Gost autor| In memoriam

Poslednje pismo moje pokojne majke

kosta.babic RSS / 03.02.2017. u 17:52

 

Gost autor: Smilja Babić

Poslednje pismo moje pokojne majke svojoj bratanici u Belgiji. 

                                                                                                                      Dec.2000.

 

Draga moja Tanja, Dragi Rolant

Jedva sam sebe naterala da vam pišem  jer ima mnogo toga da se piše, da bi shvatila svog oca, kulturu njegovog i tvog naroda, kao i okolnosti u kojima je tvoj otac formiran kao licnost.

Tvoj otac, Ljuba se rodio u jednoj vrlo stabilnoj Balkanskoj porodici gde je reč muškarca bila neprikosnovena.

Rodio se kao peto najmlađe dete deda Koste i baba Jelene. Prvo troje dece su umrli kao mali, imali su oko godinu dana. Pet godina kasnije , 3. Januara 1929god. rodila sam se ja, a onda Ljuba, 12. okt 1930 god.

Deda Kosta i baba Jelena su se lepo slagali. Pripadali smo srednjem staležu. Dok smo bili deca, rasli smo bez materijalnih briga.   Deda Kosta je imao 24 lanca zemlje ( 14 hektara) i traktor sa vršalicom koja je donosila znatne prihode.

Za vreme drugog svetskog rata deda Kosta je bio u Nemačkom zarobljeništvu, a baba Jelena sa nama u Banatskom Novom selu.

1944. god. došli su Rusi i oslobodili nas od nacista.

U to vreme deda Kosta sa simpatijama gleda na Ruse kao oslobodioce od fašizma, uključuje se u novu vlast i postaje predsednik opstine u Banatskom Novom selu.

Ubrzo zatim, vidi da je ono sto su pričali komunisti samo propaganda. Zatim dolazi  1948 god. Te godine Tito se posvadjao sa Rusima. Tada nastaje progon mog oca (deda Koste), njega bez ikakvih dokaza optuzuju da sluša ruske radio stanice i da želi da Rusi smene Tita.

Deda Kostu su tada uhapsili  i poslali na 'Goli otok',To je bio jedan od  najgorih zatvora za  protivnike Titovog  režima.

Ljuba , tvoj otac, koji je u to vreme bio adolescent smatrao je da je taj progon njegovog oca nepravedan, počinje da se buni i pokušava da predje Rumunsku granicu. Na granici ga hapse i sprovode u zatvor, gde biva osuđen za ilegalno prelaženje granice na godinu dana. Po izlasku iz zatvora šikaniranje se nastavlja, i moji roditelji prodaju celo imanje i kuću u Banatskom Novom Selu i kupe jednu malu kucu 1954 god u Beogradu. Tamo se presele zajedno sa Ljubom a ja ostanem u Bavanistu , gde sam dobila posao nastavnika  biologije u nizoj poljoprivrednoj školi.

Jos jednom je moj brat 1954 ili 1955 pokušao da pređe ilegalno Austrisku granicu i naravno bez uspeha. Opet zatvor, mučenja i poniženja. Odmah po dolasku iz zatvora po treći put pokušava da predje ilegalno granicu i ovog puta uspeva. Zašto ilegalno. U to vreme su samo retki srećnici mogli da dobiju pasoš i legalno otputuju nekud iz Jugoslavije.

Tako se moj brat obreo u Francuskoj u Grenoblu gde je radio kao monter liftova. Zatim je radio za neku firmu koja ga je poslala u Belgiju, tu se nešto razboleo i našao se u bolnici gde je Jolanda, tvoja majka radila.Tako su se upoznali i kasnije venčali.

Pišem ti sve ovo moja Tanja, da bi razumela zašto je tvoj tata napustio Jugoslaviju a da nikada nije želeo da se vrati. Dva puta je samo dolazio na kratko da nas vidi a naročito da vidi svoju mamu, baba Jelenu, koju je mnogo voleo.

1929 god. kad sam se ja rodila.deda Kosta je kupio nov traktor sa plugom I vršalicom, jednim delom za gotov novac a delom na kredit. Kamate za kredit su sve više rasle i on ih je sve teže otplaćivao. Počela je velika ekonomska kriza. Tragajući  za uzrocima ove krize deda Kosta je došao do knjige Nemčkog teoretičara Karla Marksa, koja se zove 'Kapital".

Ta knjiga nudi drugačije resenje, plansku proizvodnju, odnosno da se proizvodi samo onoliko koliko su potrebe ljudi. 

Onda do ekonomskih kriza ne bi ni dolazilo. Ova knjiga bila je ekonomska osnova svim komunističkim zemljama sveta.

 Ljuba je pod uticajem deda Koste i sam verovao u jednakost i prava radnika, a protiv iskorišćavanja od strane gazda i poslodavaca. Nažalost u takvom sistemu ljudi su malo radili i trošili više nego što je zarađeno. Tako su ljudi u komunizmu bili jednaki u siromastvu.

Toliko ukratko o tome. Inače nasa familija je vrlo brojna i ja ću da ti pošaljem rodoslov tvoje familije sa Ljubine strane.

Volim vas i jedva čekam da vas vidim.

Tetka Smilja

 



Komentari (4)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

nask nask 20:17 03.02.2017

Lepo i/ili tužno

Ta knjiga nudi drugačije resenje...
...verovao u jednakost i prava radnika, a protiv iskorišćavanja od strane gazda i poslodavaca...
Tako su ljudi u komunizmu bili jednaki u siromastvu


Taj put od praiskonske želje za pravednim svetom do stvaranja sveta zla…

Lepo ili tužno pismo, zavisno od ugla gledanja. Meni deluje večeras kao lepo ali pomalo setno, a tebi Kosta.
emsiemsi emsiemsi 06:26 04.02.2017

Re: Lepo i/ili tužno

nask
Ta knjiga nudi drugačije resenje...
...verovao u jednakost i prava radnika, a protiv iskorišćavanja od strane gazda i poslodavaca...
Tako su ljudi u komunizmu bili jednaki u siromastvu


Taj put od praiskonske želje za pravednim svetom do stvaranja sveta zla…

Lepo ili tužno pismo, zavisno od ugla gledanja. Meni deluje večeras kao lepo ali pomalo setno, a tebi Kosta.

Мени писмо делује тужно --- јер је тужно да било ко мора да оде из своје земље због идиота.
Поред тога, на неки начин, делује (и) као противтежа оном "како се некада живело" под драгим другом Титом, највећим сином свих наших народа и народности, који је већ као мален имао веома развијен осећај правде, па се није либио да украде и од својих родитеља како би нахранио своју браћу и сестрице (о томе како је, када је одрастао јебао само врхунске рибе, укључујући и Елизабет Тејлор и Софију Лорен за све народне паре, не бих трошио речи).
kosta.babic kosta.babic 10:22 04.02.2017

Re: nask

Meni deluje večeras kao lepo ali pomalo setno

Meni takođe.
krkar krkar 16:28 04.02.2017

Sad je sve jasno


Nije ni čudo da Srbi ne znaju ne samo engleski nego ni srpski kad je ovakva nepismenjakinja bila nastavnik.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana