisija, njoj je Zakonom o finansiranju političkih stranaka poveren još jedan važan posao – da kontroliše izveštaje o finansiranju izborne kampanje. Od početka je bilo jasno da RIK nije najbolje odabran organ za vršenje ovog posla, mada se to tvorcima zakona ne može u potpunosti staviti u potpunosti „na dušu“. Naime, pre pet godina, kada je ovaj zakon usvajan (politički burno leto 2003), postojala je ideja, koja na žalost nije realizovana, da se RIK reformiše po uzoru na kanadski model, što bi je učinilo nezavisnijim organom u svakom pogledu. Osim toga, pre pet godina nije postojao ni jedan drugi organ za koji bi se moglo reći da je iole bliži ovoj temi. Državna revizorska institucija je formirana tek prošle godine, ali i ona postoji samo virtuelno (5 članova Saveta DRI, bez prostorija i ljudstva). Agencija za borbu protiv korupcije je na još nižem stupnju evolutivnog razvoja – nedavno je predstavljena, radi javne rasprave, tek radna verzija zakona na osnovu kojeg bi mogla da bude osnovana.

Krajnje je vreme da objasnim otkud ova tema na blogu koji se bavi pristupom informacijama:

RIK je takođe organ vlasti na koji se odnosi Zakon o slobodnom pristupu informacijama i koja je stoga dužna da dostavlja kopije dokumenata koje poseduje po zahtevu građana i novinara. Takođe su dužni da pripreme i ažuriraju informator o radu, što u poslednje tri godine nisu učinili.

U vezi sa pružanjem informacija o kontroli finansiranja izborne kampanje posao RIK bi mogao da bude srazmerno lak. Sve stranke, koalicije i grupe koje učestvuju u izbornoj kampanji dužne su da dostave izveštaj o poreklu, strukturi i visini prikupljenih i utrošenih sredstava, 10 dana nakon izbora. Dakle, RIK u jednom trenutku dobije ove dokumente, i poseduje ih, pa ima i dužnost da po zahtevu dostavi kopiju, budući da nije reč ni o kakvim podacima koji su proglašeni za poverljive. Međutim, ukoliko neko želi da od RIK dobije kopije tih izveštaja, to obično ne može da ostvari na normalan način.

U praksi, najčešće se čeka da prvo celokupna dokumentacija bude podeljena članovima RIK na sednici, da se zatim organizuje na ovaj ili onaj način provera podataka, i da tek 90 dana kasnije, kada istekne rok za proveru podataka, i sami izveštaji koji su predmet kontrole postanu dostupni. Za sve to vreme, izveštaji partija su takvi kakvi su – niti se mogu menjati, niti bi RIK, dostavljanjem tih izveštaja nekom zainteresovanom na neki način stao iza onoga što u izveštajima piše. Čak i ako bi RIK imao neku dilemu u pogledu pitanja da li su izveštaji poverljivi dokumenti, odgovor bi mogao da nađe u Zakonu o finansiranju stranaka, gde o takvoj poverljivosti ne samo da nema ni pomena, već se čak kaže da se „izveštaji objavljuju u Službenom glasniku RS, o trošku podnosioca izborne liste, odnosno predlagača kandidata“.

U međuvremenu, radoznali novinari uvek uspeju da dođu do kopije izveštaja, preko svojih veza u Skupštini ili tako što ih dobiju od nekog člana RIK, koji misli da bi obelodanjivanje podataka škodilo njegovim političkim protivnicima. Onda dobijemo apsurdnu situaciju u kojoj se o onome što se u izveštajima navodi naveliko piše u medijima, ali ti izveštaji i dalje zvanično nisu dostupni javnosti! Nakon parlamentarnih izbora 2007 situacija je bivala katkad i komična – na jednoj od sednica se prvo glasalo za to da se izveštaji daju novinarima, da bi se zatim, kada je kopije trebalo zaista i dati, glasalo o tome o čemu se prvi put glasalo.

Kad već političke stranke ne osećaju potrebu da podele sa svojim biračima informacije o tome koliko je koštala kampanja, odakle su prikupljena sredstva i na šta su potrošena, što je trenutno u sferi njihovog izbora i političke procene šta im se više isplati da učine, onda se izlaz mora tražiti delovanjem državnih organa koji se finansiraju (kao i većina stranaka uostalom) novcem poreskih obveznika. Naravno, ukoliko ti organi žele da rade na rešavanju problema.

Organizacija iz koje dolazim je u dva navrata (pred parlamentarne izbore 2007 i pred predsedničke 2008) upućivala Republičkoj izbornoj komisiji inicijativu za izmenu Poslovnika, kojom bi se RIK obavezao da na svojoj internet stranici objavi skenirane kopije izveštaja koje dobije od učesnika na izborima. S obzirom na broj dokumenata, za obavljanje ovog posla bi bilo potrebno da jedan čovek radi dan ili dva, što sigurno ne bi bila velika investicija za bilo koju državnu instituciju. Time bi se međutim, jednim potezom rešio problem dostupnosti izveštaja, bez kopiranja nekoliko desetina stranica, a takvo objavljivanje bi bilo i efikasna zamena za skupo plaćanje reklamnog prostora u Službenom glasniku. Izgleda da ova inicijativa nije razmatrana, ako se izuzme 25 minuta svog dragocenog vremena koje su članovi RIK utrošili na sednici od 5. marta ove godine raspravljajući kako je uopšte došlo do toga da se inicijativa jedne nevladine organizacije našla u materijalima za sednicu. Ali, to je već neka druga tema, i nije vezana samo za RIK.


Prilozi:

Tekst inicijative za izmenu Poslovnika RIK koja je upućena pred parlamentarne izbore 2007 i pred predsedničke izbore 2008

Obrazac na kojem se podnosi izveštaj o finansiranju kampanje

Sajt RIK je www.parlament.rik.sr.gov.yu

 

 

 

Atačmenti



Komentari (28)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Dolybell Dolybell 09:25 21.03.2008

RIK


Dostupnost podataka koje stranke dostavljaju RIK-u,
ne čini iste i istinitim.
Ko garantuje verodostojnost dostavljenih podataka,
kako se oni mogu proveriti?
Šta ako nisu tačni?
Šta se radi kad stranka ne dostavi podatke uopšte?
Da li se onda rezultati izbora za tu stranku mogu smatrati
ne važećim?
Meni to sve liči na formu koja nema nikakav značaj,
samo je gubljenje vremena i novca bavljenje tako nečim
što je u ovoj lopovskoj i korumpiranoj državi besmisleno.
Korupciju ne može iskorenjivati onaj koji je i sam korumpiran.
Što se tiče obrazaca za popunjavanje, stranke mogu sad odmah
da ih predaju, obzirom na tačnost podataka koje u njih unose,
ne treba da se čeka kraj izbora.
Freedom of Information Freedom of Information 10:00 21.03.2008

Re: RIK

Dostupnost podataka koje stranke dostavljaju RIK-u,
ne čini iste i istinitim.


To je tačno. Međutim, ukoliko ti podaci nisu dostupni, niko sa strane neće biti u situaciji da proceni da li su istiniti ili ne. U principu, sad nevezano za strančke izveštaje, dobro je da budu dostupni i dokumenti koji nisu istiniti, jer se onda, u nekim slučajevima može učiniti nešto da se netačnosti isprave (na primer, kada dobijete od državnog organa na uvid podatke koji se o vama vode, pa vidite da je tu nešto pogrešno uneto) ili da bi se utvrdilo da je neko prekršio svoju obavezu unevši neistinite podatke (na primer, kao kada su svojevremeno neke opštine slale Povereniku izveštaj da nisu dobijale nijedan zahtev za pristup informacijama, a vi znate da jesu, zato što ste im slali takav zahtev).

Ko garantuje verodostojnost dostavljenih podataka,
kako se oni mogu proveriti?


Garantuje onaj ko ga je potpisao i overio, u ovom slučaju stranke. Podaci se mogu proveriti na razne načine, sve zavisi od toga koji je podatak u pitanju - na primer ako je neko prijavio da je platio TV Šabac 200.000 dinara za oglašavanje, a prema dokumentaciji te televizije je plaćeno 300.000, podatak je neistinit, ili ako neko prijavi da nema neizmirenih dugovanja, a prema podacima nekih novina ta stranka za kampanju duguje tim novinama 100 hiljada dinara, izveštaj nije istinit, ili ako neko navede da je platio za TV oglašavanje samo RTS, B92 i FOX, a vi ste gledali reklame te stranke i na TV 5 iz Niša, izveštaj nije istinit, i tako dalje. Znatno teže je proveriti prihode - npr. ako neko navede da je finansirao kampanju od članarine, onda biste morali da pogledate evidenciju o prikupljenoj članarini i vidite da li je skupljeno toliko novca, ili ako neko prijavi finansiranje prihodima od stranačke imovine, onda gledate šta sve čini imovinu stranke, koji su prihodi od te imovine ubirani itd.

Šta ako nisu tačni?
Šta se radi kad stranka ne dostavi podatke uopšte?
Da li se onda rezultati izbora za tu stranku mogu smatrati
ne važećim?


Ako izveštaji nisu tačni, ili ako ne budu dostavljeni uopšte trebalo bi po zakonu pokrenuti prekršajni postupak protiv stranke kao pravnog lica i protiv onih ljudi koji su izveštaj potpisali. Postupak može da pokrene javni tužilac, RIK i neko ko se smatra oštećenim (na primer, druga stranka koja je učestvovala u kampanji). Kazne za prekršaje su novčane, u okviru zakonskog maksimuma (do 50 hiljada dinara za ljude, i 1 milion za stranke). Nakon toga, na osnovu takve odluke prekršajnog suda, Odbor za finansije Narodne skupštine može po zakonu da ukine pravo stranci na finansiranje iz budžeta u narednoj godini. To bi već bila ozbiljna kazna, jer veće parlamentarne stranke po ovom osnovu ubiraju između 0,5 i 2 miliona evra godišnje.

Trenutno nema sankcija koje bi vodile gubitku osvojenih mandata stranaka zbog nelegalnog finansiranja kampanje. Mislim da bi ovakva sankcija bila primerenija od novčane, ali bi njeno uvođenje bilo skopčano i sa mnogim teškoćama a glavna je selektivna primena zakona radi gušenja političkih protivnika. Dakle, za uvođenje ovakve mere bilo bi potrebno da o njoj odlučuje neko ko zaista uživa nepodeljeno poverenje i nezavisnost (stručnost se podrezumeva).
Boris Drenca Boris Drenca 11:40 21.03.2008

Re: RIK

Trenutno nema sankcija koje bi vodile gubitku osvojenih mandata stranaka zbog nelegalnog finansiranja kampanje. Mislim da bi ovakva sankcija bila primerenija od novčane, ali bi njeno uvođenje bilo skopčano i sa mnogim teškoćama a glavna je selektivna primena zakona radi gušenja političkih protivnika.


Kao i uslučaju drugih zakona verovatno će postojati odredbe koje će moći da znače sve i svašta i već mogu da zamislim situaciju da SRS osvoji većinu na izborima 11. maja i onda reši da se bori protiv korupcije i predloži promene zakona u kojima se uvodi kaznena mera oduzimanje mandata strankama koje ne prijave istinite izveštaje. OK za narod, OK za borbu protiv korupcije i šta onda....Izbori 2012 Radikali sigurno gube (mogu da zamislim seriju "fantastičnih poteza" zbog kojihj bi se to dogodilo) i onda se prijave troškovnici...Prosto je nemoguće zamisliti političku partiju koja ima 100% čist izveštaj.... i SRS oduzme par mandata i obrne još jedan krug....

SRS mi je prva pala na pamet zbog toga što bi u njihovoj izvedbi to izgledalo najbahatije ali siguran sam da bi se ovakva mogućnost dopala i DS, DSS, LDP, SPS.....
Dolybell Dolybell 13:51 21.03.2008

Re: RIK

Trenutno nema sankcija koje bi vodile gubitku osvojenih mandata stranaka zbog nelegalnog finansiranja kampanje. Mislim da bi ovakva sankcija bila primerenija od novčane, ali bi njeno uvođenje bilo skopčano i sa mnogim teškoćama a glavna je selektivna primena zakona radi gušenja političkih protivnika.


Zašto mislite da bi primena zakona bila selektivna?
Za mene još uvek važi pravilo da se doneti zakon koji se
odnosi na nekog, neke, nešto ... važi za sve podjednako - bez selekcije.
Primena zakona ne sme da bude selektivna.
(neću da govorim o praksi, ne zanima me, šta se sve radi,
po sistemu što više zakona, to više mogućnosti za njihovo kršenje)

Interesuje me jedna stvar, koju nisam imala prilike nikog merodavnog
da pitam, a to je sledeće:
Zbog čega država finansira stranke u predizbornim
kampanjama uopšte? Zar stranke nisu autonomne i kakve veze imaju
sa državom kao takvom, tokom izbornih kampanja?
Da li to znači da ako ih država ne dofinansirava, da onda ne bi ni učestvovale
u borbi za osvajanje vlasti?
Meni to liči na priliku da se "maznu pare, sve po zakonu", naročito
kad su u pitanju očigledni autsajderi.
dragan7557 dragan7557 16:11 21.03.2008

Re: RIK

Dolybell

Dostupnost podataka koje stranke dostavljaju RIK-u,
ne čini iste i istinitim.
Ko garantuje verodostojnost dostavljenih podataka, NIKO
kako se oni mogu proveriti? NIKAKO
Šta ako nisu tačni? NIŠTA
Šta se radi kad stranka ne dostavi podatke uopšte? NIŠTA
Da li se onda rezultati izbora za tu stranku mogu smatrati
ne važećim? JOK
Meni to sve liči na formu koja nema nikakav značaj,
samo je gubljenje vremena i novca bavljenje tako nečim
što je u ovoj lopovskoj i korumpiranoj državi besmisleno.
Korupciju ne može iskorenjivati onaj koji je i sam korumpiran.
Što se tiče obrazaca za popunjavanje, stranke mogu sad odmah
da ih predaju, obzirom na tačnost podataka koje u njih unose,
ne treba da se čeka kraj izbora.

Freedom of Information Freedom of Information 16:38 21.03.2008

Re: RIK

Zašto mislite da bi primena zakona bila selektivna?


Ja se toga pribojavam, na osnovu lošeg iskustva u vezi sa primenom mnogih drugih propisa. Ovde sam to posebno istakao zato što bi posledice mogle selektivne primene zakona ovde mogle da ugroze samo postojanje višepartijske demokratije.


Zbog čega država finansira stranke u predizbornim
kampanjama uopšte? Zar stranke nisu autonomne i kakve veze imaju
sa državom kao takvom, tokom izbornih kampanja?
Da li to znači da ako ih država ne dofinansirava, da onda ne bi ni učestvovale
u borbi za osvajanje vlasti?
Meni to liči na priliku da se "maznu pare, sve po zakonu", naročito
kad su u pitanju očigledni autsajderi.


Finansiranje ima dve svrhe. Prva je da se pruži šansa za osnovno predstavljanje programa, i može biti direktno ili indirektno finansiranje (npr. besplatni termini na javnim televizijama, oslobađanje od poštanskih troškova).

Druga svrha je smanjivanje zavisnosti partija u trenutku kada im je potreban veliki novac, time što im država daje deo novca za kampanju. Zbog toga što se na izborima igra za veliki ulog, pretpostavka je da će partije "ući u mašinu" i trošiti veliki novac, ne bi li parirali svojim protivnicima. Ma koliko bilo loše to što za njihove kampanje dajemo novac poreskih obveznika, ipak je (smatraju mnogi, pa i ja) bolje da deo tog novca dobiju na jedan čist način, nego da moraju da posežu za (još većom) zloupotrebom javnih resursa, reketiranjem privatnika ili "zaduživanjem" kod ljudi i firmi koje bi im po dolasku na vlast ili odmah mogle tražiti protivusluge.

Setite se kampanja iz 90-ih, svako je trošio koliko god je mogao da prikupi para. Sada je samo reklamiranje skuplje nego onda, i ima više mesta gde se pare mogu potrošiti, pa su i kampanje znatno skuplje.


dragan7557 dragan7557 16:50 21.03.2008

Re: RIK

...Prosto je nemoguće zamisliti političku partiju koja ima 100% čist izveštaj.


Drugim rečima sve političke partije u državi Srbiji ( a verujem da je tako) se bave finansijskim malverzacijama i lopovlukom dok njihova prćija zvana država nema instrumente ni institucije da ovu otimačinu i muljanje na bilo koji način zaustavi.
SRS mi je prva pala na pamet zbog toga što bi u njihovoj izvedbi to izgledalo najbahatije ali siguran sam da bi se ovakva mogućnost dopala i DS, DSS, LDP, SPS.


Ovde je navedena sadšnja vlast i njeni repovi LDP,SPS a svak onaj ko iole ima pojma o demokratiji kao načinu vladanja vidi da su svi nabrojani na principima Neo liberalizma koji sa demokratijom nema ama baš nikakve veze
već da su sve nabrojane partije neoliberalne i u dijametralnoj suprotnosti sa pojmom demokratija.

Prof. Dragoljub Jovanović ( Kraljevina YU) je "demokratiju razumevao kao opšti socijalni i kulturni preporod"
gore navedene liberalne stranke i strančice demokratiju razumevaju kao rasprodaju svega što je slovilo za nacionalno (narodno), siromašenje naroda je gubitništvo u tranziciji dok je nesuvislo zaduživanje građana, države i privatnih gazda dobilo svečan naziv inostranih investicija koje još više siromaše narod.

Prof. Đorđe Tasić (Kraljevina YU) je ISTICAO " Demokratija vredi koliko i socijalni poredak na kome se izgrađuje".

Rezultat dosadašnje "demokratije" je ljuto siromaštvo, svakodneno zaduživanje građana, države i bogaćenje Kiparskih off shore biznismena zvanih tajkuni.
Demokratske reforme su svedene na pljačku bivše društvene i javne svojine a dobitnici su prebogati sloj od
oko 50.000 "demokrata" koji su dobitnici u istorijskoj malverzaciji i pljački naroda.

Ta i takva "demokratija" je neo liberalizam M.Fridman-a i Chikago Boys ekonomskog smera neo kolonijalizma viđenog u Čile- u 70 godina a i drugde i predstavlja najobičniju obmanu masa.
dragan7557
21 mart 2008
Dolybell Dolybell 19:16 21.03.2008

Re: RIK

reketiranjem privatnika ili "zaduživanjem" kod ljudi i firmi koje bi im po dolasku na vlast ili odmah mogle tražiti protivusluge.


A to se "kao" ne radi? Ili nemamo oči da to vidimo?
Problem je što se i "reketiraju" i uzimaju pare od države!
Možda mi se to samo priviđa, nešto sam danas izgleda pobrkala???
Freedom of Information Freedom of Information 23:02 21.03.2008

Re: RIK

Naravno da se radi, ali bi se, kada ne bi bilo državnog finansiranja verovatno radilo još više. Naravno, to je samo teza, nisam nigde video praktično istraživanje koje bi ovu tezu potvrdilo ili opovrglo.

Uprošćeno gledano, primer bi mogao da izgleda ovako:, ako neko želi da napravi kampanju od 3 miliona, a ima samo 1 milion, moraće nekako da nađe još 2. Ukoliko dobije još milion od države, moraće manje toga da traži na drugom mestu.
vucko vucko 11:51 21.03.2008

Zakonitost i javnost

Čujte, ovde postoje dve stvari, čini mi se - zakonitost i javnost.

Što se tiče javnosti, ok je to da ti izveštaji budu dati na uvid javnosti, može tako preko web sajta. Što se tiče načina da se to postigne - da li gospodin Šabić može da pokrene pred nekom instancom suda ovo (npr. ustavni sud, ili tako nešto), umesto da ide kroz skupštinu?

Ali ovde ima jedna druga stvar koja je, čini mi se, iza te priče o javnosti - a to je zakonitost. Možda neke tračerske novine zanima ko finansira koju stranku, ali mene ne previše. Ja sam, kao građanin, prevashodno zainteresovan da njihove finansije budu zakonite. U tom smislu mi se čini da bi moglo da se uradi nešto mnogo efikasnije - a to je da se propiše odgovarajući nivo knjigovodstvene evidencije i obaveza godišnjeg audita od strane jedne od "big four" auditorskih kuća za svaku političku stranku - ili, ako je to previše, onda bar za one koje su u parlamentu. Luzeri me ne interesuju

Čini mi se da bi tako nešto trebalo uvesti i za crkve (knjigovodstvena evidencija), a "big 4" audit za one koje imaju ozbiljniji broj članova. Ne moraju da izdaju fiskalne račune - obični računi iz bloka računa su sasvim dovoljni.
vucko vucko 11:55 21.03.2008

Re: Zakonitost i javnost

Evo mali praktičan dodatak: nemam ništa protiv da se "big 4" audit plaća iz državnog budžeta svake godine za parlamentarne partije i "velike" crkve. Samo nek oni vode svoje knjige kako treba i imaju nominirana odgovorna lica
vucko vucko 12:15 21.03.2008

Kako do zakona o zakonitosti

Evo i jedan mali predlog kako doći do zakona: pripremimo izmenu teksta odgovarajućih zakona (političke partije, crkve), napravimo narodnu inicijativu (koja obavezuje parlament da se izjasni) i kampanju koja podseća da manje-više sve političke partije imaju visoko u prioritetima borbu protiv korupcije - pa ćemo ih ceniti u odnosu na to koliko su zainteresovane da počnu od sebe.

Ko bude glasao protiv, pokazao je svoj stav o borbi protiv korupcije
Dolybell Dolybell 19:26 21.03.2008

Re: Zakonitost i javnost

Čini mi se da bi tako nešto trebalo uvesti i za crkve


U nas je SPC država u državi. Za druge ne znam.
vucko vucko 20:31 21.03.2008

Re: Zakonitost i javnost

U nas je SPC država u državi. Za druge ne znam.

Po ustavu su sve jednake, pa ja rekoh da ne izdvajam....
Freedom of Information Freedom of Information 12:26 21.03.2008

odgovori na neka pitanja

Prvo pozdrav za sve posetioce bloga, a poseban za Borisa - izgleda da je došlo vreme da se češće "viđamo" elektronski nego u stvarnosti!

Pokušaću da odgovorim na neka pitanja i ideje koji su ovde pokrenuti:

Što se tiče objavljivanja izveštaja, to je stvar koja se može lako ostvariti - kroz uvođenje jasnije obaveze u Zakonu, ili kroz objavljivanje na sajtu RIK (što je brže, ne mora da se čeka izmena zakona, ali je potrebna dobra volja, koje trenutno očigledno nema). Najzad, i samim strankama, koje imaju svoje sajtove, niko ne brani da takav izveštaj objave na tom mestu.

Kad je reč o reviziji izveštaja i njenom plaćanju, ove godine će biti urađena revizija izveštaja o finansiranju predsedničke kampanje (vidi vest dole), i troškovi će biti plaćeni iz budžeta (ne sećam se tačno cifre, mislim da je negde objavljeno da je izdvojeno 2,1 milion dinara, ali je moguće da grešim). Biće angažovan neko ko je u Srbiji registrovan da vrši poslove revizije, i tu ima možda 20-ak firmi. Revizija će obuhvatiti izveštaje i malih i velikih.

E sad dolazimo do ključnog problema: efektivnost kontrole će mnogo više da zavisi od toga kako bude bio definisan zadatak revizora, nego da li reviziju obavlja neko od "big 4" ili mala firma. Ko god da vrši kontrolu, ne bi smeo da gleda samo papire, već da pođe od aktivnosti (šta je rađeno tokom kampanje), pa da vidi da li je svaka aktivnost našla svoje mesto među prikazanim rashodima, i najzad da utvrdi kojim sredstvima su ti rashodi plaćeni. Osim toga, kontrola bi trebalo da vrši i poređenja troškova iz pojedinih izveštaja, npr. da bi se videlo da li je neko na jednom mediju dobio znatno veći popust ili uslove plaćanja od drugih, da prikuplja podatke od drugih institucija i pojedinaca koji su od značaja za utvrđivanje istinitosti. Sve u svemu, to je znatno veći posao od onoga koji revizori obično rade kada dođu u neku firmu i pogledaju njene izveštaje.

Na kraju, zanimljivo je da se poziv za revizore tek sada upućuje, a rok za kontrolu je počeo još 22. februara i teče do 22. maja - dakle, neće baš ostati puno vremena.





Objavlljen poziv za reviziju finansijskih izveštaja
Beograd,
13:18,
18. mart 2008.
Beta
Republička izborna komisija objavila je danas javni poziv za prikupljanje ponuda za usluge revizije izveštaja predlagača kandidata za predsednika Srbije, koji su održani 20. januara i 3. i 12. februara ove godine.
Izveštaji revizora treba da obuhvate poreklo, iznos i strukturu prikupljenih i potrošenih sredstava za izbornu kampanju za te izbore.
Rok za dostavljanje ponuda je sedam dana od objavljivanja u "Službenom glasniku Srbije".
Ponude revizora će biti otvorene sedmog dana od objavljivanja, u prostorijama RIK-a, a moraju da važe najmanje 60 dana od dana otvaranja.
Kriterijum za ocenjivanje ponude je najniža ponuđena cena, a komisija će odlučiti sa kojim ponuđačem će sklopiti ugovor u roku od tri dana od dana otvaranja ponuda.

vucko vucko 12:37 21.03.2008

Re: odgovori na neka pitanja


E sad dolazimo do ključnog problema: efektivnost kontrole će mnogo više da zavisi od toga kako bude bio definisan zadatak revizora, nego da li reviziju obavlja neko od "big 4" ili mala firma. Ko god da vrši kontrolu, ne bi smeo da gleda samo papire, već da pođe od aktivnosti (šta je rađeno tokom kampanje), pa da vidi da li je svaka aktivnost našla svoje mesto među prikazanim rashodima, i najzad da utvrdi kojim sredstvima su ti rashodi plaćeni. Osim toga, kontrola bi trebalo da vrši i poređenja troškova iz pojedinih izveštaja, npr. da bi se videlo da li je neko na jednom mediju dobio znatno veći popust ili uslove plaćanja od drugih, da prikuplja podatke od drugih institucija i pojedinaca koji su od značaja za utvrđivanje istinitosti. Sve u svemu, to je znatno veći posao od onoga koji revizori obično rade kada dođu u neku firmu i pogledaju njene izveštaje.

Na kraju, zanimljivo je da se poziv za revizore tek sada upućuje, a rok za kontrolu je počeo još 22. februara i teče do 22. maja - dakle, neće baš ostati puno vremena.


Pa vidite - ja sam siguran da revizori znaju mnogo bolje svoj posao nego što ja znam njihov posao (vašu profesiju ne znam, pa ne bih da tvrdim slično za vas). U tom smislu, napravi se javni tender za specifikaciju ciljeva/okvira revizije političkih partija/crkava, pa se jave onda oni koji znaju, pa se onda to provuče kroz podzakonski akt
Freedom of Information Freedom of Information 13:17 21.03.2008

Re: odgovori na neka pitanja

Verujem i ja da revizori znaju svoj posao. Stvar je u tome što njihov posao zavisi od toga koliko je dobro i široko definisan zadatak. Iz ove kratke vesti o javnom pozivu za revizore se to ne vidi. Na kraju krajeva, neke stvari koje bi trebalo obaviti tokom kontrole i ne moraju biti iz oblasti za koju su revizori stručni, već mogu biti čisto pravna pitanja (na primer, da li je neki vid finansiranja dozvoljen po zakonu ili ne, da li je obrazac pravilno popunjen).

TS je podnela zahtev RIK-u za dobijanje konkursne dokumentacije, na osnovu koje bi se možda mogli izvesti zaključci o tome da li je zadatak dobro definisan, ali još uvek nema odgovora od RIK po tom zahtevu.
Boris Drenca Boris Drenca 13:21 21.03.2008

odgovori na neka pitanja i ponovna pitanja

Ko god da vrši kontrolu, ne bi smeo da gleda samo papire, već da pođe od aktivnosti (šta je rađeno tokom kampanje), pa da vidi da li je svaka aktivnost našla svoje mesto među prikazanim rashodima, i najzad da utvrdi kojim sredstvima su ti rashodi plaćeni. Osim toga, kontrola bi trebalo da vrši i poređenja troškova iz pojedinih izveštaja, npr. da bi se videlo da li je neko na jednom mediju dobio znatno veći popust ili uslove plaćanja od drugih, da prikuplja podatke od drugih institucija i pojedinaca koji su od značaja za utvrđivanje istinitosti. Sve u svemu, to je znatno veći posao od onoga koji revizori obično rade kada dođu u neku firmu i pogledaju njene izveštaje.


Ako bi trebalo kontrolisati aktivnosti ne samo papire tu tek dolazimo do mogućnosti "kreativnog pisanja izveštaja" i sakrivanja podataka. Zadržao bih se samo na marketingu (reklamama), to je nešto čime se kao bavim pa mi je jasno da je to prostor koji pruža "neograničene mogućnosti" za manipulaciju. Počevši od zvaničnih cena do, mislim, čak i nezakonitog vremenskog proširivanja reklamnih blokova. Kada se u ceo posao uključe i agencije kao posrednici pa novac slučajno ka'ne iz nekog budžeta.....Pa na sve to dodamo finansijere stranaka koji u kovertama donose novac...Mislim da je to jedan lanac ishrane koji je teško zauzdati. Naročito postaje teško ako karike u lancu imaju za zadatak da naprave pravila koja ograničavaju/kontrolišu proces.
Freedom of Information Freedom of Information 16:42 21.03.2008

Re: odgovori na neka pitanja i ponovna pit

Pod aktivnostima sam podrazumevao i reklamiranje. Dakle, treba za početak utvrditi koje su bile aktivnosti - to jest gde se sve neko reklamirao i koliko dugo.

Inače, tačno je da su troškovi reklamiranja najveća stavka (preko 50 posto troškova u zvaničnim izveštajima stranaka iz parlamentarnih izbora 2007 otišlo je na TV reklame), pa bi bilo smisleno da se zakonodavac fokusira na tu oblast. Koliko se sećam, u CG su imali zakon koji je sadržao ograničenje TV reklamiranja, a ne i ostalih stavki.
Dolybell Dolybell 19:21 21.03.2008

Re: odgovori na neka pitanja i ponovna pit

(preko 50 posto troškova u zvaničnim izveštajima stranaka iz parlamentarnih izbora 2007 otišlo je na TV reklame)


Naravno kada se sekunde reklamiranja prodaju agencijama,
pa onda samo preko njih možete da se reklamirate...baš je
"prehrambeni laaaaaaanac", pa još ako ima "posebno
zainteresovanih" da se preko njih prave spotovi i isti
distribuiraju preko iste agencije ili sestre joj...a troškovi raaaaastu....
tom tom 15:53 21.03.2008

u vezi sa dostupnošću informacija

S obzirom da su gradjani dužni po zakonu da poznaju pravo, predlažem da se zakonski reguliše obaveza postavljanja Službenog glasnika na internet i dostupnost svima, besplatno. Inače oni to papreno naplaćuju.
A koliko bi papira tek uštedeli.......
Freedom of Information Freedom of Information 16:43 21.03.2008

Re: u vezi sa dostupnošću informacija

Slažem se. To je grupa ljudi iz NVO sektora tražila još negde 2003. U Hr je njihov pandan Službenog glasnika na internetu.
dragan7557 dragan7557 17:14 21.03.2008

Re: u vezi sa dostupnošću informacija

S obzirom da su gradjani dužni po zakonu da poznaju pravo,


Ako ovo stoji u zakonu onda je zakon neispravan jer ga je pisao pravno nepismen predlagač a usvojio takođe pravno nepismen parlament.

Pravna formulacija u zakonodavstvu EU i Anglo sakskonskom je :
Smatra se da svaki građanin poznaje zakon. Poznavanje zakona nije dužnost građanina nego latentno prirodno svojstvo ljudske jedinke u sredini u kojoj se trenutno nalazi. Pravnoj formulaciji duga (i potraživanja) ovde nema mesta te ako tako stoji u zakonu onda je u pitanju pravni nonsens.

dragan7557
21 mart 2008
Dolybell Dolybell 19:24 21.03.2008

Re: u vezi sa dostupnošću informacija

obzirom da su gradjani dužni po zakonu da poznaju pravo


jel' to predlažete novi predmet za škole ili
je uslov da su građani dužni da završe prava?
Ili, pak treće, ne izlaziti iz kuće bez advokata?
ceda_urosevic ceda_urosevic 04:04 22.03.2008

Neverica

Freedom of Information
Kad već političke stranke ne osećaju potrebu da podele sa svojim biračima informacije o tome koliko je koštala kampanja, odakle su prikupljena sredstva i na šta su potrošena

Zar ovo nije utvrđeno zakonom kao obaveza stranaka? Mislim, kad bismo se oslanjali na potrebu stranaka da sa nama dele načine finansiranja svojih kampanja i redovnih aktivnosti, verujem da nikad ništa ne bismo saznali.
I još nešto - a u vezi sa privatnim izvorima finansiranja. Utvrđena li je našim zakonodavstvom obaveza o uvidu javnosti - koja privatna lica finansiraju stranke i do kog iznosa?
Freedom of Information Freedom of Information 11:44 22.03.2008

Re: Neverica

Zakonom je utvrđena obaveza stranaka da podnesu izveštaj (Republičkoj izbornoj komisiji).

Takođe u zakonu postoji jedna nedovoljno jasno formulisana odredba da "se izveštaji objavljuju u Službenom glasniku Republike Srbije o trošku političke stranke". Nije preciziran rok za objavljivanje izveštaja, a ostalo je nedorečeno i ko je dužan da izveštaje pošalje Službenom glasniku radi objavljivanja (stranka ili RIK, mada bi se moglo tumačiti da je to dužnost stranke).

Dakle, nije zakonom formulisana obaveza stranaka da ove informacije objave. Tekst ovog bloga i nije imao za cilj da govori o tome šta su stranke u obavezi a ne izvršavaju, već šta jedan državni organ (RIK) ima obavezu da učini a ne čini. Između ostalog, obaveza je RIK da po zahtevu za pristup informacijama dostavi zainteresovanim licima kopije izveštaja o finansiranju kampanje.
Freedom of Information Freedom of Information 11:48 22.03.2008

Re: Neverica

još nešto - a u vezi sa privatnim izvorima finansiranja. Utvrđena li je našim zakonodavstvom obaveza o uvidu javnosti - koja privatna lica finansiraju stranke i do kog iznosa?


Postoji obaveza stranaka da svaki prilog evidentiraju, da daju priznanice za priloge u kešu, da evidentiraju i priloge koji su dati u vidu besplatnih usluga, poklona ili usluga koje su plaćene manje od tržišne cene.

U izveštaju koji podnose nakon izborne kampanje moraju da navedu poimenično ljude i firme koji su dali prilog vredniji od 6000 dinara. Dakle, da odgovorim na pitanje: građani bi iz izveštaja mogli da vide koga su stranke navele kao davaoce priloga većih od 6000 dinara, a oni koji vrše kontrolu mogli bi da vide i imena davalaca manjih priloga.
ceda_urosevic ceda_urosevic 12:16 22.03.2008

Re: Neverica

Hvala na odgovorima.
Pozdrav

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana