Putovanja| Satira| Životinjski svet

Teorije katastrofa

princi RSS / 22.02.2017. u 16:51

Naleteh jutros na interesantan članak na temu stvari koje mogu rešiti narastajući probem income i wealth inequalityja- nejednakosti raspodele prihoda i bogatstva. Mislim, ono što je, po meni, trenutno goreći problem i što je osnovni i glavni uzrok bujanja ovih svih ludaka poput Trumpa, Faragea, Putina, Clintona, Le Pen je baš to: ogromno raslojavanje društva, sve veće bogatstvo koje je u rukama sve manjeg i manjeg broja ljudi.

Bogati, naravno, misle da im svo to bogatstvo po ovoj ili onoj osnovi pripada i riguju politički sistem da na vrh dovedu ljude koji nam pune glavama o neodrživosti welfare države, neodrživosti državnih škola, nemanja para za putnu, enrgetsku infrastrukturu, zdravstvene usluge i slično. Naravno, to je sve laž. Kad bi države, umesto što se zadužuju kod istih tih bogatuna prodajući im obveznice, istima naplatile porez i sprečile sklanjanje kapitala po tax havens, bilo bi itekako para i za puteve i za škole i za bolnice. Umesto toga moramo da prolazimo kroz ove glupave igre "drž'te lopova!" na koje se, interesantno, uvek nahvata dovoljno somova. Nekad je izmišljeni lopov "quango", nekad Eastern European, nekad Musliman, nekad Meksikanac, ali nepogrešivo se uvek sasvim dovoljan broj somova nahvata na tu udicu.

No ovo pisanije nije o somovima i bućkalima, nego o osnovnom i root problemu: kako rešiti problem neravnomerne raspodele prihoda i bogatstva? Ta neravnomernost direktno uništava i sam kapitalizam, jer manji disposable prihod znači i manju potrošnju; manja potrošnja znači manje proizvodnje, manje proizvodnje znači ekonomsku krizu i još veću mizeriju za sve veći broj ljudi. Spirala ekonomske krize, praktično. Elem, po ovom članku, željeno uravnoteženje se istorijski dokazano može postići jedino katastrofom. Da li je moguće da je ljudima nemoguće da dođu do razumnih rešenja razgovorom? Da li je zaista neophodno da se poubijamo i pokoljemo da bi shvatili šta je bolje za sve? Zašto nemamo neki gen za Pareto optimalna rešenja? Zna li neko za neka miroljubivija rešenja?



Komentari (459)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

tetris tetris 17:18 22.02.2017

End of Time

Do pareto optimalnih rešenja se dolazi ili kada se dostigne perfekcija ili kada se stigne do kraja vremena (u kom slučaju nisi siguran da si došao do perfekcije). Mi smo tu negde oko kraja vremena
princi princi 17:23 22.02.2017

Re: End of Time

Ali jeste malo neugodno kad pomisliš da skoro svaki sistem kad prepustiš samom sebi dolazi samo do pojačavanja tih nejednakosti. Dobro, to sad rađa novi sistem pitanja, tipa "šta je nejednakost?", "postoji li nekakva optimalna nejdnakost?" (koja je svakako neophodna za nekakvu društvenu dinamiku). Kao da entropija radi in reverse. Ili je ta ravnoteža upravo Pareto distribucija (20% aseta u rukama 80% ljudi- to matematički egzaktno dovodi do sistema u kome je preko 50% aseta u rukama 1% populacije)? Ali ispada da društveni sistemi po sebi nemaju tu autokorekciju, tj da se autokorekcija postiže samo tim epidemijama kuge, ratovima, klanjima...
tetris tetris 17:27 22.02.2017

Re: End of Time

Ali ispada da društveni sistemi po sebi nemaju tu autokorekciju

Meni se isto čini da u ovako postavljenom optimizacionom problemu gde je objective povećanje nejednakosti, nema nikakvih ograničenja (constrains) i to je potencijalno veliki problem.
princi princi 17:31 22.02.2017

Re: End of Time

Da. Uloga države, tj tog aparata prinude je da uspostavi te constraints. Ali onda zavisiš od toga da li će Trump ili, pre njega, Bush doći na vlast. S druge strane, bogatuni imaju i sva sredstva ovog sveta da te putem medija i propagande ubede u ono što hoće.
nsarski nsarski 17:44 22.02.2017

Re: End of Time

Predrag Brajovic Predrag Brajovic 18:22 22.02.2017

Re: End of Time

Ali jeste malo neugodno kad pomisliš da skoro svaki sistem kad prepustiš samom sebi dolazi samo do pojačavanja tih nejednakosti. Dobro, to sad rađa novi sistem pitanja, tipa "šta je nejednakost?", "postoji li nekakva optimalna nejdnakost?" (koja je svakako neophodna za nekakvu društvenu dinamiku). Kao da entropija radi in reverse. Ili je ta ravnoteža upravo Pareto distribucija (20% aseta u rukama 80% ljudi- to matematički egzaktno dovodi do sistema u kome je preko 50% aseta u rukama 1% populacije)? Ali ispada da društveni sistemi po sebi nemaju tu autokorekciju, tj da se autokorekcija postiže samo tim epidemijama kuge, ratovima, klanjima...


tadejus tadejus 18:39 22.02.2017

Re: End of Time

tetris
Do pareto optimalnih rešenja se dolazi ili kada se dostigne perfekcija ili kada se stigne do kraja vremena (u kom slučaju nisi siguran da si došao do perfekcije). Mi smo tu negde oko kraja vremena


pareto rješenje uopšte ne mora da bude savršeno.. uslov je samo da je nemoguće popraviti položaj jednog igrača bez da se pogorša položaj ostalih..
moguće je i da svi budu očajni a da je rješenje ipak pareto optimalno..
tj. akcenat pareto optimalnosti je na traženju rješenja koja mogu da poprave ukupan rezultat bez da pokvare ijedan pojedinačni..
u svjetlu raspodjele bogatstva očigledno ne manjka pojedinaca koji smatraju da je svako umanjenje njihovog bogatstva za njih pogoršanje..
bez obzira na okolnosti..
think human trafficing..
e sad je veći problem što takvih očito ima sijaset i gdje ih ne bi očekivao..
i što pride ima još više onih koji iskreno vjeruju da je ograničenje bogatstva pojedinca nekako parališuće za društvo (ovih čak ima i među siromašnima, jer kako drugačije da objasniš sirotinju koja podržava republikance ili torijevce ili liberal demokrate raznih boja i ine)..
e sad čiji je uticaj veći.. možda bi se dalo i izmjeriti.. cjenim da prevagu ipak odnosi glupost nad zlom..
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 19:01 22.02.2017

Re: End of Time

tj da se autokorekcija postiže samo tim epidemijama kuge, ratovima, klanjima...

Ne mogu sad da se mnogo ovim bavim, ali -- nekako pred te velike prelomnice (ratovi, krah berze...) nejednakost naraste, i u ovom trenu je na nivou kao pred Prvi svetski rat, recimo. Od kraja osamdesetih je u konstntnom porastu.

Sama ideja prinosa na kapital je malo na jednu stranu suluda, kad se zagrebe, u ovoj sadašnjoj formi. Proizvođač prinosa nije suvi kapital, na čiju stranu naginje tas, već i korisnik tog kapitala -- stanar, jedač čokolde, kupac kola, potrošač struje.

Svet se menja: nekad je bio problem proizvesti.
Sada je problem ko će da potroši.
Inercija onog prvog stava vlada u dobu u kom ga drugi stav preciznije oslikava.
princi princi 19:16 22.02.2017

Re: End of Time

i što pride ima još više onih koji iskreno vjeruju da je ograničenje bogatstva pojedinca nekako parališuće za društvo (ovih čak ima i među siromašnima, jer kako drugačije da objasniš sirotinju koja podržava republikance ili torijevce ili liberal demokrate raznih boja i ine)..

Pa ne verujem ja da sirotinja podržava republikance ili torijevce. Oni podržavaju "iskrene patriote", "let's make America great (again)", "let's make UK whatever", "build that wall", "lock her up"... Kad pogledaš, ljudima u UK je prodavan rog za sveću, lagali su da im je NHS loš zato što su u UK, da EU zabranjuje bendy bannanas, da je EU monstruozni birokratski aparat (iako je samo birmingemski city council brojniji od kompletne EU administracije), pričali su im o zloj i pokvarenoj EU regulaciji (iako je baš ta regulacija garantovala nekakav minimum radnih i životnih standarda)... mislim, ljudi su popušili te red herrings, kao što uvek puše.

Mislim,
prevagu ipak odnosi glupost nad zlom..

da.
princi princi 19:19 22.02.2017

Re: End of Time

Svet se menja: nekad je bio problem proizvesti.
Sada je problem ko će da potroši.
Inercija onog prvog stava vlada u dobu u kom ga drugi stav preciznije oslikava.

Problem je uvek bio problem vlasništva nad kapitalom. Ogoljeno, problem sutrašnjeg sveta nije da li će se ili koliko proizvesti, nego ko će posedovati kapital, tj robote. I to je uvek tako bilo, ništa tu robotizacija ne menja.
kosta.babic kosta.babic 19:38 22.02.2017

Re: End of Time

Ju što mrzim statistiku.A gde je u duša?
zemljanin zemljanin 20:16 22.02.2017

Re: End of Time

kad krene spirala propadanja - nema povratka ... dodvoravanje kapitalu je uspostavljena praksa ... I Srbija je tu među napoželjnijim davačama ... kakvu to poruku daje samim građanima Srbije, to neka proceni svako za sebe ... generalno, smatra se da je isplativo ulagati ovde samo sa stabilnijim zakonom/politikom ... pod "isplativo" se misli na jeftinu radnu snagu ... tako da je ta nejednakost postala model uspešnosti ... I pojaviće se novi modeli kako dublje tonemo ... pa ko preživi pričaće ...
princi princi 20:23 22.02.2017

Re: End of Time

pod "isplativo" se misli na jeftinu radnu snagu ...

Da, Đelić, Dinkić i Vučić su Srbe nagnali u trku sa robotima. Ko je jeftiniji, robot ili Srbin?
Kuleas Kuleas 21:08 22.02.2017

Re: End of Time

Kad pogledaš, ljudima u UK je prodavan rog za sveću, lagali su da im je NHS loš zato što su u UK, da EU zabranjuje bendy bannanas, da je EU monstruozni birokratski aparat (iako je samo birmingemski city council brojniji od kompletne EU administracije), pričali su im o zloj i pokvarenoj EU regulaciji (iako je baš ta regulacija garantovala nekakav minimum radnih i životnih standarda)... mislim, ljudi su popušili te red herrings, kao što uvek puše.

Mišljenja sam da je BRExit, PRVI,istorijski dokumentovan, korak UNAZAD koji je bilo koja država,ili narod tkz. Zapadne Evrope ikada načinio.
Što se same teme tiče,NE POSTOJI način da pravedno raspodeliš društveno bogatstvo na 7,ili 9 ili 29 mlrd ljudi .Nije to bilo moguće ni kada nas je bilo 3 mlrd,tamo negde šesdesetih,ali je čitav proces bilo lakše kontrolisati.Dakle,biće sranja,i to uskoro.
emsiemsi emsiemsi 22:49 22.02.2017

Re: End of Time

tadejus
tetris
Do pareto optimalnih rešenja se dolazi ili kada se dostigne perfekcija ili kada se stigne do kraja vremena (u kom slučaju nisi siguran da si došao do perfekcije). Mi smo tu negde oko kraja vremena


pareto rješenje uopšte ne mora da bude savršeno.. uslov je samo da je nemoguće popraviti položaj jednog igrača bez da se pogorša položaj ostalih..
moguće je i da svi budu očajni a da je rješenje ipak pareto optimalno..
tj. akcenat pareto optimalnosti je na traženju rješenja koja mogu da poprave ukupan rezultat bez da pokvare ijedan pojedinačni..
u svjetlu raspodjele bogatstva očigledno ne manjka pojedinaca koji smatraju da je svako umanjenje njihovog bogatstva za njih pogoršanje..
bez obzira na okolnosti..
think human trafficing..
e sad je veći problem što takvih očito ima sijaset i gdje ih ne bi očekivao..
i što pride ima još više onih koji iskreno vjeruju da je ograničenje bogatstva pojedinca nekako parališuće za društvo (ovih čak ima i među siromašnima, jer kako drugačije da objasniš sirotinju koja podržava republikance ili torijevce ili liberal demokrate raznih boja i ine)..
e sad čiji je uticaj veći.. možda bi se dalo i izmjeriti.. cjenim da prevagu ipak odnosi glupost nad zlom..

Молим додатно објашњење о Парето прадигми !
zemljanin zemljanin 23:04 22.02.2017

Re: End of Time

ukinuti pravo nasledjivanja ili ga limitirati na milionče ... uključujući sva povezana prava ... pa šta si zaradio za života - troši, uživaj ali kada capneš - vraća se zajednici ... naslednicima milonče da izdele pa nek si prave svoj život ...
tetris tetris 00:02 23.02.2017

Re: End of Time

pareto rješenje uopšte ne mora da bude savršeno.. uslov je samo da je nemoguće popraviti položaj jednog igrača bez da se pogorša položaj ostalih..
moguće je i da svi budu očajni a da je rješenje ipak pareto optimalno..


Pareto rešenje se odnosi na optimum "objective" funkcije, šta got ta funkcija bila. Ne odnosi se na popravljanje položaja jednog igrača već na popravljanje položaja rešenja. Savršeno si u pravu kad kažeš da mogu svi da budu očajni i da imaš optimalno rešenje. U tom slučaju "objective" je da svi budu očajni

akcenat pareto optimalnosti je na traženju rješenja koja mogu da poprave ukupan rezultat bez da pokvare ijedan pojedinačni..

Ovaj deo nije baš najjasniji. Najčešće kod multi-objective problema imamo optimalna rešenja koja favorizuju neki od objectives na uštrb nekog drugog. Bogati-siromašni raspodela je jedan od takvih problema. Pomeranja na stranu bogatih nepovoljno deluju na siromašne.
tadejus tadejus 11:56 23.02.2017

Re: End of Time

tetris

pareto rješenje uopšte ne mora da bude savršeno.. uslov je samo da je nemoguće popraviti položaj jednog igrača bez da se pogorša položaj ostalih..moguće je i da svi budu očajni a da je rješenje ipak pareto optimalno..

Pareto rešenje se odnosi na optimum "objective" funkcije, šta got ta funkcija bila. Ne odnosi se na popravljanje položaja jednog igrača već na popravljanje položaja rešenja. Savršeno si u pravu kad kažeš da mogu svi da budu očajni i da imaš optimalno rešenje. U tom slučaju "objective" je da svi budu očajni

akcenat pareto optimalnosti je na traženju rješenja koja mogu da poprave ukupan rezultat bez da pokvare ijedan pojedinačni..


Ovaj deo nije baš najjasniji. Najčešće kod multi-objective problema imamo optimalna rešenja koja favorizuju neki od objectives na uštrb nekog drugog. Bogati-siromašni raspodela je jedan od takvih problema. Pomeranja na stranu bogatih nepovoljno deluju na siromašne.


pa nije ti jasan jer nisi temeljno ukapirao koncept pareto optimalnosti..
a vrlo je prost i ima primjenu u teoriji igara kao i u inžinjeringu..
u teoriji igara kaže da je p. optimalno ono rješenje koje postiže uslov da nijedan igrač ne može postići bolji ishod igre po sebe bez da ošteti drugog igrača..
i to je upravo primjena paretove ideje koja pogoduje problemu raspodjele bogatstva..
samo što se otvara problem pohlepe pa je pareto raspodjela bogatstva socijalno neprihvatljiva..
e sad kako npr. izduvni gasovi, brzina i slični fizički (ili ako hoćeš inžinjerski) pojmovi nisu skloni pohlepi, sujeti i ostalim tricama, tako se i tebi čini da Paretova ideja ima primjenu samo kod maksimizacije ciljne funkcije i otuda i tvoje pogrešno tumačenje da svi mogu biti očajni i u pareto optimalnom rješenju samo ako je očaj cilj..
kad ono brale.. očaj je ljudskom društvu imanentno stanje bez da mu težiš
tetris tetris 15:10 23.02.2017

Re: End of Time

pa nije ti jasan jer nisi temeljno ukapirao koncept pareto optimalnosti..

Ako ti tako kažeš, mora da je tako...
tadejus tadejus 17:46 23.02.2017

Re: End of Time

tetris
pa nije ti jasan jer nisi temeljno ukapirao koncept pareto optimalnosti..

Ako ti tako kažeš, mora da je tako...


pa nije što ja kažem nego što je iz tvojih pisanja gore poprilično očigledno da misliš da je p.o. isto što i optimizacija pod ograničenjima..
a nije..
nego ima i dodatni uslov da se jedna ciljna funkcija ne može mijenjati na štetu drugih..
plastično.. ako biraš dal auto da ide brže, dimi više ili košta manje optimalno je samo ono rješenje koje obezbjedi da auto ili ide brže a da ne košta i ne dimi više, ili dimi manje ali ne ide sporije i nije skuplje, ili je jeftinije ali nije sporije i zadimljenije..
dal je sad jasno..
jer ako je to jasno onda nema nejasnoća u mom objašnjenju primjene u teoriji igara a jasno je i kako se stiže u rješenje loše po sve (jeftino i sporo auto koje mnogo dimi) ako se želi postići pareto optimalnost..

ovako napisao ispadne da je Pareto budala.. no nije.. i tu sad oept dolazimo na ono da je akcenat kod P.o. da se nađe rješenje koje uspije učini auto manje smrdljivim a da to ipak ne košta više i ne usporava ga..
be a doer, not a dont'er otprilike...
a osim toga i shvati da svijet postoji i mimo tvoje struke a često je i zanimljiv..
alselone alselone 09:07 24.02.2017

Re: End of Time

sporo auto

tadejus tadejus 11:40 24.02.2017

Re: End of Time

alselone
sporo auto


zapadna verzija je sporo auto i brz bicikl..
vojvođanska je brzo biciklo? jel tako bješe? ne znam kako je po beogradski..
alselone alselone 12:19 24.02.2017

Re: End of Time

ne znam kako je po beogradski..


ni ne treba, prokleti diskriminatori beogradski.

jel tako bješe?

Jap. Mada se sve vise cuje bicikl.
tetris tetris 12:28 24.02.2017

Re: End of Time

jer ako je to jasno


Nije jasno, što ne znači da ti nisi temeljno ukapirala koncept pareto optimalnosti, nego da možda ne znaš da objasniš.

U tvom primeru imaš tri ciljne funkcije za koje nije najjasnije kakva je međuzavisnost. Ako uprostimo tvoj primer na dve ciljne funkcije, brzina i dim, i pretpostavimo da su konfliktne (automobil koji više dimi je brži - više goriva troši; tako sam razumeo tvoj problem) tj. da je cilj što brži automobil i što manje dima. Ovde imaš skup optimalnih rešenja čija je karakteristika da se jedna ciljna funkcija ne može dalje unaprediti bez kompromisa druge ciljne funkcije. U tom slučaju je podjednako optimalan automobil A koji malo dimi i ide sporije i automobil B koji ide brzo ali i mnogo dimi, a i svi oni automobili između za koje ne možeš da nađeš neki drugi automobil koji dimi manje a ide brže.

Ako ciljne funkcije nisu konfliktne (automobil koji više dimi je sporiji - pokvaren) onda si u mogućnosti da nađeš jedinstveno rešenje koje malo dimi i ide brzo.

a osim toga i shvati da svijet postoji i mimo tvoje struke a često je i zanimljiv..

Mislim da je savršeno nebitna moja struka u celoj ovoj priči. Mogu i da nemam struku. A svoj netraženi savet slobodno primeni na sebi.
tadejus tadejus 15:40 24.02.2017

Re: End of Time

tetris

Nije jasno, što ne znači da ti nisi temeljno ukapirala koncept pareto optimalnosti, nego da možda ne znaš da objasniš.
U tvom primeru imaš tri ciljne funkcije za koje nije najjasnije kakva je međuzavisnost.
Ako uprostimo tvoj primer na dve ciljne funkcije, brzina i dim, i pretpostavimo da su konfliktne (automobil koji više dimi je brži - više goriva troši; tako sam razumeo tvoj problem) tj. da je cilj što brži automobil i što manje dima.
Ovde imaš skup optimalnih rešenja čija je karakteristika da se jedna ciljna funkcija ne može dalje unaprediti bez kompromisa druge ciljne funkcije. U tom slučaju je podjednako optimalan automobil A koji malo dimi i ide sporije i automobil B koji ide brzo ali i mnogo dimi, a i svi oni automobili između za koje ne možeš da nađeš neki drugi automobil koji dimi manje a ide brže.
Ako ciljne funkcije nisu konfliktne (automobil koji više dimi je sporiji - pokvaren) onda si u mogućnosti da nađeš jedinstveno rešenje koje malo dimi i ide brzo.

Mislim da je savršeno nebitna moja struka u celoj ovoj priči. Mogu i da nemam struku. A svoj netraženi savet slobodno primeni na sebi.


treći put..
pareto optimalnost ne dozvoljava rješenja koja prave kompromis spram jedne od ciljnih funkcija (ili igrača)..
a to bi i ti vrlo lako ukapirao da prihvatiš da razmisliš o implikacijama u teoriji igara..
ali ne prihvataš..
ja sam pretpostavila da je to zato što smatraš da pošto je tebe u školi učilo kako se rješava problem masimizacije funkcije pod ograničenjima smatraš da taj princip rješava sve tvoje probleme do kraja života i ne želiš da vidiš kakvih još problema (i rješenja) ima u drugim disciplinama (ili ako hoćeš školama)..
to mi je najbenevolentnije objašenjenje pa sam prihvatila to kao ispravno..
može biti i da je šta gore u pitanju al u to ne bih da ulazim
tetris tetris 22:13 24.02.2017

Re: End of Time

pareto optimalnost ne dozvoljava rješenja koja prave kompromis spram jedne od ciljnih funkcija


vs.

imaš skup optimalnih rešenja čija je karakteristika da se jedna ciljna funkcija ne može dalje unaprediti bez kompromisa druge ciljne funkcije.


Meni se čini da ova dva citata podjednako opisuju pareto optimalnost. Tako da mi je teško prihvatiti tvoje zamerke ko je i kako mene učio u školi.

to mi je najbenevolentnije objašenjenje pa sam prihvatila to kao ispravno..
može biti i da je šta gore u pitanju al u to ne bih da ulazim

I ovo je moguće, ali moguće je i da ti dalje od teorije igara, opisno objašnjeno, ne razumeš. Možda bi ti trebala malo da proširiš svoja znanja o optimizaciji (multi-objective) sa i bez ograničenja, pod uslovom da ti poznavanje matematike do dozvoljava.
kosta.babic kosta.babic 17:45 22.02.2017

Teorije katastrofa

željeno uravnoteženje se istorijski dokazano može postići jedino katastrofom. Da li je moguće da je ljudima nemoguće da dođu do razumnih rešenja razgovorom?
Mora biti da nedovoljno poznaješ ljude.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 17:55 22.02.2017

Yo Princi,

Mojne ložiš Srbe, ionako smo ubedačena nacija. Ne znam kako se rešava finansijski autsajderizam - ja sam ga rešio tako što sam šljakao kao Niggah, te finansirao samome sebi školovanje, ali ne znam kako se rešava to na kolektivnoj ravni. No, jedno je izvesno, a to je da je neverovatno kakvo različito stanje duha vlada u dva naroda kojima ja pripadam - u jednom krajne nerealni, umišljeni problemi i totalno odsustvo želje za budućnošću, kroz nekakva katastrofična iščekivanja - dok je kod drugih, uprkos imanentnosti haosa (mogući raketni rat), stanje opušteno i puno životnosti?! Go figure this contradiction!
kosta.babic kosta.babic 18:18 22.02.2017

Re: Yo Princi,

dok je kod drugih, uprkos imanentnosti haosa (mogući raketni rat), stanje opušteno i puno životnosti?! Go figure this contradiction!

Možda zato što se vi deca Davidova oslanjate na još uvek jak Jevrejski lobi u Americi.Mi deca Dušanova drčno jebemo amere i kad nas bombarduju a Putinu se ne ulizujemo jer to ne bi vredelo.Sve u svemu uvek smo kontra.Taka nam karma.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 18:46 22.02.2017

Re: Yo Princi,

Krvna zrnca, mi-irnou! Na parove razbrojs:
- Duletova levou, Davidova desnou!

Pojedina krvna zrnca: Gospodaru Srle, dozvolite da se obratimo (utanjenim glasom): mi smo Duletovi, ni(je)smo Davidovi!

Neman to veze nikakve sa zdravom pameću, imaju i Srbi solidno imućnu dijasporu na Zapadu, i mogli bi da se uvezhu kao lobi, izgleda da je kvaka u nečem drugom, da li u odsustvu kohezionog faktora, da li u sjebanosti mozga/svesti senlucenjem komunizma pa potom primitivne transformacije, ili što djed Dulini nisu (još) popili po pičoki kao djed Dačini te do prisilne kohezije nije još došlo - simply, maybe one needs to face the great loss in order to figure ways to deeper gain? Ko to zna.
kosta.babic kosta.babic 19:09 22.02.2017

Re: Yo Princi,

Nema to veze nikakve sa zdravom pameću,

Srbi za razliku od drugih balkanskih naroda nemaju taj gen.Rumuni Bugari, Hrvati su uvek znali-Kome će se privoleti carstvu.Dugo sam razmišljao da li je to zbog primitivnog odnosa u društvu-Jok.Da li je to zbog nedostatka realnog kapitalizma-Jok. Da li je to zbog Josipa Broza zvanog Tito-jok.Izraz koji najbolje opisuje to stanje je DRČNI.To je kad zavrtiš čigru pa ona drči.Tako nekako.
princi princi 19:25 22.02.2017

Re: Yo Princi,

dok je kod drugih, uprkos imanentnosti haosa (mogući raketni rat), stanje opušteno i puno životnosti?! Go figure this contradiction!

Pa to je prevashodno odraz relativnog ekonomskog blagostanja. Kad bi, ne daj bože, Izrael zahvatila ekonomska kriza, video bi vrlo brzo isti bluz po Tel Avivu i Jerusalimu.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 19:39 22.02.2017

Re: Yo Princi,

kosta.babic
Izraz koji najbolje opisuje to stanje je DRČNI. To je kad zavrtiš čigru pa ona drči. Tako nekako.


Дрчни у чему? Као позитивно, "до јаја се носимо са империјализмом", или као, ћутимо као чке, или у бољем случају, ћутимо пред јакима достојанствено, за 500 кинти провизије у џепу, а потом се издрндавамо над слабима, сопственим женама и децом? У чему је та ,,дрчност" оличена, прецизно говорећи?
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 19:44 22.02.2017

Re: Yo Princi,

princi
dok je kod drugih, uprkos imanentnosti haosa (mogući raketni rat), stanje opušteno i puno životnosti?! Go figure this contradiction!

Pa to je prevashodno odraz relativnog ekonomskog blagostanja. Kad bi, ne daj bože, Izrael zahvatila ekonomska kriza, video bi vrlo brzo isti bluz po Tel Avivu i Jerusalimu.


Захватала 1980-их, кибучки социјализам, па су се мењали, захватила је поново 2000-их те су се опет мењали, не знам стварно, нисам никакав економски зналац но нешто ми не штима ту. Зашто они успешно пролазе кроз трансформације а Србија већ 40-ак година тоне ли, тоне?
vrabac_u_steni vrabac_u_steni 19:50 22.02.2017

Re: Yo Princi,

Sine, godzila protiv godzile!
princi princi 19:50 22.02.2017

Re: Yo Princi,

Зашто они успешно пролазе кроз трансформације а Србија већ 40-ак година тоне ли, тоне?

Oh, druže, pričamo o Jevrejima i Srbima. Jednima je preživljavanje deo genetskog koda već 2500 godina, a drugi su k'o vejke, jedva čekaju da se asimiluju, utope negde. Možda je i civilizacijski: ipak su Jevreji oduvek bili, nekako, trgovci, a mi, nekako, ovčari, sirotinja. Ne znam, nemam odgovor na tvoje pitanje.
princi princi 19:55 22.02.2017

Re: Yo Princi,

kosta.babic
Nema to veze nikakve sa zdravom pameću,

Srbi za razliku od drugih balkanskih naroda nemaju taj gen.Rumuni Bugari, Hrvati su uvek znali-Kome će se privoleti carstvu.Dugo sam razmišljao da li je to zbog primitivnog odnosa u društvu-Jok.Da li je to zbog nedostatka realnog kapitalizma-Jok. Da li je to zbog Josipa Broza zvanog Tito-jok.Izraz koji najbolje opisuje to stanje je DRČNI.To je kad zavrtiš čigru pa ona drči.Tako nekako.

Ja sam mislio da je Drčni skraćenica od Drkadžije. Srbi su mnogo nadrkan i izdrkan narod. Pa pogledaj ovde kod nas na blogu: nemoguće je imati 2 ili 3 uljudne razmene misli, da ne počne vađenje čakija, pretnji, kletvi. Jednostavno, neiživljenost. Mator, a neiživljen. Telo omatorilo, omlohavelo, a duša detinja i čedna, :). Imaš ovde ljude koji stalno pričaju "ja! ja! ja!", ne može se živeti od njih. K'o onaj Trump, bože me prosti.

Počneš neku opštu priču, on počne: Eto, na primer ja...
nask nask 20:21 22.02.2017

Re: Yo Princi,

Pa pogledaj ovde kod nas na blogu: nemoguće je imati 2 ili 3 uljudne razmene misli, da ne počne vađenje čakija, pretnji, kletvi


Generalizacije ove vrste ne doprinose tvojoj želji da se ovaj blog upristoji. Uostalom blog je prilično pristojan poslednjih dana.
stefan.hauzer stefan.hauzer 20:43 22.02.2017

Re: Yo Princi,

Kome će se privoleti carstvu.

carstvu nebeskom, naravno.

nask nask 22:46 22.02.2017

Re: Yo Princi,

Nažalost su Izraelci i po ovim temama vodeći.
emsiemsi emsiemsi 23:03 22.02.2017

Re: Yo Princi,

princi
kosta.babic
Nema to veze nikakve sa zdravom pameću,

Srbi za razliku od drugih balkanskih naroda nemaju taj gen.Rumuni Bugari, Hrvati su uvek znali-Kome će se privoleti carstvu.Dugo sam razmišljao da li je to zbog primitivnog odnosa u društvu-Jok.Da li je to zbog nedostatka realnog kapitalizma-Jok. Da li je to zbog Josipa Broza zvanog Tito-jok.Izraz koji najbolje opisuje to stanje je DRČNI.To je kad zavrtiš čigru pa ona drči.Tako nekako.

Ja sam mislio da je Drčni skraćenica od Drkadžije. Srbi su mnogo nadrkan i izdrkan narod. Pa pogledaj ovde kod nas na blogu: nemoguće je imati 2 ili 3 uljudne razmene misli, da ne počne vađenje čakija, pretnji, kletvi. Jednostavno, neiživljenost. Mator, a neiživljen. Telo omatorilo, omlohavelo, a duša detinja i čedna, :). Imaš ovde ljude koji stalno pričaju "ja! ja! ja!", ne može se živeti od njih. K'o onaj Trump, bože me prosti.

Počneš neku opštu priču, on počne: Eto, na primer ja...

Ко !
Јеси ли ти ово ја или неки општи ја !?
emsiemsi emsiemsi 23:06 22.02.2017

Re: Yo Princi,

nask
Pa pogledaj ovde kod nas na blogu: nemoguće je imati 2 ili 3 uljudne razmene misli, da ne počne vađenje čakija, pretnji, kletvi


Generalizacije ove vrste ne doprinose tvojoj želji da se ovaj blog upristoji. Uostalom blog je prilično pristojan poslednjih dana.

Пристојан блог !?
Мени се то не би допало (нешто специјално).
nask nask 23:22 22.02.2017

Re: Yo Princi,

Пристојан блог !?


U smislu ophođenja jednih sa drugima.

Мени се то не би допало (нешто специјално).


E to je po meni osnovni problem kod Srba što nam se pristojnost ne dopada i nije nešto specijalno.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 06:42 23.02.2017

Re: Yo Princi,

nask
Nažalost su Izraelci i po ovim temama vodeći.


Vodeći tj. fenjerashi na tabeli među - razvijenima. U svakom slučaju, to će i doći glave ovoj vladi - mada, sa apsolutnom ili skoro aposlutnom kontrolom medija, kada god ti se zadrma fotelja, ti malo protreseš javnost nekakvom pretnjom od spolja, svi se okrenu nacionalnoj histeriji i zaborave na to da jedno dete po porodici živi ispod donje međe neimaštine.

vrabac_u_steni
Sine, godzila protiv godzile!


Samo da te pitam jesi ispunjeniji, srećniji sa ovih par preporuka koje si dobio zbog ovog dobacivanja? Da li se bolje sada osećaš, rasterećenije?


princi princi 14:01 23.02.2017

Re: Yo Princi,

Neman to veze nikakve sa zdravom pameću, imaju i Srbi solidno imućnu dijasporu na Zapadu, i mogli bi da se uvezhu kao lobi, izgleda da je kvaka u nečem drugom, da li u odsustvu kohezionog faktora, da li u sjebanosti mozga/svesti senlucenjem komunizma pa potom primitivne transformacije, ili što djed Dulini nisu (još) popili po pičoki kao djed Dačini te do prisilne kohezije nije još došlo - simply, maybe one needs to face the great loss in order to figure ways to deeper gain? Ko to zna.

Iskreno, kad se vidi ko je sve u srpskoj dijaspori, čoveku se nešto ne povezuje baš previše.
nask nask 16:42 23.02.2017

Re: Yo Princi,

Iskreno, kad se vidi ko je sve u srpskoj dijaspori, čoveku se nešto ne povezuje baš previše.


Mislim da ti ovakvi komentari ne trebaju.
rade.radumilo rade.radumilo 18:06 22.02.2017

Problem of rising inequality

princi princi 19:35 22.02.2017

Da, iako se nejednakost prihoda i

bogatstva često u dahu pominju, izgleda da postoji razlika u dinamici između njih. Kad je samo bogatstvo u pitanju, izgleda da 10% populacije uvek poseduje između 60% i 90% asseta, dok je u slučaju prihoda to uvek između 30% i 50%. Siromašnija polovina stanovništva uvek poseduje manje od 5% asseta, iako može prihodovati čak i između 20% i 30%. Izgleda da je osnovni problem u generalno smanjenoj produktivnosti svetske populacije, jer u uslovima niske produktivnosti bogati sve više prihoduju po osnovu prinosa od kapitala (rente, akcije, obveznice...) a mnogo manje po osnovu doprinosa po radu i inventivnosti.

Drugim rečima, gde su novi iPhonei i dronovi sad kad nam najviše trebaju?
kosta.babic kosta.babic 20:00 22.02.2017

Re: Da, iako se nejednakost prihoda i

Drugim rečima, gde su novi iPhonei i dronovi sad kad nam najviše trebaju?

Ne razumem zašto su nam potrebni iphoni i dronovi?Osim kao pomodni gedžeti.
Ljudi se dele na preduzimljive i one koji to nisu.Dele se na one sa vizijom za koju se bore i one koju o tome i ne razmišljaju. Dele se na one koje stalno optužuju druge za sopstvenu lenjost.Na one koje imaju osmoro dece a ni dvoje ne mogu da prehrane.
Ljudi se dele na one koji seru i one koji rade, ma šta to značilo.
Ljudi se dele na borce i lenjivce.
Uz svakog nazovi lidera šlepaju se gomile nesposobnjakovića.I to je demokratija.
I traže da ih Država zaštiti od svega i svačega.
Ja bih rekao da treba da ih zaštiti od njih samih.




docsumann docsumann 04:24 23.02.2017

Re: Da, iako se nejednakost prihoda i

Ljudi se dele na borce i lenjivce.


lenjivci se dalje djele na lenčuge i lenštine

a i ovi se sigurno dijele na još striktnije kategorije, na krajnje redukovane, takoreći elementarne, podtipove od kojih je, u određenim procentima, sačinjen svaki čovjek.

hoću reći, u svakom od nas je i borac i pjesnik, i prosjak i kralj, i skot i drot.
samo procenti prisutnosti variraju.

rade.radumilo rade.radumilo 10:00 23.02.2017

Re: Da, iako se nejednakost prihoda i

zgleda da je osnovni problem u generalno smanjenoj produktivnosti svetske populacije


Mislim da brkaš "stari zapad" sa ostatkom sveta. Došlo je do velikog pomeraja u nekadašnjim nerazvijenim zemljama i zemljama u razvoju u poslednjih 40-ak godina, dok ono što se nekada zvalo "razvijene zemlje" stagnira, odnosno tu je porast veoma usporen.

princi princi 11:12 23.02.2017

Re: Da, iako se nejednakost prihoda i

rade.radumilo
zgleda da je osnovni problem u generalno smanjenoj produktivnosti svetske populacije


Mislim da brkaš "stari zapad" sa ostatkom sveta. Došlo je do velikog pomeraja u nekadašnjim nerazvijenim zemljama i zemljama u razvoju u poslednjih 40-ak godina, dok ono što se nekada zvalo "razvijene zemlje" stagnira, odnosno tu je porast veoma usporen.


Da, ali nije došlo do promena u raspodeli bogatstva i prihoda od tog razvoja. U Indoneziji, primerice, 4 čoveka, slovima četiri, poseduju onoliko koliko i najsiromašnijih 100 miliona stanovnika (ili 40% populacije). Slična je stvar i sa Latinskom Amerikom, Rusijom, Indijom pa i sa Kinom, uostalom- tamo je privredni rast samo doveo do ubrzavanja te društvene segregacije na izuzetno bogate i ogromnu populaciju koja živi u bedi. Ono što se desilo je da je gomila ljudi izašla iz velikog siromaštva i bede u samo siromaštvo. Takođe, u jednom od komentara pominjem razliku izmešu distribucije prihoda i akumuliranog bogatstva: te dve raspodele nisu iste. Kad je prihod u pitanju, bottom 50% populacije je, ne retko, zarađivao i do 20%, 30% ukupnog prihoda, dakle, bezmalo trećinu. Učešće u akumuliranom bogatstkvu, međutim, njihovo vlasništvo nad kapitalom, ako hoćeš, nikada, nikada nije prelazilo 5% (a sad ima trend smanjivanja).
rade.radumilo rade.radumilo 11:41 23.02.2017

Re: Da, iako se nejednakost prihoda i

Slična je stvar i sa Latinskom Amerikom, Rusijom, Indijom pa i sa Kinom, uostalom- tamo je privredni rast samo doveo do ubrzavanja te društvene segregacije na izuzetno bogate i ogromnu populaciju koja živi u bedi.


Da i ne. Gledano sa pozicije nekog ko zarađuje 100 dolara dnevno (najbogatija milijarda na planeti) onaj koji zarađuje 5 ili 10 dolara po glavi dnevno živi u bedi. Međutim, ako pogledaš pomak koji se desio, videćeš da je to stanovništvo pre 30-40 godina zarađivalo 1-5 dolara (današnjih) po glavi dnevno. Za njih je to veliki pomak. Daleko od toga da je stanje dobro. Još uvek preko jedne milijarde ljudi živi u ekstremnom siromaštvu (oko 1 dolar dnevno ili manje po glavi stanovnika).
Kina je odličan primer. Tamo je oko 300 miliona stanovnika doseglo standard Evrope ili SAD. Problem je što i dalje postoji 1 milijarda koja živi ispod tog nivoa, ali uopšte uzev celokupno stanovništvo se "pomerilo" u poslednjih 30 godina.
Nevolja je, opet, na "starom zapadu" gde dolazi do opadanja realne vrednosti dohotka sve veće i veće populacije. Tu će rastuća nejednakost izazvati socijalne nemire. U stvari, Brexit i izbor Trampa su upravo to. Socijalni nemiri.
princi princi 14:06 23.02.2017

Re: Da, iako se nejednakost prihoda i

Da i ne. Gledano sa pozicije nekog ko zarađuje 100 dolara dnevno (najbogatija milijarda na planeti) onaj koji zarađuje 5 ili 10 dolara po glavi dnevno živi u bedi. Međutim, ako pogledaš pomak koji se desio, videćeš da je to stanovništvo pre 30-40 godina zarađivalo 1-5 dolara (današnjih) po glavi dnevno. Za njih je to veliki pomak. Daleko od toga da je stanje dobro. Još uvek preko jedne milijarde ljudi živi u ekstremnom siromaštvu (oko 1 dolar dnevno ili manje po glavi stanovnika).

Da, ali ne možeš stalno igrati čačak između prihoda i bogatstva. Ljudi prihoduju nominalno više, ali de facto poseduju proporcionalno manje. Uvezani su dugovima, za školovanje, kola, mortgage, biznise, čuda, mnogi danas pozajmljuju da bi mogli i hranu da plate. Jeste, tačno je da mnogi danas zarađuju mnogo više, ali i duguju neuporedivo više, tako da su im asseti ništavni.
princi princi 14:08 23.02.2017

Re: Da, iako se nejednakost prihoda i

U stvari, Brexit i izbor Trampa su upravo to. Socijalni nemiri.

Meni se pre čini kao kupovina vremena, tj odlaganje nemira. Mnogi su mislili da će se iz krize izaći ono, kicking the can tehnikom, naštampaj pare, pa će ljudi već nešto izmisliti novo i opet će potrošnja početi da raste. Međutim, evo, 11 godina posle nastanka krize do toga ne dolazi.
G.Cross G.Cross 20:05 22.02.2017

Dobra tema

Dobra tema.

A)
Capital Gain kao rezultat investiranja u Wall Street ne proizvodi nikakvu dodatnu vrednost drustvu i ekonomiji.

Tax rate on short term Capital gains in US je isto kao Tax rate na Income.
Tax rate za long term capital Gains je za vecinu braketa 15%, mnogo manje od Income Tax.

Dok je cena akcija bila vecim delovom odredjena profitabilnoscu firmi u koje je novac ulozen ovo je jos donekle i imalo smisla.
U svetu u kome ima vrlo malo korelacije izmedju long term prospekta firma i cene akcija ovo je potpuno nekorisno.

Hiljade finasijskih derivata, shorting i ostalih igara koje nemaju apsolutno nikakvu vrednost sa tacke gledista nacionalne ekonomije, obogacuju ogromno vec bogate i oni za to placaju porez kao ka su radili krvnicki za to.

Ovo je tema koja verovatno zasluzuje poseban blog ljudi pametnijih od mene.

Oporezivanje svih vrsta Capital Gains u najmanju ruku kao svakog drugog prihoda, ako ne i vise bi bitno promenilo stvari, ali ko je lud da ubija zlatnu koku.
Ovo je jos jedan Too Big to fail Taboo.



B) Zivimo u svetu u kome su svi resursi ograniceni osim kolicine novca na trzistu.
Quantitative easing na nacin na koji je izveden i u US i u EU vodi direktno bogacenju vec bogatih

C)
Ta neravnomernost direktno uništava i sam kapitalizam, jer manji disposable prihod znači i manju potrošnju; manja potrošnja znači manje proizvodnje, manje proizvodnje znači ekonomsku krizu i još veću mizeriju za sve veći broj ljudi.

Izvozom manufacturing Jobs u Kinu ta traznja je kreirana ali ne u razvijenom svetu nego u Kini.
Tako da nadnice od proizvodnje recimo Iphone kreiraju traznju u Kini ali se bogate 1 % amrikanaca kroz profit Applea.
Trump oseca da je ovde nesto pogresno ali su njegova resenja jos pogresnija.

Resenje nije u vracanju low paid manufacturing jobs u razvijene zemlje nego izgradnja odrzive strategije razvoja za razvijene zemlje.

Slazem se , vazan deo toga je potpuno nova strategija Poreza za multinacionalne korporacije.

Ali te iste korporacije su najveci donatori za kampanje i tako ce, kao voda u kolozetskoj solji da se stvari sve vise ubrazavaju do...



princi princi 20:14 22.02.2017

Re: Dobra tema

Da, ali to o čemu si pisao zapravo i nije tema. Tema je da li (i ako da, zašto) neki levelling tj uravnotežavanje zahtava neku novu katastrofu, prolivanje krvi, epidemiju nekakve kuge ili ebole, šta sve ne? Kažu da je bombardovanje Londona u mnogo većoj meri doprinelo homogenizaciji britanskog društva nego sve društvene reforme koje su ikada sproveli u toj zemlji. Tek u tim tunelima, skloništima, dok su im iznad glava padale nemačke bombe, bogati i siromašni Englezi, nacija definisana klasama, su jedni u drugima videli ljude, videli koliko su zapravo slični ili isti. Po tim skloništima su glumili i Alec Guiness i Lawrence Olivier, i mnogi drugi. I za sirotinju i za bogate. I jedni i drugi su bili uzbuđeni na istim mestima, i jedni i drugi su se smejali istim šalama. I kažu da je tek posle tog iskustva bilo moguće povećati poreze, uvesti NHS, ponaroditi BBC, uvesti comprehensive škole, nacionalizovati železnicu... Naravno, mnoge od tih tekovina nisu preživele godine "blagostanja", NHS se još nekako, dosta kilavo drži, ali nije to tema. Tema je zašto su svetu potrebne takve kataklizme za takvu vrstu preraspodela? Zašto se one ne dešavaju same po sebi?
nask nask 20:27 22.02.2017

Re: Dobra tema

Evo i Bill se bavi sličnim temama.
G.Cross G.Cross 20:34 22.02.2017

Re: Dobra tema

Zašto se one ne dešavaju same po sebi?


Zato sto krcag ide na vodu dok se ne razbije, sto bi rekla moja baba.
zemljanin zemljanin 20:41 22.02.2017

Re: Dobra tema

Tema je zašto su svetu potrebne takve kataklizme za takvu vrstu preraspodela

ima dobrih radova koji obrađuju ponašanje jedinki I kolektiva ... kada je altruizam ili parazitiranje, pogubno a kada potrebno ... to nisu ljudske zajednice ali je prirodni mehanizam ponašanja grupe ... I teorija igara je samo ljudski model prirodnih procesa ... dokazano da je parazitiranje sastavni deo svake zajednice živih bića I da se altruizam I parazitiranje, ciklično smenjuju ... takve zajednice nemaju oružja pa ih mi smatramo za prirodne ciklične promene ... ljudske zajednice imaju oružja ...

nešto I ne volim da popularišem knjige jer imaju mnogo veliku slobodu tumačenja pa peer-review search za istraživanja
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 21:32 22.02.2017

Re: Dobra tema

B) Zivimo u svetu u kome su svi resursi ograniceni osim kolicine novca na trzistu.

Mislim da su danas dvogodišnje nemačke državne obveznice trgovane po - 0,9%.
Da bude očiglednije, slovima: minus nula zarez devet posto.
Znači kupiš za 100 evra, a za dve godine dobiješ 99,1 evro, toliko ti država isplati.
Lu-di-lo.
princi princi 21:37 22.02.2017

Re: Dobra tema

Znači kupiš za 100 evra, a za dve godine dobiješ 99,1 evro, toliko ti država isplati.
Lu-di-lo.

Pa nije ludilo ako živiš u svetu deflacije, tj ako ćeš izvesno gubiti pare. Ljudi valjda hoće da minimiziraju gubitke. U svakom slučaju investitor računa da je bolje pozajmiti Nemcima 100 evra pa da se za godinu dana dobije 99.1 evro, nego dati Grcima pa da se za godinu dana dobije topli stisak ruke.
vrabac_u_steni vrabac_u_steni 21:41 22.02.2017

Re: Dobra tema

G.Cross
Zašto se one ne dešavaju same po sebi?


Zato sto krcag ide na vodu dok se ne razbije, sto bi rekla moja baba.


Upravo tako.
Dodatno, zato što se ignorišu sasvim dobronamerna upozorenja da je krčag već napukao, da je već izakan, da ga možda treba zameniti drugim itd.
Pa se onda fasuju Tramp, bregzit, možda sutra i Lepenica i sve ostalo.

Najpišičnije je što se onda čudi i pita se šta se to desilo. I naravno, nađe se scapegoat, a ko bi to drugi nego deplorables, koji su glupi, primitivni i krezubi i nisu u stanju da shvate. A kad bi samo shvatili...
princi princi 21:46 22.02.2017

Re: Dobra tema

Najpišičnije je što se onda čudi i pita se šta se to desilo. I naravno, nađe se scapegoat, a ko bi to drugi nego deplorables, koji su glupi, primitivni i krezubi i nisu u stanju da shvate. A kad bi samo shvatili...

Pa svi smo, u neku ruku, deplorables. Ja tvrdim da apsolutno ne postoji čovek na planeti koji se ne može izmanipulisati.
vrabac_u_steni vrabac_u_steni 21:51 22.02.2017

Re: Dobra tema

Pa svi smo, u neku ruku, deplorables. Ja tvrdim da apsolutno ne postoji čovek na planeti koji se ne može izmanipulisati.


Tako je, svako ima svoju slabu tačku. Timovi psihologa po marketinškim agencijama se time bave. Imam drugaricu koja radi ta "dubinska" istraživanja (u marketinške da ne kažem propagandne svrhe naravno) i to onako internacionalno, ne samo ovde u Srbiji. Naježim se svaki put kada mi priča o tome. Gebels je bio amater.
princi princi 21:56 22.02.2017

Re: Dobra tema

Ma, skroz smo od slabih tačaka. Kad čovek čita Kahnemana stvarno počne da sumnja u sve, :)))))))). To je samo pitanje pokeovanja, da ti nađe slabu tačku.
vrabac_u_steni vrabac_u_steni 22:04 22.02.2017

Re: Dobra tema

princi
Ma, skroz smo od slabih tačaka. Kad čovek čita Kahnemana stvarno počne da sumnja u sve, :)))))))). To je samo pitanje pokeovanja, da ti nađe slabu tačku.


ma pazi, može tu da bude i neke odbrane ako ti je bar donekle jasno kako rade, samo što u tom slučaju rizikuješ da postaneš težak paranoik, dileja :)

G.Cross G.Cross 22:27 22.02.2017

Re: Dobra tema

princi
Znači kupiš za 100 evra, a za dve godine dobiješ 99,1 evro, toliko ti država isplati.
Lu-di-lo.

Pa nije ludilo ako živiš u svetu deflacije, tj ako ćeš izvesno gubiti pare. Ljudi valjda hoće da minimiziraju gubitke. U svakom slučaju investitor računa da je bolje pozajmiti Nemcima 100 evra pa da se za godinu dana dobije 99.1 evro, nego dati Grcima pa da se za godinu dana dobije topli stisak ruke.



Causes of Deflation

By definition, monetary deflation can only be caused by a decrease in the supply of money or financial instruments redeemable in money. In modern times, the money supply is most influenced by central banks, such as the Federal Reserve. Periods of deflation most commonly occur after long periods of artificial monetary expansion.


http://www.investopedia.com/terms/d/deflation.asp


Sad , definitivno glavni razlog za deflaciju, smanjenje dotoka novca ne postoji jos od 2008. Novac dotice u neverovatnim kolicinama.

Pa zasto jos uvek imamo deflaciju ?

I tu Trump ima Gat filing o cemu je rec ali su mu akcije pogresne.

Ludacka overprodukcija nafte u KSA da bi se sjebala Rusija moze da bude jedan od odgovora.

Drugi opet Tramp naslucuje i govori o rusenju vrednosti dolara, ali zaboravlja da to nije njegov posao nego FEDov.

Predrag Brajovic Predrag Brajovic 22:41 22.02.2017

Re: Dobra tema

Sad , definitivno glavni razlog za deflaciju

Gde imate deflaciju, da nju ubacujete u priču?
Navedite mi jednu zemlju EU zone.
emsiemsi emsiemsi 23:14 22.02.2017

Re: Dobra tema

Predrag Brajovic
B) Zivimo u svetu u kome su svi resursi ograniceni osim kolicine novca na trzistu.

Mislim da su danas dvogodišnje nemačke državne obveznice trgovane po - 0,9%.
Da bude očiglednije, slovima: minus nula zarez devet posto.
Znači kupiš za 100 evra, a za dve godine dobiješ 99,1 evro, toliko ti država isplati.
Lu-di-lo.

Па није лудило ако тих 100 евара буде инвестирано на други начин и произведе већи губитак него тих 0,9 евара.
Успут --- један другар, успешан коцкар, ми је објаснио када га је кренула коцка (док су још биле марке). Каже - понесем 1000 марака са собом и одмах их скинем са конта. Ако при повратку кући имам и једну једину марку, ја сам добар. Док год сам ишао грчевито калкулишући да ћу да се вратим са више пара него што сам кренуо, стално сам губио. Дакле, битно му је било да не изгуби све.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 23:16 22.02.2017

Re: Dobra tema

Па није лудило ако тих 100 евара буде инвестирано на други начин и произведе већи губитак него тих 0,9 евара.

Pa šta ako ih ostavi u novčaniku, ne investira?
Neće izgubiti tih 0,9 evra.
princi princi 23:36 22.02.2017

Re: Dobra tema

Pa zasto jos uvek imamo deflaciju ?

Pa kriza potrošnje, ljudi sve manje kupuju. Tebi za normalan život trebaju samo dvoja kola po porodici, ne možeš ih imati 10. Možeš živeti samo u jednoj kući, ne možeš u 18. Rast GDP u Zapadnoj Evropi i US je isključivo vezan za demografiju, tj rast populacije. Kad bi obustavili imigraciju oni bi bili Japan.
bene_geserit bene_geserit 07:55 24.02.2017

Re: Dobra tema

Sta je lose u tome da se smanjuje GDP ako se smanjuje broj stanovnika, dokle god GDP per capita ostaje isti ili raste?
(ako izuzmemo to sto je dobar deo ekonomije ponzi sema)
rade.radumilo rade.radumilo 12:50 24.02.2017

Re: Dobra tema

Pa šta ako ih ostavi u novčaniku, ne investira?
Neće izgubiti tih 0,9 evra.


Hoće, jer realna vrednost novca uvek opada s vremenom ukoliko nije prisutna deflacija na celokupnom području na kom se koristi određena valuta.
Takođe, tu je toršak držanja novca. Naravno da za 100 EUR je taj trošak nemerljivo mali, ali ako neko ima "u kešu" koju milijardu evra, onda je trošak držanja tog novca itekako ozbiljan.
anonymous anonymous 20:17 22.02.2017

Квадратура круга...

....

kako rešiti problem neravnomerne raspodele prihoda i bogatstva?


Успут 1

Пре свега узети у обзир да и други размишљају о истом ...или сличном.

Тако нпр.Џорџ Кенан, тадашњи директор Службе за планирање политика америчког Стејт департмента - 1948 год :

" Ми поседујемо 50 процената светског богатства, а само 6,3 посто његове популације.....
Наш стварни задатак је да у предстојећем периоду осмислимо шему односа која ће нам омогућити да очувамо ову позицију диспаритета....
anonymous anonymous 20:20 22.02.2017

Re: Квадратура круга...



....Јасно је да јачању национализама увек више доприносе егзогени него ендогени фактори...

Они Други - различити ,него они - слични....

Па се сад запитај, одакле национализам у Србији ...
anonymous anonymous 21:01 22.02.2017

Re: Квадратура круга...

....на једном предавању професор нам је поставио питање у вези тога - како,када и у којој ситуацији,ком послу....се остварује највећи профит.

И док смо расправљајући своје размишљање усмеравали према различитим бизнис опцијама, фокусирајући се пре свега на различите врсте послова, он је расправу закључио тврдњом.

"....највише се зарађује у послу у којем имате монопол."

И док је већина сматрала да он није рекао ништа ново и епохално , професор је наставио :

.....а сигуран монопол имате када започињете неки нови посао, и радите га као једини на тржишту ...све док тај монопол имате.

А ако га и изгубите....требаће много времена да вам неко стечену позицију угрози.

Чему ова анегдота ?

Па када у разговору размишљамо о историјском ходу Јевреја, поред чињенице да су вековима прогањани, треба узети у обзир да су се и бавили послом којим нико други у та времена - није.Јер је то било противно верским,обичајним и моралним правилима.

Стечено богатство одржавају до данас и оно знатно опредељује њихов положај и идеологију.

У овом контексту није могуће извући никакву паралелу са Србима...









nask nask 21:14 22.02.2017

Re: Квадратура круга...

треба узети у обзир да су се и бавили послом којим нико други у та времена - није


Nisu verovali u Boga? tj nisu se bavili tim biznisom?
anonymous anonymous 21:20 22.02.2017

Re: Квадратура круга...



kako rešiti problem neravnomerne raspodele prihoda i bogatstva?



Само питање бих преформулисао. Превише вуче на марксизам. Није проблем богатство, већ моћ, или боље речено - огромна асиметрија моћи.

...а моћ није везана искључиво за богатство, па ни за економску сферу,...

...има је у свим међуљудским односима ....а све више се везује за културу.

anonymous anonymous 21:23 22.02.2017

Re: Квадратура круга...

nask
треба узети у обзир да су се и бавили послом којим нико други у та времена - није


Nisu verovali u Boga? tj nisu se bavili tim biznisom?


Не. Имали су свог бога...и у њега чврсто веровали.

Али њихов бог није забрањивао оно што су други богови другима .....забрањивали.

Ради се наравно.....о позајмљивању новца уз камату.
narcis narcis 21:53 22.02.2017

Re: Квадратура круга...

треба узети у обзир да су се и бавили послом којим нико други у та времена - није.Јер је то било противно верским,обичајним и моралним правилима.

nisu se oni baš bavili tim poslovima po slobodnoj volji već zato što im je mnogo što šta bilo zabranjeno da rade - imaju. zavisi od istoriskog momenta ali jedno je zajedničko da skoro do 16-17 veka(ovo je po sećanju) u svim zemljama zapada nisu imali pravo da poseduju zemlju, mislim , nism baš najsigurniji, ni da je obrađuju. nisu mogli da stanuju gde su hteli nego su sabijani u geta, morali su da nose drugačiju odeću od naroda u zemlji u kojoj su živeli. bilo je nekoliko profesija koje su smatrane za nedostojne pravovernih iliti hrišćana pa su tako dobili ulogu uajmodavaca iliti lihvara.
najinteresantnie je da su ih antisemiti napadali upravo zbog tih osobina, da ne stanuju sa ostalima, da se drugačije oblače i sve ono što imje ustvari bilo zabranjeno za sve to su bili okrivljavani.
i još nešto do kraja prvog milenijuma jevreji su smatrani za bratski narod, pošto su u suštini verovali u stog boga a hrišćani su proistekli iz judaizma, međutimsa novim milenijumom je krenuo progon i ograničavanja prema jevrejima.
nask nask 21:59 22.02.2017

Re: Квадратура круга...

о позајмљивању новца уз камату


Mislim da je to jedna, pomalo opasna, prečica koja nam je preporučena od moralnih krstaša. Licemerje nije novijeg datuma, radili su ne-Jevreji sve to isto, pa još na kvadrat, ali im je trebalo opravdanje da se jevrejsko otme.
apostata apostata 00:42 23.02.2017

Re: Квадратура круга...

anonymous
nask
треба узети у обзир да су се и бавили послом којим нико други у та времена - није


Nisu verovali u Boga? tj nisu se bavili tim biznisom?


Не. Имали су свог бога...и у њега чврсто веровали.

Али њихов бог није забрањивао оно што су други богови другима .....забрањивали.

Ради се наравно.....о позајмљивању новца уз камату.

Ovo boldovano je polovično tačno.

Ja istina nisam neki extra stručnjak za Toru, ali znam sigurno za dva mjesta (jedno je u Egzodusu, drugo u Levitikusu) gdje se to zabranjuje.
Tačnije zabranjuje se i davanje i uzimanje love sa kamatom.

Međutim postoji i "kvaka 22" - to naime važi samo kada su u pitanju finansijski odnosi među Jevrejima.
Pa tako Tora ne zabranjuje Jevreju da daje novac nejevreju i da uzima kamatu, kao i što ne zabranjuje da Jevrej uzima od nejevreja novac sa kamatom.
jinks jinks 20:35 22.02.2017

...

Možda je odgovor delom i u samom pitanju. Zašto neko uopšte i ima potrebu da gomila toliko bogatstvo. Ili bilo kakvo bogatstvo, pa na kraju, i bilo kakvu sumu.
mirelarado mirelarado 23:52 22.02.2017

Re: ...

jinks
Možda je odgovor delom i u samom pitanju. Zašto neko uopšte i ima potrebu da gomila toliko bogatstvo. Ili bilo kakvo bogatstvo, pa na kraju, i bilo kakvu sumu.


Da, i meni se čini da je pohlepa, koja je imanentna čoveku, do određene granice korisna, ali se tu ne zaustavlja, već kratkovido hrli ka umnožavanju pojedinačnog bogatstva, slepo uleće u katastrofu. Nema tu nikakvog dugoročnog i promišljenog plana, zato je istorija ljudskog roda istorija haosa i međusobnog klanja.
princi princi 00:05 23.02.2017

Re: ...

mirelarado
jinks
Možda je odgovor delom i u samom pitanju. Zašto neko uopšte i ima potrebu da gomila toliko bogatstvo. Ili bilo kakvo bogatstvo, pa na kraju, i bilo kakvu sumu.


Da, i meni se čini da je pohlepa, koja je imanentna čoveku, do određene granice korisna, ali se tu ne zaustavlja, već kratkovido hrli ka umnožavanju pojedinačnog bogatstva, slepo uleće u katastrofu. Nema tu nikakvog dugoročnog i promišljenog plana, zato je istorija ljudskog roda istorija haosa i međusobnog klanja.

Iz teksta
This equalizing was a rare outcome in modern times but by no means unique over the long run of history. Inequality has been written into the DNA of civilization ever since humans first settled down to farm the land. Throughout history, only massive, violent shocks that upended the established order proved powerful enough to flatten disparities in income and wealth. They appeared in four different guises: mass-mobilization warfare, violent and transformative revolutions, state collapse, and catastrophic epidemics. Hundreds of millions perished in their wake, and by the time these crises had passed, the gap between rich and poor had shrunk.
princi princi 00:09 23.02.2017

Re: ...

Po tome ispada da su nejednakosti imanentne samom postojanju ljudskih zajednica. Ali ono što je interesantno je da te zajednice prepuštene sebi i nekom "prirodnom" razvoju ne teže da ublaže te nejednakosti već, naprotiv, da ih dovedu do neizdrživih ekstrema. Samo ova 4 mehanizma vode do tog nekog društvenog sabijanja.
mirelarado mirelarado 00:12 23.02.2017

Re: ...

Pročitala sam, odličan je članak. Kad se sve sabere i oduzme, ostaje utisak da ljudi mogu uspešno da se organizuju i dobro da funkcionišu samo u malim zajednicama. Gotovo me stra' da ćemo, ovako globalno umreženi, sve sa robotima i dronovima da uplovimo u neki novi srednji vek.
princi princi 00:17 23.02.2017

Re: ...

Kad se sve sabere i oduzme, ostaje utisak da ljudi mogu uspešno da se organizuju i dobro da funkcionišu samo u malim zajednicama.

Da, Harari, a opet na osnovu istraživanja nekih evolucionih antropologa kaže da ljudi zapravo žuve u zajednicama od oko 150 ljudi. Kaže da toliko u proseku broji ljudi ta neka mreža naših neposrednih poznanstava.
michiganac michiganac 17:08 24.02.2017

Re: ...

ostaje utisak da ljudi mogu uspešno da se organizuju i dobro da funkcionišu samo u malim zajednicama.


Prije nekih god. dana sam odgledao sjajan dokumentarac preko 'arte'-a, koji minuciozno obradjuje pretpostavljenu problematiku blogoautora, s narocitim akcentom na te male lokalne komune ('grassroot community projects'), kao zametke buducih promjena ka tom nekom kapitalizmu s humanijim licem iliti u eventualnom ka green socialism-u. Zadnjih nekoliko godina u jeku krize pokrenuto je vec nekoliko inicijativa sirom globusa: u Bristolu, Romans-sur-Isère (FR), Ithaca (NY),..



Ovde i na FR, zao mi je sto ne mogoh da pronadjem i na engleskom.

U biti na kraju, cijela prica ovako neodoljivo upucuje na ideju (lokalnog) samoupravljanja, zaodjenutu u novo ruho. Npr. vrlo indikativno je uvodjenje lokalnih valuta upravo u cilju podsticanja boljeg iskoriscenja lokalnih resursa, povecanja samoodrzivosti i autonomnosti - rijecju: otpornosti na globalne, (multi)korporativne uticaje, rizike i katastrofe. U Itaki imaju cak i lokalnu banku.

Kljucna je dakle (ponovna) izgradnja uzajamnog povjerenja.

Nekoliko dodatnih odrednica: transition town, permaculture


E sad, nemam ideju koliko dugog daha ovo gore bi moglo da bude - iskustva u kojoj mjeri je sve ozbiljno (npr. u ekstremnom da ne preraste u neki potonji post-hipijevski Nju-Ejdzizam i sl.), koliko je moguce i suvislo daljnje umrezavanje doticnih komuna na globalu, itd..
nask nask 20:51 22.02.2017

No way

Humanity is too big to fail.
princi princi 20:54 22.02.2017

Re: No way

nask
Humanity is too big to fail.

Pa nigde nije ni rečeno da će čovečanstvo propasti. Samo se pitam zašto do ovog uravnoteženja, koje je neminovno, mora doći kroz muke i patnju.
nask nask 21:01 22.02.2017

Re: No way

Taka smo rasa. Mislim da svi mi imamo preterano visoko moralno/etičko mišljenje o nama samima.

Samo se pitam zašto do ovog uravnoteženja, koje je neminovno, mora doći kroz muke i patnju.


Verovatno smo ipak previše subjektivni, svako ima svoju verziju šta je to ravnoteža, pa se shodno tome i rešavanje tog problema na kraju, uglavnom, reši nekakvim pičvajzom.
stefan.hauzer stefan.hauzer 21:29 22.02.2017

Re: No way

/etičko mišljenje


I zato treba pristupiti životu estetski. Težiti Lepom, što da ne. A Lepo može biti i nasilje ili smrt, Tarantino nas tome uči od samog početka. Može i dosada da bude Lepa, zavisi od afiniteta - samo mojne o etici.


A, mi mladi, ionako smo oduvek bili rušilački faktor:

vrabac_u_steni vrabac_u_steni 21:32 22.02.2017

Re: No way

Samo se pitam zašto do ovog uravnoteženja, koje je neminovno, mora doći kroz muke i patnju.


Ukratko, zbog gluposti.
vrabac_u_steni vrabac_u_steni 21:44 22.02.2017

Re: No way

A Lepo može biti i nasilje ili smrt


nasilje i smrt ne mogu da budu lepi. ok, smrt možda može, ali ne onako kako je prikazuje Tarantino.
Tarantino igra tu jednu drugu igru sa našom podsevešću.
nask nask 21:45 22.02.2017

Re: No way

TRAPPIST-1, koliko se tek u ovom sunčevom sistemu razavaljuju, interplanetarno, kad ih ima komada sedam.
stefan.hauzer stefan.hauzer 21:52 22.02.2017

Re: No way

nasilje i smrt ne mogu da budu lepi.

zavisi kakvom Lepom težiš?

meni se kod Tarantina dopada upravo takva igra s nama, kada te uvede u scenu mučenja, a uvod u scenu je hilbili zvuk sedamdesetih i ti ne možeš da odvučeš oči od ekrana, a on mu seče uvo. Ili kao kod Ki-duk Kima, kada dečak tura kamen u usta zmiji ili žabi ili ribi. Nasilje kao estetika filma mi je Lepo.
vrabac_u_steni vrabac_u_steni 21:58 22.02.2017

Re: No way

stefan.hauzer
nasilje i smrt ne mogu da budu lepi.

zavisi kakvom Lepom težiš?

meni se kod Tarantina dopada upravo takva igra s nama, kada te uvede u scenu mučenja, a uvod u scenu je hilbili zvuk sedamdesetih i ti ne možeš da odvučeš oči od ekrana, a on mu seče uvo. Ili kao kod Ki-duk Kima, kada dečak tura kamen u usta zmiji ili žabi ili ribi. Nasilje kao estetika filma mi je Lepo.


pa kažem ti da se igra.
zamisli da si uživo u sceni u kojoj puca lobanja (čuje se zvuk), šiklja krv, čuju se jauci. nije lepo, veruj mi. čak i da su ti sluške u ušima, nije lepo.
onako zavaljenom u fotelju, uz kokice i pivo, možda.

P.S.
da ne bude zabune, ja mnogo volim Tarantina.
stefan.hauzer stefan.hauzer 22:08 22.02.2017

Re: No way

čak i da su ti sluške u ušima, nije lepo.


Upravo takav utisak i treba da proizvede.
Čovek ne može drugačije da postigne efekat shvatanja nasilja, ako ga ne prikaže kao Lepo. Na primer, kao večita dilema prikazivanja holokausta - da li treba holokaustu prići estetski ili etički. Dobar članak o tome, ako imaš vremena :)

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana