Astrologija| Budućnost| Ekologija| Nauka| Sex

Škola za nanogičarke

krkar RSS / 03.06.2016. u 12:20


cecina_kuca_700.jpg

Mali Srpčići iz Sremskih Karlovaca u Beogradu su obišli ono što je za njihov sistem vrednosti najvrednije i najpoželjnije i što će im najviše koristiti u budućem životu u Srbistanu.

Karlovački osnovci na ekskurziji u Beogradu posetili Cecu u njenoj vili

U okviru jednodnevne eskurzije odeljenja trećeg razreda osnovne škole "23. oktobar" iz Sremskih Karlovaca, đaci su imali priliku da posete dom Svetlane Ražnatović, koja se sa mališanima družila, a na poklon im je dala potpisan CD.

Ceo tekst (LINK)

 
A ako ste mislili da je ovo najgore što može da se desi - varate se. Biće još gore, samo se trenutno ničeg nisu setili. Mada, mogli bi decu da vode na Farmu i u Parove na ekskurziju. To radi punom parom - za razliku od, recimo, muzeja.

Dijagnoza!



Komentari (414)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

petargli petargli 12:43 03.06.2016

krhotine

To sve prslo s mozgom!
AlexDunja AlexDunja 12:48 03.06.2016

ja da imam

sada decu tog uzrasta ne bi im dala da idu
u školu, majkemimile
loader loader 07:33 04.06.2016

Re: ja da imam



Dosta im je da čitaju blogove !
Sve ostalo je, vidi se, rizična obrazovna rabota




Nego, šalu na stranu.
Ima tu nekog, izgleda, jasnog plana.
Radi se o sledećem.
Ako deca od malena ne bivaju u kontaktu sa ovako probranim estradnim ličnostima,
kako će sutra, ako neko od njih postane političar, naročito političar opštenarodnog kova,
da organizuje doček srpske na trgu uz podršku estradnih diva s nanogicama i ogrlicama,
i da u neo-elitnom maniru pohodi splavove i noćne klab-rupe gde se takođe oteže poj istog stupido-tehno-folka,
te da se grli sa silikonima izvođačica i da se sa njima slika za naslovne stranice domaće štampane bižuterije?!
Teško se u tome uspeva ako se sa treningom ne krene na vreme, u mlađim godinama.

tasadebeli tasadebeli 12:52 03.06.2016

Курсула

И после кад попиздим, ти мени вичи и даље:"Тасо, друже, Курсуло мој!"




Јеботе, а у Карловцима је најстарија српска гимназија!




Dont Fear The Reaper Dont Fear The Reaper 15:05 03.06.2016

Re: Курсула

Јеботе, а у Карловцима је најстарија српска гимназија!



Naravno da nije. To što JE u Karlovcima je zgrada iz 1891 ;>

A to što je 100 godina ranije osnovano u Karlovcima je bila - prva gimnazija na nekoj teritoriji di su (i) Srbi, a da li je baš srpska, tjah, zavisi šta se pod time podrazumeva. Geografski Asutro-Ugarska. Jeste, osnovao ju je popa platio srpski trgovac, ali se učilo od isključivo slovačkog kadra, a prvih 60 godina se učilo na latinskom.

Elem, to onako, a ekskurzije u Cecu, pa što da ne. Obično ih profesori odvedu na Kališ, oni sednu u kafanče i cugaju, a deca jurcaju okolo, ovako su barem nešto videli ☻

krkar krkar 15:46 03.06.2016

Re: Курсула

Dont Fear The Reaper
Јеботе, а у Карловцима је најстарија српска гимназија!



Naravno da nije. To što JE u Karlovcima je zgrada iz 1891 ;>

A to što je 100 godina ranije osnovano u Karlovcima je bila - prva gimnazija na nekoj teritoriji di su (i) Srbi, a da li je baš srpska, tjah, zavisi šta se pod time podrazumeva. Geografski Asutro-Ugarska. Jeste, osnovao ju je popa platio srpski trgovac, ali se učilo od isključivo slovačkog kadra, a prvih 60 godina se učilo na latinskom.

Elem, to onako, a ekskurzije u Cecu, pa što da ne. Obično ih profesori odvedu na Kališ, oni sednu u kafanče i cugaju, a deca jurcaju okolo, ovako su barem nešto videli ☻



Najstariju gimnaziju u Srbiji (što reče DFTR tek treba ustanoviti šta je to "srpska" gimnazija pa utvrditi je li ta bila srpska) osnovali su katolički isusovci (jezuiti) i to čuveni Bartol Kašić glavom i bradom.

I drugu srbijansku gimnaziju osnovali su jezuiti.

Treću je osnovala Rusija.

A onda su konačno i Srbi osnovali jednu.

Tako da bi cenjeni publikum mogao da glasa koja je od ovih gimnazija u Srbiji bila - srpska!
princi princi 15:48 03.06.2016

Re: Курсула

krkar
Dont Fear The Reaper
Јеботе, а у Карловцима је најстарија српска гимназија!



Naravno da nije. To što JE u Karlovcima je zgrada iz 1891 ;>

A to što je 100 godina ranije osnovano u Karlovcima je bila - prva gimnazija na nekoj teritoriji di su (i) Srbi, a da li je baš srpska, tjah, zavisi šta se pod time podrazumeva. Geografski Asutro-Ugarska. Jeste, osnovao ju je popa platio srpski trgovac, ali se učilo od isključivo slovačkog kadra, a prvih 60 godina se učilo na latinskom.

Elem, to onako, a ekskurzije u Cecu, pa što da ne. Obično ih profesori odvedu na Kališ, oni sednu u kafanče i cugaju, a deca jurcaju okolo, ovako su barem nešto videli ☻



Najstariju gimnaziju u Srbiji (što reče DFTR tek treba ustanoviti šta je to "srpska" gimnazija pa utvrditi je li ta bila srpska) osnovali su katolički isusovci (jezuiti) i to čuveni Bartol Kašić glavom i bradom.

I drugu srbijansku gimnaziju osnovali su jezuiti.

Treću je osnovala Rusija.

A onda su konačno i Srbi osnovali jednu.

Tako da bi cenjeni publikum mogao da glasa koja je od ovih gimnazija u Srbiji bila - srpska!


Ne razumem. Pa svi stariji univerziteti po Evropi su počeli kao verske škole. Šta s tim?
tadejus tadejus 15:58 03.06.2016

Re: Курсула

princi

Pa svi stariji univerziteti po Evropi su počeli kao verske škole. Šta s tim?


čuj počeli..
eno u po londona u po dana današnjeg svaka četvrta (ako nije treća) dobra škola je crkvena i lijepo kažu, prednost pri upisu daju redovnima na nedeljnoj misi..
e reko broji li se ako se krstim s obe ruke dok čitam..
krkar krkar 15:59 03.06.2016

Re: Курсула

Ne razumem. Pa svi stariji univerziteti po Evropi su počeli kao verske škole. Šta s tim?


Ništa. Samo što se Srblji trude da po svaku cenu preskoče oba rimokatolička perioda svoje povijesti.

A potpuno su neizbežni.
princi princi 16:02 03.06.2016

Re: Курсула

krkar
Ne razumem. Pa svi stariji univerziteti po Evropi su počeli kao verske škole. Šta s tim?


Ništa. Samo što se Srblji trude da preskoče oba rimokatolilka perioda svoje povijesti.

A potpuno su neizbežni.

Ma, dobro, mentolska nacija, to smo već apsolvirali. Ali, kad si već pomenuo, po meni, za Srbiju (i ne samo za nju) su mnogo manji problem deca koja pohode Cecu, od pseudoelite, tj od naduvanih miteleuropskih dripaca, prepunih stomaka i mahom praznih mozgova.
princi princi 16:08 03.06.2016

Re: Курсула

tadejus
princi

Pa svi stariji univerziteti po Evropi su počeli kao verske škole. Šta s tim?


čuj počeli..
eno u po londona u po dana današnjeg svaka četvrta (ako nije treća) dobra škola je crkvena i lijepo kažu, prednost pri upisu daju redovnima na nedeljnoj misi..
e reko broji li se ako se krstim s obe ruke dok čitam..

Ja imao neke prijatelje u Čiziku (pričam u prošlom vremenu jer sam ih u međuvremenu oterao u pizdu materinu, šta ću kad sam prek čovek) koji su svake nedelje išli u Srpsku crkvu. Jbt, gledam, ljudi naša generacija, svake nedelje piče u crkvu sve u 16. I to još u Londonu. Jbt, gledam, ko je lud, oni, ja, sine, drama, kriza identiteta... Kad ispade da je čestita Z. vodala familiju u crkvu ne zato što je gorljiva Slavka pravoslavka, nego da bi im lokalni pop izdejstvovao mesto u lokalnoj anglikanskoj školi, koja se valjda ne plaća.

Tako da ove blogovske manipulantske ludaje (muške i ženske, da ne bude zabune) na koje sam naletao, daleko od toga da su jedine. Story of my life.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 16:15 03.06.2016

Re: Курсула

princi
krkar
Ne razumem. Pa svi stariji univerziteti po Evropi su počeli kao verske škole. Šta s tim?


Ništa. Samo što se Srblji trude da preskoče oba rimokatolilka perioda svoje povijesti.

A potpuno su neizbežni.

Ma, dobro, mentolska nacija, to smo već apsolvirali. Ali, kad si već pomenuo, po meni, za Srbiju (i ne samo za nju) su mnogo manji problem deca koja pohode Cecu, od pseudoelite, tj od naduvanih miteleuropskih dripaca, prepunih stomaka i mahom praznih mozgova.

Па наравно да су школе испрва верске, нормално. И саме државе су такве биле. Видим да ОШ Краљ Петар у Бгду тврди да имају традицију од 300 година. Као, они су баштиници српске школе из доба хабсбуршког Београда, што нема везе: школа се ту није налазила, а и по одласку Аустријанаца била је угашена?! (То са школама је занимљиво: оне су постојале иако се не би сачувао поуздан траг о њима, јер даскал -- учитељ -- спомиње се често чак и као име у српским песмема 18. и 19. века: Гаће Митре Даскалове и сл.)

Слажем се ово за псеудоелиту. Опет, особито је за Србе била опасна она "левичарска" псеудоелита која их је учила да им је свет непријатељ и да тамо, у том свету, скоро ништа не ваља, или макар није ништа боље него у Србији. Мислим да је ова елита имала најпогубнији утицај на Србе. Срећом, Вучићева реторика (и сличних) се променила.
Dont Fear The Reaper Dont Fear The Reaper 16:19 03.06.2016

Re: Курсула

Najstariju gimnaziju u Srbiji (što reče DFTR tek treba ustanoviti šta je to "srpska" gimnazija pa utvrditi je li ta bila srpska) osnovali su katolički isusovci (jezuiti) i to čuveni Bartol Kašić glavom i bradom.


Nevezano za to čija je, koja je?
princi princi 16:21 03.06.2016

Re: Курсула

Слажем се ово за псеудоелиту. Опет, особито је Србе била опасна она "левичарска" псеудоелита која их је учила да им је свет непријатељ и да тамо, у том свету, скоро ништа не ваља, или макар није ништа боље него у Србији. Мислим да је ова елита имала најпогубнији утицај на Србе. Срећом, Вучићева реторика (и сличних) се променила.

Naprotiv, čini se da su za Srbiju najgori bili mudroseri koji su Srbe videli kao nekakve Gote, Germane, Tevtonce, šta li... Kenjatore svih vrsta koji su krivotvorili istoriju, koji su izmislili mit o "500 godina pod Turcima" kao da je "biti pod Turcima" bilo nešto loše u 16., 17. i 18. veku. (kao i mnoge druge)

Pazi, kad već vidim neku budalu koja za nekim kafanskim stolom više: "Pa kad je tako bilo dobro pod Turcima u 16., 17. i 18. veku, što se nisi onda rodio i živeo tada?? A?"
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 16:28 03.06.2016

Re: Курсула

Naprotiv, čini se da su za Srbiju najgori bili mudroseri koji su Srbe videli kao nekakve Gote, Germane, Tevtonce, šta li...

Честњејши Калаич?

Пази, ја никако не могу да разумем где су ти српски градови што су били под Турцима? Мислим да се овде слабо и градило, будући да се ова територија није перципирала као матично исламска, као, рецимо, Босна, у којој су лепе грађевине из тог перидоа. Како нама ни би ниједан На Дрини ћуприја мост. Мсм, само наглас размишљам, без претензија.)

Ех, где су нама наши витезови?


krkar krkar 17:10 03.06.2016

Lepi turski grad Beograd

Мислим да се овде слабо и градило, будући да се ова територија није перципирала као матично исламска, као, рецимо, Босна, у којој су лепе грађевине из тог перидоа. Како нама ни би ниједан На Дрини ћуприја мост.



Nema tu "matično islamska" ili nematično. Beograd je bio turski grad. A povremeno i ugarski. Srpski nije, iz više razloga. Prvo jer nije bilo srpske države i srpske vlastele a drugo jer nije bilo ni neke posebne srpske kulture. Popovi (oni pismeni) su bili Grci, vladari Turci, osvajaći Madžari (i obratno, kako se kad potrefi). Srbi su čuvali blago, ono četvoronožno i motikali rotkvu koja je pre američkog krompira bila glavna hrana Jevrope. Trgovci su bili Cincari i Jevreji...

Nije da nije bilo ničega u Beogradu, Evlija Čelebija navodi Beograd kao "lep grad" sa 122 džamije.

Mostova preko Save i Dunava nije bilo iz praktičnih političkih, strateških i inženjerskih razloga. Dunav je bio preveliki zalogaj - a sa druge strane Dunava od Beograda nije bilo ničega, stotine kilometara malaričnih močvara bez stanovništva. Koji će im kua da troše resurse na most na ogromnoj reci.

Sa Savom slično samo malkice uža reka. A preko mrski Aistrougari.
krkar krkar 17:22 03.06.2016

Re: Курсула

Ех, где су нама наши витезови?


Vitezovi i SOP-ovi i - Srbija do rta Finistere!


emsiemsi emsiemsi 19:17 03.06.2016

Re: Lepi turski grad Beograd

krkar
Мислим да се овде слабо и градило, будући да се ова територија није перципирала као матично исламска, као, рецимо, Босна, у којој су лепе грађевине из тог перидоа. Како нама ни би ниједан На Дрини ћуприја мост.



Nema tu "matično islamska" ili nematično. Beograd je bio turski grad. A povremeno i ugarski. Srpski nije, iz više razloga. Prvo jer nije bilo srpske države i srpske vlastele a drugo jer nije bilo ni neke posebne srpske kulture. Popovi (oni pismeni) su bili Grci, vladari Turci, osvajaći Madžari (i obratno, kako se kad potrefi). Srbi su čuvali blago, ono četvoronožno i motikali rotkvu koja je pre američkog krompira bila glavna hrana Jevrope. Trgovci su bili Cincari i Jevreji...

Nije da nije bilo ničega u Beogradu, Evlija Čelebija navodi Beograd kao "lep grad" sa 122 džamije.

Mostova preko Save i Dunava nije bilo iz praktičnih političkih, strateških i inženjerskih razloga. Dunav je bio preveliki zalogaj - a sa druge strane Dunava od Beograda nije bilo ničega, stotine kilometara malaričnih močvara bez stanovništva. Koji će im kua da troše resurse na most na ogromnoj reci.

Sa Savom slično samo malkice uža reka. A preko mrski Aistrougari.

Не може то да прикрије мржњу према Србима, па то ти је. Још када се нађе неко да секундира и терца, и-хај.
tasadebeli tasadebeli 20:24 03.06.2016

Re: Lepi turski grad Beograd

Ау, брате, какав низ аутошовинистичког кењања кифли!

За орден! (Туђински, наравно. Или туђмановски? )





И од Цеце стигосмо опет до лепог турског Београда са 122 џамије, а?

Одлично, одлично... Само наставите.

Треба много кењаже да би од ове једне џамије у Београду стигли опет до 122 џамије...

Мултикултуралност, јебига! Еуропа, јебига!


Samo što se Srblji trude da po svaku cenu preskoče oba rimokatolička perioda svoje povijesti.



А који је други?

Мислиш на ово сада што се дешава са врхом наше цркве под Иринејем, другим Иринејем, Порфиријем, Ракитом,... и осталим Смрдићима што седе испод Степинчеве слике док разговарају у Ватикану о "међусобним односима две сестринске цркве"?


Prvo jer nije bilo srpske države i srpske vlastele a drugo jer nije bilo ni neke posebne srpske kulture.



Јес, све је ово што видиш око себе и у чему живиш изникло из обичне роткве.

И ти исто, тако образован и паметан, изникао си директно из те роткве, а?

Дакле, стварно неки пут кењаш за медаљу.

Туђинску медаљу, наравно, као што то већ рекох.


"Гарсули је из Темишвара отпутовао на појутарје Тијелова. Фелдмаршал-лајтнант Франц Карл Леополд барун фон Енгелсхофен поручио му је био да причека мало у Темишвару. Да види последице своје мудрости међу Сербима. Ускоро.

Старац је тврдио да су Серби чудан народ и да их Гарсули не зна. Серби су лакоми на почасти, воле медалију, а за туђина би душу дали. Међутим, ако примете да их лажу и варају, да им дата реч није одржана, то памте. У столећа!

Са Турцима се – тврдио је Енгелсхофен – носе, око неког Косова (Енгелсхофен је писао: Cassova) већ неких триста шесет година. Серби не заборављају! То је јако непослушна и дивља врста народа. `Ein äusserst unbotmässiges und wilds Element!`"
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 20:31 03.06.2016

Re: Lepi turski grad Beograd

Nije da nije bilo ničega u Beogradu, Evlija Čelebija navodi Beograd kao "lep grad" sa 122 džamije.

Крккаре, никад их није било толико, а Београд из тог турског доба био је тек мало већа касаба. Ево шта један његов хроничар (ја) о њему пише, и шта затичу Аустријанци у освојеној престоници:

Варош у коју су победници ушли имала је типично оријентални изглед, са мноштвом џамија које бележе сви прикази Београда оног доба. Није истина да их је било две-три стотине, како легенде причају, мада је и оних осамдесетак неспорно утврђених био знатан број. Како год било, веома брзо од њих није остало ни трага. Претваране су у цркве различитих католичких редова и војне магацине, преуређиване у зграде за становање, грађевине јавне намене, канцеларије и станове, а у једној су, чак, даване „комедије". Минарети су, наравно, били порушени, док су ханови, некадашња турска свратишта и места трговине, постали коњушнице, касарне, радионице, а један од њих - који се налазио на дунавској падини града, негде на крају данашње Душанове улице, подно Калемегдана - темељно је преуређен у велики „стан" на спрат гувернера тадашње Србије. Било је у Београду, и тада, поплочаних (додуше оловом) градских пролаза, наоколо од великог и покривеног безистана - пијачног трга, али улице су махом биле нечисте, изувијане и уске, крај којих су се ређале неугледне и ниске куће од плетера и блата, обично ограђене високом зидом. Оно мало бољих и темељнијих кућа, чак са чесмама, лепим двориштима и шедрванима, припадало је избеглој турској господи, и у њих су се, у прво време, уселели најзнатнији освајачи Београда. Можда је тим на оријенталну урбанистичку немарност несвиклим племићима од војне каријере мноштво београдских башти, дрвећа и зеленила ипак пружало макар малу победом заслужену насладу.


Есеј који реконструише изглед Београда оног доба зове Путовање у Белиград и био је објављен и на блогу.
krkar krkar 20:46 03.06.2016

Mentholi

Ma, dobro, mentolska nacija


Sad će Tasa da ti objasni da si ti jedan rotkvojed blablabla...
krkar krkar 20:50 03.06.2016

Bravoslavna džamahirija Srbistan

Па наравно да су школе испрва верске, нормално. И саме државе су такве биле.


Aman, to da je crkva osnivala škole nije uopšte upitno.

Ali činjenica da su i prvu i drugu školu na teritoriji Srbije (pravoslavne džamahirije Srbije) osnivali mrski katolici, pritom i jezuiti, Hrvati rimokatolici, ej!

Kako to? Šta su radili Srbi? Bili nebudni pa im se uvukao neprijatelj?

Kako, molim, koji, bre, Srbi?
krkar krkar 21:09 03.06.2016

Re: Lepi turski grad Beograd

Мислиш на ово сада што се дешава са врхом наше цркве под Иринејем, другим Иринејем, Порфиријем, Ракитом,... и осталим Смрдићима што седе испод Степинчеве слике док разговарају у Ватикану о "међусобним односима две сестринске цркве"?


Prvo, ovog Irineja Nišliju ne mešaj u bilo šta smisleno a najmanje da mu pripisuješ bilo kakvu teološku misao. Taj je tipični seoski popa, muči se ceo život da prehrani dvoje dece dok nisu stali na noge (dobro, sin mu je sad nastojatelj a kći igumanija pa mu je malo lakše) ali taj u verskom smislu ne zna je li pošo ili došo.

A za drugo, najveća je borba ko će da prisajedini SPC bratskoj rimokatoličkoj crkvi, RKC - Irinej Bački (Mamin Irinej) ili Amfilohije Ćirov (Risto Sotona).

Čast Srba za sada čuvaju Bosanski Fašisti u mantijama ali ovi ekumenci su sve jači tako da ćeš, Bože zdravlja, verovatno dočekati trenutak u kojem će samo sunećenje moći da te spasi Pape Rimskog, moj Taso.

Doduše, beogradski muftija je prvi put Srbin pa će ti to možda malo lakše pasti. Valja se nadati da ima laku ruku, da neće da otkine više nego što treba.
princi princi 21:11 03.06.2016

Re: Lepi turski grad Beograd

Ау, брате, какав низ аутошовинистичког кењања кифли!

Taso, druže, jedini autošovinista u ekipi koju pominješ mogu biti ja. Pogotovu nije fer da u ovom kontekstu citiraš Krkara, štoseonokaže, čovek se može pohvaliti da u sebi nema ni kapi srpske krvi.
tasadebeli tasadebeli 21:24 03.06.2016

Re: Mentholi

krkar
Ma, dobro, mentolska nacija


Sad će Tasa da ti objasni da si ti jedan rotkvojed blablabla...



Ма јок, нема потребе...

Браја зна о чему говори.

А ја ћу да наставим да уживам у тумачењима историографије изниклим директно из роткве.



narcis narcis 21:25 03.06.2016

Re: Lepi turski grad Beograd

Taj je tipični seoski popa,

šta li pa ti lupaš, irinej niški nije bio nikad seoski pop, on je bio najmlađi vladika te 1971-2-3. kad je postao niškivladika. malte ne iz čkolju došo za vladiku, dobro nije baš, bio pulen nečiji i te munje al seoski popa nije nikad bio, a ako pucaš na poreklo, pa svi ti popovi su tad bili sa sela.
a niška prohija nije mala ni siromašna tako, i ako bude ikakomoguće taj irinej će da pomiri i kalendare i crkve , retko razuman pop, to vi sag ne vidite jer mora malo da se femka zbog amfilokija i ostalih ratnihvladika.
al biće to jedan od boljih vladika,ako ga ne utepaju.
krkar krkar 21:26 03.06.2016

Srbi svi i svuda

Taso, druže, jedini autošovinista u ekipi koju pominješ mogu biti ja. Pogotovu nije fer da u ovom kontekstu citiraš Krkara, štoseonokaže, čovek se može pohvaliti da u sebi nema ni kapi srpske krvi.


Tasa je Vukovac:

У поменутијем овдје мјестима биће најмање око пет милиона душа народа, који говоре једнијем језиком, али се по закону (религији) дијеле на троје: може се од прилике узети да их око три милиона има закона Грчкога, и то: један милион у цијелој Србији (с Метохијом), један милион у Аустријскијем државама (у Банату, у Бачкој, у Сријему, у десном подунављу, у Славонији, Хрватској, Далмацији и Боци), а један милион у Босни, Херцеговини, Зети и Црној гори; од остала два милиона може бити да би се могло узети да су двије трећине закона Турскога (у Босни, Херцеговини и нахији Барској). Само прва три милиона зову се Срби или Србљи, а остали овога имена неће да приме, него они закона Турскога мисле да су прави Турци, и тако се зову, премда ни од стотине један не зна турски; а они закона Римскога сами себе или зову по мјестима у којима живе н. п. Славонци, Босанци (или Бошњаци), Далматинци, Дубровчани и тд., или, као што особито чине књижевници, старинскијем или Бог зна чији именом, Илири или Илирци; они пак први зову их у Бачкој Буњевцима, у Сријему, у Славонији и у Хрватској Шокцима, а око Дубровника и по Боци Латинима... А у пријатељском разговору они закона Грчкога зову ове закона Римскога Кршћанима, а они њих Хришћанима. Кад човјек помисли, н. п. да Маџара има и Римскога и Калвинскога закона, па се сви зову Маџари; или: да Нијемаца има и Римскога и Луторанскога и Калвинскога закона, па се опет сви зову Нијемци, мора се чудити како се барем ови Срби закона Римскога неће Срби да зову.

Dakle, Srbi svi i svuda.
krkar krkar 21:41 03.06.2016

Re: Lepi turski grad Beograd

Nije da nije bilo ničega u Beogradu, Evlija Čelebija navodi Beograd kao "lep grad" sa 122 džamije.


Крккаре, никад их није било толико, а Београд из тог турског доба био је тек мало већа касаба. Ево шта један његов хроничар (ја) о њему пише, и шта затичу Аустријанци у освојеној престоници:


Svi smo pogrešili, i ti i ja i Evlija:

Eвлија каже да у Београду има 270 џамија али је тај број претеран. Није било никада више од 70 џамија.

Izvor (LINK)


tasadebeli tasadebeli 21:44 03.06.2016

Re: Lepi turski grad Beograd

krkar

Bože zdravlja, verovatno dočekati trenutak u kojem će samo sunećenje moći da te spasi Pape Rimskog, moj Taso.



Ах, тко то може знати!

Будућност нам је свима неизвесна.

Може се догодити и обратно, да папу римског, ако већ и није до сада обрезан, од сунећења може само шизма спасити. Источна шизма.

Никада Човек не може са стопостотном сигурношћу предвидети с које стране света му иде спас, а са које пропаст.

Зато и јесте важно увек држати дупе уза зид. Или дувар, какогод...
krkar krkar 21:51 03.06.2016

Re: Lepi turski grad Beograd

То је јако непослушна и дивља врста народа. `Ein äusserst unbotmässiges und wilds Element!`"


Kako da ti kažem, deda, to si već pričo!

Dobro, mio ti citat. Crnjanski na švapskom.
krkar krkar 21:54 03.06.2016

Re: Lepi turski grad Beograd

Зато и јесте важно увек држати дупе уза зид. Или дувар, какогод...


Da te baš tu ne dočeka novi muftija?
krkar krkar 21:57 03.06.2016

Re: Lepi turski grad Beograd

al biće to jedan od boljih vladika,ako ga ne utepaju.


Misliš, ako poživi jedno 100-120 godina? Jer ih trenutno ima 86.

Kao patrijarh ne može biti lošiji od prethodnika mu. Ali bogami ne može ga se optužiti ni da je dobar, ni odlučan, ni da ima cilj ili ideju. Nego onako, taljiga i otaljava. Samo da ga Bog poživi, možda se popravi kad poraste!
zilikaka zilikaka 21:57 03.06.2016

Re: Srbi svi i svuda

Dakle, Srbi svi i svuda.


Jok more, nego Banat od Dablina do Kalkute!


...a i ti ćeš ga opaliti po Srbima, makar o cvikcanglama bila tema.

Roktve ti strugane!
krkar krkar 22:05 03.06.2016

Re: Srbi svi i svuda

..a i ti ćeš ga opaliti po Srbima, makar o cvikcanglama bila tema.


Ja opaljujem? Pa samo citiram, isključivo i jedino citiram. I to citiram samo Srbe, ne tamo neke neprijatelje ili koznakoga.
tasadebeli tasadebeli 22:15 03.06.2016

Re: Lepi turski grad Beograd

krkar
То је јако непослушна и дивља врста народа. `Ein äusserst unbotmässiges und wilds Element!`"


Kako da ti kažem, deda, to si već pričo!

Dobro, mio ti citat. Crnjanski na švapskom.



Знам да сам већ качио. И то више пута.

Има и разлога за то...

Треба то с времена на време качити овде на Блогу јер баш некако лепо налегне тај цитат от честњејшега Црњанског от честњејшега Пишчевича на ову данашњу ситуацију. Као да није писан пре 250 година.

Уосталом, видиш и сам како се неки и данас лепо препознају у ономе:

Серби су лакоми на почасти, воле медалију, а за туђина би душу дали.


Цитат који не застарева међу Сербима.

И како ја онда да одолим и да им то опет не окачим и тако приуштим то задовољство да могу да се хвале около како, ето, опет "новине" пишу о њима?



Dont Fear The Reaper Dont Fear The Reaper 22:18 03.06.2016

Re: Lepi turski grad Beograd

Svi smo pogrešili, i ti i ja i Evlija:

Eвлија каже да у Београду има 270 џамија али је тај број претеран. Није било никада више од 70 џамија.

Izvor (LINK)


Semantika je problem. Očigledno neko je sve bogomolje preveo u džamije, a to ne ide Obaška, nije napisao da bogomolja ima 270 nego 217 (a poimenice nabrojao oko pedesetak).

Abdulah Talundžić
Džamije u Beogradu

...Prema velikom osmanlijskom putopiscu Evliji Čelebiji, koji je boravio u Beogradu 1660. godine, Beograd je tada imao oko 98.000 stanovnika, od kojih 21.000 nisu bili Muslimani.... pored javnih objekata bilo 7 javnih kupatila – hamama, oko 7000 kućnih banjica – hamama, 6 karavan saraja, 21 trgovački han i 217 mesdžida i džamija.

Evlija Čelebija je ostavio nazive za 35 džamija u kojima je obavljana zajednička služba – džuma i 12 mesdžida.

Osmanlijski geograf Hadži Kalfa, zabilježio je 100 džamija, a naš poznati učenjak – orijentalista, rahmetli Hazim Šabanović, smatrao je da se tada u Beogradu nalazilo 75-80 džamija."

NB - ugrubo, bogomolja koja nema minaret to je mesdžida, većinom zgrada koja je samo pretvorena u bogomolju.

Dont Fear The Reaper Dont Fear The Reaper 22:21 03.06.2016

Re: Lepi turski grad Beograd

NB - ugrubo, bogomolja koja nema minaret to je mesdžida, većinom zgrada koja je samo pretvorena u bogomolju.


A ko hoće i usitno ;>

Razlika između mesdžida, džamije i musalle

Šejh Nasiruddin el-Albani, Allah mu se smilovao, upitan je: ''Da li se mesdžid može nazvati džamijom ako se u njemu ne klanja svih pet dnevnih namaza?'', pa je odgovorio: ''Džamija je mjesto gdje se (uz dnevne namaze) klanja džuma-namaz.'' (El-Havi min fetava šejh El-Albani, 1/277) Dakle, svaka džamija je ujedno i mesdžid, dok svaki mesdžid (ako se u njemu ne klanja džuma-namaz) nije džamija.

Šejh Muhammed b. Salih el-Usejmin, Allah mu se smilovao, upitan je o razlici između musalle i mesdžida, pa je kazao: ''Što se tiče općenitog značenja riječi mesdžid, kažemo da je cijela Zemlja mesdžid, shodno riječima Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: 'Zemlja mi je učinjena mesdžidom i čistom.' (Muttefekun alejhi) S druge strane, ako pogledamo u posebno značenje riječi mesdžid, onda je to svako mjesto koje je namijenjeno za stalno obavljanje namaza u njemu, te mu je to primarna i osnovna funkcija. Musalla je mjesto koje čovjek odabere da na njemu obavi namaz ali bez namjere da to mjesto postane mjesto stalnog i kontinuiranog obavljanja namaza u njemu. Dakle, to je mjesto na kojem čovjek klanja ponekad i to se ne može smatrati mesdžidom. Dokaz za ovo jeste Poslanikova, sallallahu alejhi ve sellem, praksa, odnosno običavao je da nafile klanja u svojoj kući koja se nije smatrala mesdžidom. Isto tako, poznati slučaj kada je Utban b. Malik pozvao Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, svojoj kući da klanja na posebnom mjestu koje će Utban uzeti kao musallu, a to se mjesto nije smatralo mesdžidom.'' (Medžmua fetava, 12/394) Govoreći o razlici između mesdžida i musalle, šejh El-Usejmin također kaže: ''Razlika između musalle i mesdžida jeste u tome da je musalla mjesto gdje se klanja, dok je mesdžid posebno određeno i poznato mjesto za obavljanje namaz općenito, a kojem pristup imaju svi muslimani koji žele da obave namaz. To mjesto (mesdžid) je u principu vakufska imovina koja ne pripada nikome i koju nije moguće prodati. S druge strane, musalla se može napustiti u smislu da se u njoj više ne obavlja namaz ili pak da se proda kao popratni prostor određenog zemljišta ili nekretnine i zbog svega ovoga propisi koji važe za musallu razlikuju se od onih koji važe za mesdžide.“ (Fetava, 14/268)
zilikaka zilikaka 22:35 03.06.2016

Re: Srbi svi i svuda

Ja opaljujem? Pa samo citiram, isključivo i jedino citiram. I to citiram samo Srbe, ne tamo neke neprijatelje ili koznakoga.


Što kažeš.
Nego, ti li beše onaj što je piso da SPC nije dozvoljavala da se u Srbe "priznaju" svi oni koji su prihvatili drugu veru?
Za razliku od drugih "normalnijih" naroda gde to nije činjeno?

...da ne tražim sad. Ima godina al našla bih.
krkar krkar 23:00 03.06.2016

Re: Srbi svi i svuda

Nego, ti li beše onaj što je piso da SPC nije dozvoljavala da se u Srbe "priznaju" svi oni koji su prihvatili drugu veru?
Za razliku od drugih "normalnijih" naroda gde to nije činjeno?


Tako je.

A možeš i da nađeš, da ne pišem dvaput.
zilikaka zilikaka 23:11 03.06.2016

Re: Srbi svi i svuda

Ama, znamo svi da je tako, nego mi se sad ligički ne uklapa ovo što si objavio.
Msm, ladim usta od duga vremena i ne ložim se na te priče.
Bar ja sam odrasla u sredini gde na pijaci ljudi pričaju na najmanje dva a često i na sva četiri lokalna jezika, nego ne razumem šta hoćeš da postigneš.

Kad neko kaže da Srbin može biti samo pravoslavne vere - ne valja.
Kad kaže da su Srbi sve tri vere - ne valja.

Msm, u oba slučaja niko te ljude nije pito šta oni hoće da budu, pa su početne pozicije iste.
Samo o načelu pričamo.
Dont Fear The Reaper Dont Fear The Reaper 23:12 03.06.2016

Re: Lepi turski grad Beograd

Крккаре, никад их није било толико, а Београд из тог турског доба био је тек мало већа касаба.


Da, da, ma zapiš od kasabe - recimo Lion i Marsej su taj broj stanovnika tadašnjeg Beograda dostigli tek sto-sto pedeset godina kasnije. Zato im se Haso i smeje dok plaća kaznu jer, eto, ni biciklu nemaju ;>

A to da ih nije bilo toliko - da, ali da ih beše veoma mnogo, i to da. Naravno, ko misli da je Beograd tada bio kasaba, teško dalje da išta misli


"Beograd je već koncem XVI stoljeća, po svojoj ljepoti i veličini, u mnogome nadmašivao Budim, Sofiju, Sarajevo, Skoplje i mnoge druge gradove evropskog dijela Otomanskog carstva. On postaje ”Darol-džihad” – Mjesto ratova, kako su Osmanlije nazivale Beograd.

Prilikom prvog austro-njemačkog osvajanja (1688-1690.) mnoge džamije su porušene, a one koje su preostale – neoštećene, pretvorene su u hrišćanske crkve. Za vrijeme kratke osmanlijske vladavine (1690-1717.) mnoge džamije su obnovljene, a neke su iz temelja izgrađene.

Kada su austro-njemačke armije pod zapovjedništvom nadvojvode Evgenija Savojskog (u čijem su sastavu bili vojnici raznih narodnosti: Nijemci, Francuzi, Talijani, Švicarci, Portugalci, Španjolci, Mađari i drugi) po drugi put osvojile Beograd (1717-1739.) zatekle su u njemu oko dvije hiljade stambenih zgrada, mnoge džamije, javne banje, hanove i druge objekte.

Vitke munare džamija, napose u gornjem i donjem dijelu tvrđave, bile su porušene kako bi panorama grada izgledala više evropska. Mnoge džamije su pretvorene u crkve raznih hrišćanskih redova koji su došli zajedno sa vojskom i doseljenim življem: ”trinitarci”, ”franjevci”, ”jezuiti”, ”minoriti” i Jermeni katolici. Trinitarci i franjevci su dobili po dvije džamije da preurede za crkve, kapucini, jezuiti, minoriti i Jermeni katolici po jednu. Ostale sačuvane džamije su upotrijebljene za vojne magazine, kao i za uskladištenje soli, sijena i poljoprivrednih proizvoda, a jedna je upotrebljavana za vojnu bolnicu. "
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 00:39 04.06.2016

Re: Lepi turski grad Beograd

A to da ih nije bilo toliko - da, ali da ih beše veoma mnogo, i to da. Naravno, ko misli da je Beograd tada bio kasaba, teško dalje da išta misli

:))))
Да, ти ћеш то да ми кажеш, а никад нико није демантовао ниједан мој историјски податак који сам навео што у свом есеју о Београду што у свом кратком роману који се Београдом из прве половине 18. века бави. Знаш, ја сам се томе био посветио, читајући изворе на три језика. Највећи ауторитет у тој области, покојни доктор историјских наука и професор Душан Ј. Поповић, био ми је основни извор. Доцније, Марко Поповић, наш највећи живи стручњак за историју Београда, није ми ставио ниједну примедбу у мојој реконструкцији града из тог доба нити о подацима које сам изнео. И сад ћеш ти и други Google стручњаци да ми причате како је то све било? Тешко. Нећеш.

Uzmi, pročitaj članak.
ОВДЕ прочитај роман.
Па ћеш онда да ми кажеш где сам све погрешио.

Ех... да је било турских кућа од чврсте грађе иоле у значајном броју, па не мисли ваљда неко да бих их практични Аустријанци по освајању рушили? Тја. Да не спомињем манијачку склоност Царевине за администрацијом: свака је кућа била по "ослобођењу" пописана (да би се распоредиле трупе и официри). Јок, сад ће Abdulah Talundžić да цитира Евлију челебију као поуздан извор, а ми да се примамо. Као да Рашу Дабића пустиш да пише историју претходних деценија.

Да не спомињем да је Евлија Челебија умор 40 година раније од оног описа града који сам дао, а да су град, после његове смрти, већ једном заузели Аустријанци:

Аустријски војвода Максимилијан Баварски је 6. септембра 1688. освојио Београд. Само 20 дана касније избио је Рат Велике алијансе, па су Аустријанци морали да повуку већину своје војске са Србије. То је омогућило Турцима да се две године касније прегрупишу и стекну иницијативу. Турски офанзива је покренула Велику сеобу Срба. У Београду је одржан црквено-народни сабор, који је захтевао од аустријског цара Леополда повластице за Србе. Турци су опсели Београд иу октобру и заузели га после шестодневне опсаде. Град из ових сукоба изашао разорен, а његово становништво због сарадње са Аустријанцима, изложено убијању, прогонима и пљачкама.

И сад ћеш ти мени да кажеш да тај град на климавој граници, са свешћу да је несигурно у рукама и једних и других, није запустео и постао запостављена касаба??? Која царевина улаже у несигурно имање?
krkar krkar 00:57 04.06.2016

Re: Srbi svi i svuda

Kad neko kaže da Srbin može biti samo pravoslavne vere - ne valja.
Kad kaže da su Srbi sve tri vere - ne valja.


Pa šta je za Srbe čudno u tome što jedni viču jedno a drugi halakaju upravo suprotno? Što leva ne zna šta joj radi desna, a bogami i obratno. To je, kao, nešto novo nikad viđeno u Srbalja? Nešto neobično?

Crkva je tvrdila da je samo Srbin pravoslavac i samo pravoslavac Srbin. Sve nameravajući da sve one koji nisu I popravoslavČi i posrbi.

Vuk je hteo da svi budu Srbi. Valjda da i Madžari budu Srbi, bemliga? Pa je hteo da ih proglasi Srbima jerbo razumU srbski.

Pa je na kraju očigledno pobedila crkva. Onako, tipično srpski pobedila - izgubila pola žive sile ali kaže da je pobedila. Jerbo nema Srbina osim pravoslavca!

A koliko se to srbinsamopravoslavac i pravoslavacjesrbin primilo - ne zna se. Evo i ove Bugare 100 godina trpe i trpaju u Srpstvo pa još nije sigurno jesu li Srbi ili nesu. Vidi, na primer, Dragoljuba.
narcis narcis 01:13 04.06.2016

Re: Srbi svi i svuda

idi, na primer, Dragoljuba.

џабе будали да говориш да је будала пошто као будала не може да разуме да је будала, кад би будала разумела да јебудала не би била будала ал неразуме па остаје будала и тера по свом будаластом уму.
Dont Fear The Reaper Dont Fear The Reaper 01:33 04.06.2016

Re: Lepi turski grad Beograd

ОВДЕ прочитај роман.


Pajz da neću. Koji bolesnik. Pa ne čitam ni šta ovde pišeše osim po neku rečenicu, a i to onako kada nema Trampa da me zabavlja, a da neću valjda da ti i roman čitam ☻

Elem, kad reče Tramp, ima tu još s tobom sličnosti osim monomaničnosti - i ti, kao i on, odmah napuhaš svoje uske grudi čim ti neko kaže da ne znaš o čem prićaš. A da ne znaš, ne znaš, ali se vadiš gore od Trumpa - on ni mrtav ne bi krenuo da navodi "činjenice", no bi samo i dalje udarao u talambase. Elem, bolesni čoveče:

И сад ћеш ти мени да кажеш да тај град на климавој граници, са свешћу да је несигурно у рукама и једних и других, није запустео и постао запостављена касаба??? Која царевина улаже у несигурно имање?


Period o kojem se govori je period ne kako ti trampovski izmišljaš

"Да не спомињем да је Евлија Челебија умор 40 година раније од оног описа града који сам дао"

nego, period kada je Čelebija bio u Beogradu pa brojao džamije.

Mislim, valjda u svojoj nadobudnosti umeš da dišeš - ako ne, idi prošetaj, pa kada se vrneš pokušaj da upotrebiš mozak - ako neko kaže

1) "Nije da nije bilo ničega u Beogradu, Evlija Čelebija navodi Beograd kao "lep grad" sa 122 džamije. "

a onda nadobudni nazovi pisac kaže -

2) "Крккаре, никад их није било толико, а Београд из тог турског доба био је тек мало већа касаба."

valjda je jasno da se u raspravi da li je bilo toliko džanija (i onda da li je i koliki bio grad) može govoriti

SAMO I ISKLJUČIVO

o periodu o kojem Čelebija piše, a ne o periodu "40 godina nakon smrti Čelebije".

Ali ne vredi, tutumrak si ti, pa namesto makar pokušaja razumevanja niti priče, kreneš se sa napuhvanjem tih tvojih pilećih grudi i KljučniM Argumentom - citiranjem Zasluge Za Književnost.

Iš!
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 01:38 04.06.2016

Re: Lepi turski grad Beograd


Pajz da neću. Koji bolesnik. Pa ne čitam ni šta ovde pišeše osim po neku rečenicu, a i to onako kada nema Trampa da me zabavlja, a da neću valjda da ti i roman čitam ☻

OK
Uživaj u sebi dalje, ne moraš ni tu tek pokoju rečnicu da čitaš, odmah počni da sereš. Šta sve sebe danas smatra odraslim, a ne durljivom detetom...
Dont Fear The Reaper Dont Fear The Reaper 01:43 04.06.2016

Re: Lepi turski grad Beograd

Eh, sad tek vidim ovo.

Да не спомињем да је Евлија Челебија умор 40 година раније од оног описа града који сам дао, а да су град, после његове смрти, већ једном заузели Аустријанци:

Аустријски војвода Максимилијан Баварски је 6. септембра 1688. освојио Београд. Само 20 дана касније избио је Рат Велике алијансе, па су Аустријанци морали да повуку већину своје војске са Србије. То је омогућило Турцима да се две године касније прегрупишу и стекну иницијативу. Турски офанзива је покренула Велику сеобу Срба. У Београду је одржан црквено-народни сабор, који је захтевао од аустријског цара Леополда повластице за Србе. Турци су опсели Београд иу октобру и заузели га после шестодневне опсаде. Град из ових сукоба изашао разорен, а његово становништво због сарадње са Аустријанцима, изложено убијању, прогонима и пљачкама.

И сад ћеш ти мени да кажеш да тај град на климавој граници, са свешћу да је несигурно у рукама и једних и других, није запустео и постао запостављена касаба??? Која царевина улаже у несигурно имање?



Dakle nepismeni si, šta li? Ne vidiš dobro? Posmrdela ti se kuća od onih Agropapukovih stekova? Ajde, lepo polako ponovo pročitaj -s amo za tebe u ćošku citiram celu poruku - pa možda shvatiš da ti meni citiraš "kao dokaz" (čega, to samo ti znaš) ono što u mojoj poruci i piše - a piše da bi se pokazalo di su sve te brojne džamije (za koje ti tvrdiš da ih nikad anije ni bilo mnogo) nestale:

***

A to da ih nije bilo toliko - da, ali da ih beše veoma mnogo, i to da. Naravno, ko misli da je Beograd tada bio kasaba, teško dalje da išta misli


"Beograd je već koncem XVI stoljeća, po svojoj ljepoti i veličini, u mnogome nadmašivao Budim, Sofiju, Sarajevo, Skoplje i mnoge druge gradove evropskog dijela Otomanskog carstva. On postaje ”Darol-džihad” – Mjesto ratova, kako su Osmanlije nazivale Beograd.

Prilikom prvog austro-njemačkog osvajanja (1688-1690.) mnoge džamije su porušene, a one koje su preostale – neoštećene, pretvorene su u hrišćanske crkve. Za vrijeme kratke osmanlijske vladavine (1690-1717.) mnoge džamije su obnovljene, a neke su iz temelja izgrađene.

Kada su austro-njemačke armije pod zapovjedništvom nadvojvode Evgenija Savojskog (u čijem su sastavu bili vojnici raznih narodnosti: Nijemci, Francuzi, Talijani, Švicarci, Portugalci, Španjolci, Mađari i drugi) po drugi put osvojile Beograd (1717-1739.) zatekle su u njemu oko dvije hiljade stambenih zgrada, mnoge džamije, javne banje, hanove i druge objekte.

Vitke munare džamija, napose u gornjem i donjem dijelu tvrđave, bile su porušene kako bi panorama grada izgledala više evropska. Mnoge džamije su pretvorene u crkve raznih hrišćanskih redova koji su došli zajedno sa vojskom i doseljenim življem: ”trinitarci”, ”franjevci”, ”jezuiti”, ”minoriti” i Jermeni katolici. Trinitarci i franjevci su dobili po dvije džamije da preurede za crkve, kapucini, jezuiti, minoriti i Jermeni katolici po jednu. Ostale sačuvane džamije su upotrijebljene za vojne magazine, kao i za uskladištenje soli, sijena i poljoprivrednih proizvoda, a jedna je upotrebljavana za vojnu bolnicu. "

***

Predrag Brajovic Predrag Brajovic 01:55 04.06.2016

Re: Lepi turski grad Beograd

Derište.
deset_slukom deset_slukom 03:07 04.06.2016

Re: Lepi turski grad Beograd

Kada je već reč o Karlovcima, možda ovo govori nešto i o Beogradu:

wiki
According to the Ottoman defterler from 1545,[citation needed] the population of Karlovci numbered 547 Christian (Serb) houses, thus it was the largest city with a Serb majority in the whole Ottoman Empire.[citation needed] The city also had three Orthodox churches and a monastery.
emsiemsi emsiemsi 05:43 04.06.2016

Re: Srbi svi i svuda

krkar
Kad neko kaže da Srbin može biti samo pravoslavne vere - ne valja.
Kad kaže da su Srbi sve tri vere - ne valja.


Pa šta je za Srbe čudno u tome što jedni viču jedno a drugi halakaju upravo suprotno? Što leva ne zna šta joj radi desna, a bogami i obratno. To je, kao, nešto novo nikad viđeno u Srbalja? Nešto neobično?

Crkva je tvrdila da je samo Srbin pravoslavac i samo pravoslavac Srbin. Sve nameravajući da sve one koji nisu I popravoslavČi i posrbi.

Vuk je hteo da svi budu Srbi. Valjda da i Madžari budu Srbi, bemliga? Pa je hteo da ih proglasi Srbima jerbo razumU srbski.

Pa je na kraju očigledno pobedila crkva. Onako, tipično srpski pobedila - izgubila pola žive sile ali kaže da je pobedila. Jerbo nema Srbina osim pravoslavca!

A koliko se to srbinsamopravoslavac i pravoslavacjesrbin primilo - ne zna se. Evo i ove Bugare 100 godina trpe i trpaju u Srpstvo pa još nije sigurno jesu li Srbi ili nesu. Vidi, na primer, Dragoljuba.

Лако би ми за ту изгубљену живу силу што је изгубила наша Црква.
Нешто ми се јавља да би то некако и поднели, но, оно што смо тешко поднели су активности те просветитељске католичке, напредне итд... Европе. Толике Усташе (представнике Хрвата, Аустријанаца, Немаца), да не кажем људски талог и гамад, би тешко издржали и много већи народи од нашега.
Углавном, све "просветитељство" католичког типа је ишло иза пушке.
Није лако бити Србин !
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 08:40 04.06.2016

Re: Lepi turski grad Beograd

Ma nema veze, to su sve podaci iz nereferentnih perioda. Između dve vladavine gradom Austrijanaca, one od 1688 i one od 1717, grad je, baš kao i sadašnji Beograd, opadao, gubio na moći, sjaju ali i stanovnicima. Po njegovom osvajanju 1717. Austrija je zatekla ono što sam i napisao: veliku kasabu sa minimalnim brojem čvrstih i većih objekata, što je bio jedan od razloga zašto je vojska sve sa vojnim magacinima smeštana i u džamije. I sve se ovo zna jer su kuće u gradu popisane i gde je koja jedinica bila smešteba.

No, ko s decom spava, popišan se budi, tako mi i treba ;-) Ta sklonost megalomaniji, gotovo istorijskoj psihozi i paranoji, čula se ovde i kad su ono gorele pravoslavne crkve širom sveta. I čitav niz pojedinaca uzeo je za ozbiljno mogućnost da je reč o nekoj zaveri, pa čak i osveti Hrvata. Kako god, proverljive činjenice su sada tu, kao i u prethodnom slučaju:

alselone alselone 09:05 04.06.2016

Re: Lepi turski grad Beograd

tasadebeli
Ау, брате, какав низ аутошовинистичког кењања кифли!


Vrhunski. I to jedni drugima nabacuju lopte na volej sa ovim prebrojavanjem krvnih zraca.

Pitanje za momke - da li je Harvard engleski ili americki univerzitet?
alselone alselone 09:09 04.06.2016

Re: Курсула

kao da je "biti pod Turcima" bilo nešto loše u 16., 17. i 18. veku. (kao i mnoge druge)


realno jeste. Realno je lose biti pod bilo kim. Na stranu sto je Turska je bila retrogradna sila koja nije negovala nauku, umetnost i slobode na nivou na kojima ih je negovala zapadna civilizacija.

krkar krkar 09:17 04.06.2016

Osmansko carstvo - avangarda

Na stranu sto je Turska je bila retrogradna sila koja nije negovala nauku, umetnost i slobode na nivou na kojima ih je negovala zapadna civilizacija.


Ne zajebavaj! Više je individualnih i kolektivnih sloboda imao balkanski pravoslavac ("Srbin" ) u Osmanskom carstvu (formalno Turska nije tada postojala) nego u "svojoj" hrišćanskoj Austro-Ugarskoj.

Da ne govorimo da je svakom potonjemsrbinu u Osmanskom carstvu bila slobodno dostupna svaka funkcija osim jedne, one sultanove.

Ni u jednom evropskom društvu 16, 17. i 18. veka nije imao tu priliku.

Osmansko carstvo bilo je napredna meritokratija... sve dok se nije ugušilo u dekadenciji, dok nije počelo da se ponaša - otprilike kao Srbija danas.
alselone alselone 09:27 04.06.2016

Re: Курсула

Ne razumem ni ovu orgiju sa istorijom Beograda. Kakve to sad veze ima, i kako moze da se poredi sa danasnjom drzavom? Gradove su osnivali oni koji su ih osnivali, gradovi su menjali vladare vlasnike tokom cele istorije i sta sad. Kakve veze imaju recimo danasnji Grci sa osnivacima Atine. Jesu danasnji Talijani osnovali Rim?

Beograd je kasaba i to se vidi po putevima. Nikad nije zidan sa namerom da bude veliki grad. Na kraju krajeva, koji su to veliki grad turci uopste i osnovali i napravili u ovom delu sveta?
tasadebeli tasadebeli 09:38 04.06.2016

Re: Lepi turski grad Beograd

alselone
tasadebeli
Ау, брате, какав низ аутошовинистичког кењања кифли!


Vrhunski. I to jedni drugima nabacuju lopte na volej sa ovim prebrojavanjem krvnih zraca.



То ми је највише и дигло живац. Стварно нисам схватио потребу да се на оваквом посту то ради...

И шта онда да закључим?

Или је подјебавање или је нека тешка болештина.


Pitanje za momke - da li je Harvard engleski ili americki univerzitet?



Можда су побркали зато што је Харвард у Кембриџ стриту?


Догађа се...





Зато сам ја, да се не бих збуњивао, одувек навијао за Оксфорд!






(Што су тада имали лоше кормиларе, јбт!)


alselone alselone 09:38 04.06.2016

Re: Osmansko carstvo - avangarda

Osmansko carstvo bilo je napredna meritokratija... sve dok se nije ugušilo u dekadenciji, dok nije počelo da se ponaša - otprilike kao Srbija danas.


Muslimanski intelektualci u Osmanskom carstvu poceli su da pricaju i uticu na implementacije evropskog tipa konstitucionalzma tek od XIX veka. Kasnili su sigurno 100 godina za bilo cim sto iole moze prismrditi Deklaraciji o pravima coveka i gradjanina. Pogledati samo uredjenost drzava, zakone, primenu zakona, nauku, umetnost, arhitekturu, primenu nauke kroz inzenjerstvo itd. itd.

Osmansko carstvo je svojih poslednjih najmanje 200 godina potpuno retrogradno.
alselone alselone 09:42 04.06.2016

Re: Lepi turski grad Beograd

Можда су побркали зато што је Харвард у Кембриџ стриту?


Moguce, a moguce i da se logika ne uklapa, posto su ga osnovali Englezi na engleskoj teritoriji a sada je u Americi. Ciji li je, pitanje je sad? Mislim i taj Njujork, kako se moze zvati americkim gradom kada su ga osnovali Holandjani?! Molim vas lepo drugovi?!
tsunade tsunade 09:48 04.06.2016

Re: Srbi svi i svuda

Pa šta je za Srbe čudno u tome što jedni viču jedno a drugi halakaju upravo suprotno? Što leva ne zna šta joj radi desna, a bogami i obratno. To je, kao, nešto novo nikad viđeno u Srbalja? Nešto neobično?


upravo si opisao demokratske procese i duh tolerancije duboko usadjene još od turaka
krkar krkar 09:54 04.06.2016

Re: Osmansko carstvo - avangarda

Osmansko carstvo je svojih poslednjih najmanje 200 godina potpuno retrogradno.


Aha, sad smo došli do
poslednjih najmanje 200 godina
.

Dakle, nisi pažljivo čitao šta ja pišem.

Možda da idemo korak po korak?

Hajde ovako:

Kada je Zapad dostigao meritokratiju koju Osmansko carstvo ima još od 13. veka? Mogućnost da svaki građanin dođe na svaku funkciju (osim jedne) koja nije ograničena njegovim statusom pri rođenju.
principessa_etrusca principessa_etrusca 10:07 04.06.2016

Re: Курсула

Кркиша, не труди се џабе. Само је један Пера Луковић.
alselone alselone 10:10 04.06.2016

Re: Osmansko carstvo - avangarda

Baba sumom, deda drumom. :)

OK, to jeste bila znacajna tekovina Osmanskog carstva i zapadu je trebalo pola milenijuma da dodje do tog stadijuma.

Ali, da i ja ponovim. Kada je Otomansko () carstvo donelo bilo sta slicno Deklaraciji o pravima coveka i gradjanina? Na kom nivou je bila nauka u Osmanskom carstu, na kom u zapadnoj Evropi? Na kom nivou je bila umetnost, literatura, inzenjerstvo, arhitektura, infrastruktura? Na kom nivou su bila prava, zakoni, konstitucionalizam? Koji veliki i uredjen grad su napravili Turci?
tasadebeli tasadebeli 10:11 04.06.2016

Re: Osmansko carstvo - avangarda

krkar

Osmansko carstvo bilo je napredna meritokratija... sve dok se nije ugušilo u dekadenciji, dok nije počelo da se ponaša - otprilike kao Srbija danas.



Лепо ја кажем да уживам у твојим тумачењима историје к'о прасе у блату!

Крки, друже, тумачиш историју исто као и граматику и правопис.


Није ти пало на памет да је пад османског царства иницијално кренуо оног момента када је Колумбо запловио и тако започео пресељење трговачких путева на Атлантик којем Турска није имала приступ?

Па је тако Маре нострум, Медитеран, постала обична кадица потпуно небитна у ионако већ поодмаклој јесени средњега века...

Османско царство је своју морску причу завршило са Лепантом 1571. (на мој рођендан ). Џабе им је Мехмед, Бајо, паша Соколовић пре тога деценијама градио флоту схватајући значај мора. Зато су га дервиши и искасапили на степеницама џамије. Због заслуга. У напредној меритократији.

Још стотинак година после до врхунца моћи под Сулејманом (док се превоз шећерне трске, дувана, робова итд. преко Атлантика није захуктао) и од тог момента пад, пад и само пад османске државе.

(Свестан си, наравно, да државе не падају као човек? У секунди... Пад једне државе траје деценијама, а још чешће вековима. И још дуго после свог пада те државе и њихове културе:


I kao zvezde ugasene, koje
Coveku ipak salju svetlost svoju,
I covek vidi sjaj, oblik, i boju
Dalekih zvezda sto vec ne postoj,

Tako na mene sa mracnoga zida,
Na pocadjaloj i starinskoj ploci,
Sijaju sada, tuzna Simonida,
Tvoje vec davno iskopane oci.




П.С. - Него!

Знаш ко је био главни трговац на Босфору и тиме хранио потребним новцима османску "меритократију"?

Млечани, брате.

Прво су превозили крсташе да опљачкају и ослабе Ромејско царство

(И да се врате на цариградскки хиподром, молићу лепо, ти коњи које сте украли 1204. и окитили њима свог Светог Марка у својој Венецији, па се данас дичите тиме

).

А онда су Османлије докусуриле Други Рим.

Па су им Млечани основали трговачку мрежу, банкарство и све остало за шта се давао комад меса у то време.

А Дубровчани?

Милина једна!

Све то време прозор Турака на Запад, врата Западњака преко којих се улази у османско царство.

Врло, врло удобна позиција.

Као Тито после у 20. веку.


Али не замери ми на овој упадици.

Настави ти да тумачиш историју како си започео, забавно је.



Predrag Brajovic Predrag Brajovic 10:48 04.06.2016

Re: Курсула

Realno je lose biti pod bilo kim.

Јбг, све је то мало пипаво. Наиме, погледајте само Петроварадинску и Београдску тврђаву, војне објекте настале под Хабсбурзима... И погледајте сачуване градиће у Војводини, градска језгра. И кад се то упореди с оним што је остало Србији од Турака -- нит пута, нит градова, нит мостова -- само неко баш несклон реалностии а склон незнању може да каже како није било лоше бити под Турцима. Србији јесте. Како пишу Тихомир Ђорђевић и други, Србија под Турцима у 18. веку било је једно прилично суморно место за живот. Народ је био расељен, живело се по шумама, земуницама, с мало добрих и богатих кућа, без путева, без техничких и циилизацијских достигнућа. Цела Србија под Хабсбурзима у 18. веку није имала ни 100.000 становника, и тек је била кренула да се оправља, градећи значајније насоебине: Остружница (Österbach), Миријево (Maria-Nebel), Обренoвац (Zweibrücken), Смедерево, Гроцка, Рудник, Јагодина, Ваљево, Пожаревац, Градиште... А онда су Турци опет завладали и оде мас' у пропас'.

alselone alselone 10:50 04.06.2016

Re: Курсула

Јбг, све је то мало пипаво. Наиме, погледајте само Петроварадинску и Београдску тврђаву, војне објекте настале под Хабсбурзима... И погледајте сачуване градиће у Војводини, градска језгра. И кад се то упореди с оним што је остало Србији од Турака -- нит пута, нит градова, нит мостова -- само неко баш несклон реалностии а склон незнању може да каже како није било лоше бити под Турцима. Србији јесте. Како пишу Тихомир Ђорђевић и други, Србија под Турцима у 18. веку било је једно прилично суморно место за живот. Народ је био расељен, живело се по шумама, земуницама, с мало добрих и богатих кућа, без путева, без техничких и циилизацијских достигнућа. Цела Србија под Хабсбурзима у 18. веку није имала ни 100.000 становника, и тек је била кренула да се оправља, градећи значајније насоебине: Остружница (Österbach), Миријево (Maria-Nebel), Обренoвац (Zweibrücken), Смедерево, Гроцка, Рудник, Јагодина, Ваљево, Пожаревац, Градиште... А онда су Турци опет завладали и оде мас' у пропас'.


Upravo sam hteo ovo da kazem, samo si ti to lepse formulisao jer si senzibilnija knjizevnicka dusa a ja sam fosna inzenjerska.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 11:10 04.06.2016

Re: Курсула

Upravo sam hteo ovo da kazem, samo si ti to lepse formulisao jer si senzibilnija knjizevnicka dusa a ja sam fosna inzenjerska

Сад ми нешто паде на памет. Политика субвенција! Слушај како је то онда, под Хабсбурзима изгледало: царски дођоши су, наиме, имали право да без плаћања добију велико имање (оранице+ливаде+виноград), као и слободну сечу дрвета (била под контролом Администрације, једно време је управник тадашњих Србијашума био неки царски капетан Карло Перкаци, бивши робијаш, иначе са Рацима на нож, још за свог боравка у Будиму). Досељеници су тек 10. године плаћали пун износ пореза, што их је у Србију и доводило. Иста ствар је била и са католичким свештенством, које је било подстакнуто заиста великим обећаним годишњим примањима: 300 форинти. (Да би се имао увид колико је то пара, ево примера: кућа једног српског капетана цењена је у његовом тестаменту 500 форинти.) Чак је, на крају, испао проблем са папинцима јер их је превише дошло, те су царске власти морале да реагују и смање њихов број.

Све исто као данас!!!
Само још да се EU администрација намножи, то су ти ови горњи папинци, менаџери за душу.
:))))))))
tyson tyson 12:18 04.06.2016

Re: Srbi svi i svuda

Pa šta je za Srbe čudno u tome što jedni viču jedno a drugi halakaju upravo suprotno? Što leva ne zna šta joj radi desna, a bogami i obratno

To se zove lepršavost duha, sloboda mišljenja i izražavanja; sveukupno, jedan vašar demokratije!


tasadebeli tasadebeli 12:39 04.06.2016

Re: Lepi turski grad Beograd

alselone

Moguce, a moguce i da se logika ne uklapa, posto su ga osnovali Englezi na engleskoj teritoriji a sada je u Americi. Ciji li je, pitanje je sad?



Ја мислим да само правници са Харварда могу да ти одговоре на ово питање.


Mislim i taj Njujork, kako se moze zvati americkim gradom kada su ga osnovali Holandjani?! Molim vas lepo drugovi?!





Можда







?
alselone alselone 15:59 04.06.2016

Re: Lepi turski grad Beograd

?


Taso, ti se bolje secas - jesu ono Vuk i Dositej isli u Stambol ili gde po znanje i podrsku za razvoj skolstva?
Jukie Jukie 16:09 04.06.2016

Re: Lepi turski grad Beograd

Dont Fear The Reaper
Musalla je mjesto koje čovjek odabere da na njemu obavi namaz ali bez namjere da to mjesto postane mjesto stalnog i kontinuiranog obavljanja namaza u njemu. Dakle, to je mjesto na kojem čovjek klanja ponekad i to se ne može smatrati mesdžidom.

Kao autobus u kome se krste dok prolazi blizu crkve
krkar krkar 16:38 04.06.2016

Re: Курсула

Само је један Пера Луковић.


Teška budala.

Ali bar dok je bio svoja budala bio mi je drag, baš zato jer je bio svoj. Otkako je postao prodana budala - nisam više spreman da mu oprostim i zaboravim što je budala.

A šta je tebi Pera Luković? Crvena krpa za patrijotizam sa daljine?
krkar krkar 16:39 04.06.2016

Re: Lepi turski grad Beograd

Dositej


A šta je Dositej imao sa Srbistanom???
alselone alselone 16:45 04.06.2016

Re: Lepi turski grad Beograd

A šta je Dositej imao sa Srbistanom???


Nista.



A šta je imao sa Osmanlijama?
mirelarado mirelarado 17:00 04.06.2016

Re: Osmansko carstvo - avangarda

И да се врате на цариградскки хиподром, молићу лепо, ти коњи које сте украли 1204. и окитили њима свог Светог Марка у својој Венецији, па се данас дичите тиме


Тасо, за казну да издекламујеш:

Опрости, Марко Свети, опрости,
што стамболских коња пожалих крађе блам,
ту где на устук свакој злости
блаженом теби дигоше храм...

Шалим се, наравно. Опасни су били Млечани.

Узгред кипови са фoтографије заправо су копија. Оригинални цариградски коњи (Четворопрег) налазе се унутар цркве, у музејском делу, како би се заштитили од атмосферских (не)прилика.
krkar krkar 17:24 04.06.2016

Re: Osmansko carstvo - avangarda

Није ти пало на памет да је пад османског царства иницијално кренуо оног момента када је Колумбо запловио и тако започео пресељење трговачких путева на Атлантик којем Турска није имала приступ?


Dobro, bre, Taso, pa nisam ja Čarli ili neko od tvojih osnovaca.

FASTFORWARD


Османско царство је своју морску причу завршило са Лепантом 1571.


Ni najmanje, moj Taso, ni najmanje. Nego si ti izgleda učio neku istoriju osmanskog pomorskog ratovanja u redakciji čuvene pomorske sile Srbije.

Manje od jedne godine posle Lepanta osmanska mornarica, pod Uluz Alijem, koji je na Lepantu uspešno na levom krilu razbio flotu koju je predvodio Andrea Doria, zauzeo komandni brod malteškog reda i zarobio mu ratnu zastavu pa se povukao kad je video da je glavnina turske flote razbijena, izgradila je preko 250 brodova od čega 10 koji su bili najveći na Sredozemlju.

Uluz Ali postao je Kilič - kad je sultanu Selimu II predao ratnu zastavu malteškog reda ovaj mu je rekao "od sada više nisi Uluz (zrikavi) nego Kilič (sablja)" i proglasio ga kapudan-pašom (komandantom flote).

Već sledeće, 1572. godine osmanska mornarica bila je toliko jaka da hrišćani nisu smeli da rizikuju još jednu bitku nego su u martu 1573. sporazumom priznali tursku vlast nad Kiprom.


Џабе им је Мехмед, Бајо, паша Соколовић пре тога деценијама градио флоту схватајући значај мора. Зато су га дервиши и искасапили на степеницама џамије. Због заслуга. У напредној меритократији.


I ovde su te slagali srbski domoljubi. Istina je da je Mehmed Paša imao nekakve veze sa Lepantom - ali nije to što ti tvrdiš.

U stvari je baš suprotno:

Kad je mletački poslanik Barbaro došao u Stambol kao prvi zapadni diplomata posle Lepanta. Mehmed paša mu je rekao:

Došli ste da vidite kako se nosimo sa gubitkom.

Ali vi ste nama na Lepantu samo obrijali bradu koja će uskoro ponovo izrasti. Mi smo vama na Kipru iščupali ruku iz ramena.


Pa je Osmansko carstvo u samo 2-3 godine posle Lepanta, tako

своју морску причу завршило са Лепантом 1571.


da je zauzelo Tunis i Maroko!

Toliko o povijesnoj preciznosti, druže Taso. Jebiga, to je to što jebe naše patriotske koke a nije petao. Nego fakat.

angie01 angie01 17:59 04.06.2016

Re: Lepi turski grad Beograd

jesu ono Vuk i Dositej isli u Stambol ili gde po znanje i


pa vise su isli na suprotnu stranu- u Bec i Nemacku,..Dositej, doduse obisao mnoge zemlje u nekima se dugo i zadrzavao- Grcka, Krf, Austrija,Madjarska, Italija,... naucio mnoge jezike,...Vuk mahom u Bec i Nemacku.
alselone alselone 19:29 04.06.2016

Re: Lepi turski grad Beograd

pa vise su isli na suprotnu stranu- u Bec i Nemacku,..Dositej, doduse obisao mnoge zemlje u nekima se dugo i zadrzavao- Grcka, Krf, Austrija,Madjarska, Italija,... naucio mnoge jezike,...Vuk mahom u Bec i Nemacku.


Znam, draga Andjo, nisi osetila dozu ironije u mom komentaru.
tasadebeli tasadebeli 21:24 04.06.2016

Re: Osmansko carstvo - avangarda

krkar


Toliko o povijesnoj preciznosti, druže Taso. Jebiga, to je to što jebe naše patriotske koke a nije petao. Nego fakat.



И све то у Маре нострум?

Видим да су у наредним вековима Турци завладали светским морима, а не Енглези, Шпанци, Холанђани, Португалци,...

Факат?


Е, а добра ти ова фора да се ухватиш за једну једину реченицу од оноликог коментара и да ме ФАКАТ разбуцаш доказујући како ја нисам у праву.
tasadebeli tasadebeli 21:36 04.06.2016

Re: Lepi turski grad Beograd

alselone
?


Taso, ti se bolje secas - jesu ono Vuk i Dositej isli u Stambol ili gde po znanje i podrsku za razvoj skolstva?




Ма јок, друже, какво знање!

Ишли су тамо да би обновили братске односе између навијача Звезде, популарних Делија, и навијача Галатасараја и Фенербахчеа!






tasadebeli tasadebeli 22:32 04.06.2016

Re: Osmansko carstvo - avangarda

mirelarado

Тасо, за казну да издекламујеш:



"Две се у мени побише силе,
мозак и срце, памет и сласт,
дуго су бојак страховит биле
к'о бесни олуј и стари храст.
Напокон силе сусташе миле,
вијугав мозак одржа власт..."

(Или тако некако, није ми сад Лаза овде при руци...)

alselone alselone 23:26 04.06.2016

Re: Osmansko carstvo - avangarda

Е, а добра ти ова фора да се ухватиш за једну једину реченицу од оноликог коментара и да ме ФАКАТ разбуцаш доказујући како ја нисам у праву.


Eh, Taso, ti kao da si bloger brucos. Pa znas valjda kako moras pisati komentare. Moras u sto manje reci i sto sazetije reci sta imas da kazes, jer je svaka rec viska potencijalni quote za sagovornika na koji ce da se uhvati i odgovori kao da je ceo tvoj stav pogresan.

Krki je majstor u tome, istu stvar i meni radi od pocetka razgovora. Krenuo sam da tvrdim kako je centar napredne misli bio u Becu, Nemackoj i Francuskoj i kako su osmanlije bili jako daleko iza i dobio sam dva bekneda, jedan je ponavljan vise puta i tice se Sokolovica i slicnih primera a drugi je potpuno otocan od teme i postavlja tri znaka pitanja koja povezuju Dositeja sa Srbijom. Ali pazi, Krx nije naivan, on sigurno zna koji deo zvanicne Dositejeve biografije pogresan. Da sam se upecao, iako to nije tema, nego je tema gde je centar progresivne misli, i krenuo da povezujem Dositeja sa maticom, dobio bih benekd za jednu od tih 10 teza sto bi znacilo da su i ostale pogresne. Slicna prica i za brojanje krvnih zrnaca po skolama u Srbiji. Iskulirali me (da se uklopim u temu razgovora) ko tursko groblje.

Moras vezbati haiku za blog. I meditaciju.
mirelarado mirelarado 23:46 04.06.2016

Re: Osmansko carstvo - avangarda

tasadebeli
mirelarado

Тасо, за казну да издекламујеш:



"Две се у мени побише силе,
мозак и срце, памет и сласт,
дуго су бојак страховит биле
к'о бесни олуј и стари храст.
Напокон силе сусташе миле,
вијугав мозак одржа власт..."

(Или тако некако, није ми сад Лаза овде при руци...)






Какви су Млечани и дан-данас, најбоље одсликава ова табла:




А сироти туриста нек се снађе. Сигуран му је правац једино за преноћиште код Дарија (цијена права ситница).
angie01 angie01 00:14 05.06.2016

Re: Lepi turski grad Beograd

Znam, draga Andjo, nisi osetila dozu ironije u mom komentaru.


iju, izvini, nisam bas pratila pomno,...al sta mogu, izgleda da sam slaba na tebe, pa ti odgovaram sve nevezano za predhodne komentare i kontekst.:)
st.jepan st.jepan 00:34 05.06.2016

Re: Osmansko carstvo - avangarda



А сироти туриста нек се снађе. Сигуран му је правац једино за преноћиште код Дарија (цијена права ситница).


Ako ne bi da završiš u kanalu, nipošto ne pitaj Venecijance za pravac.
Toliko im je pun Qr turista, da će ti, ma koliko skuzavao i obraćao im se sa "dottore", uvek odgovoriti isto: "sempre dritto!"
krkar krkar 00:36 05.06.2016

Re: Lepi turski grad Beograd

Kao autobus u kome se krste dok prolazi blizu crkve


Ovako? (LINK)
krkar krkar 00:40 05.06.2016

Re: Osmansko carstvo - avangarda

И све то у Маре нострум?

Видим да су у наредним вековима Турци завладали светским морима, а не Енглези, Шпанци, Холанђани, Португалци,...


Taso,

Nismo uopšte o tome razgovarali. Iako bih, kao Braudelovac, o maretu nostrumu mogao da ti držim predavanje iz glave, volj ti jedan čas, volj ti dvočas, volj ti ceo školski dan, sa pauzom za ručak ili čak bez nje.

Nismo razgovarali ni o svetskim morima, ni o kvarkovima i fotonima, ni o đunti sitnog nuta...
krkar krkar 00:41 05.06.2016

Codex libertatem Austriae

Krenuo sam da tvrdim kako je centar napredne misli bio u Becu


Molim te navedi mi jednu naprednu misao koja se rodila u Beču 1571. +-50 godina. Jednu jedinu.

Pa da znam da ima smisla da čitam dalje.

Austrougarska i napredne misli!!!

Razumem ja taj vaš prečanski žal za sređenom državom, redom i čistoćom, razumem i vaše psihološke poteškoće sa činjenicom da prezirete Srbijance što su glibavi i ošljari a opet - Srbi su, sve ja to razumem. Ali nemoj, bre, Austrougarsku i naprednu misao u istu rečenicu!

To ti je kao da si rekao tradicionalna liberalna i demokratska Rusija.
vcucko vcucko 01:45 05.06.2016

Re: Codex libertatem Austriae

krkar

Austrougarska i napredne misli!!!
To ti je kao da si rekao tradicionalna liberalna i demokratska Rusija.

Nemam previše afiniteta prema pojmovima liberalna i demokratska.
Štaviše, mislim da imam jako malo afiniteta prema pojmovima liberalna i demokratska.
U stvari, sve sam uvereniji da nemam uopšte afiniteta prema pojmovima liberalna i demokratska.

Negde gore si napisao da ti je cilj da rasrbiš što više Srbalja. Koji cilj me, iskreno, ostavlja prilično ravnodušnim
Ako si postavio novi cilj, da razrusofiliš što više Rusofila, mogu ti reći da ti uspeva, mislim obrnuto proporcionalno: ti što jače udaraš, a meni Vladimir Vladimirovič sve draži; imaj milosti, ako nastaviš pašću u sevdah i prepisaću mu stan, možda zatreba čoveku kad ode u mirovinu

P.S. Auštro-Ugarska? Hm, red i čisto, jaka klopa sa zaprškom i puno mesa plus torte i Mocart kugle, može... ta ti i nije tako loša
tasadebeli tasadebeli 07:35 05.06.2016

Re: Osmansko carstvo - avangarda

alselone

Eh, Taso, ti kao da si bloger brucos. Pa znas valjda kako moras pisati komentare. Moras u sto manje reci i sto sazetije reci sta imas da kazes,



Пробао, брате, али не иде ми никако. Кад ми крену ова два моја дебела прстића по тастатури, нумем да станем, па то ти је!


Обала Словена и Обала робова


mirelarado

Какви су Млечани и дан-данас, најбоље одсликава ова табла:



Сад ме подсети на оно из Кањоша Мацедоновића С.М. Љубише:

»Питам«, викне Кањош, »да нам не узимате царине ни мрнара, да стојите поштено на погодби коју смо утврдили при предаји, и за боље јемство да се зове именом нашега народа она обала у Млецима при мору гдје се искрцава наша трговина. Другога дара и обилзвжа нити тражим, нити примам.«

Нареди сенат да се то мјесто за довијека назива Славенскијем тргом, La riva degli Slavoni, и прописа да се на њем искрцавају и распродају славенске трговине довозне, без царине и ђумрука.

Но су те наредбе и ти прописи трајали колико мачки муж. Име трга Млечићи преокрену у ниско и подло - Riva dei schiavoni; а мало по мало уведу царину и почну узимати мрнаре, не пазећи ни на погодбу ни на ријеч Кањошу задану.

Зато и остаде у народу пословица, која се и данас спонаша: Како су чинили, тако су и обршили.


krkar

Nismo razgovarali ni o svetskim morima, ni o kvarkovima i fotonima, ni o đunti sitnog nuta...



Ја, мајку му, но ћемо пребројават' крвна зрнца ође!

Јебали те Срби у дупе да те јебали (и то Срби сви и свуда, они у Србији, они изван Србије и они Срби у дијаспори) кад их тол'ко волеш!

(Ви остали, извин'те ме на псовању. Крки ми је друг, па ми се може.)


П.С. - Него, уместо што нам овде шириш таблоидне дезинформативне текстове о старлетама у српском образовању (мени то не мораш да причаш, гледам то сваки дан), да те питам ја к'о човека, друга и комунисту!

Кад ћеш да нам напишеш нешто о ономе што си мени помињао о Блиском истоку, политичкој ситуацији, рату за воду (питање нафте је тамо већ пасе),...?

Читао си подоста о томе, за разлику од већине нас, па дај нам онда мало.

Немој да си себичан.



zilikaka zilikaka 09:24 05.06.2016

Re: Osmansko carstvo - avangarda

Кад ћеш да нам напишеш нешто о ономе што си мени помињао о Блиском истоку, политичкој ситуацији, рату за воду (питање нафте је тамо већ пасе),...?

Читао си подоста о томе, за разлику од већине нас, па дај нам онда мало.

Немој да си себичан.


To mu i ja pričam onoliko.

Ja bre čuvam ona njegova tri bloga o Rarama, svašta tamo imaš da saznaš il naučiš.

Al, džaba moj Taso. Voli da se zaleti i larma više neg leba da jede, pa makar se iz aviJona videlo da je stativa.



tasadebeli tasadebeli 11:34 05.06.2016

Re: Osmansko carstvo - avangarda

zilikaka
Кад ћеш да нам напишеш нешто о ономе што си мени помињао о Блиском истоку, политичкој ситуацији, рату за воду (питање нафте је тамо већ пасе),...?

Читао си подоста о томе, за разлику од већине нас, па дај нам онда мало.

Немој да си себичан.


To mu i ja pričam onoliko.

Ja bre čuvam ona njegova tri bloga o Rarama, svašta tamo imaš da saznaš il naučiš.

Al, džaba moj Taso. Voli da se zaleti i larma više neg leba da jede, pa makar se iz aviJona videlo da je stativa.













krkar krkar 11:49 05.06.2016

Ozbiljno blogovanje OVDE???

Кад ћеш да нам напишеш нешто о ономе што си мени помињао о Блиском истоку, политичкој ситуацији, рату за воду (питање нафте је тамо већ пасе),...?


Ma ko bre u ovom Srbistanu još čitaje ozbiljni blozi? Vidiš da su najpopularniji ko je koga jebo a ako nije zašto nije i kad misli.

A odma posle toga partizani i četnici, Tito i Draža, evo čak si i ti Dragišu Vasića proglasio piscem.

I onda - Tasa da Dražinog podrepaša proglašava piscem a Krkar da piše ozbiljne blogove? I to o Bliskom istoku pa da mi se natovari onaj Naduvani bipolarac da mrsomudi? Pa onda da mi dođe i Radovanov policajac da brani ja l' jedne ja l' druge? I sve to na blogu na kojem je 1/4 komentara Čarlijeve trosložne Mudrosti Srbske?

Dobro, de, možda i probam.

Evo, kao tranzicijski blog sledeći će da bude jedan poluozbiljni, na značajnu temu, brijanja. Davno sam ga obećao.
tasadebeli tasadebeli 12:03 05.06.2016

Re: Ozbiljno blogovanje OVDE???

krkar

evo čak si i ti Dragišu Vasića proglasio piscem.

I onda - Tasa da Dražinog podrepaša proglašava piscem



Нисам ја, бре, него Удружење у Француској 7.

Мене тамо неће ни да приме. Немам кравату, јбг!

А био ти је Васић мио док је у српском Сибиру био? И још бранио Стјепана Радића на суду, а?

После дошла нека гадна времена за људе...

И зато немој тако... Све је то, брате, људски и све је то за људе...

И не помињи ми више Васића, бре! Боли то...

Ружоооооо!!!

ЛИНКЛИНКЛИНК



Dobro, de, možda i probam.






П.С. -
ko je koga jebo a ako nije zašto nije i kad misli.



Па тај ко много мисли, тај неће никад ни да...

'Ајде, брате, не морам баш све да ти кажем, знаш ти то и сам, довољно си велики порастао.
alselone alselone 07:13 06.06.2016

Re: Codex libertatem Austriae

Molim te navedi mi jednu naprednu misao koja se rodila u Beču 1571. +-50 godina. Jednu jedinu.


Kuća treba da ima kupatilo a grad puteve. Eto, dovoljno naprednije od Osmanlija.

Nego, da posto svakako pričam sam sa sobom ovde, da se nadovežem na svoje prethodne komentare i dodam u zapisnik. Nemam zavaravanja da je Srbima bilo nesto neuporedivo bolje pod Habzburzima nego pod Turcima. One zemunice koje Brajović gore spominje po kojima se živelo u Srbiji nisu nista bolje od zemunica i blatišta po kojima se živelo u Vojnoj Granici. Austrougarska je bila mnogo sređenija i naprednija od Osmanlija ali ne i za Srbe.

Kada se srpski narod pod Čarnojevićem preselio u današnju Vojvodinu potpisali su sa carom Leopoldom I ugovor pod nazivom Privilegije i po tom ugovoru Srbi su imali duhovnu, privrednu i političku samoupravu. Zemlja je postala njihova neotuđiva svojina. Za te privilegije Srbi su morali braniti carstvo od Turaka. I to je bio fer i korektan ugovor.

Međutim, u stvarnosti je bilo malo drugačije. Srbi su živeli po kaljugama i močvarama, bez mnogo pristupa bilo kakvoj infrastrukturi i pritisak pokrštavanja bio je stalan.


Треба да буде католик. Зар је могуће да то не буде, кад је то и царица? Лепа Царица. Царица која је сјединила у себи два дивна имена, Марија и Терезија. Име Марија! Марија безгрешна, Марија чиста, ковчег белокосни, звезда јутарња. Марија дивна, Марија породиља. Поштује ли ико и зна ли, од његових, свету Терезију? Име Терезија! Жар, Сунчан колут што опасује тело. Пламен у коме се изгори, од жеље за једним даљим и лепшим и слађим жићем. Терезија. Мачем пробијене, беле, руком мушком нетакнуте груди! Па онда сјај. Свој народ треба да уведу у сјај. А сјај је у католицизму.

...

Поживе, моје православље слатко, многа љета у матери мојој, па ће во вјеки живет во вси моји потомци.



Pošto je princ Evgenije Savojski otkrio kako su Srbi dobri ratnici početkom 18. veka, Privilegije su promenjene tako da umesto da Srbi brane Granicu samo od Turaka, slati su u ratove širom Evrope. Tako da su Srbi ratovali protiv Fridriha Velikog od Pruske za Mariju Tereziju, ratovali su protiv Napoleona, ratovali su protiv Italijana, gasili su bune po Austrougarskoj i tako dalje.


Они који одоше, ратовали су негде, Бог зна где, у неким земљама којима ни имена знали нису, са неким војскама које никад ни видели нису. Све то било је језовито и грозно, кад се причало, уз огњишта, страшније но вести о покољима, и черечењу за време Турака. Велика дубина реке и густи врбаци, иза којих је било, сад, сиво, мутно, кишно небо, зјапили су пред њиховим очима, кад би се загледали онамо куд војска и Исакович одоше.


Ali ni to nije bilo dovoljno, ni to nije bio kraj. 1869 Vojna Granica je ukinuta, ukinute su Privilegije i Srbi su predati Madžarima. Car je pogazio svoju reč i svoj ugovor.


И док му се, у души, као у бескрајном кругу, једнако понављаху мисли о одласку, о одласку некуд, у Русију, над којом се у очајању, изнемогао, после толико месеци тумарања, и патње био наднео, дотле му је, заспалом први пут опет код куће, телом дрхтало, као нека звезда, последње зрно некадање младости. Оно га је задржавало очајног, замуклог, сулудог већ од патње и туге, међу тим баруштинама и водама, што се исправаху над земљом, коју је од милоште звао Новом Сербиом. Зрно, што је и у његовој старости сачувало у себи моћ да проклија и наднесе нова бића над времена и небеса, која ће се огледати у водама што се сливају и састају, ту, испод Турске и Немачке, огледати и надносити као мостови.
zilikaka zilikaka 08:41 06.06.2016

Re: Codex libertatem Austriae

Nego, da posto svakako pričam sam sa sobom ovde, da se nadovežem na svoje prethodne komentare i dodam u zapisnik.

Ako ti nešto znači, da znaš da te ja pratim.
I podržavam.

...a ovaj Krkar, on samo misli da nas poznaje i razume, al slabo to...
alselone alselone 08:59 06.06.2016

Re: Codex libertatem Austriae

Ako ti nešto znači, da znaš da te ja pratim.
I podržavam.


Predrag Brajovic Predrag Brajovic 09:15 06.06.2016

Re: Codex libertatem Austriae

Međutim, u stvarnosti je bilo malo drugačije. Srbi su živeli po kaljugama i močvarama, bez mnogo pristupa bilo kakvoj infrastrukturi i pritisak pokrštavanja bio je stalan.

Evo, pratim te i ja.
Hajde, vrati se na oaj moj stari tekst Putovanje u Beligrad i pogledaj kakav je položaj Srba u okviru carske države.
alselone alselone 09:45 06.06.2016

Re: Codex libertatem Austriae

Hajde, vrati se na oaj moj stari tekst Putovanje u Beligrad i pogledaj kakav je položaj Srba u okviru carske države.


Odlican tekst, secam ga se, ali sam procitao ponovo jer vredi.
zilikaka zilikaka 12:55 03.06.2016

meni tu

Ipak nesto smrdi.
Ne zato sto nije moguce da su uciteljice poźelele da odu kod Cece i povedu decu, ali hajde realno, koliko je verovatno da je Ceca Nacionale pokupila neku decu s ulice i dovela ih kuci.
Zasto?
Gde ih je nasla i sta je presudilo da to uradi?

Ili je mozda ta ugovorena preko privatnog poznanstva?

A sto bi neko takvu posetu ugovarao?

Ne znam, meni se prica ljulja...

petargli petargli 13:06 03.06.2016

Re: meni tu

koliko je verovatno da je Ceca Nacionale pokupila neku decu s ulice i dovela ih kuci.

ispod 5%, ali je 95% verovatno da su ih uciteljice samoinicijativno odvele

Zasto?

Gausova raspodela, valjda

Gde ih je nasla i sta je presudilo da to uradi?

saznacemo za nedelju, najdalje 10 dana

Ili je mozda ta ugovorena preko privatnog poznanstva?

i da jeste, ako nema saglasnosti roditelja, macku o rep - ali i da jeste ovako, opet ostaje krkarov zakljucak - Dijagnoza!

A sto bi neko takvu posetu ugovarao?

pa to ti kazem - Dijagnoza!

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana