Astronomija| Gastronauti| Ljubav| Sex

Percepcija rizika i granice razumnosti

princi RSS / 02.05.2016. u 14:51

Naleteh pre neki dan u Atlanticu na ovaj članak koji tvrdi da je verovatnoća neke globalne katastrofe koja bi zbrisala čovečanstvo s lica Zemlje mnogo (nekoliko puta) veća od verovatnoće pogibije u saobraćajnoj nesreći. Ima tu i neka računica (doduše, bazirana na američkim statistikama u vezi saobraćajnih nesreća) i priča o tome kako svi sad u kolima imamo te pojaseve i air bags, a ništa se ne radi na predupređenju ili zaštiti od globalnih katastrofa, koje su, bar prema studijama na koje se navedeni članak referiše, mnogo izvesnije.

Dobro, na stranu te stare i dosadne frequentist vs bayesian priče o tome kako dodeljujemo  verovatnoće događajima koji se ili nikada nisu dogodili (homo sapiens, kao vrsta, još nije bio zbrisan sa Zemlje, znači, nismo doživeli odumiranje vrste) ili su izuzetno retki (tzv black swans), i na stranu mogućnost da iza članka stoji neka interesna grupa zainteresovana za finansiranje geo-engineeringa, ali meni je članak bio interesantan zbog tog nekog našeg odnosa prema rizicima. Mislim, čovek se sa svakojakim rizicima svakodnevno sreće: rizik da te neko pokrade, rizik poplave, rizik da ti padne cigla na glavu, da čoveku otkažu kola ili ABS u toku vožnje, rizik da se razvije alergijska reakcija na penicilin, da se izlije radioaktivan materijal iz obližnje nuklearne elektrane, mislim, zaista rizici su svuda oko nas. Navodno, verovatnoća umiranja od neke viremije ili bakterijske infekcije bez lečenja antibiotikom je 1 u 10,000; verovatnoća razvijanja alergijske reakcije na antibiotik je bezmalo 1000 puta veća, oko 1 u 10. Bez obzira na to, doktor kad vidi bakterijsku infekciju će, skoro bez razmišljanja, prepisati antibiotik i mi smo OK s tim. S druge strane, postoji čitav pokret anti-vaxxera koji su protiv toga da se vakcine daju deci i to zbog toga je verovatnoća razvijanja side effecta negde oko 1 u 100,000. I to je, da kažem, sasvim prirodno i razumljivo. Niko ne želi da se kocka sa zdravljem svoje dece i ljudi žele apsolutno sigurne vakcine. Jedini problem je što tako nešto ne postoji.

Slična stvar je i sa rezultatima screeninga za neke vrste raka: posebno su kritični rak dojke i rak prostate. Prema nekim podacima rizici povezani sa infekcijama koja se može razviti tokom uzorkovanja krvi za test PSA  (prostate-specific antigen), značajno nadilaze njegovu pouzdanost (i korisnost). Slična stvar je i sa mamografijom- ozbiljne studije rađene u Danskoj i Americi, pokazuju da mamography screening nije smanjio učestanost agresivnih vrsta raka dojke (tj onih rakova od kojih ide glava). Bez obzira na to, preko 75% žena starijih od 50 godina redovno ide na mamografiju (naravno, tri od četiri kojima osiguranje to pokriva). Razloga za to je puno, od doktora koji neće da ih boli glava ako su nešto slučajno propustili (iako takvim svojim overzealous stavom mogu pacijentu itekako zagorčati život), pa do onih koji su direktno u talu sa insurance industrijom i prodavcima test opreme.

Elem, nije mi bila namera da pišem ni o globalnim rizicima ni o korumpiranim doktorima, već pre da se povede priča o tome kako se snalaziti u svetu u kome je, manje više, sve neizvesno. Kako odlučiti kada treba "vezivati pojas", da li je bolje srljati, ići na sreću, tj "na budalu", ili ipak treba racionalno vagati te neke mogućnosti? I šta uopšte znači racionalno u tim pitanjima? Ne ograničava li ta "racionalnost" izbore i rešenja koja su pred nama? Možda skroz treba zaboraviti racio i odlučivati intuicijom, tj interligencijom nesvesnog, kako intuiciju naziva Gerd Gigerenzer? Na izvestan način, priča koju ćete, nadam se, svojim komentarima započeti i završiti je priča o granicama racionalnosti (individualne a i skupne).



Komentari (613)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

docsumann docsumann 15:14 02.05.2016

koliko je to u micromort-ima?


probabilistički račun u vezi sigurnog događaja kakav je smrt zvuči pomalo paradoksalno, ali ... LINK

princi princi 15:22 02.05.2016

Re: koliko je to u micromort-ima?

Aaaa, Spiegelhalter... kaže Igica da je zabavan čiča.
stefan.hauzer stefan.hauzer 15:20 02.05.2016

.

Meni se oduvek dopadalo, to što je moj deda, i kad mu je doktor zabranio da jede masnu hranu, rekao; "Nisam mogao da biram kako ću živeti, ali vala ću izabrati način na koji ću umreti". nakon toga je slistio tablu slanine, uzeo tonu luka i sledeći dan izjavio; "Stvarno sam preterao, imam mučninu ceo dan."

Valjda je najbolje uvek ići na pola.



mariopan mariopan 15:22 02.05.2016

..

Msilim da ljudi rade sve štpo znaju da bi predupredili neku nesreću i kada sve urade, kada više ništa nije u njihovim rukama, na dalje se samo nadaju da će im to uspeti, da će ih nesreća zaobići.

Zato zaključavaju vrata od kuće, opasno oružje drže van domašaja dece, kao i hemikalije, lekove...to je racionalno ponašanje i to bezmalo svi radimo?

Meni je zanimljivije iracionalno ponašanje koje smo pokazivali masovno za vreme bombardovanja, recimo? Kada je postojala stvarna opasnost većina nas to uopšte nije tako ozbiljno shvatila. Mi se nismo sklanjali čak ni na neko bezbednije mesto nego smo izlazili iz kuća da vidimo šta gađaju?

To je za mene iracionalno ponašanje.

A ako udari neki meteor ili nas zbriše neka globalna katastrofa, što najavljuju bar jednom nedeljno naši tabloidi, možda bi mi srce tuklo malo brže tih nekoliko sekundi dok čekam Kosača da me pokupi, ako ne mogu to da sprečim, verujem, ne bih se mnogo ni uzbuđivala zbog toga.

Ima snimak cunamija, onog razornog, gde čovek stoji na obali i gleda u ogroman zid od vode koji ide ka njemu, ne sklanja se, ne trči, tačno zna da je to njegova pogibija što se približava i on je čeka, nemoćan, možda sleđen od straha ali ništa nije mogao da uradi, talas ga je samo zbrisao.

Tako bih se i ja, verujem, oduzela i samo čekala kada će da me pokupi.

Nadam se ne skoro.
princi princi 15:27 02.05.2016

Re: ..

A ako udari neki meteor ili nas zbriše neka globalna katastrofa, što najavljuju bar jednom nedeljno naši tabloidi, možda bi mi srce tuklo malo brže tih nekoliko sekundi dok čekam Kosača da me pokupi, ako ne mogu to da sprečim, verujem, ne bih se mnogo ni uzbuđivala zbog toga.

Ove baje u članku kažu da su šanse da će čovečanstvo biti istrebljeno u sledećih 100 godina, 1 u 10. Mada nije baš jasno šta oni podrazumevaju pod tim "extinction" jer ja, na primer, pod tim podrazumevam kompletni nestanak a vidim da oni pominju nekakve pandemije i epidemije kuge koje, ipak, nisu zbrisale celo čovečanstvo. Tako da članak igra i na tu kartu (koriste izraz "extinction event", ne sumnjam da će neka jezička pizajzla izleteti sa Webster definicijom istog).
Jukie Jukie 07:50 03.05.2016

Re: ..

princi
A ako udari neki meteor ili nas zbriše neka globalna katastrofa, što najavljuju bar jednom nedeljno naši tabloidi, možda bi mi srce tuklo malo brže tih nekoliko sekundi dok čekam Kosača da me pokupi, ako ne mogu to da sprečim, verujem, ne bih se mnogo ni uzbuđivala zbog toga.

Ove baje u članku kažu da su šanse da će čovečanstvo biti istrebljeno u sledećih 100 godina, 1 u 10. Mada nije baš jasno šta oni podrazumevaju pod tim "extinction" jer ja, na primer, pod tim podrazumevam kompletni nestanak a vidim da oni pominju nekakve pandemije i epidemije kuge koje, ipak, nisu zbrisale celo čovečanstvo. Tako da članak igra i na tu kartu (koriste izraz "extinction event", ne sumnjam da će neka jezička pizajzla izleteti sa Webster definicijom istog).


Ako brojnost populacije padne ispod određenog minimuma, ona je praktično mrtva iako ima još živih. Minimum zavisi od karakteristika razmnožavanja vrste. Ljudi ne izumiru lako što znamo jer i dalje postoje mala plemena, a i jer znamo da smo mnogo puta preživeli katastrofe, npr. onaj vulkan koji je počistio hobite. Kad jednom dođe do katastrofe, preživela deca, i ona koja se rode posle toga, neće više biti vaspitavana da su carevi i carice koje sve mrzi pa se samo razvlače (kao danas), nego će od malena morati da rade svoj deo posla za dobrobit zajednice, i pri tom će se navići da budu vredni radni. (naravno jedan broj će postati banditi koji preživljavaju krađom ali to je neki konstantan procenat u svim starim zajednicama)
docsumann docsumann 15:55 02.05.2016

granice racionalnosti


stalno mi se čini da nastavljamo neku priču "od prošli pu" probabilistika, racionalnost, svijest ... a gdje smo ono stali?

npr. znaš što mi je kod Kanemana, između ostalog, ostalo najupečatljivije ... to da u mnogim slučajevima u kojima je bio uključen da pravi model, algoritam za procjenu ishoda (recimo uspjeh budućih oficira izraelaske vojske tokom školovanja) je da nakon konstatacije da su njihovi prvi pokušaji imali procentualno uspjeha kao nasumični izbori, da ni kasnije nisu uspjeli da sklope sistem koji bi davao validnije procjene.

da li je usitinu toliko gust haos oko nas?

e, da i prognoza sportskih rezultata. odnosno kretanje učinka pojedinih takičara na profi golf tutnirima. po principu spontanog sidrenja (da kažem - normalizacije) osvojenih biodova ... nekako mi je tu ostao previše mehanicistički hladan. kao da u golfu (na vrhunskom nivou igranja) svi igrači predtavljaju kuglice u LOTO bubnju s jednakim šansama da budu izvučene.
kao da individualni kvalitet nema skoro pa nikakav uticaj. skoro pa, kažem. potpuna desubjektivizacija učesnika.

msm to su samo neki od usputnih zamjerki, koje začudo spram onolike knjižurine imam veoma malo.



PS i daj više onaj tekst o svijesti, da se potkačimo k'o ljudi
princi princi 16:07 02.05.2016

Re: granice racionalnosti

Gerd Gigerenzer, koga pominjem u tekstu, je veliki kritičar Kanemanove teorija kognitivnih biasa i prospect teorije odlučivanja. Njegova, Gerdova, teza je da precenjujemo sopstvenu racionalnost i da iz spoljašnjeg sveta primamo puno signala kojih uopšte nismo svesni. Prema Gigerenzeru, kad donosimo neku odluku, ti signali koji su ostavili trag u toj nekoj mreži neurona, nas guraju ka intuitivnom rešenju i mnogo puta, kad probamo da budemo "pametni", ignorišući te signale mi, zapravo, grešimo. Ima on celu knjigu na temu, zove se, Gut feeling.

Ja mnogo volim Kahnemana, čovek predivno piše, i ovako deluje gotiva, ali volim i Gerda.

Inače, naravno, i drago mi je što si to video, ovo NIJE blog o svesti. Evo ti cvetić, ,:))))))))))).
docsumann docsumann 17:03 02.05.2016

Re: granice racionalnosti

Prema Gigerenzeru, kad donosimo neku odluku, ti signali koji su ostavili trag u toj nekoj mreži neurona, nas guraju ka intuitivnom rešenju i mnogo puta, kad probamo da budemo "pametni", ignorišući te signale mi, zapravo, grešimo. Ima on celu knjigu na temu, zove se, Gut feeling.


a kako se tu uklapa Gari Klajn kao autentični intuicionalista? (retoričko pitanje)

on je naglašavao da intuicija dolazi do izražaja naročito u situacijama odlučivanja pod pritiskom.
po njemu na osnovu intuicije donosimo oko 90% kritičnih odluka.
princi princi 17:09 02.05.2016

Re: granice racionalnosti

Gari Klajn

On i Gigerenzer su, rekao bih, ista škola, mada su Kaheman i Klein pisali zajedno neke članke i navodno su našli neki common ground (tj Kahneman je priznao da postoje experti čijoj se intuiciji može verovati. Finansijski savetnici i konsultanti svake vrste svakako ne spadaju u te).
docsumann docsumann 17:17 02.05.2016

Re: granice racionalnosti

princi
Gari Klajn

On i Gigerenzer su, rekao bih, ista škola, mada su Kaheman i Klein pisali zajedno neke članke i navodno su našli neki common ground (tj Kahneman je priznao da postoje experti čijoj se intuiciji može verovati. Finansijski savetnici i konsultanti svake vrste svakako ne spadaju u te).


da, ostavio je to kao otvorenu mogućnost za šahovske (vele)majstore, hirurge, iskusne medicinske sestre, vatrogasce.
uglavnom ljude koji se generalno i učestano susreću sa istim konkretnim problemima.
kalaf kalaf 17:41 02.05.2016

Re: granice racionalnosti

Sto se tice racionalnosti, odluka, teorija kognitivnog bajasa i sl, vredi procitati Den Arielijevu "Predictably Irrational - The Hidden Forces That Shape Our Decisions".
Malko je modernija od tih vasih Kaneman i Gingerenzer metuzalema .
princi princi 17:42 02.05.2016

Re: granice racionalnosti

kalaf
Sto se tice racionalnosti, odluka, teorija kognitivnog bajasa i sl, vredi procitati Den Arielijevu "Predictably Irrational - The Hidden Forces That Shape Our Decisions".
Malko je modernija od tih vasih Kaneman i Gingerenzer metuzalema .

E, neka si nam rekao!
kalaf kalaf 17:54 02.05.2016

Re: granice racionalnosti

princi
kalaf
Sto se tice racionalnosti, odluka, teorija kognitivnog bajasa i sl, vredi procitati Den Arielijevu "Predictably Irrational - The Hidden Forces That Shape Our Decisions".
Malko je modernija od tih vasih Kaneman i Gingerenzer metuzalema .

E, neka si nam rekao!

Salu na stranu, Keneman i Gingerenzer jesu neosporne velicine koje su utrle put nove nauke, ali treba biti otvoren i za malko drugacije i u svakom slucaju modernije pristupe.
princi princi 18:00 02.05.2016

Re: granice racionalnosti

treba biti otvoren i za malko drugacije i u svakom slucaju modernije pristupe.

Naravno. Volim ja i The honest truth about dishonesty (i više od PI), ali ja nisam ovo zamislio ni kao book club, ni kao takmičenje tih behavioural scientists (inače mislim da tu ima dosta prodavanja muda za bubrege), nego kao diskusiju o riziku, neizvesnosti i kako to hendlujemo u svakodnevnom životu. Mislim, ko hoće i želi da podeli ta neka svoja razmišljanja na temu.
emsiemsi emsiemsi 13:37 03.05.2016

Re: granice racionalnosti

princi
kalaf
Sto se tice racionalnosti, odluka, teorija kognitivnog bajasa i sl, vredi procitati Den Arielijevu "Predictably Irrational - The Hidden Forces That Shape Our Decisions".
Malko je modernija od tih vasih Kaneman i Gingerenzer metuzalema .

E, neka si nam rekao!

Богами вам га је завукао, свака му част !
Успут --- интуиција је један од феномена које људској врсти није дато да спозна.
emsiemsi emsiemsi 13:42 03.05.2016

Re: granice racionalnosti

princi
treba biti otvoren i za malko drugacije i u svakom slucaju modernije pristupe.

Naravno. Volim ja i The honest truth about dishonesty (i više od PI), ali ja nisam ovo zamislio ni kao book club, ni kao takmičenje tih behavioural scientists (inače mislim da tu ima dosta prodavanja muda za bubrege), nego kao diskusiju o riziku, neizvesnosti i kako to hendlujemo u svakodnevnom životu. Mislim, ko hoće i želi da podeli ta neka svoja razmišljanja na temu.

Еееее, види - пошто си рекао да да нећемо да премеравамо чији је већи, да и ја дам свој озбиљан (да ли је и то могуће ?) допринос теми.
Ја сам, временом, закључио да поред свих напора нисам у стању да (осврћући се на претходни период) донесем (нај)рационалнију одлуку, односно, да будем прецизан - све одлуке моје жене, односно, њени предлози у се током времена показали као бољи (истина, за неке је период конфирмације баш трајао). Када сам то спознао, мени је свануло.
pnbb pnbb 20:18 05.05.2016

Re: granice racionalnosti

kad donosimo neku odluku, ti signali koji su ostavili trag u toj nekoj mreži neurona, nas guraju ka intuitivnom rešenju i mnogo puta, kad probamo da budemo "pametni", ignorišući te signale mi, zapravo, grešimo. Ima on celu knjigu na temu, zove se, Gut feeling.

da li je to slicno prici po kojoj , kada nesto probamo racionalno da odlucimo/objasnimo, zapravo samo trazimo opravdajna za odluku/objasnjenje koju smo vec emotivno doneli ( u izboru izmedju ajfona i samsunga, kupicu crveni)
Dont Fear The Reaper Dont Fear The Reaper 16:02 02.05.2016

Treće oko uber alles

verovatnoća neke globalne katastrofe koja bi zbrisala čovečanstvo s lica Zemlje mnogo (nekoliko puta) veća od verovatnoće pogibije u saobraćajnoj nesreći.


Da, ovako baš "Liči" na naslov iz nekog tabloida. A kad kreneš da čitaš tekst, a ono tamo - neki recept za podvarak ;>

A gde je period godina? Ono prvo, asteroid, cenim je u narednbih 50 hiljada godina, ili narednih 150 hiljada (kad nisi dao link) a ovo drugo je

1 : 37.000 za narednu godinu i
1 : 400 u narednih 70 godina

to za one u kolima. Ukupno, svi poginuli u saobraćajnim nesrećama, šanse su mnogo veće

1 : 8500 za narednu godinu i
1 : 100 u narednih 70 godina

Naravno, sve zavisi od zemlje do zemlje - ova je za USA. Što se vidi i po tome što je veći rizik da poginete da budete upucani no da se vozite kolima pa poginete ;>

Iako je potpuno tačno da lečenje antibioticima treba biti mnogo, mnogo manje rašireno no što odavno jeste, tekst verovatno poredi cifre o najblažim (crvenilo, npr, ili mučnina) dočim je prava cifra alergijske (prave, one koja je rizična po pacijenta) za npr. penicilin

1 do 5 slučajeva na 10.000.

Ali, dobro, lepše zvuči 1 na deset, nule i inače nisu brojevi
princi princi 16:14 02.05.2016

Re: Treće oko uber alles

Kad sam iznosio podatke za antibiotike (ne penicilin) vodio sam se ovim izvorom. Meni je Andrew Gelman vrlo zabavan lik i volim da ga čitam.

Što se tiče predstavljanja cifara i verovatnoća, ima kod Kahnemana, lepa ilustracija koliko ljudi potpuno drugačije shvataju "jedan u sto slučajeva" i 1% verovatnoće, i da su, kad se verovatnoća predstavi u prvom obliku, čak u stanju i da precene verovatnoću. Na tu temu je skoro u jednom intervjuu pričao i gore navedeni Spiegelhalter (mrzi me sad da tražim link, koga zanima, google is your friend).

To su ti trikovi uma pomoću od kojih su bihevioralni naučnici napravili lepe karijere.

princi princi 16:15 02.05.2016

Re: Treće oko uber alles

A gde je period godina?

Kao što rekoh u odgovoru Mariopan, ko pročita tekst videće da oni procenjuju verovatnoću extinctiona u sledećih 100 godina na 10% ili 1 u 10.
docsumann docsumann 16:41 02.05.2016

Re: Treće oko uber alles

globalne katastrofe koja bi zbrisala čovečanstvo s lica Zemlje


tu postoje više scenarija.

baš kao što je i do sada gro životinjskih vrsta nestajao u par navrata (neki geolozi govore da se radi o 5 velikih katastrofa).

kao nesporan katastrofični događaj smatra se pad velikog meteorita na poluostrvu Jukatan (vjerovatno ne i jedini), zatim erupcija super vulkana,
dok se ostali scneraiji vezuju za gama bljesak koji je pogodilo našu planetu, a koje je bilo poslijedica supernove, sudara neutronskih zvezda ili drugih kosmičkih eksplozija velikih razmjera;
u obzir za kandidate dolaze još i izuzetno snažne sunčeve eksplozije (?)

naravno, danas postoje i niz vještačkih (ili ljudskom rukom/glupošću vođeni) scenarija uništenja života na zemlji.
blogovatelj blogovatelj 22:41 02.05.2016

Re: Treće oko uber alles

To su ti trikovi uma pomoću od kojih su bihevioralni naučnici napravili lepe karijere.


Minimize the costs, maximize the benefits - zlatno pravilo prezentovanja ma čega sa ciljem da bi se nekome izmamile pare.
Zato u američkim reklamama za kola uvek cene izgovaraju kao broj ne veći od sto (one - ninety nine - ninety nine) a u stvari treba da pukneš 20 somića plus PDV da bi dobio taj auto. Sa druge strane reklame za loto uvek imaju u sebi borbeni poklič "MILLIOOOOOOOOON DOLLAAAAAAARS"
G.Cross G.Cross 16:49 02.05.2016

Rizik Vs Neizvesnost

Relativno je lako donositi odluke koje se odnose na rizik.
Rizik je merljiv ( makar statisticki ).

Ono sto je tesko je zivetu u neizvesnosti,. Neiszvesnost nije merljiva, najcesce zato sto ima ogroman broj promenljivih koje nije moguce sve izmeriti.

Sa napretkom nauke, narocito kapaciteta kompjutera da obradjuju vrtoglavo veliki broj podataka, sve veci broj situacija koje bismo pre 20 godina nazvali neizvesnoscu sada spadaju u zonu rizika.
Tako da makar na prvi pogled ispada da zivimo u svetu sa sve manje neizvesnosti.

Problem je izgleda da sto vise podataka obradimo i strpamo u fijoku "rizik" pojavljuje se sve veci broj podataka koje jos nismo obradili.

Sto bi rekli u davno vreme , sto vise znam sve vise ne znam.

Pravo, za mene, pitanje je zasto bismo se bojali neizvesnosti.
Dok jos uvek postoji neizvesnost postojace i sloboda izbora. Dakle sloboda.

princi princi 17:03 02.05.2016

Re: Rizik Vs Neizvesnost

Da, baš tako: i Gerd Gigerenzer pravi tu razliku između rizika i neizvesnosti (koja je samo na prvi pogled fina i nuanced, zapravo je ogromna, suštinska). Rizik je situacija u kojoj poznajemo ishode ali ne znamo koji od njih će se i ostvariti. Neizvesnost je situacija u kojoj možda poznajemo neke, ali ne znamo sve ishode. U prvoj situaciji je moguće izračunati ishode, u drugoj potpuno nemoguće (zato i pomenuh gore onog black swana). U tom smislu je rizik mnogo lakše handleovati; a neizvesnost je nemoguće racionalno obuhvatiti. Uzgred, upravo ta razlika između rizika i neizvesnosti je ono što je dovelo do finansijske krize 2007.

Problem sa životom je što su u njemu češće nalazimo u "uncertain" nego rizičnim situacijama, tj češće smo u situacijama u kojima možemo sagledati samo deo hazarda i posledica. Drugim rečima, veliki deo svoje stvarnosti proživljavamo u svetu nekompletnih informacija. Zato mi je nekad i smešno kad, pogotovu na blogu, naletim na likove kojima je "sve jasno" i koji za sve imaju priču (ili tabelu, u zavisnosti od potrebe).
G.Cross G.Cross 18:24 02.05.2016

Re: Rizik Vs Neizvesnost

princi
Da, baš tako: i Gerd Gigerenzer pravi tu razliku između rizika i neizvesnosti (koja je samo na prvi pogled fina i nuanced, zapravo je ogromna, suštinska). Rizik je situacija u kojoj poznajemo ishode ali ne znamo koji od njih će se i ostvariti. Neizvesnost je situacija u kojoj možda poznajemo neke, ali ne znamo sve ishode. U prvoj situaciji je moguće izračunati ishode, u drugoj potpuno nemoguće (zato i pomenuh gore onog black swana). U tom smislu je rizik mnogo lakše handleovati; a neizvesnost je nemoguće racionalno obuhvatiti. Uzgred, upravo ta razlika između rizika i neizvesnosti je ono što je dovelo do finansijske krize 2007.

Problem sa životom je što su u njemu češće nalazimo u "uncertain" nego rizičnim situacijama, tj češće smo u situacijama u kojima možemo sagledati samo deo hazarda i posledica. Drugim rečima, veliki deo svoje stvarnosti proživljavamo u svetu nekompletnih informacija. Zato mi je nekad i smešno kad, pogotovu na blogu, naletim na likove kojima je "sve jasno" i koji za sve imaju priču (ili tabelu, u zavisnosti od potrebe).


Dobar primer je vremenska prognoza.
Pre 50 godina da li ce da pada kisa za dve nedelje bila je neizvesnost.
Sada pomocu matematickih modela moze se izracunati rizik da li ce kisa padati za dve nedelje.

Ironija je da je mogucnost kraha subprime mortgage zone bila smatrana rizikom. Ako igde ima dovoljno matematickih modela onda je to Wall street.

Ispostavilo se da je to bio neizvestan rizik.
kalaf kalaf 19:14 02.05.2016

Re: Rizik Vs Neizvesnost

G.Cross
Ironija je da je mogucnost kraha subprime mortgage zone bila smatrana rizikom. Ako igde ima dovoljno matematickih modela onda je to Wall street.

Ispostavilo se da je to bio neizvestan rizik.

Ziveo Ramsfeld :)
"Reports that say that something hasn't happened are always interesting to me, because as we know, there are known knowns; there are things we know we know. We also know there are known unknowns; that is to say we know there are some things we do not know. But there are also unknown unknowns – the ones we don't know we don't know"
princi princi 19:18 02.05.2016

Re: Rizik Vs Neizvesnost

"Reports that say that something hasn't happened are always interesting to me, because as we know, there are known knowns; there are things we know we know. We also know there are known unknowns; that is to say we know there are some things we do not know. But there are also unknown unknowns – the ones we don't know we don't know"

Ovo je zaista sjajno rečeno. Ni odvratnijeg čoveka, ni bolje izjave. Mislim, ljudi napisaše tomove knjiga, napraviše karijere, potrošiše sate diskusija, čuda na onome što je on sažeo u jednoj jedinoj rečenici.
docsumann docsumann 19:25 02.05.2016

Re: Rizik Vs Neizvesnost

princi
"Reports that say that something hasn't happened are always interesting to me, because as we know, there are known knowns; there are things we know we know. We also know there are known unknowns; that is to say we know there are some things we do not know. But there are also unknown unknowns – the ones we don't know we don't know"

Ovo je zaista sjajno rečeno. Ni odvratnijeg čoveka, ni bolje izjave. Mislim, ljudi napisaše tomove knjiga, napraviše karijere, potrošiše sate diskusija, čuda na onome što je on sažeo u jednoj jedinoj rečenici.


meni ovo zvuči k'o prepjev nekih umovanja Sveta Marovića.
princi princi 20:28 02.05.2016

Re: Rizik Vs Neizvesnost

meni ovo zvuči k'o prepjev nekih umovanja Sveta Marovića.

Daj link!
docsumann docsumann 20:29 02.05.2016

Re: Rizik Vs Neizvesnost

princi
meni ovo zvuči k'o prepjev nekih umovanja Sveta Marovića.

Daj link!


ne dam!!

zilikaka zilikaka 20:39 02.05.2016

Re: Rizik Vs Neizvesnost

Problem sa životom je što su u njemu češće nalazimo u "uncertain" nego rizičnim situacijama, tj češće smo u situacijama u kojima možemo sagledati samo deo hazarda i posledica. Drugim rečima, veliki deo svoje stvarnosti proživljavamo u svetu nekompletnih informacija.


Eh, rizik.
Bemliga ako znam šta je to zapravo. A poso mi da znam.

Podatak da je verovatnoća da se nešto desi recimo 1:10000 je sjajan, al možeš s njim da se ubrišeš ako se pogodi da ti baš budeš sretni dobitnik. A situacija takva da je i jednom previše.

Onda pored podatka o riziku prvo kreneš od procene posledica, pa spram toga prilagodiš svoje delanje, stavove, šta god.

...a neko gore pomenu život u iščekivanju da se nešto ipak (ne) desi.
Nisam bila ni svesna da je to uvek prisutno. Prati te uvek i svuda.

Mene kad god probudi jak prasak (a bilo je i nekih detonacija, nevezanih za rat) prvo mi padne na pamet nešto vezano za posao, i da li to može biti neka naša greška.
A buđenje bude trenutno i mozak radi neverovatnom brzinom.

Kažem, ne znaš dok ne budeš u situaciji da probaš.

princi princi 21:36 02.05.2016

Re: Rizik Vs Neizvesnost

Podatak da je verovatnoća da se nešto desi recimo 1:10000 je sjajan, al možeš s njim da se ubrišeš ako se pogodi da ti baš budeš sretni dobitnik. A situacija takva da je i jednom previše.

Ti bi kao inženjer trebalo da znaš bolje od ovoga: jel' si se zapitala odakle dolaze sva opterećenja za koja projektuješ svoja postrojenja? Procene čvrstoće materijala?
zilikaka zilikaka 21:55 02.05.2016

Re: Rizik Vs Neizvesnost

Ti bi kao inženjer trebalo da znaš bolje od ovoga: jel' si se zapitala odakle dolaze sva opterećenja za koja projektuješ svoja postrojenja? Procene čvrstoće materijala?


Pazi, to je standardno ugažen put. Ako ćeš pošteno, nema tu mesta kreativnosti. Sam proračun i dimenzionisanje dakle ide, za uobičajene stvari s kojima ja imam posla, školski.
E, ALI, eksploatacija i kontrola u eksploataciji je malo drugačija pesma.
I tu je uglavnom sve propisano, ali uglavnom nemaš posla sa školskim primerima. A nezgodno što isto tako uglavnom nemaš mogućnosti ni vremena da prođeš kroz sva moguća sitna crevca, nego odluku DA ili NE donosiš na osnovu onog što imaš od podataka.
E, tu radi iskustvo, stomak, zovi to kako hoćeš, al mi to zovemo "kad prođeš skelu" i vidiš dovoljno toga da možeš da osnovano doneseš odluku.

A šta sve ulazi u tvoj lični "proračun" je uvek različito.
Umela je to da bude i trenutna brzina vetra, i činjenica da je neka firma u raspadu, i da je kraj smene pa su obrbatili nešto banalno, il da je neko išao na službeni put u inostranstvo i tamo bio lepo ugoščen, pa pazario nešto što nije trebalo...
Uglavnom, svaki put potpuno nova priča sa parametrima koje ni jedan standard ne definiše.

E, zato skela, i zato stomak i zato uzimanje u proračun svega i svačega.
I kad više puta ustanoviš da ti je tako doneta odluka bila dobra ti daje osnova da znaš kad gaziš po tvrdom a kad po mekom i opasnom terenu.

...i tako jeste, ma kako tebi neinženjerski delovalo.



emsiemsi emsiemsi 13:47 03.05.2016

Re: Rizik Vs Neizvesnost

princi

...

Problem sa životom je što su u njemu češće nalazimo u "uncertain" nego rizičnim situacijama, tj češće smo u situacijama u kojima možemo sagledati samo deo hazarda i posledica. Drugim rečima, veliki deo svoje stvarnosti proživljavamo u svetu nekompletnih informacija. Zato mi je nekad i smešno kad, pogotovu na blogu, naletim na likove kojima je "sve jasno" i koji za sve imaju priču (ili tabelu, u zavisnosti od potrebe).

Да !
Најчешће такви људи имају нарав које је комбинација теријера и буве.
emsiemsi emsiemsi 13:49 03.05.2016

Re: Rizik Vs Neizvesnost

kalaf
G.Cross
Ironija je da je mogucnost kraha subprime mortgage zone bila smatrana rizikom. Ako igde ima dovoljno matematickih modela onda je to Wall street.

Ispostavilo se da je to bio neizvestan rizik.

Ziveo Ramsfeld :)
"Reports that say that something hasn't happened are always interesting to me, because as we know, there are known knowns; there are things we know we know. We also know there are known unknowns; that is to say we know there are some things we do not know. But there are also unknown unknowns – the ones we don't know we don't know"

Овај је мудар скоро као ја.
emsiemsi emsiemsi 13:53 03.05.2016

Re: Rizik Vs Neizvesnost

princi
Podatak da je verovatnoća da se nešto desi recimo 1:10000 je sjajan, al možeš s njim da se ubrišeš ako se pogodi da ti baš budeš sretni dobitnik. A situacija takva da je i jednom previše.

Ti bi kao inženjer trebalo da znaš bolje od ovoga: jel' si se zapitala odakle dolaze sva opterećenja za koja projektuješ svoja postrojenja? Procene čvrstoće materijala?

Чекај !
Јел зиликака машинац ?
mariopan mariopan 15:40 03.05.2016

Re: Rizik Vs Neizvesnost

emsiemsi
princi
Podatak da je verovatnoća da se nešto desi recimo 1:10000 je sjajan, al možeš s njim da se ubrišeš ako se pogodi da ti baš budeš sretni dobitnik. A situacija takva da je i jednom previše.

Ti bi kao inženjer trebalo da znaš bolje od ovoga: jel' si se zapitala odakle dolaze sva opterećenja za koja projektuješ svoja postrojenja? Procene čvrstoće materijala?

Чекај !
Јел зиликака машинац ?

Nije, ona je mašinka.
michiganac michiganac 18:30 04.05.2016

Re: Rizik Vs Neizvesnost

Uzgred, upravo ta razlika između rizika i neizvesnosti je ono što je dovelo do finansijske krize 2007.


Khm, priznacu da sam poprilican analfabeta na polju ekonomije, ali zar nije za 'speculative real estate bubble' - koji je u osnovi te krize - vise no izvjesno bilo da ce prije ili kasnije okoncati krahom(?!) Kao i za svaki spekulativni balon per se.
Milan Novković Milan Novković 16:55 02.05.2016

Misc

... S druge strane, postoji čitav pokret anti-vaxxera koji su protiv toga da se vakcine daju deci i to zbog toga je verovatnoća razvijanja side effecta negde oko 1 u 100,000.

Smrtnost beba u US je 6.22 na hiljadu beba, u Singapuru 2.31. Smrtnost je opasno, opasno mnogo korelisana sa vakcinskim režimom. Tačnije sa DTP (difterija-tetanus-polio) vakcionom ali unutar sveukupnog vakcinskog režima, koji moderira tu smrtnost-korelaciju.

Tako, ako dodamo i smrt kao "side effect" imamo ne 1 u 100,000 nego 1 u 200 samo smrtnih slučajeva (5 u 1,000, recimo), a sa ostatkom neću sada da vas zamaram osim da skrenem pažnju da se omašilo za jedno 3 reda veličina u članku gde si našao ovu cifru.

S druge strane i korist od vakcine je žestoko moderirana sa uhranjenošću dece, nači jačinom imunog sistema (rezerve vitamina E u organizmu al neću ni ovde da preterujem sad).

Od no-matter-what anti-vaxxera, kojih nema previše, tj ima ih manje od no-matter-what pro-vaxxera, ti pro-vaxxeri su dosta opasniji, ti konkretni, ne svi, ogromna većina nas smo pro-vaxxeri, recimo 99++%, ti no-matter-what su mnogo opasniji, tu je vanredna koncetracija korisnih idiota.

Antibiotici - moj seljački rezon prvo: ja ne znam nikoga ko je ozbiljno nastradao od antibiotika, a poznavao sam jednog koji je umro od bakterija, dok mi se jedan drug ovde jedva izvukao posle 6 operacija i nešto isečenih creva.

Ta creva - i ovaj prvi je, indirektno, umro od creva, hronične bakterijske upale pa kad je on otišao na operaciju da mu iseku deo nije se ni probudio.

Jako mnogo ljudi ima žestokih problema danas a da toga nisu ni toliko svesni, postanu svesniji od 40te pa nadalje, npr, pa neću sad da mračim. Inteligentnija upotreba antibiotika bi mnogo toga sanirala, ali ju je teško primeniti bez inteligentne i ne lake dijagnoze. A upotreba antibiotika danas jeste jako haotična, često više štete nego koristi, tu sam saglasan.

Screening - ja mislim da ti je ok rezon što se tiče post-screening reakcije mnogih doktora. Treba ipak skrenuti pažnju .... al raspisaću se ako nastavim, a možda nevažno pošto je veliko uzbuđenje u medicini po pitanju potencijala imuno-terapije - postoje šanse da rana dijagnoza i imuno terapija urade s rakom ono što su anti-biotici uradili s tuberkulozom i sličnim, i to u bliskoj budućnosti.

Iracionalnost je evolutivna tekovina Ovo nije šala nego stavljam smajli pošto je blago kontraintuitivno. Tj obično se ne busamo u prsa kao iracionalni, iako umemo da branimo svoje pravo na iracionalnost.

Bez iracionalnosti bi previše razmišljali o opasnostima gde su male šanse da nas zadesi nedaća, kao što navodiš, a takvih ima previše pa bi, u stvari, samo o takvim stvarima i razmišljali.

Baš nedavno smo se dotakli Dekarta, i on je ovde asocijacija na knjigu Dekartova Greška gde Antonio Damasio, neuroscientist, navodi primere potpuno beskorisnih ljudi samo zato što su previše racionalni, oštećenjem na mozgu (amigdala), su im emocije odvojene od racija i racio non-stop nešto frenetično "preračunava".

I daje primer čoveka gde su jedva otkrili šta mu je - na svim testovima prolazi normalno, kao i pre jedne nesreće, a kad ga vrate u firmu on beskorisan (a natprosečno inteligentan) - njegov racio drugačije radi u test uslovima, gde je svestan da ga testiraju, i u pravom životu, u kom prekida jedan posao pošto je "preračunao" da je neki drugi važniji, pa tako u krug. I na kraju mu dali da bude copy-machine operator.
princi princi 17:06 02.05.2016

Re: Misc

Mene je, moram priznati, vrlo uznemirio onaj Andrew Gellman koga sam gore linkovao. Čovek je, pričajući o tim antibioticima, pokazao kako je izraz "risk aversion" totalno prazan (bulshit, što bi rekao Pape) i bez ikakvog sadržaja. Još gore, pokazao je kako pro-vaxxer može postati anti-vaxxer u sekundi (ne pričam o, naravno, anti-vaxxer idiotima koji kače one idiotske youtubeove i citiraju šta je rekla Drew Barrymore ili Robert de Niro; idiota, doduše, ne nedostaje ni drugoj strani).
kalaf kalaf 19:23 02.05.2016

Re: Misc

princi
Mene je, moram priznati, vrlo uznemirio onaj Andrew Gellman koga sam gore linkovao. Čovek je, pričajući o tim antibioticima, pokazao kako je izraz "risk aversion" totalno prazan (bulshit, što bi rekao Pape) i bez ikakvog sadržaja. Još gore, pokazao je kako pro-vaxxer može postati anti-vaxxer u sekundi (ne pričam o, naravno, anti-vaxxer idiotima koji kače one idiotske youtubeove i citiraju šta je rekla Drew Barrymore ili Robert de Niro; idiota, doduše, ne nedostaje ni drugoj strani).

Meni je sam tekst tog Gelmana proseravanje, naravno da je "risk aversion" BS kad nemas pojma koje su realne verovatnoce ili kad poredis 2 stvari koje imaju gotovo podjednak rizik.
Ako je razlika u riziku nekoliko redova velicine i te kako ima smisla.
A on je to iskonstruisao na jednom potpuno pogresnom slucaju gde je izokrenuo verovatnoce umiranja od bakterijske infekcije i ozbiljne alergijske reakcije a samo zarad kontraveznog populizma (ko naslovi u Kuriru).
princi princi 19:31 02.05.2016

Re: Misc

Meni je sam tekst tog Gelmana proseravanje, naravno da je "risk aversion" BS kad nemas pojma koje su realne verovatnoce ili kad poredis 2 stvari koje imaju gotovo podjednak rizik.
Ako je razlika u riziku nekoliko redova velicine i te kako ima smisla.

Meni se pre čini da ti nisi baš shvatio/la smisao u kome on pominje risk aversion. Ali nema veze, važno je da si pljucno/la i da si se prosrao/la. Ni to nije za bacanje, meni se i inače sviđa kad blogovi imaju i terapeutsko dejstvo.
kalaf kalaf 19:36 02.05.2016

Re: Misc

princi
Meni je sam tekst tog Gelmana proseravanje, naravno da je "risk aversion" BS kad nemas pojma koje su realne verovatnoce ili kad poredis 2 stvari koje imaju gotovo podjednak rizik.
Ako je razlika u riziku nekoliko redova velicine i te kako ima smisla.

Meni se pre čini da ti nisi baš shvatio/la smisao u kome on pominje risk aversion. Ali nema veze, važno je da si pljucno/la i da si se prosrao/la. Ni to nije za bacanje, meni se i inače sviđa kad blogovi imaju i terapeutsko dejstvo.

Izvini ali lik koga si ti tako zdusno citirao, a koji se toliko nalupetao brojkama u svom tesktu ne zasluzuje nista drugo pljuvacinu.
1:10 verovatnoca ozibljne alergijske reakcije na antibiotike???
A tek sta reci o 10% verovatnoce apokalipticke katastrofe u narednih 70 godina??? Gimme a break.
princi princi 19:42 02.05.2016

Re: Misc

Gimme a break.

Burazeru, vrlo rado, al', štono kažu, nećeš ti nama, :).
kalaf kalaf 19:46 02.05.2016

Re: Misc

princi
Gimme a break.

Burazeru, vrlo rado, al', štono kažu, nećeš ti nama, :).

Naravno da necu kad citiras gluposti, kojih bi se svako iole elokventan stideo.
princi princi 19:51 02.05.2016

Re: Misc

iole elokventan

Važi. Pa, dobro, zar nije bolje da gledaš kako da pomogneš svojom elokvencijom? Mislim, već smo apsolvirali da smo glupi zato što nismo citirali ultramodernog Arijelija.
princi princi 19:59 02.05.2016

Re: Misc

Uzgred, stvarno mi nije jasno sto ne odeš na blog Andrew Gelmana i lepo mu se najebeš majke k'o čovek.
kalaf kalaf 20:00 02.05.2016

Re: Misc

princi
iole elokventan

Važi. Pa, dobro, zar nije bolje da gledaš kako da pomogneš svojom elokvencijom? Mislim, već smo apsolvirali da smo glupi zato što nismo citirali ultramodernog Arijelija.

Ti ocigledno shvatas sve previse licno. Meni ti licno apsolutno ne smetas, vec mi smetaju proizvoljno iznesene verovatnoce i rizici.
Tih 10% verovatnoce na kome se clanak u Atlantiku bazira je izvedeno iz Sternovog izvestaja gde se prvo uopste ne navodi kumulativna verovatnoca (jer i nije nezavisna i ne mozes samo pomnoziti 0.1% sa 100 godina da dobijes 10%), a drugo koji je toliko puta dosad osporen i napljuvan da je zaista smesno bilo sta zasnivati na njemu.
princi princi 20:12 02.05.2016

Re: Misc

Tih 10% verovatnoce na kome se clanak u Atlantiku bazira je izvedeno iz Sternovog izvestaja gde se prvo uopste ne navodi kumulativna verovatnoca (jer i nije nezavisna i ne mozes samo pomnoziti 0.1% sa 100 godina da dobijes 10%), a drugo koji je toliko puta dosad osporen i napljuvan da je zaista smesno bilo sta zasnivati na njemu.

Stvarno ne razumem s kim pokušavaš da se svađaš - da si pročitao šta sam napisao gore u postu možda bi video i ograde i kvalifikative koje sam stavio u vezi kvantifikovanja verovatnoće izuzetno retkih događaja. Ali, kao što rekoh, zaista me raduje da blog (bar) na nekog deluje i terapeutski.
Milan Novković Milan Novković 20:30 02.05.2016

Re: Misc

jer i nije nezavisna i ne mozes samo pomnoziti 0.1% sa 100 godina da dobijes 10%

U redu, naravno, ali nije toliko bitno pošto u svakom slučaju ima dosta nejasnoće:

- Prvo oni pod katastrofalnim događajem podrazumevaju smrt 10% populacije, ne svih nas, tj 700 miliona.

- Drugo, ja mislim da verovatnća neke nuklearne bedastoće "ovih dana" raste. Neocons su nearticulisano i frenetično opasni i svet se pomerara, trka sad i Rusije i Kine, sateranih donekle u ćošak, ubrzava. Plus je i Pakistan "ponosni" vlasnik nuklearne tehnologije, Severna Koreja, ko zna ko još sa novcem (cenim da Rusi, Kinezi i Ameri još i imaju neki solidan "protokol" u komunikaciji).

- A virusi i bakterije - oni su mnogo manje podložni analitici raznoraznih puteva kojim mogu da se dese, i ja mislim da stvarno ima dosta opasnosti. Pa sad kako je "veštački život" stupio na scenu.

Čitam pre neki dana kako su u Australiji odobrili pilot vakcine GMO modifikovane bakterije (ovo nije virus) protiv kolere. Malo mi bilo čudno, al ajde, ja nisam iz industrije, da se u razvijenoj zapadnoj zemlji vakiniše protiv kolere, s jedne strane, pa s druge zato što su ipak malo neobuzdani konspiracioni teoretičari zagazili u prostor gde tvrde da će ljude zaprašivati ovim bakterijama iz aviona, ko komarce da prostiš.

I opovrgava se zaprašivanje, ali pilot vakcine je stvarno odobren-desio se već.

Prosto te neke interesne grupe, za moj ukus, olako prodru do širih masa, na raznorazne načine.

Ili ako se setiš oralne polio vakcine u Africi sa neubijenim virusom (ubijeni se daje inekcijama, a one su skupe), imamo onaj "ups, sorry ..." momenat gde su odjednom u Nigeriji, valjda, imali N epidemija polija i paraizovali jadnu decu a sve povrh tog vakcinskog, ne wild virusa (imali su prošle-pretprošle godine i male boginje u US, virus iz vakcina, što samo dokazuje da on ume da tinja u ljudima godinama, al ajde, one su u razvijenoj zemlji relativno bezopasne).

Pa ako se, da se vratim na "veštački život" setimo da virusi velikih boginja i ebole imaju do 50% smrtnost a da im je genom neverovatno mali, 15-25 gena, dok u laboratorijama već prave "veštačke" organizme sa 400 gena, "life-sciences" ekipe se definitivno treba pomalo i plašiti
princi princi 20:57 02.05.2016

Re: Misc

Tih 10% verovatnoce na kome se clanak u Atlantiku bazira je izvedeno iz Sternovog izvestaja gde se prvo uopste ne navodi kumulativna verovatnoca (jer i nije nezavisna i ne mozes samo pomnoziti 0.1% sa 100 godina da dobijes 10%),

Brate, ovo tek sad video: podosta si drčan za nekog ko ovako barata statistikom i verovatnoćom.
princi princi 20:59 02.05.2016

Re: Misc

- Prvo oni pod katastrofalnim događajem podrazumevaju smrt 10% populacije, ne svih nas, tj 700 miliona.

To im je implicitna definicija global catastrophe u okviru diskusije pandemije, ali stvarno nije jasno šta podrazumevaju pod extinction.
kalaf kalaf 22:10 02.05.2016

Re: Misc

princi
Tih 10% verovatnoce na kome se clanak u Atlantiku bazira je izvedeno iz Sternovog izvestaja gde se prvo uopste ne navodi kumulativna verovatnoca (jer i nije nezavisna i ne mozes samo pomnoziti 0.1% sa 100 godina da dobijes 10%),

Brate, ovo tek sad video: podosta si drčan za nekog ko ovako barata statistikom i verovatnoćom.

Sta hoces da kazes da su uticaji globalnog zagrevanja na verovatnocu globalne katastrofe iz godine u godinu nezavisni i pritom stalno po 0.1%???
Reklo bi se da se uopste nisi udubljivao u podatak koji je Atlantik izneo, inace bi dao makar neki link za tu nebuloznu racunicu od 10%.
kalaf kalaf 22:19 02.05.2016

Re: Misc

Milan Novković
jer i nije nezavisna i ne mozes samo pomnoziti 0.1% sa 100 godina da dobijes 10%

U redu, naravno, ali nije toliko bitno pošto u svakom slučaju ima dosta nejasnoće:

- Prvo oni pod katastrofalnim događajem podrazumevaju smrt 10% populacije, ne svih nas, tj 700 miliona.

- Drugo, ja mislim da verovatnća neke nuklearne bedastoće "ovih dana" raste. Neocons su nearticulisano i frenetično opasni i svet se pomerara, trka sad i Rusije i Kine, sateranih donekle u ćošak, ubrzava. Plus je i Pakistan "ponosni" vlasnik nuklearne tehnologije, Severna Koreja, ko zna ko još sa novcem (cenim da Rusi, Kinezi i Ameri još i imaju neki solidan "protokol" u komunikaciji).

- A virusi i bakterije - oni su mnogo manje podložni analitici raznoraznih puteva kojim mogu da se dese, i ja mislim da stvarno ima dosta opasnosti. Pa sad kako je "veštački život" stupio na scenu.

Čitam pre neki dana kako su u Australiji odobrili pilot vakcine GMO modifikovane bakterije (ovo nije virus) protiv kolere. Malo mi bilo čudno, al ajde, ja nisam iz industrije, da se u razvijenoj zapadnoj zemlji vakiniše protiv kolere, s jedne strane, pa s druge zato što su ipak malo neobuzdani konspiracioni teoretičari zagazili u prostor gde tvrde da će ljude zaprašivati ovim bakterijama iz aviona, ko komarce da prostiš.

I opovrgava se zaprašivanje, ali pilot vakcine je stvarno odobren-desio se već.

Prosto te neke interesne grupe, za moj ukus, olako prodru do širih masa, na raznorazne načine.

Ili ako se setiš oralne polio vakcine u Africi sa neubijenim virusom (ubijeni se daje inekcijama, a one su skupe), imamo onaj "ups, sorry ..." momenat gde su odjednom u Nigeriji, valjda, imali N epidemija polija i paraizovali jadnu decu a sve povrh tog vakcinskog, ne wild virusa (imali su prošle-pretprošle godine i male boginje u US, virus iz vakcina, što samo dokazuje da on ume da tinja u ljudima godinama, al ajde, one su u razvijenoj zemlji relativno bezopasne).

Pa ako se, da se vratim na "veštački život" setimo da virusi velikih boginja i ebole imaju do 50% smrtnost a da im je genom neverovatno mali, 15-25 gena, dok u laboratorijama već prave "veštačke" organizme sa 400 gena, "life-sciences" ekipe se definitivno treba pomalo i plašiti

Milane jasno je da rizika ima mnogo i da nisu zanemarljivi, ali dodeliti im neku konkretnu brojku, a da ona bude smislena je mnogo zeznuta rabota. Zato mi je toliko glupo procenjivati rezik od globalnih katastrofa konkretnim brojkama.
A tek ta definicija katastrofe od 10% populacije na vremenski rok od jednog veka nema smisla, zbog verovatnoce fluktuacije populacije u datom periodom u mnogo vecem obimu i bez bilo kakvih katastrofalnih dogadjaja.
princi princi 22:52 02.05.2016

Re: Misc

Reklo bi se da se uopste nisi udubljivao u podatak koji je Atlantik izneo, inace bi dao makar neki link za tu nebuloznu racunicu od 10%.

Ne treba nikakav link, sefe. Svako sa zavrsenom srednjom skolom bi trebalo da moze da izracuna stogodisnju verovatnocu dogadjaja cija je godisnja verovatnoca 1 u 1000.

edit: i nije 10% nego skoro tacno 9.5%. Ali posto se radi o frljanju verovatnocama 10% is good enough estimate.
Goran Vučković Goran Vučković 23:11 02.05.2016

Re: Misc


edit: i nije 10% nego skoro tacno 9.5%. Ali posto se radi o frljanju verovatnocama 10% is good enough estimate.

Skoro tačno 9.48

PS: 9.52, zabrljah u oduzimanju
princi princi 23:24 02.05.2016

Re: Misc

Goran Vučković

edit: i nije 10% nego skoro tacno 9.5%. Ali posto se radi o frljanju verovatnocama 10% is good enough estimate.

Skoro tačno 9.48

PS: 9.52, zabrljah u oduzimanju

daj link!
Goran Vučković Goran Vučković 23:30 02.05.2016

Re: Misc

daj link!

link
princi princi 23:35 02.05.2016

Re: Misc

Goran Vučković
daj link!

link

Kukuuu... na kraju cemo se svi outovati!
Goran Vučković Goran Vučković 23:37 02.05.2016

Re: Misc

Kukuuu... na kraju cemo se svi outovati!

To od klinca skupljam fazone - rickrolling
kalaf kalaf 00:26 03.05.2016

Re: Misc

princi
Reklo bi se da se uopste nisi udubljivao u podatak koji je Atlantik izneo, inace bi dao makar neki link za tu nebuloznu racunicu od 10%.

Ne treba nikakav link, sefe. Svako sa zavrsenom srednjom skolom bi trebalo da moze da izracuna stogodisnju verovatnocu dogadjaja cija je godisnja verovatnoca 1 u 1000.

edit: i nije 10% nego skoro tacno 9.5%. Ali posto se radi o frljanju verovatnocama 10% is good enough estimate.

Verovatnocu nezavisnih (i podjednako verovatnih) dogadjaja. Problem je prijatelju sto ti uopste ne razumes zasto su i sta znaci kad su dogadjaji zavisni.

P.S. Takodje ko je makar do 1. godine studija stigao zna da ako je verovatnoca medjusobno nezavnih dogadjaja jako mala, oni se mogu posmatrati kao medjusobno iskljucivi, jer je zajednicka verovatnoca zanemarljivo mala. S druge strane kad dogadjaji nisu medjusobno nezavisni zajednicka verovatnoca moze biti velika, ali je to nesto sto ti ocigledno ne razumes.
princi princi 00:35 03.05.2016

Re: Misc

Verovatnocu nezavisnih (i podjednako verovatnih) dogadjaja. Problem je prijatelju sto ti uopste ne razumes zasto su i sta znaci kad su dogadjaji zavisni.

Pa, dobro, zato imamo tebe, profesora kalafa, da nam objasnis korelacije, uslovne zavisnosti, bajezijansku verovatnocu... Inace, da, ovde se upravo radi o iid dogadjajima i zato gore nema linka koji si trazio. Prijatelju, :).
princi princi 00:41 03.05.2016

Re: Misc

A tek ta definicija katastrofe od 10% populacije na vremenski rok od jednog veka nema smisla

Nije definicija, uporni covece. Procena izvedena iz ratea (a na ciju sam problematicnost ukazao u prvoj recenici drugog pasusa, paragrafa, ako je tako lakse).

Covece, kakva tvrdoglava upornost o necemu sto je samo trebalo da posluzi kao ilustracija povod same teme teksta.
kalaf kalaf 00:43 03.05.2016

Re: Misc

princi
Pa, dobro, zato imamo tebe, profesora kalafa, da nam objasnis korelacije, uslovne zavisnosti, bajezijansku verovatnocu... Inace, da, ovde se upravo radi o iid dogadjajima i zato gore nema linka koji si trazio. Prijatelju, :).

Ti si taj koji se zanosi da je neki strucnjak za verovatnocu i statistiku, verovatno sto si procitao par knjizica bihejvioralne ekonomije i stigao do nivoa razumevanja osrednjeg studenta finansija, a da ocigledno ni osnovne stvari ne razumes.
Iz Sternovog izvestaj je skroz ocigledno da ono sto je on uzimao kao verovatnocu katastrofalnih dogadjaja apsolutno nema medjusobno nezavisnu raspodelu. Trazio sam ti link koji bi ilustrovao da su dogadjaji medjusobno nezavisni ali naravno da je tako nesto od tebe nesuvislo ocekivati.
princi princi 01:24 03.05.2016

Re: Misc

zbog verovatnoce fluktuacije populacije u datom periodom u mnogo vecem obimu i bez bilo kakvih katastrofalnih dogadjaja.

Kakvih bre crnih fluktuacija, radi se o prosecnom rateu dogadjaja, alo. Poasonovski procesi.

Covece, ovi PMF-ovci, kad zabidze, ne znaju kol'ko je dosta.
princi princi 01:30 03.05.2016

Re: Misc

kalaf
princi
Pa, dobro, zato imamo tebe, profesora kalafa, da nam objasnis korelacije, uslovne zavisnosti, bajezijansku verovatnocu... Inace, da, ovde se upravo radi o iid dogadjajima i zato gore nema linka koji si trazio. Prijatelju, :).

Ti si taj koji se zanosi da je neki strucnjak za verovatnocu i statistiku, verovatno sto si procitao par knjizica bihejvioralne ekonomije i stigao do nivoa razumevanja osrednjeg studenta finansija, a da ocigledno ni osnovne stvari ne razumes.
Iz Sternovog izvestaj je skroz ocigledno da ono sto je on uzimao kao verovatnocu katastrofalnih dogadjaja apsolutno nema medjusobno nezavisnu raspodelu. Trazio sam ti link koji bi ilustrovao da su dogadjaji medjusobno nezavisni ali naravno da je tako nesto od tebe nesuvislo ocekivati.


Ja? Pa ja nemam nikakvog pojma o verovatnoci i statistici. I u mom tekstu uopste nije o tome rec. Uhvatio se se za tehnikalije i ispao zvekan jer si verovatno profa na nekom PMFu a ne umes da sracunas verovatnocu dogadjaja na osnovu zadatog prosecnog ratea. Da, tacno je, taj prosecni rate je verovatno precenjen, i verovatno je u pitanju samaranje, ali to, tj rizik od globalne katastrofe, uopste nije poenta ovog teksta (ne znam zasto me uopste ne cudi da ti ta poenta skroz izmice). To o cemu ti pricas i kritiku Sternovog izvestaja je mogao videti svako ko je kliknuo na tekst i linkove u njemu. Ali, jos jednom i poslednji put, to nije poenta mog teksta. To za sta si se ti zakacio je posluzilo samo kao povod.
Ribozom Ribozom 17:44 02.05.2016

otpornost bakterija na antibiotike

Na skorasnjem predavanju iz mikrobiologije cuo sam podatak da je prosle godine u Evropi 26.000 ljudi umrlo usled rezistentnosti bakterija (sepsa). Najcesce se desavala u postoperativnim periodu.
Tako da je neumerna upotreba antibiotika, kao i nepravilno doziranje tj. ne koriscenje cele terapije lekovima uzrokovalo da bakterije postanu otporne na antibiotike.
Zanimljiv je i podatak da je 25% iraca rezistentno na vancomycin, zbog konzumiranja piletine proizvedene u lokalnim farmama.
princi princi 17:53 02.05.2016

Re: otpornost bakterija na antibiotike

Najcesce se desavala u postoperativnim periodu.
Tako da je neumerna upotreba antibiotika, kao i nepravilno doziranje tj. ne koriscenje cele terapije lekovima uzrokovalo da bakterije postanu otporne na antibiotike.

Da, kažu da jako utiče i na gut microbiome i da tu pravi čuda svakojaka. Navodno, uništava bakterije koje razgrađuju šećer i da smo zbog toga svi ovoako debeli i veliki (dobro, neko više, neko manje, ali u proseku). Istraživanja tog gut microbioma meni i inače mnogo interesantna, skoro svaki dan objave nešto novo i interesantno.

Ali, ova priča o riziku i neizvesnosti s kojim moramo da živimo mi je još interesantnija. Po mom mišljenju, na neki način, ona određuje da li ste i koliko religiozni. Naime, ja sam mišljenja da mnogi ljudi kad kažu razum, zapravo misle Bog (iako najverovatnije toga nisu ni svesni).
pnbb pnbb 19:33 05.05.2016

Re: otpornost bakterija na antibiotike

Istraživanja tog gut microbioma meni i inače mnogo interesantna, skoro svaki dan objave nešto novo i interesantno.

ima ona prica kako je bebi neophodno 4 vrste bakterija u stomaku do navrsena 3 meseca, i onda verovatnoca dobijanja astme ili nekih silnih alergija opada za 90 %( jel to isto ako se kaze da opada 10 puta?) . ako kasnije dobije taj paket bakterija, skoro pa da je kasno..
naravno misli se na tacno odredjene 4 vrste
mirelarado mirelarado 19:28 02.05.2016

Рађамо се прерано?

Вероватно сам под утицајем Аманитијеве дистопије коју сам нетом превела, али чини ми се да је једна од ризичнијих мана човека као врсте то што сазревање јединке способне за самосталан опстанак и продужетак врсте веома дуго траје.

Због тога, ваљда, сваки родитељ одахне тек када му се потомци осамостале.
docsumann docsumann 19:29 02.05.2016

Re: Рађамо се прерано?

Аманитијеве дистопије


preporučuješ?
princi princi 19:36 02.05.2016

Re: Рађамо се прерано?

mirelarado
Вероватно сам под утицајем Аманитијеве дистопије коју сам нетом превела, али чини ми се да је једна од ризичнијих мана човека као врсте то што сазревање јединке способне за самосталан опстанак и продужетак врсте веома дуго траје.

Због тога, ваљда, сваки родитељ одахне тек када му се потомци осамостале.

Ovaj David Eegleman čiji Brain, the story of you toplo preporučujem to čovekovo svojstvo, livewiring, za razliku od hardwiringa, smatra i za blessing i za curse. Jer to što nemamo toliko jako izgrađene instikte s jedne strane znači duže sazrevanje, ali s druge znači i veću prilagodljivost. Recimo, mlada zebra protrči 45 minuta pošto se rodi, ali zato zebra ne može da živi u Tampereu, Norilsku ili Las Vegasu. A livewiring čoveku omogućava da se prilagodi svakakvoj okolini pa da sutra, možda, nastani i Mars.
mirelarado mirelarado 21:20 02.05.2016

Re: Рађамо се прерано?

docsumann
Аманитијеве дистопије


preporučuješ?


Препоручићу чим буде објављен. :) Премда стилски није на висини неких његових претходних романа, идеја му је одлична, а и разрада и у неку руку потврђује ово о чему говоре Принци и Иглман, тј. о човековој прилагодљивости.
srdjan.pajic srdjan.pajic 22:34 02.05.2016

Re: Рађамо се прерано?

mirelarado
Вероватно сам под утицајем Аманитијеве дистопије коју сам нетом превела, али чини ми се да је једна од ризичнијих мана човека као врсте то што сазревање јединке способне за самосталан опстанак и продужетак врсте веома дуго траје.

Због тога, ваљда, сваки родитељ одахне тек када му се потомци осамостале.


Nas su na kursu za buduće roditelje ovo učili na prvom času, kao glavni razlog za colic bebe (to su one što se non stop dernjaju, iako im nije ništa, vežbaju pluća) - da se ljudska deca prerano rađaju. Zato i funkcioniše ono tesno povijanje beba, jer simulira okruženje koje dete kao fetus ima u majčinom stomaku (toplo i tesno). I kako su to provalili - snimili tamo po Africi, po plemenima, da colic beba uopšte nema, ne postoje kao kategorija. I snimili da tamo majke svoju decu uvežu, ono, da poplave (zapravo ne mora da bude jako, samo je fora da im ruke ne budu slobodne).
kalaf kalaf 19:31 02.05.2016

Rizici

Od svih tih rizika meni je najfascinantniji onaj sa decom, oruzjem i bazenima.
Naima bazeni u kucama su stotinu puta opasniji po malu decu od oruzja i to u Americi, tj. oruzje koje roditelji drze u kucama (u skoro svakoj americkoj) odnese godisnje 100 puta manje zivota male dece nego bazeni (koje daleko manji broj kuca ima).
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 19:38 02.05.2016

Re: Rizici

kalaf
Od svih tih rizika meni je najfascinantniji onaj sa decom, oruzjem i bazenima.
Naima bazeni u kucama su stotinu puta opasniji po malu decu od oruzja i to u Americi, tj. oruzje koje roditelji drze u kucama (u skoro svakoj americkoj) odnese godisnje 100 puta manje zivota male dece nego bazeni (koje daleko manji broj kuca ima).

Наше перцепције су чудесне. Да неко каже како се треба више плашити пужа и глисте него медведа, вукова, ајкула и лавова, смејали би се људи:

docsumann docsumann 19:55 02.05.2016

Re: Rizici

Наше перцепције су чудесне.



G.Cross G.Cross 20:24 02.05.2016

Re: Rizici

kalaf
Od svih tih rizika meni je najfascinantniji onaj sa decom, oruzjem i bazenima.
Naima bazeni u kucama su stotinu puta opasniji po malu decu od oruzja i to u Americi, tj. oruzje koje roditelji drze u kucama (u skoro svakoj americkoj) odnese godisnje 100 puta manje zivota male dece nego bazeni (koje daleko manji broj kuca ima).


Kalafe, moram da priznam da me je tok tvoje diskusije sa Princijem zabavio.

Ali postaviti ovde gluposti , sponsored by NRA, od tvoje strane je sokantno.

Bazeni su opasni. Ali to zavisi samo od roditelja da li ce da stave ( inace zakonski obavezne alarme u bazen) ili ne. Sto je odgovornst roditelja.

Da li ce dete biti ubijeno u nekom Shoping mallu od idiota koji je kupio pusku juce na internetu je sasvim druga prica. To ne zavisi od roditelja , to zavisi od americkog drustva da li je smpremno da sredi samo sebe i uzme oruzje iz ruku sopstvenih idiota. U Americi mnogo vise ljudi je ubijeno od amerikanaca nego od arapskih terorista. Samo prosle godine je u USA ubijeno 4,300 ljudi a 8,700 ozbiljno pvredjeno.Mnogo vise nego 9/11.

Toliko za NRA statistiku.



kalaf kalaf 20:27 02.05.2016

Re: Rizici

G.Cross
Kalafe, moram da priznam da me je tok tvoje diskusije sa Princijem zabavio.

Ali postaviti ovde gluposti , sponsored by NRA je sokantno.

Bazeni su opasni. Ali to zavisi samo od roditelja da li ce da stave ( inace zakonski obavezne alarme u bazen) ili ne. Sto je odgovornst roditelja.

Da li ce dete biti ubijeno u nekom Shoping mallu od idiota koji je kupio pusku juce na internetu je sasvim druga prica. To ne zavisi od roditelja , to zavisi od americkog drustva da li je smpremno da sredi samo sebe.

Wrong. Ubedljivo najveci procenat dece koja stradaju od vatrenog oruzja, strada od oruzja koje nadje u kuci (self-shooting) ili u porodicnom nasilju, dakle od oruzja svojih roditelja, a ne u sporadicnim "mass shooting" incidentima.
G.Cross G.Cross 20:30 02.05.2016

Re: Rizici

Ubedljivo najveci procenat dece koja stradaju od vatrenog oruzja, strada od oruzja koje nadje u kuci (self-shooting)



Pa da, ali odakle im oruzje ?

Ti bre kao da si NRA bot.
kalaf kalaf 20:36 02.05.2016

Re: Rizici

G.Cross
(self-shooting) ili u porodicnom nasilju



Pa da, ali odakle im oruzje ?

Ti bre kao da si NRA bot.

Svasta. Samo sam naveo interesantnu statistiku da bi roditelju mnogo vise trebalo da pripaze na svoju decu pored bazena nego gde drze oruzje, makar po statistici, a kako si ti iz toga uspeo da povezes da se zalazem za drzanje (i nosenje) oruzja mi je totalno van domasaja...
Idiotski zakoni o drzanju i nosenju oruzja u Americi gotovu da nemaju veze sa malom decom, vec kolicinom nasilja medj odraslima, al to je neka potpuno deseta prica do koje si verovatno samo ti uspeo da dodjes.
G.Cross G.Cross 20:54 02.05.2016

Re: Rizici

. Ubedljivo najveci procenat dece koja stradaju od vatrenog oruzja, strada od oruzja koje nadje u kuci (self-shooting) ili u porodicnom nasilju


Idiotski zakoni o drzanju i nosenju oruzja u Americi gotovu da nemaju veze sa malom decom, vec kolicinom nasilja medj odraslima,al to je neka potpuno deseta prica do koje si verovatno samo ti uspeo da dodjes .


Deseta prica?
Silly me.
Jukie Jukie 08:11 03.05.2016

Re: Rizici

Oružje koje roditelji drže u kući ne leži nikad na stolu nego je uvek u ormaru, i sasvim malo dete teško može da uopšte dođe do njega da ga uzme u ruke (nije to Srbija gde se pijano puca u vazduh za vreme svake proslave nego to oružje služi za lov na jelene), plus ako je u pitanju puška potrebno je stvarno se pomučiti da se iz nje puca ako si malo dete, i niko neće namerno ostaviti metak u cevi. Tako da dete treba da a) nađe pušku, b) izvadi pušku iz ormara a ne sruši sve, c) ima ne/sreću da je metak u cevi, ili d) da zna kako se stavlja metak u pušku; e) da ume da otkoči pušku, f) da ume da puca, g) da neko bude u blizini kao žrtva a da pre toga nije dotrčao i oteo pušku od deteta. Što je dete manje, manja je verovatnoća da će sve ovo uspeti da izvedu, tako da je prozor verovatnoće negde od drugog do petog razreda, dakle 3-4 godine. U bazen mogu da upadaju deca svih uzrasta i on stalno stoji na mestu, sve što treba je da dete zakorači u njega, to praktično sva deca umeju
4krofnica 4krofnica 09:00 03.05.2016

Re: Rizici

Jukie
Oružje koje roditelji drže u kući ne leži nikad na stolu nego je uvek u ormaru,



svi znamo da je krevet najbolje mesto za čuvanje oružja



:))
(mogući scenario: krenula bih noću u toilet, slučajno gurnula glavom, ovo ispadne, krenem da mlataram rukama, izbezumljeno se branim od puške, ona opali i samopogodim se u nogu, onda krenem da ridam jer ne mogu da odem da piškim!)


gedza.73 gedza.73 10:21 03.05.2016

Re: Rizici

ona opali i samopogodim se u nogu, onda krenem da ridam jer ne mogu da odem da piškim!)




Ubedljivo najjači prepers. NJega bi zombiji prvo pojeli. Ili ga ostavili neki dan da se zezaju s njim.
Ukratko (skoro nitko od blogera ne otvara YT snimke) lik vuče svoja dva sina negde u pustinju gde pucaju u balone. U jednom trenutku zatvarač pištolja mu prebije prst i on, kad vidi ranu, se onesvesti (na 0:16).
pnbb pnbb 19:42 05.05.2016

Re: Rizici

to zavisi od americkog drustva da li je smpremno da sredi samo sebe i uzme oruzje iz ruku sopstvenih idiota.

fact - u drzavama gde je legalna kupovina oruzja ( u stilu , uz povlasticu u trafici) , manji je broj ubijenih vatrenim oruzjem nego tamo gde je zabranjena
martin_krpan martin_krpan 19:37 02.05.2016

Prinči

podsjeti me, koji ovo bješe stil pisanja: Neoelitizam? Rani poststrukturalizam ili postdarvinizam.

Daj nekog Njemaca na Njemačkom. Ja slabo čitam Engleski.
alselone alselone 19:45 02.05.2016

Ode sve u ocov

kako se snalaziti u svetu u kome je, manje više, sve neizvesno.


Mislim da su ljudi sve nesrecniji kako sve vise pokusvaju da kontrolisu i preduprede sva sranja koja mogu da se dese. Terminalna metastaza tog nacina razmisljanja su one Doomsday preppers budale.
princi princi 19:48 02.05.2016

Re: Ode sve u ocov

alselone
kako se snalaziti u svetu u kome je, manje više, sve neizvesno.


Mislim da su ljudi sve nesrecniji kako sve vise pokusvaju da kontrolisu i preduprede sva sranja koja mogu da se dese. Terminalna metastaza tog nacina razmisljanja su one Doomsday preppers budale.

Da, nije pitanje samo osećanja lične nesreće, nego što neke od tih stvari koje, nominalno, služe da preduprede nesreću direktno uništavaju neki čovekov kvalitet života (naveo sam primere PSA i mamografije) bez nekih benefita.
kalaf kalaf 19:50 02.05.2016

Re: Ode sve u ocov

alselone
kako se snalaziti u svetu u kome je, manje više, sve neizvesno.


Mislim da su ljudi sve nesrecniji kako sve vise pokusvaju da kontrolisu i preduprede sva sranja koja mogu da se dese. Terminalna metastaza tog nacina razmisljanja su one Doomsday preppers budale.

Zavisi na kojoj si strani. Ako si na strani koja lepo profitira od zaplasivanja, a takvih je bogami podosta (pogledaj jednu Svajcarsku npr. sto osiguranja, sto farma), onda sumanjam da si nesrecniji sto ti vise parica kaplje.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 19:54 02.05.2016

Re: Ode sve u ocov

služe da preduprede nesreću direktno uništavaju neki čovekov kvalitet života

Индустрија страха?
Манипулација њиме, комерцијализација контроле тог осећања: урадиш ово, и безбедан си. Ако не урадиш,сам си крив за оно што може да се деси. (А што не мора.) Набаце ти осећај кривице.

Син моје другарице у Тоскани, Андреј, има 14 година и никад није примио ниједан антибиотик.
alselone alselone 19:59 02.05.2016

Re: Ode sve u ocov

Манипулација њиме, комерцијализација контроле тог осећања: урадиш ово, и безбедан си. Ако не урадиш,сам си крив за оно што може да се деси. (А што не мора.)


Pa da. Pogledaj na primer situaciju sa bezbednosti. Iako je kod nas situacija sa oruzanim pljackama i ubistvima neuporedivo bolja, ljudi se valjda pod uticajem filmova odlucuju sve vise za licno naoruzanje. Ne znam da li shvataju ili ne, ali zivot sa vatrenim oruzjem u kuci je neuporedivo nesrecniji i napetiji, iako prividno stvara osecaj sigurnosti.

Ja iako znam da pucam verovatno nikad vatreno oruzje necu imati u kuci.

Docim je tejzercici prava stvar.
martin_krpan martin_krpan 20:00 02.05.2016

Re: Ode sve u ocov

Индустрија страха?


Ima jedna činjenica koja se ne smije zaboraviti, a to je da ako zanemarimo teške ali ipak lokalne ratove koji neprestano traju, svijet već 70 godina nije u ratu. U istoriji, takvog perioda još nije bilo.
alselone alselone 20:02 02.05.2016

Re: Ode sve u ocov

Андреј

Andrjuša?
docsumann docsumann 20:05 02.05.2016

Re: Ode sve u ocov

martin_krpan
Индустрија страха?


Ima jedna činjenica koja se ne smije zaboraviti, a to je da ako zanemarimo teške ali ipak lokalne ratove koji neprestano traju, svijet već 70 godina nije u ratu. U istoriji, takvog perioda još nije bilo.


pa istorija uglavnom i pamti lokalne ratove. na hiljade njih. samo su svjetski izum XX vijeka.

princi princi 20:05 02.05.2016

Re: Ode sve u ocov

Pogledaj na primer situaciju sa bezbednosti. Iako je kod nas situacija sa oruzanim pljackama i ubistvima neuporedivo bolja, ljudi se valjda pod uticajem filmova odlucuju sve vise za licno naoruzanje. Ne znam da li shvataju ili ne, ali zivot sa vatrenim oruzjem u kuci je neuporedivo nesrecniji i napetiji, iako prividno stvara osecaj sigurnosti.

Da, ima GG lep primer i za to: kaže, posle 9-11, ljudi su odjednom iz straha prestali da lete avionima, i, recimo, umesto da lete od NY do Washingtona, počeli da voze te rute. Rezultat? Povećan broj smrtnosti na autoputevima, tako da ih je, ne znam, u roku od 6 meseci više izginulo po putevima nego što ih stradalo samog 9-11.
alselone alselone 20:10 02.05.2016

Re: Ode sve u ocov

ali ipak lokalne ratove koji neprestano traju, svijet već 70 godina nije u ratu. U istoriji, takvog perioda još nije bilo.


Filipe juniore, supalj ti je ovaj diskurs.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 20:11 02.05.2016

Re: Ode sve u ocov

Andrjuša?

:))))))
Изгубили смо, оног пута, и ти и ја опкладу.

Лидија, моја другарица, мајка Андрејева, успела је сваки пут да одоли искушењу и температуру и упале, којима су деца склона док им се развија имунитет, не залечи антибиотицима. У ми смо у нашој кући, док је Лазар растао, имали те расправе. Ја лекове готово и да не пијем, а код лекара не идем од 1983, тако некако. (Мало претерујем , али то је суштина.) Нисам волео ни кад смо сина Лазара вакцинисали. Мој аргумент је био: мом оцу ни вакцине ни антибиотици нису требали да израсте у људину од 115kg и 188cm, који је сахрањен са свим зубима које природа подари. А као -- био је на слабој, сиромашкој исхрани. (И ово мало претерујем: фалио му је један зуб, извадили му га на живо у рату.) Модерне индустрије манипулишу нама, и ето -- сад баш сам са неким стручњацима за маркатинг расправљао на који ће начин једна велика мултинационалка да ували свој нездрави производ младим мајкама за њихову децу. Нема везе што је то грех...
kalaf kalaf 20:12 02.05.2016

Re: Ode sve u ocov

princi
Da, ima GG lep primer i za to: kaže, posle 9-11, ljudi su odjednom iz straha prestali da lete avionima, i, recimo, umesto da lete od NY do Washingtona, počeli da voze te rute. Rezultat? Povećan broj smrtnosti na autoputevima, tako da ih je, ne znam, u roku od 6 meseci više izginulo po putevima nego što ih stradalo samog 9-11.

Ako pogledas statistiku i to podatke za 2000 i 2001 videces da je to samo urbana legenda i nista vise. Kao sto rekoh previse citiras "autoritete", za stvari koje su lako proverljive i (skoro kao po pravilu) pogresne.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana