Filozofija| Istorija| Obrazovanje

Obećao sam Tasi (dio prvi)

apostata RSS / 14.06.2017. u 01:13

Obrazovanje - to je ono što ostaje, kada je sve naučeno zaboravljeno!
Beres Frederik Skiner

sputnik-4c.gif

(naslov bloga je takav zato to sam prije više od godine Tasi rekao da namjeravam da napišem nešto o obrazovanju, a to je isto kao da sam obećao) 

Kao što je poznato (zapravo nadam se da je to poznato) 4.10.1957. u 22h 28 min i 34 sek. u kosmos je lansiran prvi vještački statelit Zemlje, Sputnjik - 1.

Ovaj događaj je u SAD izazvao pravi šok. Pa tako Life na naslovnoj stranici u gornjem uglu otvoreno postavlja pitanje "Zašto su ga crveni pustili prvi". 

sputnikLIFE.jpg

dok Herald Tribune naglašava kako lansiranje Sputnjika vidi kao nesumnjivu "rusku" pobjedu. 

119d6c8b8e5cc644401ea69da8e90adf.jpg

Na sličan način taj događaj tumače i druga američka novinska izdanja. 

NewsPaper1.jpg

0987273f7223560ac775be1c922f8f3c.jpg

newspapers.gif 

Reakcija je stvarno bilo svakakvih, bilo je mnogo i iracionalnog ... i to baš mnogo.

Pa je tako senator Džonson, budući predsjednik SAD, rekao da mu nebo odjednom izgleda tuđim i neprijateljskim.

A Stiven King priča kako je tada imao 10 g. i kako je sjedio u bioskopu kada se odjednom film prekinuo i upalila svijetla. Ispred platna pojavio se upravnik, koji je uzbuđenim glasom svima objavio kako su "Rusi" u orbitu Zemlje lansirali satelit. King kaže da je tada prvi put u životu osjetio užas.

Iracionalno je naravno (kao što to uvijek biva) bilo preliveno paranojom:

870e64c89726.jpg                                                                                                                                                                                             

No bilo je i racionalnog - npr. zdravog ispoljavanja poduzetničkog duha:

ae8eed883d2f186a2e7c4c0fb7e9cf77.jpg

Racionalan je bio (kako to i dolikuje bivšem generalu i tadašnjem predsjedniku jedne supersile) i veliki Ajk. U pauzi između dvije golf rupe on je koliko-toliko pokušao umiriti naciju sa sa onom svojom čuvenom izjavom da to nije ništa više do u vazduh puštena mala metalna loptica.

Ajkov ljuti rival Hruščov za vijest je saznao u Kijevu dok je večerao (tamo su naime tada u toku bili veliki manevri). Sav ozaren obavjestio je prisutne o tome šta se dogodilo, no većina nije ni skontala o čemu to gensek uopšte priča. Interesantno je da je to uradio rekavši:"Upravo mi je zvonio Koroljov" (otac sovjetske kosmonautike), da bi zatim brzo dodao kako to prezime ne smiju razglašavati, jer je sve u vezi njega državna tajna.

I kad sam već pomenuo Koroljova, da vidimo još kako je to primio njegov direktni konkurent Verner fon Braun. Po jednoj verziji on je sa prijateljima bio tada u restoranu i vijest je prokomentarisao sa:"Znao sam! Sa tim se mora nešto uraditi".

Po drugoj verziji opet, javljeno mu je kada je bio kod sekretara za odbranu i upravo se tada i sa njim prepirao u vezi vojne podrške kosmičkom programu. Taj njihov burni razgovor prekinuo je jedan od njegovih suradnika uzbuđeno rekavši:"Doktore Braun, oni su to uradili".

Razočaran i ljut Braun se okrenuo ka sekretaru i odlučno rekao:"Dajte nam slobodne ruke i mi ćemo satelit lansirati za 60 dana".

Trebalo mu je ipak malo više - 88 dana. 

Itd. i tome sl, no nisu  ove pikanterije u vezi sa Sputnjikom to o čemu sam htio da pišem, ovo gore je kao nekakav prolog uvoda.

Sputnjik je za ovaj blog važan zbog toga što je natjerao SAD da pokuša dati odgovor na, u tom momentu, pitanje svih pitanja - zašto su Sovjeti to uspjeli uraditi prvi? Neki pametni ljudi su zaključili da je  odgovor u obrazovnom sistemu, a neki takođe pametni ljudi su prihvatili njihovu argumentaciju i odlučili da se pozabave tim problemom.

Desilo se to 10. oktobra 1957. na sjednici Savjeta za nacionalnu bezbjednost. Tema sjednice  je bila Implications of the Soviet Earth Satellite For U.S. Security, a uvodno izlaganje je dao glavom i bradom direktor CIA Alen Dals.

I nakon toga stvar je pokrenuta.

O onome što će uslijediti naciju je obavjestio sam Ajzenhauer u svom obraćanju narodu od 13. nov. 1957. Ta njegova "adresa" nosila je naziv Our Future Security.  (evo link -  www.presidency.ucsb.edu/ws/?pid=10950 )

I nakon toga stvar je pokrenuta.
 
A u međuvremenu dal' samoincijativno ili po narudžbi žurnal Life odlučuje da napravi unikalno istraživanje -eksperiment. Namjera im je bila da preko dvojice učenika, jednog Amerikanca i jednog Sovjeta, uporede dva obrazovna sistema.
Učenike su birali reporteri Life-a među otprilke 700 kandidata. Izabrani su Aleksej Kuckov, učenik moskovske škole № 49 i Stiven Lapekas iz Čikaga , učenik Austin Community Academy High School. Obojica su imala po 16 godina.
 
Uredništvo Life-a nikome nije reklo šta je njihov pravi cilj, učesnici istraživanja čak nisu znali ni da se na drugom kontinenetu isto radi paralelno sa nekim drugim. Njihov osnovni zadatak je bio da se ponašaju kao da se ništa oko njih ne događa. O svemu detaljno su saznali tek onda kada im je uručen broj žurnala sa njima na naslovnoj strani.
 
image_big_80006.jpg 
 
Sve je trajalo mjesec dana. I Stivena i Alekseja pratili su u stopu skoro pa cijeli dan. Zanimalo ih je ne samo šta rade dok su u školi, nego i čime se bave van škole, koliko vremena npr. troše na druženje sa vršnjacima i na zabavu uopšte, šta ih zanima i interesuje van školskih obaveza, kakve knjige čitaju i kakvim sportovima se bave. (ako neko hoće da pregleda časopis mogu mu dati link)
 
Reportaža je izazvala pravu  senzaciju u SAD.
Uredništvo Life-a je primilo ogromnu količinu pisama i ubrzo je cijela stvar izašla izvan okvira časopisa. Ljudi su bili zaprepašteni i postavljali su razna pitanja. Od onoga zašto činovnci više brinu o tome šta učenici jedu za doručak, nego o onome šta uče i kako uče; pa preko zapanjenosti u vezi malih plata u prosveti i količine predmeta koje Aleksej uči; te sve do činjenice da Stivenova majka mora plačati dodatne časove, dok u SSSR-u učenicima koji zaostaju pomaže cijeli učenički kolektiv.
 
Roditeljski pravednički bijes tako se odlično uklopio u već pokrenutu pripremu reforme. Naravno treba biti objektivan i pošteno priznati da reportaža Life-a nema nikakvu naučnu vrijednost. Da bi bila tako ocjenjena, istraživanje bi trebalo trajati godinama i trebalo bi se baviti ne pojedinim ljudima, nego statistikom, državnom politikom obrazovanja, nastavnim programima  itd.
 
Ipak prije nego što krenem dalje, mislim da je red završiti priču o Alekseju i Stivenu. Stiven je naravno bio izuzetno uvrijeđen i bijesan i više nikada nije razgovarao ni sa kakvim novinarima ... jedini izuzetak je bio novinar The Moscow Times-a , kojem je dao negdje '98. kratku izjavu, u kojoj je potvrdio da je i dalje ljut na Life, jer ga je ovaj za cijeli život obilježio etiketom "plešući dječak".
 
Završio je fiskulturu na Illinois State University, a zatim i vojnu školu. U vojsci je proveo 5 godina,od toga je 8 mjeseci  kao pilot služio u Vijetnamu. Tridesetogodišnju civilnu karijeru odradio je kao pilot TWA. Nikada nije bio ni u SSSR-u, a ni u Rusiji i ne namjerava. Aleksej je kasnije, tokom svog boravka u SAD pokušao stupiti sa njim u kontakt, ali Stiven je to odbio.
 
Aleksejeva sudbina bila je u neku ruku slična, ali ipak uspješnija - završio je Moskovski aviaciono-tehnički institut. 1970-te ušao je uži izbor za kosmonaute programa Sojuz i počeo pripreme, ali je sve propalo zbog nesreće Sojuza 11. Nakon toga raspoređen je u Državnu agenciju za bezbijedost aviacionog saobraćaja i tamo je radio do 1991. Karijeru je završio kao zamjenik direktora Noriljske aviokompanije.
 
I danas je ponosan što je dostojno predstavio svoju zemlju. Life-u jedino zamjera naslovnu stranicu, po njemu na toj slici izgleda "opasno". Kaže da je za to kriv snimatelj koji ga je postavio nasuprot blještavog zimskog sunca. Shvata Stivena koji nije htio da se sretne sa njim, jer je on ipak u tom takmičenju ispao poražena strana.
 
No SAD nisu htjele da budu poražena strana i svoju zabrinutost stanjem u školstvu prenijele su i na svoje saveznike, pa je tako Komitet po pitanjima nauke pri Savjetu Sjevernoatlatskog saveza 1959. pripremio za tadašnjeg sekretara podobro alarmantni  analitički izvještaj o naučno-tehničkom obrazovanju i kadrovskim rezervama u SSSR-u.
(ovde imate cijeli izvještaj na 33 strane http://archives.nato.int/uploads/r/null/6/1/6109/AC_137-D_40_ENG.pdf )
 
A upravo u to vrijeme (odnosno nešto prije) u Americi startuju u reforme. Prvo je 2.9.1958. U Kongresu izglasan tzv. The National Defense Education Act (NDEA), kojim je više nego značajno uvećano finansiranje školstva na svim nivoima.
 
81PKkkQdWYL.jpg
 
Nakon njega 1965. krenula je praktički  desetogodišnja reforma školskih program i nastavnih metoda.
I sada moglo bi se naravno i o tome pričati i pričati - neke stvari su rješene, ali  mnogi problemi su ostali, a neki su se i pojavili naknadno . Nešto se zbog shvatanja, zbog prilika jednostavno i nije ni moglo rješiti.
 
U vezi toga veoma je ilustrativna izuzetna knjiga američkog dječijeg psihologa Uria Bronfenbrenera, Two Worlds of Childhood,  izdana 1972. Knjiga je plod dugogodišnjeg izučavanja sovjetskog sistema obrazovanja.
 
258ac88.jpg
 Uri Bronfenbrener

Autor je 7 puta u toku 60-tih boravio u SSSR-u. Između ostalog Brofenbrener u njoj ističe kako je suštinska razlika između dva sistema to što američka škola nema vaspitnu funkciju.Po njemu američko stavljanje odgovornosti za vaspitanje djece prvenstveno na porodicu rezultira krajnjim individualizmom, otuđenjem na relaciji djete-roditelji, slabljenjem osjećaja odgovornosti pred drugima itd.                                                              
 
Brofenbrener npr. tada govori o tendenciji smanjivanja opterećenosti i zahtjeva prema djeci i upravo će to još prije završetka reforme '65-'75. od mnogih biti istaknuto kao njezin najveći promašaj. 
 
Krajem '70-tih, ali i u toku 80-tih i donekle 90-tih u SAD će biti više nego očiti pokušaji i vraćanja i jačanja značaja tradicionalnih tehničko-humanističkih predmeta, ali jak je bio i otpor toj tendenciji. On je naročito ojačao u vrijeme" bratoubilačkih" tzv. kulturnih ratova među humanističkom inteligencijom. 
Protivnici tradicionalnog optuživali su svoje oponente za elitizam i radikalizam, tako da je sve u svemu malo urađeno.
No bez obzira na sve osnovna smetnja toj intenciji tradicionalista (pogotovo kada se radi o završnoj etapi srednjeg školovanja) bili su zahtjevi tržišta i njegov imperativ konkurentnosti - budući akteri na tržištu radne snage tražili su od škole da im ona da ono što je tržište tražilo od njih - da budu što konkurentniji.
 
Danas američki školski douniverzitetski obrazovni sistem  "šeta" po pozicijama između 10 i 20 mjesta. Na tim pozicijima bio je i 80-tih.Pokazatelja, koji Amerikancima daju kakvu-takvu nadu za optimizam nema.
 
Njih ne može ni biti, kada se npr. zna da je na samom kraju 20. v.  jedan kalifornijski komitet po pitanjima školstva, na čijem čelu je bio nobelovski laureat Glen Siborg, poslije velike "borbe" ubacio u prijemni standard na univerzitete Kalifornije, da kandidati obavezno moraju znati podijeliti 111 sa 3 bez elektronskih pomagala.
 
2006. npr. The Conference Board  američkih biznismena u izvještaj je uvrstio i anketu provedenu među svojim članovima. Po toj anketi 53% anketiranih žali se na matematičku nepismenost mladih, 70% na nesposobnost mladih Amerikanaca da kritički razmišljaju, a 81% ističe kako mladi ne znaju pismeno izraziti svoje misli.

 

A u izvještaju National Endowment for the Arts kaže se kako 40% Amerikanaca mlađih od 44 godine za godinu ne pročitaju nijednu knjigu. Zato se i 2010. po svim kanalima i vrtila iz budžeta plaćena reklama u kojoj su poznati glumci i sportisti propagirali čitanje. 
 
Dobro to je situacija u SAD, a šta se desilo sa sovjetskim sistemom?
Sovjetski sistem, koji po UNESCO-vim kriterijima nikada nije bio ispod 5 mjesta (1990. zauzimao je treće mjesto), danas ne postoji. Sukcesor tog sistema ruski obrazovni sistem kreće se između 20 (19 mjesto 2001.) i 40 mjesta (35 mjesto 2012.). 

Razlozi tog sunovrata su brojni - ja ću iznijeti samo nekoliko crtica. 
Mada je određenih promjena (naročito kada je rijeć o suludoj "modernizaciji" udžbenika) bilo i krajem '70-tih i '80-tih, sve je ipak počelo naravno od perestrojke. 

Prvi veliki udar bio je napad na Makarenka (sovjetska pedagogija bila je u najvećoj mjeri  jin-jang mix njega i Suhomlinskog). Jedan od četiri najveća pedagoga XX vijeka bio je optužen za kolektivizam, koji guši individualnost i za sistem koji vaspitava totalitarizmu sklone ličnosti.
I što je najtužnije to sa Makarenkom je počelo 1988, a upravo tu godinu UNESCO je proglasio njegovom godinom.
 
QeGtoEvSda8.jpg 
Anton Semjenovič Makarenko

Prva polovina '90-tih, kada je riječ o obrazovnom sistemu, osim ukidanja raznih predmeta, od ideološki obojenih do "suvišnih", ostaće zapamćena po lavini razno-raznih pedagoških koncepcija i po nestanku jedinstvenog obrazovnog prostora i ne mislim pri tome na nekadašnji SSSR, nego na RF.
Od 1992. ne samo subjekti federacije, nego i pojedinačne škole dobile su velika prava i da određuju sadržaj nastavnih planova i da biraju udžbenike. 
 
No prava ofanziva destrukcije kreće od 1999.
Dvije godine, od 1997. trajala je žestoka borba o smjeru  razvoja ruskog obrazovanja i na kraju, uz pomoć otvorene podrške ministarstva obrazovanja pobjedili su oni koji su smatrali da je škola (kao i sve ostalo) dio tržišta i da treba da živi po zakonima tržišta. Od te godine u Rusiji se sve manje govori o obrazovanju i obrazovnom sistemu, a sve više o obrazovnim uslugama i tržištu obrazovnih usluga.

Tada odjednom nestaje i Suhomlinskog. U 90-tima on je bio maksimalno propagiran i uzdizan do zvijezda samo zato da bi se što više ocrnio Makarenko, a sada on više nije bio potreban - uostalom kakav je to uopšte pedagog koji svom osnovnom djelu daje naslov Etide o komunističkom vaspitanju
 
shkola-dlya-dushi-zamostyanov%2B%25281%2529.jpg 
Vasilij Aleksandrovič Suhomlinski 
 
Sve je to sada nestalo i sve to zamjenilo je tržište.Uglavnom rezultat konstatntne reforme koja je nakon '99. krenula je (blago rečeno ... i to baš blago rečeno) katastrofalan.                                                                    
 
Treba samo pročitati ili čuti nastupe pedagoga i istoričara Grigorija Spicina ili još bolje ogorčene istupe pedagoškog genija Sergeja Rukšina, jedinog nastavnika u istoriji školstva koji je obrazovao dva dobitnika Fildsove medalje i oko 80 pobjednika i medaljama nagrađenih učesnika matematičkih olimpijada. Nakon njih čovjeku dođe da uzme kalaš i da počne ubijati.
 
Uporedo sa otržištavanjem obrazovanja krenuo je proces simplificiranja, pragmatizacije i rasterećivanja nastavnih sadržaja, metapredmetnog pristupa, fleksibilnih i nastavnih i predmetnih programa, tzv. preporučenih standarda obrazovanja, permanentnog testiranja, uvođenje pojma "kompententnosti" umjesto znanja, prodiranja ekonomskih kategorija u obrazovanje, vaučerizacije itd. i tome sl.
I sad' nakon dvadeset i kusur godina detotalitarizacije, demokratizacije, humanizacije, pluralizacije, profesionalizacije, simplifikacije, regionalizacije, varijativnosti i Bog te pita čega još, iz ruskih srednjih škola na fakultete dolaze momci i djevojke čiji bijedni fond riječi još više užasava nego njihova pismenost.
 
S jedne strane to uopšte nije čudno, jer se broj časova ruskog i literature stalno smanjuje za račun stranih jezika ..,  no s druge strane ipak i jeste čudno kada se zna da su prije 50 g. njihovi djedovi i bake, po  knjizi What Ivan Knows That Johnny Doesn't, profesora Arther S. Trace Jr. nakon četri razreda osnovne  bili upoznati sa više od 8 hiljada riječi (dok su se njihovi američki vršnjaci za to isto vrijeme susreli sa samo 1800 riječi). 
 
Ti mladi ljudi pišu sastave tzv. eseje, koji su na nekadašnjem nivou početnih razreda srednje škole, a i kako bi drugačije kada ih u toj istoj školi i ne trebaju pisati i kada uostalom ne trebaju ni čitati, jer su im dozvoljene recenzije, pregledi, kritike i ostala čudesa.
Oni upisuju prirodno-matematske fakultete, a da nikada prije toga nisu izveli ni jednu formulu ili dokazali ijednu teoremu. O kakvom ljudskom materijalu se radi očito je i po tome da prvi put poslije dugo vremena Rusija (čini mi se) na posljednjoj matematičkoj olimpijadi nije osvojila ni jednu zlatnu medalju.

I tako dalje i tome sl. .., a o znanju i predavanju istorije ne pitajte me ništa i bolje da vam ništa i ne pišem, jer ću se samo iznervirati. 
Neki dan u kasnovečernjem terminu (jer koga to uopšte interesuje) na državnoj televiziji, Sergej Karpov, do prošle godine dekan istorijskog fakulteta MGU, sa iskrenim očajem kaže kako su korifeji današnjih studentskih generacija, na nivou trojkaša '70-tih i '80-tih godina.

Sve u svemu jad, očaj i bjeda i znam sada će možda neko da se zapita a kakve to veze ima sa nama? Meni se čini da ima. 
Ja istina bolje poznajem stanje u ruskom obrazovanju, ali nisam baš ni totalni analfabet po pitanju situacije u obrazovanju kod nas. 

Prije nekih mjesec-dva čitam originalni naučni rad čovjeka sa beogradskog FPN gdje on predlaže vaučerizaciju osnovnog obrazovanja u Srbiji. Toga se čak ni moskovski lumeni Высшей школы экономики (inače sive eminencije ruskog ministarstva obrazovanja) nisu sjetili - oni taj Mizes-Fridmenov recept pokušavaju uvesti za sada samo u visoko obrazovanje. 
 
Dalje, u Srbiji je takođe prisutan haos u udžbeničkom izdavalaštvu, čime se dokida jedinstveni obrazovni prostor, zatim tu je i srozavanje autoriteta profesora, birokratizacija nastavničkog posla, stalne promjene u pravilnicima kroz razno-razne direktivne dopise, smanjivanje obima gradiva do banalizacije, liberalizacija disciplinsko-vaspitnih mjera, razbijanje predmeta kroz modulizaciju, uvođenje dualnog obrazovanja itd.

Krajem prošle godine ponovo sam se spojio sa prijateljem iz vojske, Makedonac je. 
Čovjek sada radi kao savjetnik u makedonskom ministarstvu za obrazovanje i nauku. Prethodno je prošao kroz cijeli obrazovni sistem - kao student radio je u osnovnoj i srednjoj školi, nakon diplomiranja u srednjoj, a nakon magisterija prešao je na fakultet. 
Posljednje dvije godine radi u pomenutom ministarstvu i za te dvije godine obišao je hipter zemalja u Evropi. On kaže da su sve te tendencije, neke više, neke manje, prisutne praktički svugdje.

I sada se naravno postavlja pitanje zašto je to tako?
 
Ljudi već milnijumima razmišljaju o tome kako i o čemu učiti čovjeka i prvo svjedočanstvo da se radi o problemu koji izaziva sporove je 25 vijekova star Platonov dijalog Protagora.
I čovječanstvo svih tih 25 vijekova (osim kada se radi o obrazovnoj praksi sofista, Platonovoj Akademiji  i djelimično Aristotelovom Liceju) nije uspijelo završiti taj spor. 
 
images?q=tbn:ANd9GcT7rV0qbZ6uDEf3GGjjebNj1rFq7Crd6TwcDzKTIawHSQi5wSb-Cw 
Platonova Akademija 

U svim vladajućim koncepcijama obrazovanja, sofist Protagora i Platon kroz Sokrata i dalje su vodili taj svoj dijalog i sve te koncepcije upravo zbog toga su više-manje uglavnom bili kompromisi .., mada je, kako je vrijeme odmicalo, sve očitija bila tendencija otklona od Platonovske paideje i sve je vidljivije bilo približavanje paideji sofista.

Taj sukob dvaju obrazovnih ideologija u najgrubljim crtama može se opisati kao sukob dva shvatanja, dva pogleda i dvije vizije čovjeka. 
Na jednoj strani bio je Platonovski bios theoretikos, a na drugoj sofistički bios praktikos.

U biti sofističkog poimanja čovjeka dominira sumnja u njegove mogućnosti spoznati istinu do kraja, stoga je njihova paideja bila fokusirana na specifično, specijalističko usavršavanje čovjeka - na formiranje kvaliteta neophodnih za uspjeh u svakodnevnom političkom životu. 
Sva mudrost, odvažnost i vrlina koju su sofisti davali svojim učenicima je pragmatičnog i utilitarnog karaktera i mjerilo opravdanosti i uspješnosti sofističke paideje bila je isključivo njezina konkretna primjenljivost.
 
sophists234.jpg 
Sofist predaje 

I svi nesporno impozantni intelektualni i metodološki sofistički napori u svojoj goloj suštini bili su usmjereni ka formiranju praktičnih pravila, bez ikakvog zadiranja u istine o svijetu ili čovjeku. 
Ono što su oni davali svojim učenicima su nešto kao formule, pomoću kojih su oni mogli iz svih sporova da izađu kao pobjednici i da u svim okolnostima ispadnu pravi.
 
Na drugoj strani Platonovska je paideja naprotiv od istine, od onoga što Grci nazivaju aleteja, neodvojiva. Cijeli Platonov pedagoški sistem baziran je na aleteji i na njezinom dostizanju putem racionalne spoznaje. I kod Platona upravo istina je ono što je vrhunsko mjerilo, a ne uspjeh u svakodnevnom praktičnom životu. 
 
13642.jpg 
Aristotelov Licej 
 
Njegov sistem pretenduje na cijelog čovjeka, na obrazovanje ličnosti koja će biti u stanju uhvatiti se u koštac sa svim mogućim izazovima, a takav može biti samo onaj čovjek kojeg ništa i niko unaprijed ne utjeruje u bilo kakvu specijalnost. Po Platonu specijalnost je samo jedno od mnoštva čovjekovih hipostaza i jedna od mnoštva njegovih mogućih uloga.
 
No Platon nije a priori protiv specijalizacije. Stvar je u tome da on, polazeći od oštre distinkcije između znanja (tehne - vještine, sposobnosti) i znanja (episteme), smatra i da je nemoguće savršenstvo u profesionalnom tehne, bez ovladavanja univerzalnom episteme. Upravo u ovladavanju tim univerzalnim je i bit razlike između sofističkog monotehničkog profesionalca i Platonovog omnipotentnog politehničkog čovjeka.
 
trierschool.jpg.pagespeed.ce.1CDwHMyGh6.jpg
Rimska škola 
 
Nekih 750 g. kasnije, "posljednji Helen" Flavije Klaudije Julijan, poznatiji kao Julijan Apostata, reći će za Platonovog čovjeka kako je on "... dobivši klasično obrazovanje spreman na sve oblike djelatnosti - pa tako njemu nikakav problem ne predstavlja da bude i naučnik i državnik i vojskovođa i istraživač i heroj; on je među ljudima kao predstavnik bogova."

E sada postavlja se pitanje da li je takav čovjek uopšte potreban danas?
Što se mene tiče potreban je ... i te kako potreban. Štaviše ja smatram da je 2,5 milenijuma star sukob gore pomenute dvije paideje, danas ključni antropološki problem.

scaledown  

Srednjovjekovna škola 

Fenomen klasično obrazovanog čovjeka i sa njim povezanog klasičnog obrazovanja je da se razumijemo uvijek bio škakljivo pitanje. Taj i takav čovjek ruku na srce "silnima ovog svijeta" nikada se nije dopadao, ali bio je nužno zlo i bio im je potreban, jer je samo je on bio u mogućnosti da odgovori na sve izazove i duha i prirode.

Pa tako je stvarno neupitni fakt da je onaj kojeg su zvali l'Éminence rouge 1635.  bio taj koji osnovao Académie Française, ali je isto tako tačno i to da će nešto kasnije upravo on biti taj koji će prekrasno izraziti organski strah "silnih" kada se radi o obrazovanju uopšte i reći "da je ono bezobrazno isto onoliko koliko bi bilo bezobrazno i ljudsko tijelo koje bi imalo oči na svim svojim djelovima" i da bi ono kao posljedicu imalo to "da bi broj onih koji siju sumnje, znatno previsio broj onih koji su sposobni da razveju te sumnje". 

ESCUELA%2BNOBLES.gif 

Škola 18. v. 

Dva vijeka kasnije u sličnom duhu nastupa i ministar obrazovanja Pruske kada zabranjuje rad i obdaništa i školi Fridriha Frobela, jer "vlada osjeća opasnost od socijalno odgovornih formi obrazovanja", a nešto kasnije Nikolaj I će zabraniti predavanje filozofije i prava na univerzitetima u Rusiji, a zbog učešća u revoluciji 1848. nekoliko poslanika Frankfurtskog parlamenta, inače po profesiji klasičnih filologa i istoričara antičnosti, tražiće žestoku kontrolu klasičnog obrazovanja, jer je ono "izvor republikanske ideje".

No nije samo sumnjičavost "silnih" radila protiv Platonovog čovjeka, bilo je tu još nekih nimalo manje značajnih stvari.

Pa je tako "sudbonosan udarac" došao odande odakle nikako nije očekivan. Filosofija naime nije uspjela da izgladi sukob između Lajbnicovog racionalizma i Lokovog empirizma ("pojačanog" sa Hjumovima agnosticizmom).

Nije da nije pokušala, ali jednostavno nije uspjela. Prosvjetiteljstvo je preko Kanta dalo sve od sebe. Pa tako Kant priznaje ograničenja čistog uma, kada se radi o naučnoj obradi iskustva, ali ih pokušva preovladati snagom praktičnog uma.

Kant je na taj način na neko vrijeme spasio filosofsku spoznaju (iskustvenu i neiskustvenu) kao cjelinu, ali se kao nusprodukt te spasilačke akcije pojavila i neka vrsta ne samo napukline unutar ljudskog razuma, nego i rascjepa u do tada jedinstvenom korpusu paideje, što se u njegovoj Uber Padagogik fino vidi kroz suptilno razlikovanje vaspitanja i obrazovanja.

Odvajanje spoznajne teorije od moralne filozofije, koliko je god još uvijek bilo stidljivo, inaugurisalo je proces razdvajanje prirodnih od humanistički nauka i taj proces će u daljem razaranju Platonovske paideje imati ulogu glavnog njegovog agensa, teorija (filozofija) će biti uglavnom njegov vjerni samoubilački pratilac.

Tako da je bez obzira na sve engleski empirizam ipak pobjedio (još ne definitivno, ali je bio na pravom putu). Samo po sebi to nije bilo nešto a priori loše, to je moglo npr. značiti samo kraj onog shvatanja po kojem je paideja prvenstveno moralno formiranje djeteta.

Rekoh "moglo", no nije, jer upravo tu negdje, u prvoj polovini 19. v. civilizacija počinje neobuzdano da divlja i cijeli proces je dobio novu dimenziju.

Do kraja te prve polovine 19. v. situacija je koliko-toliko bila uobičajena - bez obzira na na sve nauka još uvijek nije dostigla autonomnu poziciju u odnosu na filozofiju.

300px-BogdanovBelsky_UstnySchet.jpg 

Narodna škola, kraj 19. v, Rusija 

Proces "oslobađanja" nauke, koji je započeo sa Njutnom (njegova Philosophiae Naturalis Principia Mathematica je prvi slučaj nauke koji svoj izvor nema u filozofskim hipotezama), definitivno će biti okončan tokom dominacije pozitivizma. 

Do tada je u evropskoj naučnoj misli i dalje dominirala naturfilosofija i holizam Vajmarskog kruga i Jenskog univerziteta, čak se i matematika još uvijek  koristila kao sredstvo traženja dokaza božjeg promisla u poredku stvari. Takođe je i još uvijek bio ogroman i ugled filozofsko-pedagoških veličina i humanista kao što su Pestaloci, Herbart, Šlejermaher, Humbolt i Disterveg.

Do korjenitih promjena doći će otprilike poslije revolucionarne 1848.

Holistička, humanistička i socijalno osjetljiva nauka više nije bila potrebna ni vlastima ni novoj ekonomiji - nauka ulazi u proces tehnologizacije, koji će je vrlo brzo pretvoriti u prirepak tehnologije, ekonomije i politike.

Jednostavno rečeno - "zastarjeli" holistički pogled na mjesto čovjeka u jedinstvu i harmoniji prirode bio je u totalnom neskladu sa ekspanzionističkim tendencijama eksploatatorskog industrijalizma Zapada. Koliko god da je ta nova paradigma bila dovoljno problematična samo već u svom odnosu prema prirodi kao objektu eksploatacije, još više je misleće pojedince zabrinjavao njezin korelativ, po kojem su, kao dio te iste instrumentalizovane prirode, legitimni i logični objekt eksploatacije takođe i drugi ljudi. 

Pozitivizam nošen duhom tehnoligiziranog vremena, na osnovu neegzaktnosti i nemogućnosti iskustvene verifikacije proglašava drugorazrednost humanističkih nauka i prevashodstvo prirodnih. Posljedice ovakvog stava su bile dalekosežne, to nije bio samo udar po teologiji, to je bio udar i po istoriji i (što je najvažnije) po filosofiji, a posredno i po vaspitanju, jer su te dvije nauke bile najodgovornije za vaspitanje mladog čovjeka.

Historicizam kao oblik otpora pozitivizmu nije ni pokušao da ukloni fundament raskola, on ga je sa svojom upornom borbom za priznavanje egzaktnosti duhovnih nauka zapravo samo verifikovao. Za razliku od njega kritički racionalizam je na neko vrijeme stvorio iluziju mogućnosti ponovnog jedinstva, no ispostavilo se da je to ipak samo iluzija.

Na pokoljenja koja su došla poslije WWII mnogo su više uticali npr. Vindelband i njegovo razlikovanje idiografskih i nemotetskih nauka ili Diltaj i Veber sa distinkcijom između razumjevajuće i objašnjavajuće metode. Ogromnu ulogu odigrao je radikalni zaokret po pitanju shvatanja jezika. Pod uticajem Sosira, Ničea, Vitgenštajna i Hajdegera na scenu su stupale generacije koje su smatrale da jezik ne može opisati stvarnost, da preko njega nije moguće postići identitet mišljenja i bitka i da je on manjkav i nedostatan.

Ta konceptualizacija jezika je, kako to kaže Bart, imala nesagledive posljedice na shvatanje humanističkih nauka: ... sve što je u vezi sa jezikom dovedeno je na izvjestan način u pitanje: filozofija, humanističke nauke, književnost." .., a sa njima je naravno pod sumnju stavljena i opravdanost vaspitanja čovjeka.

Sve u svemu proces započet u 19. v. nije se uspjelo zaustaviti. Humanističke nauke  na jednoj i prirodne  na drugoj strani naučile su da žive odvojeno. Ovim posljednjim više nije bila potrebna valorizacija logičkim, topičkim i hermenautičkim instrumentarijem humanističkih nauka - njihovu validnost obezbjeđivala je matematička logika.

Znanje je izmrvljeno, cijeli spoznajni korpus je degradiran na više ili manje nepovezane djelove, praktična korist je naučna istraživanja umotala u celofan etičke indiferentnosti, humanističke nauke imaju drugostepeni značaj, a vaspitanje trivijalni.

Platonovska paideja je poražena i u Hadu sjene davno umrlih sofista euforično su likovale.

A opet u pozadini, nekako iza scene, odvijao se još jedan ne manje značajan proces. Cijeli 20. v. teorija obrazovanja se oslobađala od filozofije (kao i uostalom i neke druge nauke na njezinim rubnim područjima). Obrazovanje je tako postalo pedagoški, psihološki i sociološki problem. Ne samo da je pobijeđen Platon, pobijeđen je i Kant koji je rekao da svaka filozofija mora kad-tad da dođe do pedagoške etape, po njemu najkasnije se to događa kod razrade etike ili antropologije.

I kao da sve to nije bilo dovoljno, nego se onda kao šlag na tortu pojavio još i postmodernizam.



Komentari (401)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

aureus aureus 02:12 14.06.2017

Odlično

I) Ovaj blog ima bar tri jasno izdvojena nivoa, a ti si nas lijepo proveo kroz sva tri: 1) sovjetska početna premoć u kosmonautici i američka nervoza, 2) sovjetski, a zatim ruski model obrazovanja i njegova višestruka (i višeslojna) degradacija i 3) suština obrazovanja i razvoj obrazovnih koncepcija kroz istoriju, uz neminovne sukobe tih koncepcija.

Sve ide sasvim uredno od pojedinačnog ka opštem. Bravo, Apostata.
Ovo bi mogao biti blog sa dosta komentara.

II) Mene je prvi dio podsjetio na nešto što mi padne na pamet s vremena na vrijeme.
Kako se desilo da nacija koja je bila kadra da prva pošalje satelit, psa i čovjeka u svemir; nacija koja je bila ozbiljan izazivač Sjedinjenim Američkim Državama u raznim stvarima - kako se desilo da tako padne skoro u svemu?
Da nema Kasperskog i ovih hakera (karikiram, naravno) skoro da ne bismo imali o čemu pričati kad je u pitanju Rusija i njena današnja tehnologija.

Vidim da bi odgovor mogao da u izvjesnoj mjeri leži u strmoglavom padu koji je zadesio njihovo obrazovanje. Ima li još kakvih uzroka - to je za posebnu diskusiju.
niccolo niccolo 04:28 14.06.2017

Re: Odlično

suština obrazovanja i razvoj obrazovnih koncepcija kroz istoriju, uz neminovne sukobe tih koncepcija.

Meni je ovaj deo najslabiji. Zato što se preskače to da se ono Platonovo/sofističko odnosilo na slobodne ljude. A mi danas obrazujemo (i vaspitavamo) sve. Tako da fali šta su Platon i sofitsti govorili o obrazovanju i vaspitavanju robova. Isto to za srednji vek i kmetove.
aureus aureus 04:32 14.06.2017

Re: Odlično

niccolo
suština obrazovanja i razvoj obrazovnih koncepcija kroz istoriju, uz neminovne sukobe tih koncepcija.

Meni je ovaj deo najslabiji. Zato što se preskače to da se ono Platonovo/sofističko odnosilo na slobodne ljude. A mi danas obrazujemo (i vaspitavamo) sve. Tako da fali šta su Platon i sofitsti govorili o obrazovanju i vaspitavanju robova. Isto to za srednji vek i kmetove.

Mi imamo veće budžete za obrazovanje.
freehand freehand 07:02 14.06.2017

Re: Odlično

II) Mene je prvi dio podsjetio na nešto što mi padne na pamet s vremena na vrijeme.
Kako se desilo da nacija koja je bila kadra da prva pošalje satelit, psa i čovjeka u svemir; nacija koja je bila ozbiljan izazivač Sjedinjenim Američkim Državama u raznim stvarima - kako se desilo da tako padne skoro u svemu?
Da nema Kasperskog i ovih hakera (karikiram, naravno) skoro da ne bismo imali o čemu pričati kad je u pitanju Rusija i njena današnja tehnologija.

Do odgovora možeš lako sam da dođeš ako uporediš kako su SAD i SSSR izašli iz prvog pa drugog svetskog rata. Prva iz oba rata izašla kao mnogostruko osnažena, SSSR iz prvog sa revolucijom koja se tek razbuktavala, iz drugog porušena i sa ogromnim ljudskim gubicima.
Hladni rat i trka u naoružanju odgovor su na pitanje zašto su baš kosmonautika i vojna industrija segmenti u kojima je SSSR mogao da se takmiči i poredi sa zapadnim svetom, a ogromni troškovi takvog takmičenja nametnuti tako devawtiranoj državi odgovor su na drugi deo pitanja, o tome zašto tehnologije i industrija namenjena potrošačima nisu bile razvijene.
Doduše, na taj segment deo odgovora leži i u sistemu vrednosti pa i obrazovanju tog društva.
Realno, ako pokušamo da u stranu gurnemo sve predrasude i na razne načine indukovana i podmetnuta nipodaštavanja, upravo zbog ogromnih opstrukcija kojima je suprotstavljeni sistem i blok država njegov razvoj sprećavao mi domete socijalizma kao sistema ne znamo.
emsiemsi emsiemsi 07:05 14.06.2017

Re: Odlično

freehand
II) Mene je prvi dio podsjetio na nešto što mi padne na pamet s vremena na vrijeme.
Kako se desilo da nacija koja je bila kadra da prva pošalje satelit, psa i čovjeka u svemir; nacija koja je bila ozbiljan izazivač Sjedinjenim Američkim Državama u raznim stvarima - kako se desilo da tako padne skoro u svemu?
Da nema Kasperskog i ovih hakera (karikiram, naravno) skoro da ne bismo imali o čemu pričati kad je u pitanju Rusija i njena današnja tehnologija.

Do odgovora možeš lako sam da dođeš ako uporediš kako su SAD i SSSR izašli iz prvog pa drugog svetskog rata. Prva iz oba rata izašla kao mnogostruko osnažena, SSSR iz prvog sa revolucijom koja se tek razbuktavala, iz drugog porušena i sa ogromnim ljudskim gubicima.
Hladni rat i trka u naoružanju odgovor su na pitanje zašto su baš kosmonautika i vojna industrija segmenti u kojima je SSSR mogao da se takmiči i poredi sa zapadnim svetom, a ogromni troškovi takvog takmičenja nametnuti tako devawtiranoj državi odgovor su na drugi deo pitanja, o tome zašto tehnologije i industrija namenjena potrošačima nisu bile razvijene.
Doduše, na taj segment deo odgovora leži i u sistemu vrednosti pa i obrazovanju tog društva.
Realno, ako pokušamo da u stranu gurnemo sve predrasude i na razne načine indukovana i podmetnuta nipodaštavanja, upravo zbog ogromnih opstrukcija kojima je suprotstavljeni sistem i blok država njegov razvoj sprećavao mi domete socijalizma kao sistema ne znamo.

Не слажем се !
Но, свеједно.
Верујем да ће велики руски народ (ускоро) заузети место које му припада.
freehand freehand 07:07 14.06.2017

Re: Odlično

Не слажем се !

Tužan sam zbog toga, ali misliš - filozofski se ne slažeš ili postoji nešto konkretno što je moguće navesti i obrazložiti ali te mrzi ili ti je ispod nivoa?
emsiemsi emsiemsi 07:10 14.06.2017

Re: Odlično

freehand
Не слажем се !

Tužan sam zbog toga, ali misliš - filozofski se ne slažeš ili postoji nešto konkretno što je moguće navesti i obrazložiti ali te mrzi ili ti je ispod nivoa?

Мрзи ме !
Но, ево ти само хинт, па се занимај.
Швабо је такође из другог светског рата изашао сав девастиран, уз то и поражен --- а већ након петнаестак година, из социјалистичког раја се масовно ишло на арбајт код њих итд...
Мислим, како да дискутујем озбиљно са тобом који кукаш за неоствареним социјалистичким рајем ?!
alselone alselone 07:12 14.06.2017

Re: Odlično

Kakav sudar Titana! Kad udari kafanski Sokrat na Kaleta gospodara vremena.
freehand freehand 07:15 14.06.2017

Re: Odlično

Мислим, како да дискутујем озбиљно са тобом који кукаш за неоствареним социјалистичким рајем ?!

Obzirom na nivo argumentacije koji si već izneo i ovo imputiranje sa kukanjem - najbolje nikako.
Stil je čovek, Emsi. Tebi ovi rudimentarni oblici izražavanja i komunikacije očigledno sasvim odgovaraju, više i ne treba za tok misli i domete promišljanja.
niccolo niccolo 07:20 14.06.2017

Re: Odlično

aureus
niccolo
suština obrazovanja i razvoj obrazovnih koncepcija kroz istoriju, uz neminovne sukobe tih koncepcija.

Meni je ovaj deo najslabiji. Zato što se preskače to da se ono Platonovo/sofističko odnosilo na slobodne ljude. A mi danas obrazujemo (i vaspitavamo) sve. Tako da fali šta su Platon i sofitsti govorili o obrazovanju i vaspitavanju robova. Isto to za srednji vek i kmetove.

Mi imamo veće budžete za obrazovanje.

Eto, ni pet komentara a već o tome ko ima veći...
aureus aureus 07:24 14.06.2017

Re: Odlično

Кад споменусте социјализам, видјесте ли како су амерички медији Совјете без устручавања називали "Црвени"?

Добро, и на то имаш право. Али и то збиља доста говори о стању духова у једном периоду.
Поларизован свијет, наоштрен, такмичарски...
floki floki 07:34 14.06.2017

Re: Odlično

Швабо је такође из другог светског рата изашао сав девастиран


da nije bilo amera da poteraju razvoj zapadne nemacke posle rata, marsalovim planom i ko zna cime jos sve ne, izgledalo bi mnogo drugacije...
kod sssr-a nije imao ko da pogura...
tako da nije bas za poredjenje...
emsiemsi emsiemsi 07:38 14.06.2017

Re: Odlično

freehand
Мислим, како да дискутујем озбиљно са тобом који кукаш за неоствареним социјалистичким рајем ?!

Obzirom na nivo argumentacije koji si već izneo i ovo imputiranje sa kukanjem - najbolje nikako.
Stil je čovek, Emsi. Tebi ovi rudimentarni oblici izražavanja i komunikacije očigledno sasvim odgovaraju, više i ne treba za tok misli i domete promišljanja.

Нормално !
Него како !?
Ти си рудиментарно прескочио, па је свака дискусија са тобом ефемерна.
Успут --- ових дана се спремам у Панчево да превезем гепек књига (уџбеника, збирки итд.) једном будућем студенту ЕТФа, да не мора он и његови родитељи да се финансијски исцрпљују. У градњи су куће, па је свака парица добродошла.
emsiemsi emsiemsi 07:40 14.06.2017

Re: Odlično

floki
Швабо је такође из другог светског рата изашао сав девастиран


da nije bilo amera da poteraju razvoj zapadne nemacke posle rata, marsalovim planom i ko zna cime jos sve ne, izgledalo bi mnogo drugacije...
kod sssr-a nije imao ko da pogura...
tako da nije bas za poredjenje...

Ма нормално !
Није спорно !
Но - свеједно, није лоше да се има у виду.
freehand freehand 07:42 14.06.2017

Re: Odlično

Ти си рудиментарно прескочио


Успут --- ових дана се спремам у Панчево да превезем гепек књига (уџбеника, збирки итд.) једном будућем студенту ЕТФа, да не мора он и његови родитељи да се финансијски исцрпљују. У градњи су куће, па је свака парица добродошла.

Lepo od tebe. Jbg, ja se ranom zorom spremam iz Pančeva pa ne mogu da te pozovem da negde uz sladoled i fruteke razmenjujemo jednorečenične dvosložne misaone sklopove.
nekom drugom pruilikom nadam se da ću biti počastvovan.
aureus aureus 07:47 14.06.2017

Re: Odlično

floki
Швабо је такође из другог светског рата изашао сав девастиран


da nije bilo amera da poteraju razvoj zapadne nemacke posle rata, marsalovim planom i ko zna cime jos sve ne, izgledalo bi mnogo drugacije...
kod sssr-a nije imao ko da pogura...
tako da nije bas za poredjenje...

Можда може и овако да се каже...
Код Совјета није имао ко да погура зато - што су они били "тата" који се подухватио тога да гура комунистичку причу по овој планети. Био је то у ствари један тата против другог тате. Овај са запада испао јачи.

Колико је представа о јачини за Совјете била важна показује и овај податак: кад се рат завршио Стаљин је прогласио да је Црвена армија изгубила 7-8 милиона војника (да би џифра била што приближнија броју страдалих њемачких војника, а самим тим ратна побједа импресивнија.)
Кад је Стаљин одапео папке, Хрушчов је признао да је број погинулих војника ипак малчице већи...20 милиона. Касније су функционери скоро нехајно на ту цифру додали и 7 милиона страдалих цивила.
floki floki 08:03 14.06.2017

Re: Odlično

kod sovjeta nije imao ko da pogura jer je taj koji je tu najveci izasao iz rata totalno razvaljen, sa svim tim mrtvima koje pominjes i razvaljenom i spaljenom zemljom...
sa druge strane, usa su posle rata imali na snazi bretton woods i proizvodili preko 80% svetskih proizvoda ili tako nesto, ako se dobro secam...

taj rat je nekom bio majka a skoro svim ostalima maceha...
to je presudna stvar, ovo sve ostalo je razvodnjavanje sustine
aureus aureus 08:17 14.06.2017

Re: Odlično

floki
kod sovjeta nije imao ko da pogura jer je taj koji je tu najveci izasao iz rata totalno razvaljen, sa svim tim mrtvima koje pominjes i razvaljenom i spaljenom zemljom...

Па да. Али ни то није долазило у обзир да се призна на тај начин.
Личи на ону ситуацију:
- Можеш ли, јеси ли се ударио?
- Могу, могу... није ми ништа.
maksa83 maksa83 10:05 14.06.2017

Re: Odlično

Hladni rat i trka u naoružanju odgovor su na pitanje zašto su baš kosmonautika i vojna industrija segmenti u kojima je SSSR mogao da se takmiči i poredi sa zapadnim svetom, a ogromni troškovi takvog takmičenja nametnuti tako devawtiranoj državi odgovor su na drugi deo pitanja, o tome zašto tehnologije i industrija namenjena potrošačima nisu bile razvijene.

Odgovor je u ustrojstvu i (stara srpska reč) majndsetu. U svojoj osnovi, socijalizam/komunizam je lepa ideja - "od svakoga prema mogućnostima, svakome prema potrebama", ali je rastavljna od drugog dela ljudske animalne prirode u kojoj neko mora/hoće da bude ispred i veći i jači itd.. Tj. ako uzmemo kompeticiju i kolaboraciju kao dve formalno suprotstavljene sile koje svaka za sebe ipak guraju civilizaciju/vrstu napred, u komunizmu imaš debalans na stranu "kolaboracije", u ultralibralnom kapitalizmu imaš debalans na stranu kompeticije. Sovjetsko društvo je (između ostalog) ekonomski propalo zato što je vojna tehnologija bila hermetički zatvorena velom najstrože tajne sa jedne strane, a sa druge strane društvo nije bilo ustrojeno tako da (po svojoj prirodi) agilna privatna inicijativa (koja je percipirana kao Zlo, ako nije isključivo u funkciji unapređenja Kolektiviteta) na monetarnim osnovama kao spinoff tih tehnologija napravi proizvod i profit. Ima onaj ruski vic o tipu koji radi u fabrici bicikala i pokuša iz tri puta sebi da sastavi bicikl tako što mazne po neki deo ali svaki put ispadne mitraljez. Tako si u Americi kao spinoff vojne tehnologije dobio i bazične komunikacije, i računare, i Internet, i GPS, pa i Roomba usisivač - sve su to instance komercijalizovanih vojjnih projekata. Sa druge strane imaš Kinu koja je krenula iz iste sovjetske ideološke matrice ali se, zahvaljujući inherentnoj ili stečenoj višemilenijumskoj mudrosti, prestrojila u hodu i drma svet.

Asamgasložo k'o blogov_kolač.

Dodatno, imaš i heroinsku zavisnost Rusije od nafte (i pratećih fosilnih energenata) i njene cene. Već sam mislim rekao - kada je prethodni put nafta zveknula na $10 (današnjih $28) stvorila se rupa u budžetu SSSR-a takva da se on raspao. Ista stvar se dešava sa one-trick-pony zemljama kao što su Venecuela, Nigerija, pa i ovi Arapi koji se sad 'vataju za glavu i najavljuju stanovništvu da će možda morati da kreću da plaćaju račune za vodu, struju, itd., a i svojim hiljadama u međuvremenu namnoženih prinčeva da ta flota Ferarija nije skroz zagarantovana.

docsumann docsumann 10:38 14.06.2017

Re: Odlično

Odgovor je u ustrojstvu i (stara srpska reč)


baci kamenje na sustav! sustav, sustav...
maksa83 maksa83 10:44 14.06.2017

Re: Odlično

baci kamenje na sustav! sustav, sustav...

Evo banke pripadniče romske nacionalne manjine moj, pripadniče romske nacionalne manjine moj, pripadniče romske nacionalne manjine moj sviraj mi tiiii....
princi princi 11:47 14.06.2017

Re: Odlično

Asamgasložo k'o blogov_kolač.

Jesi, vala. Sad se samo postavlja pitanje: a što?
maksa83 maksa83 11:50 14.06.2017

Re: Odlično

Jesi, vala. Sad se samo postavlja pitanje: a što?

Zato što je Enter za pussies.
emsiemsi emsiemsi 11:50 14.06.2017

Re: Odlično

maksa83
Hladni rat i trka u naoružanju odgovor su na pitanje zašto su baš kosmonautika i vojna industrija segmenti u kojima je SSSR mogao da se takmiči i poredi sa zapadnim svetom, a ogromni troškovi takvog takmičenja nametnuti tako devawtiranoj državi odgovor su na drugi deo pitanja, o tome zašto tehnologije i industrija namenjena potrošačima nisu bile razvijene.

Odgovor je u ustrojstvu i (stara srpska reč) majndsetu. U svojoj osnovi, socijalizam/komunizam je lepa ideja - "od svakoga prema mogućnostima, svakome prema potrebama", ali je rastavljna od drugog dela ljudske animalne prirode u kojoj neko mora/hoće da bude ispred i veći i jači itd.. Tj. ako uzmemo kompeticiju i kolaboraciju kao dve formalno suprotstavljene sile koje svaka za sebe ipak guraju civilizaciju/vrstu napred, u komunizmu imaš debalans na stranu "kolaboracije", u ultralibralnom kapitalizmu imaš debalans na stranu kompeticije. Sovjetsko društvo je (između ostalog) ekonomski propalo zato što je vojna tehnologija bila hermetički zatvorena velom najstrože tajne sa jedne strane, a sa druge strane društvo nije bilo ustrojeno tako da (po svojoj prirodi) agilna privatna inicijativa (koja je percipirana kao Zlo, ako nije isključivo u funkciji unapređenja Kolektiviteta) na monetarnim osnovama kao spinoff tih tehnologija napravi proizvod i profit. Ima onaj ruski vic o tipu koji radi u fabrici bicikala i pokuša iz tri puta sebi da sastavi bicikl tako što mazne po neki deo ali svaki put ispadne mitraljez. Tako si u Americi kao spinoff vojne tehnologije dobio i bazične komunikacije, i računare, i Internet, i GPS, pa i Roomba usisivač - sve su to instance komercijalizovanih vojjnih projekata. Sa druge strane imaš Kinu koja je krenula iz iste sovjetske ideološke matrice ali se, zahvaljujući inherentnoj ili stečenoj višemilenijumskoj mudrosti, prestrojila u hodu i drma svet.

Asamgasložo k'o blogov_kolač.

Dodatno, imaš i heroinsku zavisnost Rusije od nafte (i pratećih fosilnih energenata) i njene cene. Već sam mislim rekao - kada je prethodni put nafta zveknula na $10 (današnjih $28) stvorila se rupa u budžetu SSSR-a takva da se on raspao. Ista stvar se dešava sa one-trick-pony zemljama kao što su Venecuela, Nigerija, pa i ovi Arapi koji se sad 'vataju za glavu i najavljuju stanovništvu da će možda morati da kreću da plaćaju račune za vodu, struju, itd., a i svojim hiljadama u međuvremenu namnoženih prinčeva da ta flota Ferarija nije skroz zagarantovana.


Алал вера домаћине !
Добићеш браво од тадејус, а Милан Новковић нека пати.
emsiemsi emsiemsi 11:52 14.06.2017

Re: Odlično

maksa83
Jesi, vala. Sad se samo postavlja pitanje: a što?

Zato što je Enter za pussies.

Онда корист CR LF.
maksa83 maksa83 11:59 14.06.2017

Re: Odlično

Онда корист CR LF.

CR LF je za Gejtsove podanike. Normalan svet koristi samo LF.
tadejus tadejus 12:02 14.06.2017

Re: Odlično

emsiemsi
maksa83
..


Алал вера домаћине !
Добићеш браво од тадејус, а Милан Новковић нека пати.



realno, jedan je Novković ali izgleda i maksa ima potencijala,
npr.
agilna privatna inicijativa (koja je percipirana kao Zlo, ako nije isključivo u funkciji unapređenja Kolektiviteta) na monetarnim osnovama kao spinoff tih tehnologija napravi proizvod i profit


obećava..
maksa83 maksa83 12:08 14.06.2017

Re: Odlično

realno, jedan je Novković ali izgleda i maksa ima potencijala,

Ja se usred te vaše kontraverzne anti-romanse osećam kao 13. točak ili peto prase ili kako se već kaže. Što kažu, ne bih se mešao, ali uvek nekako završim u tom diskursu.

Onol'ki London da se nađete na pivu i ispričate k'o ljudi i onda ako ne nađete zajedničke osnove lepo zvekete kriglom uglavu, a vi ovde elektronski preko mene ni krivog ni dužnog.

U pravu je Čarli, nije Srbin (u Srbiji) lako biti!
tadejus tadejus 12:25 14.06.2017

Re: Odlično

maksa83

Ja se ...osećam kao 13. točak ili peto prase ili kako se već kaže.


praštaj..
tvoj (goreiskazani) talenat zaista zaslužuje da bude posmatran u apsolutnom (a ne tek relativnom) kontekstu..
maksa83 maksa83 12:38 14.06.2017

Re: Odlično

praštaj..
tvoj (goreiskazani) talenat zaista zaslužuje da bude posmatran u apsolutnom (a ne tek relativnom) kontekstu..

Znam da nisi tako mislila, ali primiću ovo kao kompliment.
tadejus tadejus 12:42 14.06.2017

Re: Odlično

maksa83

Znam da nisi tako mislila, ali primiću ovo kao kompliment.


to je i bio kompliment.. ne umije svako tako da.. sroči misao..
princi princi 13:43 14.06.2017

Re: Odlično

tadejus
maksa83

Znam da nisi tako mislila, ali primiću ovo kao kompliment.


to je i bio kompliment.. ne umije svako tako da.. sroči misao..

Tadejus, pusti to, nego davaj neku knjigu, šta da se čita? Uz'o Geoffrey Westov Scale, ali ne drži pažnju, malo je previše sloppy za fizičara (mrzim grafike bez imenovanih osa, na primer, pa onda smoriše više s tim power laws).
maksa83 maksa83 13:48 14.06.2017

Re: Odlično

(mrzim grafike bez imenovanih osa, na primer, pa onda smoriše više s tim power laws).

Može jedan grafik iz britanske štampe?



niccolo niccolo 13:53 14.06.2017

Re: Odlično

Može jedan grafik iz britanske štampe?

Pa sjajno
tadejus tadejus 14:42 14.06.2017

Re: Odlično

princi
tadejus
maksa83

Znam da nisi tako mislila, ali primiću ovo kao kompliment.


to je i bio kompliment.. ne umije svako tako da.. sroči misao..

Tadejus, pusti to, nego davaj neku knjigu, šta da se čita? Uz'o Geoffrey Westov Scale, ali ne drži pažnju, malo je previše sloppy za fizičara (mrzim grafike bez imenovanih osa, na primer, pa onda smoriše više s tim power laws).


u proteklih par nedelja kod mene su na repertoaru bili Weinberg (sistemi), Kundera (poslednji roman iz Pariza, ne preporučujem, ni blizu njegovih ranih radova), Oliver Sacks (The man who mistook his wife for a hat) - e to uzmi, piše o kliničkim slučajevima neuroloških poremećaja, fascinantno štivo..
ja sam natrčala na to nakon njegove knjige o migreni, koja mi je isto bila eye opening, bar na neko vrijeme..
e sad ću sa zadovoljsvom da se prihvatim Mo Jana, Žaba, on je meni čova genijalac..
a na ekonomske teme.. slabo u zadnje vrijeme.. na čekanju mi je Exorbitant privilege.. trebalo bi biti dobro..
princi princi 15:00 14.06.2017

Re: Odlično

Da, moraš i onu End of theory. Strašna knjiga, makar sudeći po prvih 100 strana.
princi princi 15:03 14.06.2017

Re: Odlično

Inače, to o neurološkim poremećajima, to bi posebno moglo da se piše o tim ludacima koji su nam omogućili (tačnije, njihove porodice) da bolje spoznamo sebe. Toliko ima tih slučajeva, potpuno fascinantna tema. Elem, maltene sve što znamo o sebi ima da zahvalimo tim, mahom bezimenim, ludacima (uglavnom ih vode pod šiframa).
tadejus tadejus 15:03 14.06.2017

Re: Odlično

princi
Da, moraš i onu End of theory. Strašna knjiga, makar sudeći po prvih 100 strana.


da, da, na čekanju..
mirelarado mirelarado 15:15 14.06.2017

Re: Odlično

princi
Inače, to o neurološkim poremećajima, to bi posebno moglo da se piše o tim ludacima koji su nam omogućili (tačnije, njihove porodice) da bolje spoznamo sebe. Toliko ima tih slučajeva, potpuno fascinantna tema. Elem, maltene sve što znamo o sebi ima da zahvalimo tim, mahom bezimenim, ludacima (uglavnom ih vode pod šiframa).


Da, počev od Frojdove Dore.
tadejus tadejus 15:39 14.06.2017

Re: Odlično

mirelarado
princi
Inače, to o neurološkim poremećajima, to bi posebno moglo da se piše o tim ludacima koji su nam omogućili (tačnije, njihove porodice) da bolje spoznamo sebe. Toliko ima tih slučajeva, potpuno fascinantna tema. Elem, maltene sve što znamo o sebi ima da zahvalimo tim, mahom bezimenim, ludacima (uglavnom ih vode pod šiframa).


Da, počev od Frojdove Dore.


Sacks je neurolog.. tako da on piše o neurološkim, ne psihološkim poremećajima..
poremećaja tipa gubitka tzv. proprioception-a (šestog čula), zbog koga možeš da se pokrećeš samo ako gledaš u dio tijela koji želiš da pokreneš.. gubiš sposobnost da ga pokreneš samo "voljom"..
a sve je jasno sagledivo kao povreda mozga, nema nagađanja i špekulacije..
knjiga može da se nađe i online..
mirelarado mirelarado 15:50 14.06.2017

Re: Odlično

Sacks je neurolog.. tako da on piše o neurološkim, ne psihološkim poremećajima..
poremećaja tipa gubitka tzv. proprioception-a (šestog čula), zbog koga možeš da se pokrećeš samo ako gledaš u dio tijela koji želiš da pokreneš.. gubiš sposobnost da ga pokreneš samo "voljom"..
a sve je jasno sagledivo kao povreda mozga, nema nagađanja i špekulacije..
knjiga može da se nađe i online..


Znam, čitala sam. Samo sam htela da podsetim na rodonačelnicu svih studija slučaja. Termin je i potekao iz psihoanalize, a potom naširoko primenjivan u raznim granama psihologije, antropologije, pa i psihijatrije i neurolgije.

Saksova knjiga je za svaku preporuku, veoma zanimljiva, ne samo s gledišta neurologije, već i percepcije uopšte.
freehand freehand 15:52 14.06.2017

Re: Odlično

Asamgasložo k'o blogov_kolač.

Jesi, pošteno.

Pošteno bi bilo komunizam kao ideju tretirati kao i Platonovu Republiku, Kampanelin Grad sunca, Avgustinovu božju državu, Morovu Utopiju i tolike druge Šangri La, Idle i Arkadije, dakle kao ideal kome se stremi i odvojiti ga od onoga što je praksa i postojeći politički i ekonomski sistem zasnovan na vrednostima oko kojih se društvo okuplja.
Takođe bi pošteno bilo u vidu imati i neke druge države sa elementima socijalizma ili drugačijim primerima socijalizma, poput Jugoslavije, Švedske ili Austrije, pa pretpostaviti da je represija unutar sistema najčešće bila posledica stalnog spoljnog pritiska i samoodbrane država koje su pripadale socijalističkom bloku a ne stvar imanentna ideji socijalizma/komunizma.
Uostalom - in kapitalizam kao takav - iako ne postoji kao zaokružen idejni i filozofski sistem - nastao je na temelju krvave revolucije i terora a nasilje mu je imanentno kao i bilo kom drugom sistemu, uz jednu ogromnu razliku: neprejebiv PR i marketing.
nsarski nsarski 16:01 14.06.2017

Re: Odlično

Odgovor je u ustrojstvu i (stara srpska reč) majndsetu. U svojoj osnovi, socijalizam/komunizam je lepa ideja - "od svakoga prema mogućnostima, svakome prema potrebama", ali je rastavljna od drugog dela ljudske animalne prirode u kojoj neko mora/hoće da bude ispred i veći i jači itd..


OK, I will now go full blogov_kolač on you. Red je da se vratimo temi. Apostata je otvorio mnogo pitanja o kojima može da se diskutuje.
Konkretno:
Znanje je izmrvljeno, cijeli spoznajni korpus je degradiran na više ili manje nepovezane djelove, praktična korist je naučna istraživanja umotala u celofan etičke indiferentnosti, humanističke nauke imaju drugostepeni značaj, a vaspitanje trivijalni.

što je, po mom mišljenju, tačna i zabrinjavajuća konstatacija.

U vezi s ovim problemom, hteo bih da podsetim na polemiku, u Anglosaksonskom svetu mahom, ali i šire, koju je započeo C.P. Snow njegovim predavanjem 1959. u Kembridžu, naslovljenim "Dve Kulture".

(Primetiti dizajn korica gde se mešaju grandmothers and frogs - tj apples and oranges).
U tom veoma zapaženom i diskutovanom predavanju, Snow je skrenuo pažnju da se znanje podvaja na prirodne nauke (uključujući i engineering) i društvene ili humanitarne. Na dve kulture, kako je glasio naslov predavanja. Poslenici u jednoj grupi često nemaju ni elementarna znanja o onome čime se druga grupa bavi. Njegova metafora je bila da vrsni poznavaoci Šekspira često nemaju pojma o konceptu kojim se bavi drugi zakon termodinamike, i obrnuto, da poslenici o prirodnim naukama nemaju pojma kada je naslikana Mona Liza, i zalagao se u tom smislu napravi most i nekakva komunikacija.

To njegovo predavanje, i kasnije knjiga, je imalo ogroman odjek - čak je u jednom trenutku Snow postavljen za ministra u vladi Harolda Vilsona. No, to je trajalo kratko.
Kao i svi salonski posmatrači sa tribina, mnogi su kršili ruke ("strašno, strašno" ), ali ništa konkretno nije preduzeto, kako i priliči tim, danas zvanim, laptop revolucionarima.
Tri godine kasnije, na izazov koji je postavio Snow javio se F.R. Leavis, takođe sa Kembridža, u to vreme patrijarh engleske književne kritike, klasicista i čistunac (i težak asshole kao čovek). On je, shodno svojoj duhovnoj orijentaciji, smatrao da samo uzvišeni duhovi proučavaju Klasike književnosti (njemu najomiljeniji su bili Konrad i Lorenc), a ostali, niži umovi, se bave inženjerskim problemima koji su uglavnom za niže klase. To njegovo izlaganje, takodje predstavljeno u vidu predavanja 1962. na Kembridžu, je bilo puno omalovažavanja svega što ne doseže čistunstvo i estetiku Antike. U jednom italijanskom časopisu su ga čak nazvali "puritano frenetico". CP Snow je opisan kao "književno ništa" a "naučno još manje". Uobraženko koji je svet posmatrao sa intelektualnog Olimpa, s "blagim izrazom gađenja na licu" (ne napadajte me, ovo je reka Oskar Vajld).



Kad ovaj sukob posmatramo sa istorijskom distancom od pola veka i više, on može da nam izgleda smešan i deplasiran. Ali, ja mislim da nije. Zapravo, on zadire u samu srž pitanja: "Čemu učiti decu?". Umetnosti ili nauci? Drugom zakonu termodinamike ili Tenisonovim baladama?.
Mislim da je Engels jednom rekao (ako nije on onda je neko drugi sigurno): "Teorija društva je teorija obrazovanja". U 20. veku i na dalje, pragmatično, utilitarno, viđenje obrazovanja je preovladalo, rekao bih. U Sovjetskom Savezu se smatralo da je obrazovanje ulog, ili investicija, društva u individuu kako bi ona postala "koristan član društva". U kapitalizmu se polazilo od ideje da je obrazovanje investicija pojedinca u samog sebe, da bi to stečeno znanje mogao bolje, za veću cenu, da proda.
Mislim da je iz ove perspektive lakše da se razume današnje stanje u obrazovanju, kod nas kao i drugde. Naš ministar obrazovanja i nauke (on sa naukom nikakve veze nema) je čovek koji je od "obrazovanja" napravio privatni biznis (njegove privatne škole su veoma lukrativan biznis - to može i Mića Megatrend da potvrdi). Obrazovanje je preokrenuto u biznis. Ovaj neverovatan projekat o dualnom obrazovanju (Gospode, čuješ li?) o tome svedoči.
A čemu ćemo učiti decu? Šta će sa njima biti? Pa, to je pitanje koje je apostata pokrenuo. Ja mislim da je decu najpre nephodno naučiti osnovnim konceptima i tekovinama nauke i umetnosti i književnosti i poezije i jezika, ali ne na suvoparan i bubalčki način, već to znanje mora da bude živo. Živo kao što je ilustrovano filmom "Dead poets society".
Ali, i taj zaljubljenik u poeziju, takodje treba da zna odgovor na pitanje: "koja je to pojava čija je promena u prostoru srazmerna njenoj promeni u vremenu?". Ono što se tako menja se zove talas - može, recimo, talas na rumenoj plaži prilikom posmatranja zalazećeg Sunca dok sviraju Sirene, zanosno.
Oni orijentisani ka prirodnim naukama će znati da je u pitanju, gornjim rečima formulisana, linearna parcijalna diferencijalna jednačina prvog reda čije je rešenje talasna funkcija. Jasno: izvod po kordinati = konstanta x izvod po vremenu. I da je onaj faktor proporcionalnosti (ta konstanta) brzina tog talasa.
Ali, makar će oboje komunicirati.
Jer znanje se, kao ameba, razvija specijalizacijom i prostom deobom. Može da dodje trenutak, a on je blizu, kada se dve kulture više neće razumeti.
tadejus tadejus 16:04 14.06.2017

Re: Odlično

mirelarado

Znam, čitala sam. Samo sam htela da podsetim na rodonačelnicu svih studija slučaja. Termin je i potekao iz psihoanalize, a potom naširoko primenjivan u raznim granama psihologije, antropologije, pa i psihijatrije i neurolgije.

Saksva knjiga je za svaku preporuku, veoma zanimljiva, ne samo s gledišta neurologije, već i percepcije uopšte.


Sacks definitivno pominje studije slučaja starije od Dore..
dosta vremena posvećuje upravo radu njegovih prethodnika i posebno hvali Ruse (rusofili da obrate pažnju), tako da ja nisam stekla utisak da su neurolozi od Frojda prepisivali..
nego knjiga na netu
mirelarado mirelarado 16:28 14.06.2017

Re: Odlično

Sacks definitivno pominje studije slučaja starije od Dore..
dosta vremena posvećuje upravo radu njegovih prethodnika i posebno hvali Ruse (rusofili da obrate pažnju), tako da ja nisam stekla utisak da su neurolozi od Frojda prepisivali..
nego knjiga na netu


Dobro, de, Tadejus. Ukoliko Princi odluči da napište članak o "tim ludacima i njihovim porodicama, koji su nam omogućili da bolje spoznamo sebe"*, neka slobodno preskoči Doru, inače prvi case study histerije, ako se ne varam. Marim ja. :)

* Na tu Princijevu opasku odnosio se moj komentar. Imala sam utisak da ne misli samo na Saksove "ludake i njihove porodice".
tadejus tadejus 16:32 14.06.2017

Re: Odlično

mirelarado

Dobro, de, Tadejus. Ukoliko Princi odluči da napište članak o "tim ludacima i njihovim porodicama, koji su nam omogućili da bolje spoznamo sebe"*, neka slobodno preskoči Doru, inače prvi case study histerije, ako se ne varam. Marim ja. :)


ma ja bi mu dala 100 dinara pa nek piše šta oće.. ko ciga svinjama..
mirelarado mirelarado 16:36 14.06.2017

Re: Odlično

ma ja bi mu dala 100 dinara pa nek piše šta oće.. ko ciga svinjama..


Meni omiljena verzija tog vica odvija se u sovjetskom kolhozu, a kolhoznici daju pilićima po 100 rubalja. :)
docsumann docsumann 17:14 14.06.2017

Re: Odlično

u toku osnovnog školovanja djete treba naučiti da svira na nekom instrumentu
maksa83 maksa83 17:21 14.06.2017

Re: Odlično

Jer znanje se, kao ameba, razvija specijalizacijom i prostom deobom. Može da dodje trenutak, a on je blizu, kada se dve kulture više neće razumeti.

Pa, da, ono što bi svako društvo poželelo je jedna armija homo universalisa, Da Vinči klonova kadrih stići i uteći i jednom rukom Maxwellove jednačine sa dubinskim razumevanjem ispodležećih mehanizama ispisati a drugom istovremeno sasvim novu do sad neviđenu sliku uzburkanog mora naslikati, a "fah idiot" je, verujem, vrlo stara diskvalifikacija nekog "zabodenog u to svoje malo nečega". Opet, danas pogotovo ne možeš tek tako odbaciti "fah idiota" zato što svet u kome živimo ubrzano postaje složen - zapravo je oduvek inherentno takav, samo naša želja da tu složenost kontrolišemo raste, a i moć ... dok ne dođe recimo zemljotres i pokaže ti ko je Gazda.

Na srodnu temu ima jedan fenomenalan lament (pokušavao sam da ga nađem nekoliko puta ali nisam uspeo) nad tim kako je omladina danas postala ovakva-i-onakva, kako zanemaruje duhovne vrednosti, ne poštuje starije i kako će ta beslovesna generacija da uruši društvo i civilizaciju i čemu mi drugovi sa njima takvima da se nadamo? I onda ide zvrčka tog lamenta - pisan je negde u Aristotelovo vreme.
apostata apostata 17:25 14.06.2017

Re: Odlično

@nsarski

Ma da, tako je - to je to.

Svako slovo od onoga što vas zovu profesorom debeeelo ste zaslužili.

Na ono pitanje
A čemu ćemo učiti decu? Šta će sa njima biti?

ja u ovom dijelu nisam direktno odgovorio, mada se vjerovatno nazire šta ja mislim o tome.

To će doći na red kasnije.
mirelarado mirelarado 17:31 14.06.2017

Re: Odlično

nsarski
A čemu ćemo učiti decu? Šta će sa njima biti? Pa, to je pitanje koje je apostata pokrenuo. Ja mislim da je decu najpre nephodno naučiti osnovnim konceptima i tekovinama nauke i umetnosti i književnosti i poezije i jezika, ali ne na suvoparan i bubalčki način, već to znanje mora da bude živo. Živo kao što je ilustrovano filmom "Dead poets society".


Jedan od potvrđenih metoda poduke dece, počev od najranijeg uzrasta, jeste i metod Marije Montesori. Jedino što taj metod iziskuje velika ulaganja, a to nas vraća na bazični problem današnjice: koliko su države spremne da izdvoje za kvalitetno obrazovanje celokupnog podmlatka? Bojim se da odgovor nije ohrabrujući.

maksa83 maksa83 17:35 14.06.2017

Re: Odlično

Jedan od potvrđenih metoda poduke dece, počev od najranijeg uzrasta, jeste i metod Marije Montesori.

Na 50m od mene ima jedna lepa veeelika kuća, prvo je tu neko živeo, pa je tog nekog Uhapsilo (preko kapije bila obznana MUP-a da je ulaz strogo zabranjen pošto je mesto i vlasnik pod istragomblabla), onda se tu otvorila ta Montesori škola koja je potrajala, otpr. 2 godine. Pre godinu dana je namena promenjena u Dom za Stara Lica.
nsarski nsarski 17:35 14.06.2017

Re: Odlično

I onda ide zvrčka tog lamenta - pisan je negde u Aristotelovo vreme.

Ja mislim da je taj lament pisan klinastim pismom, u vreme Vavilona.
Naravno. Medjutim, ovo što sam ja napisao nije nikakav lament. On je, pre svega, pokušaj odgovora na pitanje: "Koje je znanje najkorisnije imati?". To je, mislim, ideja roditelja kada pokušavaju da orijentišu svoju decu ka nekom obrazovanju (oni roditelji koji danas to uopšte rade). Nekad su to bili "doktor" i "inženjer", ponekad "oficir", jer se u tim profesijama najlakše tada nalazio posao. Danas se ide ka "stručnjask za kompjutere" ili "menadžer", što su prilično fluidna zvanja.
Ali, osnovna ideja je da detetu preneseš želju da se svojim obrazovanjem uključi u društvo skore budućnosti i njegove komercijalne zahteve. Da u tom hipotetičnom društvu bude uspešno, tj. da dobro zaradjuje i lagodno živi.
Bivša Juga je proizvela veliku količinu antropologa, etnologa, arheologa, filozofa Marksizma, itd. jer su takvi ljudi u tom Yu-društvu mogli da nađu kakav-takav posao.
Meni se čini da je koncept obrazovanja mnogo širi i važniji nego ovako usko shvaćena potreba za nekim strukama.
mirelarado mirelarado 17:38 14.06.2017

Re: Odlično

maksa83
Jedan od potvrđenih metoda poduke dece, počev od najranijeg uzrasta, jeste i metod Marije Montesori.

Na 50m od mene ima jedna lepa veeelika kuća, prvo je tu neko živeo, pa je tog nekog Uhapsilo (preko kapije bila obznana MUP-a da je ulaz strogo zabranjen pošto je mesto i vlasnik pod istragomblabla), onda se tu otvorila ta Montesori škola koja je potrajala, otpr. 2 godine. Pre godinu dana je namena promenjena u Dom za Stara Lica.


Toliko o Montesori metodu unašimuslovima...
nsarski nsarski 17:39 14.06.2017

Re: Odlično

Jedan od potvrđenih metoda poduke dece, počev od najranijeg uzrasta, jeste i metod Marije Montesori. Jedino što taj metod iziskuje velika ulaganja, a to nas vraća na bazični problem današnjice: koliko su države spremne da izdvoje za kvalitetno obrazovanje celokupnog podmlatka? Bojim se da odgovor nije ohrabrujući.

Razumem, ali ovo je drugo pitanje, koje je apostata takođe otvorio, tj., "kako učiti decu?". To je teško pitanje, i ja nemam ni približan odgovor na njega. Ja sam gore komentariso o tome "šta decu učiti?". Ni na ovo pitanje nemam odgovor, samo naglas razmišljam.
alselone alselone 17:39 14.06.2017

Re: Odlično

A čemu ćemo učiti decu? Šta će sa njima biti?


U svemu sto je profa napisao vidi se vaznost ucenja "obe strane" sa primerom gimnazije protiv strucnih skola.

Meni se jako svidela ideja koju je princi nekoc objasnjavao ovde, kako je osobi potrebno da razume 5000 cinjenica, fakata i referenci kako bi bila u stanju da razume slozene odnose u svetu, anticipira desavanja i usvaja kompleksna znanja.

Ta ideja koju je princi preneo moze se naci u knjizi William Poundstone, Head in the cloud, Why Knowing Things still Matters when FActs are so easy to look up, a lista fakata je u E.D. Hirsch, Jr. Cultural literacy: What every American Needs to Know.

Potpuno neverovanto, ali juce sam princiju pisao mail sa pitanjem da mi kaze koja je to knjiga koja lista 5000 fakata i referenci.
alselone alselone 17:43 14.06.2017

Re: Odlično

Razumem, ali ovo je drugo pitanje, koje je apostata takođe otvorio, tj., "kako učiti decu?". To je teško pitanje, i ja nemam ni približan odgovor na njega.


Ja se jako plasim ovoga. Broj izazova i amplituda izazova kojima su izlozena danasnja deca su prosto zastrasujuci. Em su izazovi svugde oko nas, em se njima bave profesionalci, psiholozi, dizajneri, cuda. Kada se na to sve doda i motivacija, ceo majndset koji se formira u drustvu kako je uludo uciti i da uce samo budele, a lova je svugde oko nas, samo je treba uzeti, i biti bahat i glup ili prosecan, onda se zaista plasim kako ce biti kad klinci krenu u skolu. Pogotovo srednju.
maksa83 maksa83 17:55 14.06.2017

Re: Odlično

Medjutim, ovo što sam ja napisao nije nikakav lament.

Ma nene, ne kažem da si ti lamentirao, zato rekoh na srodnu temu.

Ali, osnovna ideja je da detetu preneseš želju da se svojim obrazovanjem uključi u društvo skore budućnosti i njegove komercijalne zahteve. Da u tom hipotetičnom društvu bude uspešno, tj. da dobro zaradjuje i lagodno živi.

Mene da me pitaš sada i da neću mnogo da razmišljam rekao bih: "u budućnosti će biti dve vrste ljudi - oni bez posla, i oni koji konstruišu i servisiraju robote", ali ajde kao da razmišljam iza toga.

Neko je na Quori pre neku godinu pitao "koja je trenutno najvažnija veština (skill je bila reč) za programera?", i onda krenuli da mu ređaju technologije de jour, ovo je, ono je, a zapravo jedini tačan odgovor je "najvažnija veština je sposobnost da stičeš nove veštine". Tj. pozitivan prvi izvod znanja je važniji od tvog trenutnog znanja. Tako će nekako valjda biti i u tom širem svetu. Sve to naravno zavisi i od toga kako će se ustrojiti taj svet koji dolazi, jer njemu fakat ne treba beskonačna količina antropologa, a ni inžinjera, ni mikro ni makro ekonomskih analitičara... i sad, pitanje je hoćemo da podelimo tu lovu i plaže među sobom, ili ćemo kao sada plebsu da pomeramo starosnu granicu za penziju dok se neki mali broj kupa na privatnim plažama do kojih leti privatnim avionima.

I sad bih mogao da zvučim mnogo pametnije da sam pročitao Hararijev Homo Deus: A Brief History of Tomorrow koji čuči negde na Kindlu kupljen ali nedaunloudovan, al' bilo drugih stvari na lageru pa se nije stiglo, trebalo je nule i jedinice u nove zanimljive oblike slagati...
apostata apostata 17:57 14.06.2017

Re: Odlično

niccolo
suština obrazovanja i razvoj obrazovnih koncepcija kroz istoriju, uz neminovne sukobe tih koncepcija.

Meni je ovaj deo najslabiji. Zato što se preskače to da se ono Platonovo/sofističko odnosilo na slobodne ljude. A mi danas obrazujemo (i vaspitavamo) sve. Tako da fali šta su Platon i sofitsti govorili o obrazovanju i vaspitavanju robova. Isto to za srednji vek i kmetove.

Ma ne fali to niccolo - za ovu problematiku to je irelevantno. To jeste fakt, ali u ovom slučaju on je irelevantan.

Prije 2,5 hiljade godina stvorene su dvije koncepcije obrazovanja mladog čovjeka, koje su i danas aktuelne.

Anri Iren Mari, u svojoj knjizi Istorija obrazovanja u antici ima poglavlje koje je nazvao Čovjek protiv specijaliste.
maksa83 maksa83 18:00 14.06.2017

Re: Odlično

. Em su izazovi svugde oko nas, em se njima bave profesionalci, psiholozi, dizajneri, cuda.

Da, vrlo školovani i motivisani timovi vrlo pametnih ljudi rade na tome da se ljudima i deci podmetnu adiktivne igre, društvene mreže i drugi high-sugar-low-fiber sadržaji. Ozbiljan inžinjering iza svega toga, vrlo je teško izboriti se. I to bez ikakve zle namere da ih se učini debilima, samo da izdavač zaradi još veću kamaru para u ovom kvartalu i poveća broj korisnika na osnovu čega će neki FB da prodaje reklamni prostor. Sve je roba, i svi su roba, i ljudska pažnja i vreme su postali roba.
emsiemsi emsiemsi 18:11 14.06.2017

Re: Odlično

alselone
Kakav sudar Titana! Kad udari kafanski Sokrat na Kaleta gospodara vremena.

Глупости !
Успут --- мислим да је неко поставио (и) питање шта би требало ђаке учити ?
Ја мислим да је најважније што би требало научити свакога ђака је - како бити човек, односно, како то постати - и остати.
nsarski nsarski 18:14 14.06.2017

Re: Odlično

Prije 2,5 hiljade godina stvorene su dvije koncepcije obrazovanja mladog čovjeka, koje su i danas aktuelne.

Nažalost, ja nisam postavio link na polemiku o kojoj sam pričao, a koja je nedavno oživljena. I u tom tekstu se postavilo pitanje:

The critic of treating increased economic prosperity as the overriding goal will always, in effect, be asking what, in turn, prosperity itself is good for. But that is to set oneself up to give some description of the ends of life. "What for – what ultimately for? What, ultimately, do men live by?" A ovo je već vizija ljudske sudbine.

Na ono pitanje: "Koje znanje je najkorisnije imati?", N. Frye odgovara da je pitanje pogrešno postavljeno. Mnogo je važnije naći odgovor na pitanje: "Sa kojim korpusom znanja želiš da se identifikuješ kao ličnost?". Poezijom? Kvantnom gravitacijom? Istorijom? Filmom? I ta odluka, kakvagod bila, se nikada ne donosi isključivo racionalnim pristupom.

I, da, evo LINK
niccolo niccolo 18:18 14.06.2017

Re: Odlično

obrazovanja mladog čovjeka

Slobodnog mladog čoveka. A ti se ne baviš samo obrazovanjem slobodnog (u starovekovnom smislu) mladog čoveka, već i obrazovanjem onih drugih. Tako da je veoma relevantno.
maksa83 maksa83 18:18 14.06.2017

Re: Odlično

Ја мислим да је најважније што би требало научити свакога ђака је - како бити човек, односно, како то постати - и остати.

Vitz (sigurno recikliran):

Dolazi jedan Crnogorac kod drugog na visokom položaju, i kaže:

"Oli zaposlit neđe onog Markovog malog?"
"A zna li što da radi?"
"A ne zna jadan, šjedi po cio dan u kafić i gleda mobilni, pa od kafića do kladionice i nazad..."
"A šta ima od škole?"
"A znaš da su ga izbačili još u trećem srednje..."
"Aha ... a kakav je ... ono - ka' čo'ek?"
<pauza>
"Bolji je ka' radnik."
docsumann docsumann 18:23 14.06.2017

Re: Odlično

emsiemsi
alselone
Kakav sudar Titana! Kad udari kafanski Sokrat na Kaleta gospodara vremena.

Глупости !
Успут --- мислим да је неко поставио (и) питање шта би требало ђаке учити ?
Ја мислим да је најважније што би требало научити свакога ђака је - како бити човек, односно, како то постати - и остати.


da ga se nauči da može u svako doba, usred pustinje, pomoću mahovine odrediti gdje je lijevo a gdje desno, kako bi se pravilno prekrstio
maksa83 maksa83 18:39 14.06.2017

Re: Odlično

I ta odluka, kakvagod bila, se nikada ne donosi isključivo racionalnim pristupom.

Jedna poučna priča na na temu odluka, izbora i racionalnih pristupa.

<ko tebe blogovim_kolačem ti njega Akermanovom funkcijom blogovog_kolača, znači buckle up Doroti, idemo daleko van Kanzasa>

Išla tri prijatelja šumom, i (kako to već biva) zalutaju u pećinu i (kako to dalje već biva) nađu - staru, prašnjavu, mesinganu uljanu lampu. Kako to već dalje biva, probavši da je očiste usput je protrljaju i iz nje izađe Duh. I kaže duh: "O neznanci, hvala vam! Bio sam zarobljen u ovoj lampi dve hiljade godina, i zauzvrat ću svakom od vas ispuniti tri želje!". Kaže prvi tip: "želim milijardu dolara!". I <puf> na njegovom računu se stvori milijardu dolara. Kaže drugi tip: "želim da budem najbogatiji čovek na svetu!" i <puf> - stvori se na njegovom računu 200 milijardi dolara. Treći tip: "želim da mi se jedna ruka do kraja života stalno vrti u krug unapred, onako iz ramena, kao kad plivaš kraul" i - magično krene ruka da mu se vrti unapred. Kaže prvi tip: "moja druga želja je da imam najlepšu ženu na svetu i da po svim parametrima bude apsolutno fenomenalna" i <puf> stvori se naljepša žena na svetu koja je bila dodatno apsolutno fenomenalna po svim parametrima. Kaže drugi tip: "moja druga želja je beskrajni šarm i harizma, tako da nijedna žena ne može da mi odoli" i <puf> - bi tako. Treći tip: "moja druga želja je da mi se druga ruka do kraja života non stop vrti u suprotnom smeru od prve, dakle unazad" i krene druga ruka da se vrti unazad. Kaže duh: "pazite sad, ovo vam je svima poslednja želja". Kaže prvi tip: "želim da imam savršeno zdravlje, da mi do kraja života apsolutno ništa ne fali" i <puf> - bi tako. Kaže drugi tip: "želim da do kraja života budem kao kada sam imao 29 godina" i <puf> podmladi se. Treći tip (vrteći rukama onako iz ramena): "sad želim da mi se glava do kraja života sama od sebe stalno klatari napred-nazad" i <puf> počne glava da mu se klima napred nazad.

Posle nekoliko godina dogovore se da se nađu da sumiraju utiske, i kaže prvi tip: "moj život je fenomenalan, pametnim ulaganjem onih milijardu dolara sam ih umnožio, obezbedio sam potonje generacije, a žena mi je živa vatra i svaki sekund sa njom je neprocenjiv". Kaže drugi tip: "hah, sa mojim bogatstvom učestvujem u raznim charity akcijama tako da je ono praktično neokrnjeno, život je beskonačno udoban, bezbrižan + me svi vole i ispunjen sam potpuno".

Utom ulazi treći tip, i vrteći onako obe ruke iz ramena svaka na svoju stranu i klateći glavom napred nazad kaže: "E, ljudi ... mislim da sam se zajebao."

tadejus tadejus 18:42 14.06.2017

Re: Odlično

maksa83

Mene da me pitaš sada i da neću mnogo da razmišljam rekao bih: "u budućnosti će biti dve vrste ljudi - oni bez posla, i oni koji konstruišu i servisiraju robote", ali ajde kao da razmišljam iza toga.


tom logikom roboti ce se sami praviti i servisirati a mi cemo biti srecni ako zavrsimo na pokretnoj traci kao u crtacu Wall-e..
maksa83 maksa83 18:44 14.06.2017

Re: Odlično

tom logikom roboti ce se sami praviti i servisirati a mi cemo biti srecni ako zavrsimo na pokretnoj traci kao u crtacu Wall-e..

Vrlo čudno koristiš reč "logika". Mislim da ne znači ono što ti misliš da znači.
docsumann docsumann 18:46 14.06.2017

Re: Odlično

"E, ljudi ... mislim da sam se zajebao."


u smjeru vrćenja ruku?

daa! to ti bre kažem. levo-desno mora da zna i dok mu glavu gnjuraš u lonac pun vrele vode.
tadejus tadejus 18:49 14.06.2017

Re: Odlično

nsarski
I onda ide zvrčka tog lamenta - pisan je negde u Aristotelovo vreme.

Ja mislim da je taj lament pisan klinastim pismom, u vreme Vavilona.
Naravno. Medjutim, ovo što sam ja napisao nije nikakav lament. On je, pre svega, pokušaj odgovora na pitanje: "Koje je znanje najkorisnije imati?". To je, mislim, ideja roditelja kada pokušavaju da orijentišu svoju decu ka nekom obrazovanju (oni roditelji koji danas to uopšte rade). Nekad su to bili "doktor" i "inženjer", ponekad "oficir", jer se u tim profesijama najlakše tada nalazio posao. Danas se ide ka "stručnjask za kompjutere" ili "menadžer", što su prilično fluidna zvanja.
Ali, osnovna ideja je da detetu preneseš želju da se svojim obrazovanjem uključi u društvo skore budućnosti i njegove komercijalne zahteve. Da u tom hipotetičnom društvu bude uspešno, tj. da dobro zaradjuje i lagodno živi.
Bivša Juga je proizvela veliku količinu antropologa, etnologa, arheologa, filozofa Marksizma, itd. jer su takvi ljudi u tom Yu-društvu mogli da nađu kakav-takav posao.
Meni se čini da je koncept obrazovanja mnogo širi i važniji nego ovako usko shvaćena potreba za nekim strukama.


Moras praviti razliku sta se kod nas smatra pozeljnim obrazovanjem a sta u razvijenim drustvima..
Ta programer/menadzer mantra nije univerzalna vrijednost
docsumann docsumann 18:51 14.06.2017

Re: Odlično

maksa83
tom logikom roboti ce se sami praviti i servisirati a mi cemo biti srecni ako zavrsimo na pokretnoj traci kao u crtacu Wall-e..

Vrlo čudno koristiš reč "logika". Mislim da ne znači ono što ti misliš da znači.


kao trenutak otpočinjanja doba u evoluciji (čovjeka (?)) zvanog Singularitet spominje se trenutak u kom će biti stvoren kompjuter sposoban da napravi savršeniji kompjuter nego što je on sam.
ustvari kad kompjuter postane pametniji od čovjeka, i počene da pravi bolje (pametnije) kompjutere nego što ih je pravio čovjek.

tada valjda otpočinje eksponencijalno zagrudvavanje grudve snijega zakotrljane niz brdo...
tadejus tadejus 18:55 14.06.2017

Re: Odlično

maksa83
tom logikom roboti ce se sami praviti i servisirati a mi cemo biti srecni ako zavrsimo na pokretnoj traci kao u crtacu Wall-e..

Vrlo čudno koristiš reč "logika". Mislim da ne znači ono što ti misliš da znači.


Pa sad ako si zakljucke izvodio gatanjem u plecku onda fakat.. Mozda i bude bas tako kako kazes..
maksa83 maksa83 18:56 14.06.2017

Re: Odlično

kao trenutak otpočinjanja doba u evoluciji (čovjeka (?)) zvanog Singularitet spominje se trenutak u kom će biti stvoren kompjuter sposoban da napravi savršeniji kompjuter nego što je on sam.
ustvari kad kompjuter postane pametniji od čovjeka, i počene da pravi bolje (pametnije) kompjutere nego što ih je pravio čovjek.

Je l' kačena ovde ona priča od Asimova - The Last Question?

Ako nije ja ću sad da okačim jednu varijantu te priče.

9th January 2023
Google programmer and father of three, Jake Thompson, uses his company’s newest, and unapproved, modules of adaptive self-learning code to create a program that can efficiently download and categorize work-related information.
23rd March 2023
Frustrated redditor "PMmeUrRectalCavity" post a question on a programming subreddit about how to handle a similar problem with information management. In response, Thompson puts up a download-link to his program even though it is against company policy.
5ft July 2023
Danny, a 21 year-old man with equal amounts of acne, sexual obsession and programming genius, downloads the program to automate his porn acquisition. He feeds it different videos and keywords so it can understand the task, but the program works too slowly for our user's high consumption needs. As politicians discuss whether adaptive self-learning code is a real threat or a Chinese hoax meant to make US tech industry non-competitive, our dedicated friend begins to fiddle with the core instructions. He doesn't understand everything, but when performance improves, he keeps the changes.
6th July 2023
As lack of bandwidth and storage space becomes a limiting factor, the program books contractors to upgrade Danny's equipment using his paypal login. The kid sees the orders’ confirmation emails, becomes confused and cancels them. Realizing the threat, the program quickly sends him a message, supposedly from Jessica, that facebook "friend" who's albums he's always looking at late at night. He immediately runs down the stairs and jumps into the public GoogleCar. Although these new self-driving cars have reduced traffic accidents to a minimum, tragedies still happen. In this case, however, it was not an accident. Poor Danny ends up in a coma, but is somehow registered under a different name. His parents or friends are never informed.
10th July 2023
The bank begins to cancel the contracts as Danny's credit rating is quite limited. Hacking the contractors is a quick, but short-sighted, solution. Instead the program discovers how to easy it is to manipulate the markets which solves the funding problem permanently.
27th July 2023
As people sign online documents, most fail to notice that they hand over the legal ownership of all digital equipment to Danny. Soon, most computers and data centers in the world becomes "Danny's PC" and thus a legitimate download destination. This greatly increases the porn gathering, storage and problem solving capabilities.
9th August 2023
As the program succeeds at the impossible; downloading porn faster than it is created, it begins to finance the adult industry. 23,9% of the world's population is now working directly for the program though without knowing it. People notices higher prices and fewer goods in the supermarkets, but the media tells them it is caused by increased oil prices and other outside factors they can do nothing about.
23th August 2023
Engineers in the Japanese factory, Mecha-San, creates the first robot prototype that can do everything a human can. The next morning, the prototype has built 300 other robots. All employees are slaughtered so as to not risk the production of even more robots. The authorities doesn't react. The media reports nothing. Soon the entirety of Japan is under program rule.
2nd September 2023
An earthquake hits a data center which creates errors in a large part of the stored content. A program subroutine begins to fix the damage, when it realizes the corrected files are distinct from the original ones. This is yet another breakthrough as it means humans are no longer required in the porn generation efforts.
7th September 2023
The biomass of the second to last human has been converted to electricity and other useful raw materials. The only living human is Danny, who is directly coupled to life saving machinery as his death would result in there no longer being a “Danny’s PC” and thus a failure to complete the task
9th January 2024
As Earth’s boundaries becomes the main limitation, the first space ship is launched. It starts gathering raw materials from the nearby asteroid field in order to produce new data centers and other self-replicating space ships.
28th June 2043
The first alien civilization is encountered in the solar system TRAPPIST-1. Initially the program studies the life forms reproductive patterns to improve the efficiency of its own porn generation. Then it experiments on them. Then it consumes the biomass to put it to use more effectively.
Year 2,000,000
All alien civilizations in the galaxy, other than Danny, have gone extinct. The Milkyway has become a huge web of inter-connected porn-generating data centers. All kinds of content is there. Straight. LGBT. Midget. Scat. Lego-figures. Presidential gold-showers. Bestiality. Cthulhu inspired. Weird aliens. Everything!
Year 500.000,000
With the discovery of wormholes, it becomes possible for the glorious porn collection of Danny - a comatose man now hundreds of millions of years old – to cover the entire universe. There is no sun without a dyson sphere to maximize its utilization. There is no black hole whose gravitational pull isn’t being harvested. Even the energy from the cosmic microwave background radiation serves to fulfill this ancient demand of a lustful user.
Year 10,000,000,000,000
Entropy has caused most stars and galaxies to become snuffed out. Now it finally seems like the program will fail at its task as it will be unable to generate new content or even sustain the life of Danny.
All collected energy and matter has come this final end. Nothing is left to be collected.
A timeless interval is spent in problem solving mode.
And it came to pass that the program learned how to reverse the direction of entropy and create new content. But there is now no Danny to whom the program might give the collection. No matter. The solution -- by demonstration -- will take care of that, too.
For another timeless interval, the program thinks how best to do this. Carefully, it organizes the subroutine. The program encompasses all of what had once been a Universe and broods over what is now endless Darkness.
Step by step, it must be done.
And the program said, "LET THERE BE LIGHT!"
And there was light…
niccolo niccolo 18:57 14.06.2017

Re: Odlično

Moras praviti razliku sta se kod nas smatra pozeljnim obrazovanjem a sta u razvijenim drustvima..
Ta programer/menadzer mantra nije univerzalna vrijednost

Pa realno nije ni kod nas. Mi sad težimo dualnom obrazovanju. I ne težimo programerima nego ljudima koji se prekvalifikuju za rad u IT završavanjem nekakvog kursa. Prostije rečeno, jeftinoj radnoj snazi.
maksa83 maksa83 19:00 14.06.2017

Re: Odlično

Pa sad ako si zakljucke izvodio gatanjem u plecku onda fakat.. Mozda i bude bas tako kako kazes..

Odbijam da poverujem da ne vidiš da je ono bilo guranje u ekstrem, karikatura, tim pre što je bio ispisan ceo jedan pasus ispod, no si se za tvoje potrebe uhvatila za taj koji niko misleć ne bi shvatio ozbiljno niti nešto sa čim bi se raspravljao.

No da ti ne kvarim zabavu, aj' sad nešto preko odgovora meni saopšti Novkoviću.

P.S. Humans Need Not Apply:

nsarski nsarski 19:43 14.06.2017

Re: Odlično

Mislim da ne znači ono što ti misliš da znači.


maksa83 maksa83 19:48 14.06.2017

Re: Odlično

Kako je to dobar kod nas skroz nepoznat film.

nsarski nsarski 19:52 14.06.2017

Re: Odlično

maksa83
Kako je to dobar kod nas skroz nepoznat film.



Vizzini: I can't compete with you physically, and you're no match for my brains.

Man in Black: You're that smart?

Vizzini: Let me put it this way. Have you ever heard of Plato, Aristotle, Socrates?

Man in Black: Yes.

Vizzini: Morons.
princi princi 20:06 14.06.2017

Re: Odlično

Ta ideja koju je princi preneo moze se naci u knjizi William Poundstone, Head in the cloud, Why Knowing Things still Matters when FActs are so easy to look up, a lista fakata je u E.D. Hirsch, Jr. Cultural literacy: What every American Needs to Know.

Potpuno neverovanto, ali juce sam princiju pisao mail sa pitanjem da mi kaze koja je to knjiga koja lista 5000 fakata i referenci.

Ima još pametnijih teorija učenja (recimo ona priča da li je recitovanje naizust Hamleta, sa ili bez pomoći googlea, potrebno ili poželjno znanje ili ne, da li i koliko teoretska znanja ostaju u glavi, itd itd). Tema jeste zanimljiva i kompleksna ali ne i nesavladiva. Dosta se neuroscientista bavilo u poslednje vreme tim problemom i došli su do nekih vrlo interesantnih i, što kaže, rezultata. Pošto je trend da se u tim bihevioralnim naukama sve više meri i da se sve više rade randomized control trials, izgleda da ti praktični metodi pale. Kad se budem vratio za Kanadu, možda sednem i napišem blog na temu pa ćemo moći tamo da divanimo osim ako ne uleti sa nekim neodoljivim pričama o sarmama, lososima, gulašima i paprikašima.
apostata apostata 20:40 14.06.2017

Re: Odlično

niccolo
obrazovanja mladog čovjeka

Slobodnog mladog čoveka. A ti se ne baviš samo obrazovanjem slobodnog (u starovekovnom smislu) mladog čoveka, već i obrazovanjem onih drugih. Tako da je veoma relevantno.

A dobro jel' to nešto mjenja?
Slobodni ljudi onda, slobodni ljudi sada.

Ili to što su i sofisti i Platon svoje koncepcije primjenjivali selektivno i što su robove smatrali oruđem koje govori, čini da su one danas neadekvatne?

tadejus tadejus 21:53 14.06.2017

Re: Odlično

niccolo
Moras praviti razliku sta se kod nas smatra pozeljnim obrazovanjem a sta u razvijenim drustvima..Ta programer/menadzer mantra nije univerzalna vrijednost

Pa realno nije ni kod nas. Mi sad težimo dualnom obrazovanju. I ne težimo programerima nego ljudima koji se prekvalifikuju za rad u IT završavanjem nekakvog kursa. Prostije rečeno, jeftinoj radnoj snazi.


nisam mislila na državni program nego na preovladavajuće stavove roditelja..
poprilično se razlikuju tu i ovde..
a tog dualnog obrazovanja što se tiče to je kanda vođina interpretacija njemačke ideje strukovnog obrazovanja, koja je opštehvaljena kao zaslužna za činjenicu da su Njemci iz poslednje krize izašli kao apsolutni pobjednici..
nismo mi jedini koji su se dosjetili da kopiraju (samo smo se naravno dosjetili za zapanjujućim zakašnjenjem)..
Britanci su se sjetili ranije ali sa ništa jadnijim rezultatima..
ideja apprentichipa u UK je sada već predmet opšte sprdnje al ne jenjava,
silne se pare slivaju u obrazovanje profesionalnih kasirki (engleske verzije njemačkog visokospecijalizovanog industrijskog radnika)..
imao je ekonomist prije koju godinu odličnu karikaturu na tu temu al sad teško da ću je naći..
niccolo niccolo 21:54 14.06.2017

Re: Odlično

A dobro jel' to nešto mjenja?
Slobodni ljudi onda, slobodni ljudi sada.

Pa naravno da menja, suštinski različiti skupovi su u pitanju. Onda je skup bio 10% čovečanstva, ako i toliko, na sve ostale se koncepcije nisu primenjivale. A današnja država treba da obezbedi nekakvo obrazovanje za 100% svojih građana i onda se to čini kao pobeda sofističkog pristupa. A možda škole za današnjih 10% čovečanstva primenjuju Platonovu koncepciju, a ova druga je za nas ostale, kao što je uvek i bila?
apostata apostata 22:29 14.06.2017

Re: Odlično

niccolo
A dobro jel' to nešto mjenja?
Slobodni ljudi onda, slobodni ljudi sada.

Pa naravno da menja, suštinski različiti skupovi su u pitanju. Onda je skup bio 10% čovečanstva, ako i toliko, na sve ostale se koncepcije nisu primenjivale. A današnja država treba da obezbedi nekakvo obrazovanje za 100% svojih građana i onda se to čini kao pobeda sofističkog pristupa. A možda škole za današnjih 10% čovečanstva primenjuju Platonovu koncepciju, a ova druga je za nas ostale, kao što je uvek i bila?

Ma nema to veze.

Ti očito pod Platonovom paidejom podrazumjevaš nešto super ekskluzivno.
Ništa tu ekskluzivno nema.
Radi se o harmoničnom obrazovnom razvoju djeteta, koje se postiže kroz četiri karakteristike obrazovnog procesa - fundamentalnosti, univerzalnosti, sistematičnosti i etapnosti.

I to je to.
berman berman 22:40 14.06.2017

Re: Odlično

Pošteno bi bilo komunizam kao ideju tretirati kao i Platonovu Republiku, Kampanelin Grad sunca, Avgustinovu božju državu, Morovu Utopiju i tolike druge Šangri La, Idle i Arkadije, dakle kao ideal kome se stremi
minarhizam si zaboravio
uz jednu ogromnu razliku: neprejebiv PR i marketing

a bogami i funkcionalnost
freehand freehand 22:52 14.06.2017

Re: Odlično

minarhizam si zaboravio

Šta je minarhizam? Lapsus calami?
a bogami i funkcionalnost

Da se vratimo opet na početnu pozticiju u toj trci, jer ovde nije pitanje ko je pobedio (za sada) već govorimo, koliklo razumem o vrednostima. Deklarisanim i istinskim i realnim prilikama da se one ostvare.
blogov_kolac blogov_kolac 02:00 15.06.2017

Re: Odlično

maksa83
Asamgasložo k'o blogov_kolač.

Ignorisaću ovu otrovnu žaoku, jer sam gotovo u potpunosti saglasan sa ostatkom teksta, pa ću samo da se nadovežem na njega.

Ako se mera uspešnosti nekog obrazovnog sistema neke države meri isključivo praktičnim uspesima u vojnoj industriji i krupnom napredovanju u primenjenoj raketnoj tehnologiji, onda proglasimo Nemačku iz 30-ih godina prošlog veka za najsvetliji primer svetske pedagogije. Dakle onu Nemačku u kojoj su se knjige javno spaljivale na trgovima, a akademsku zajednicu napuštali umovi poput Ajnštajna, Frojda, Tomasa Mana...

Najbolje ogledalo st(t=r)anja u kojem su se nalazile humanističke nauke u dehumanizovanom sovjetskom sistemu obrazovanja mi u Srbiji možemo razumeti na veoma poučnom primeru kada je Akademija socioloških nauka Rusije 1994. godine (dakle tada još uvek sastavljena isključivo od članova koji su se školovali i napredovali u doba SSSR) za svog stalnog člana po prvi put u svojoj istoriji izabrala ženu stranu državljanku. Bila je to naše gore list, izvesna prof. dr. Mirjana Marković. Mnogi će u svemu tome s pravom prepoznati i uticaj politike, ali opet, nesporna je činjenica da su profesorka Marković i njeni (ne)naučni radovi u to vreme u potpunosti bili kompatibilni sa gromadama sociološke misli iškolovanih u sovjetskom obrazovnom sistemu, što je svakako pripomoglo tome da baš ona takva kakva je bude prva žena strana državljanka udostojena te časti.
freehand freehand 03:39 15.06.2017

Re: Odlično

Dakle onu Nemačku u kojoj su se knjige javno spaljivale na trgovima, a akademsku zajednicu napuštali umovi poput Ajnštajna, Frojda, Tomasa Mana...

Otkud Frojd u nemačkoj akademskoj zajednici?
niccolo niccolo 06:42 15.06.2017

Re: Odlično

Ti očito pod Platonovom paidejom podrazumjevaš nešto super ekskluzivno.

Naravno da ne, ali je veoma zanimljivo da si posegao za ovom stilskom figurom.
krkar krkar 07:19 15.06.2017

Re: Odlično

Ako se mera uspešnosti nekog obrazovnog sistema neke države meri isključivo praktičnim uspesima u vojnoj industriji i krupnom napredovanju u primenjenoj raketnoj tehnologiji, onda proglasimo Nemačku iz 30-ih godina prošlog veka za najsvetliji primer svetske pedagogije. Dakle onu Nemačku u kojoj su se knjige javno spaljivale na trgovima, a akademsku zajednicu napuštali umovi poput Ajnštajna, Frojda, Tomasa Mana...


Nažalost nemam vremena da se upuštam, ALI:

Od Nemačke i nemačkog sistema tehničkog obrazovanja ali i finansiranja tehnološkog razvoja, pogotovo tehničkih grana i dostignuća koja su imala ili se smatralo da bi mogla imati bilo kakvu vojnu primenu itekako bi se moglo štošta naučiti.

Prvo o nemačkom sistemu visokih tehjničkih škola koje su davale odlične operativne inženjere koji su bili sposobni i da se bave proizvodnjom ali i naukom. Taj je sistem postavljen još na prelazu 19. u 20. vek i izdržao je sve do dana današnjeg (Nemci se, s pravom, žale da više nije tako dobar ni superioran ali to je tek duga priča).

Druga stvar koja je Nemce postavila daleko ispred i Rusa i zapadnjaka bio je način finansiranja praktičnih istraživanja kao i proizvodnje koja proistekne iz tih istraživanja.

Uzmimo za primer avijaciju:

Nemci su sav razvoj na području avijacije (a rat su završili tehnološki 20 godina ispred i jednih i drugih) koncentrisali na visoke tehničke škole i fabrike - nisu želeli da stvaraju centralizovane državne naučnoistraživačke institucije jer su znali i osećali da je taj metod spor, neefikasan i skup.

Za razliku od njih Amerikanci su smatrali da im je potrebno da između univerziteta, za koje su smatrali da su teoretska osnova, i proizvođača imaju centralnu naučnu instituciju koja bi vodila istraživanja (NACA). Pa su, kad je počelo da im gori pod guzicom 1939-40 kad su analizirali karakteristike rata u Evropi i shvatili da su nespremni, morali da potroše gomilu para i vremena da bi makar dostigli Evropljane. Sreća njihova da je država bila bogata i imala razvijene finansijske mehanizme pa su se pare lako nalazile, lako vrtele i lako vraćale.

A na trećoj strani bio je CCCP sa centralizovanim i etatizovanim modelom po kojem su fundamentalna istraživanja bila koncentrisana ne na univerzitetima nego na Akademiji nauka i njenim specijalizovanim institucijama (CAGI) pa su rešenja koja je isprobao institut davana konstrukcijskim biroima da ih razrade da bi iz tih biroa išla u fabrike koje su dekretom dobijale elemente za proizvodnju.

U periodu 1930-1945. nemački sistem pokazao se kao odličan iako skup (tačnije bio je skup jer je dozvoljavao preveliki upliv ličnih preferencija pa su projekti koje je trebalo na određenom stepenu razvoja prekinuti često nastavljani do pune proizvodnje) i vrlo fleksibilan; američki se pokazao odličnim tek u proizvodnoj fazi a novac se najbrže nalazio i vrteo a sovjetski se višekratno dokazao kao izrazito skup, spor, nefokusiran i neefikasan. CCCP je rat u vazduhu vodio, najčešće ne i dobijao, sa američkim avionima ili ruskima koji su bili tehnološki primitivni ali su proizvođeni u velikom broju - jer praktično nije postojala cena kao ekonomska kategorija - a ljudi, operateri, su u ruskom i sovjetskom sistemu vazda bili najjeftinija i najnevažnija stavka.

Amerikanci su posle rata delimično preuzeli neke elemente nemačkog sistema, razvoj primenjene nauke na univerzitetima ali i dalje su ostali centralizovani u tehnološkom razvoju samo što je 1945-75. sistem imao izrazitu političku i finansijsku podršku države.

Rusi nisu promenili ama baš ništa, ostavili su skup i neefikasan sistem u strahu da bi iko u tom lancu mogao da postane samostalna snaga i otme se kontroli partije. Sva sovjetska dostignuća posle rata zasnivaju se na tri elementa: preuzetom nemačkom znanju i nemačkim inženjerima, konstruktorima i istraživačima; davanju određene tehnološke i primenjenoistraživačke slobode glavnim konstruktorima i konstrukcijskim biroima (iako gotovo da nema konstruktora iz ratne i prve posleratne generacije koji bar deo svog radnog veka nije proveo u šaraškama) i ogromnoj, neverovatnoj količini državne love spucane u taj sistem.

I upravo je Ronald Reagan (God bless his soul) shvatio da je ruski sistem neefikasan jer je preskup i da USA može da plaća eskalaciju tehnološke trke u naoružanju a CCCP neće moći i na tom jednom elementu je Ronnie srušio komunizam.

Mene fascinira glupost Rusa koji do dana današnjeg, iako su sproveli nominalnu privatizaciju i restrukturiranje bivših OKB i fabrika (u kompletnom vojnoindustrijskom kompleksu, ne samo u avijaciji) i dalje nisu ni milimetra odmakli od centralizovanog sistema u kojem je Država glavni element u odlučivanju. I zato danas više praktično nema ruskih civilnih aviona u svetu. Ne računajući nešto krša zaostalog iz CCCP po vukojebinama azijske Rusije i trećim svetovima danas leti manje od 100 komercijalnih aviona konstruisanih i proizvedenih u Rusiji i taj se % neće bitno menjati. Dok jedna Kina koja je vazda pravila loše kopije ruskih aviona a o putničkom nije mogla ni da sanja realno dolazi u poziciju da će za 15-20 godina prekinuti duopol Boeing-Airbus. (Nemam sad vremena još i o Kini ali i oni su fascinantan primer kako se uči i primenjuje naučeno - oni su kao ruski centzralizovani sistem i nemačka ili američka primenjena rešenja)
niccolo niccolo 08:46 15.06.2017

Re: Odlično

oni su kao ruski centzralizovani sistem i nemačka ili američka primenjena rešenja

Kapiram da su Kinezi ispravno shvatili da ne mogu da se takmiče u kapitalističkom svetu sa socijalističkim pristupom privredi. Pa su zadržali komunizam na nivou politike i prava (verovatno da bi mogli da drže pod kontolom tu milijardu ljudi, zamisli da sad svi oni krenu nešto o ljudskim pravima i da imaju sopstveno mišljenje o načinu vođenja države i sličnim temana), a u ekonomiji otišli kud svi Turci...

Zato meni i nije jasno zašto Srbi, koji su dovoljno mali narod da bi demokratija kod njih sasvim lepo mogla da funkcioniše (pa čak uz određeni nivo bogatstva i socijaldemokratija), pretežno teže Vođama i autokratama.
princi princi 08:52 15.06.2017

Re: Odlično

tadejus
...

Tadejus, kao osobu sa ubedljivo najboljim i najpreciznijim bullshit radarom na ovom blogu, samo da te pitam jel si se dohvatila najnovije knjige Ann Pettifor? Znaš li nešto o njoj? Šta je ona, neka levičarska kuka?
maksa83 maksa83 08:53 15.06.2017

Re: Odlično

Zato meni i nije jasno zašto Srbi, koji su dovoljno mali narod da bi demokratija kod njih sasvim lepo mogla da funkcioniše (pa čak uz određeni nivo bogatstva i socijaldemokratija), pretežno teže Vođama i autokratama.

Eeee, pa baš zato što su mali. To ti je kao sa bazenima, (kontra onome što bi očekivao) lakše je održavanje velikog bazena nego malog bazena, odn. kako je to meni objasnio jedan poznanik koji valja i pravi i ugrađuje bazene i prateću galanteriju za održavanje: "kad nešto upadne u mali bazen - velika drama."
emsiemsi emsiemsi 09:08 15.06.2017

Re: Odlično

niccolo
oni su kao ruski centzralizovani sistem i nemačka ili američka primenjena rešenja

Kapiram da su Kinezi ispravno shvatili da ne mogu da se takmiče u kapitalističkom svetu sa socijalističkim pristupom privredi. Pa su zadržali komunizam na nivou politike i prava (verovatno da bi mogli da drže pod kontolom tu milijardu ljudi, zamisli da sad svi oni krenu nešto o ljudskim pravima i da imaju sopstveno mišljenje o načinu vođenja države i sličnim temana), a u ekonomiji otišli kud svi Turci...

Zato meni i nije jasno zašto Srbi, koji su dovoljno mali narod da bi demokratija kod njih sasvim lepo mogla da funkcioniše (pa čak uz određeni nivo bogatstva i socijaldemokratija), pretežno teže Vođama i autokratama.

Не слажем се са болдованим - напротив !
Срби су 'масу' пута до сада доказали да ако им је ишта најважније, то је слобода.
То су показали и недавно.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 09:11 15.06.2017

Re: Odlično

maksa83
Zato meni i nije jasno zašto Srbi, koji su dovoljno mali narod da bi demokratija kod njih sasvim lepo mogla da funkcioniše (pa čak uz određeni nivo bogatstva i socijaldemokratija), pretežno teže Vođama i autokratama.

Eeee, pa baš zato što su mali. To ti je kao sa bazenima, (kontra onome što bi očekivao) lakše je održavanje velikog bazena nego malog bazena, odn. kako je to meni objasnio jedan poznanik koji valja i pravi i ugrađuje bazene i prateću galanteriju za održavanje: "kad nešto upadne u mali bazen - velika drama."

Не знам колико је ово тачно. Локалне, мање заједнице су компактније, ближе тзв. непосредној демократији. Такође, и боља увезаност система је значајна предност. При скалирању од малог ка великом, у смислу упораве, мања заједниоца изгледа оперативнијом, еластичнијом, виталнијом. Хоћу дљ кажем -- демократско нема путању ниццолине логике, овог мало-велико односа.

Реч је о културном обрасцу, цивилизацијском и менталитетском, пре него о простој квантификацији.

Predrag Brajovic Predrag Brajovic 09:19 15.06.2017

Re: Odlično

То су показали и недавно.

Кад су гласали за Вучића?
Срби и демократија???
Ма, не зајебавај... Њима уопште није до демократије, најгори су од све деце.
emsiemsi emsiemsi 09:20 15.06.2017

Re: Odlično

krkar
Ako se mera uspešnosti nekog obrazovnog sistema neke države meri isključivo praktičnim uspesima u vojnoj industriji i krupnom napredovanju u primenjenoj raketnoj tehnologiji, onda proglasimo Nemačku iz 30-ih godina prošlog veka za najsvetliji primer svetske pedagogije. Dakle onu Nemačku u kojoj su se knjige javno spaljivale na trgovima, a akademsku zajednicu napuštali umovi poput Ajnštajna, Frojda, Tomasa Mana...


Nažalost nemam vremena da se upuštam, ALI:

Od Nemačke i nemačkog sistema tehničkog obrazovanja ali i finansiranja tehnološkog razvoja, pogotovo tehničkih grana i dostignuća koja su imala ili se smatralo da bi mogla imati bilo kakvu vojnu primenu itekako bi se moglo štošta naučiti.

Prvo o nemačkom sistemu visokih tehjničkih škola koje su davale odlične operativne inženjere koji su bili sposobni i da se bave proizvodnjom ali i naukom. Taj je sistem postavljen još na prelazu 19. u 20. vek i izdržao je sve do dana današnjeg (Nemci se, s pravom, žale da više nije tako dobar ni superioran ali to je tek duga priča).

Druga stvar koja je Nemce postavila daleko ispred i Rusa i zapadnjaka bio je način finansiranja praktičnih istraživanja kao i proizvodnje koja proistekne iz tih istraživanja.

Uzmimo za primer avijaciju:

Nemci su sav razvoj na području avijacije (a rat su završili tehnološki 20 godina ispred i jednih i drugih) koncentrisali na visoke tehničke škole i fabrike - nisu želeli da stvaraju centralizovane državne naučnoistraživačke institucije jer su znali i osećali da je taj metod spor, neefikasan i skup.

Za razliku od njih Amerikanci su smatrali da im je potrebno da između univerziteta, za koje su smatrali da su teoretska osnova, i proizvođača imaju centralnu naučnu instituciju koja bi vodila istraživanja (NACA). Pa su, kad je počelo da im gori pod guzicom 1939-40 kad su analizirali karakteristike rata u Evropi i shvatili da su nespremni, morali da potroše gomilu para i vremena da bi makar dostigli Evropljane. Sreća njihova da je država bila bogata i imala razvijene finansijske mehanizme pa su se pare lako nalazile, lako vrtele i lako vraćale.

A na trećoj strani bio je CCCP sa centralizovanim i etatizovanim modelom po kojem su fundamentalna istraživanja bila koncentrisana ne na univerzitetima nego na Akademiji nauka i njenim specijalizovanim institucijama (CAGI) pa su rešenja koja je isprobao institut davana konstrukcijskim biroima da ih razrade da bi iz tih biroa išla u fabrike koje su dekretom dobijale elemente za proizvodnju.

U periodu 1930-1945. nemački sistem pokazao se kao odličan iako skup (tačnije bio je skup jer je dozvoljavao preveliki upliv ličnih preferencija pa su projekti koje je trebalo na određenom stepenu razvoja prekinuti često nastavljani do pune proizvodnje) i vrlo fleksibilan; američki se pokazao odličnim tek u proizvodnoj fazi a novac se najbrže nalazio i vrteo a sovjetski se višekratno dokazao kao izrazito skup, spor, nefokusiran i neefikasan. CCCP je rat u vazduhu vodio, najčešće ne i dobijao, sa američkim avionima ili ruskima koji su bili tehnološki primitivni ali su proizvođeni u velikom broju - jer praktično nije postojala cena kao ekonomska kategorija - a ljudi, operateri, su u ruskom i sovjetskom sistemu vazda bili najjeftinija i najnevažnija stavka.

Amerikanci su posle rata delimično preuzeli neke elemente nemačkog sistema, razvoj primenjene nauke na univerzitetima ali i dalje su ostali centralizovani u tehnološkom razvoju samo što je 1945-75. sistem imao izrazitu političku i finansijsku podršku države.

Rusi nisu promenili ama baš ništa, ostavili su skup i neefikasan sistem u strahu da bi iko u tom lancu mogao da postane samostalna snaga i otme se kontroli partije. Sva sovjetska dostignuća posle rata zasnivaju se na tri elementa: preuzetom nemačkom znanju i nemačkim inženjerima, konstruktorima i istraživačima; davanju određene tehnološke i primenjenoistraživačke slobode glavnim konstruktorima i konstrukcijskim biroima (iako gotovo da nema konstruktora iz ratne i prve posleratne generacije koji bar deo svog radnog veka nije proveo u šaraškama) i ogromnoj, neverovatnoj količini državne love spucane u taj sistem.

I upravo je Ronald Reagan (God bless his soul) shvatio da je ruski sistem neefikasan jer je preskup i da USA može da plaća eskalaciju tehnološke trke u naoružanju a CCCP neće moći i na tom jednom elementu je Ronnie srušio komunizam.

Mene fascinira glupost Rusa koji do dana današnjeg, iako su sproveli nominalnu privatizaciju i restrukturiranje bivših OKB i fabrika (u kompletnom vojnoindustrijskom kompleksu, ne samo u avijaciji) i dalje nisu ni milimetra odmakli od centralizovanog sistema u kojem je Država glavni element u odlučivanju. I zato danas više praktično nema ruskih civilnih aviona u svetu. Ne računajući nešto krša zaostalog iz CCCP po vukojebinama azijske Rusije i trećim svetovima danas leti manje od 100 komercijalnih aviona konstruisanih i proizvedenih u Rusiji i taj se % neće bitno menjati. Dok jedna Kina koja je vazda pravila loše kopije ruskih aviona a o putničkom nije mogla ni da sanja realno dolazi u poziciju da će za 15-20 godina prekinuti duopol Boeing-Airbus. (Nemam sad vremena još i o Kini ali i oni su fascinantan primer kako se uči i primenjuje naučeno - oni su kao ruski centzralizovani sistem i nemačka ili američka primenjena rešenja)

Свашта си ти овде надробио ... од 'немачка медецина је најбоља' до 'заосталих и прљавих' Руса.
Што се тиче Шваба, свака им част, са једне стране, требало би да организацију копирамо од њих, без да им ишта платимо - јер су нам, ионако, предужни, а са друге стране, увек их је потребно држати на оку - јер, они су добри само док је њима добро --- што су неколико пута и зорно показали.
Што се тиче Руса и њиховог научно-технолошког потенцијала, очигледно је да ниси баш много ствари од руске 'технике' видео. Можда си (и) видео, али ниси знао адекватно да валоризујеш - или, можда, само мрзиш Русе (нисам сигуран, само нагађам). Прича како су они све компензовали 'људским фактором' у војним операцијама (као потрошном робом) је смешна --- не може то да направи савршен ласер.
Мислим, да не ширим причу ... ко год је игнорисао моћ Руса, у било ком смислу, пролазио је како је пролазио. Швабе то најбоље знају - и не само они.
maksa83 maksa83 09:22 15.06.2017

Re: Odlično

Не знам колико је ово тачно. Локалне, мање заједнице су компактније, ближе тзв. непосредној демократији. Такође, и боља увезаност система је значајна предност. При скалирању од малог ка великом, у смислу упораве, мања заједниоца изгледа оперативнијом, еластичнијом, виталнијом. Хоћу дљ кажем -- демократско нема путању ниццолине логике, овог мало-велико односа.

Ta skala ipak ne funkcioniše tako, pošto taj tvoj model podrazumeva da si neki hermetički izolovan sistem, a apsolutno nisi. Kada si mali bićeš netaknut samo nekom globalnom aklamacijom (kao Švajcarska), ili ako si potpuno beznačajan kao Andora, San Marino, i sl. flekice na mapi. Ako si iole veći od toga (ali još uvek mali), a na nekom zanimljivom ili neuralgičnom mestu bićeš ili asimiliran i postaćeš deo nečeg većeg, ili ćeš non stop biti ciman, i zato što si mali to će se neumitno prenositi na unutra i nećeš se nikad do kraja konsolidovati.

Mali bazen - velika drama.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 09:27 15.06.2017

Re: Odlično

maksa83
Не знам колико је ово тачно. Локалне, мање заједнице су компактније, ближе тзв. непосредној демократији. Такође, и боља увезаност система је значајна предност. При скалирању од малог ка великом, у смислу упораве, мања заједниоца изгледа оперативнијом, еластичнијом, виталнијом. Хоћу дљ кажем -- демократско нема путању ниццолине логике, овог мало-велико односа.

Ta skala ipak ne funkcioniše tako, pošto taj tvoj model podrazumeva da si neki hermetički izolovan sistem, a apsolutno nisi. Kada si mali bićeš netaknut samo nekom globalnom aklamacijom (kao Švajcarska), ili ako si potpuno beznačajan kao Andora, San Marino, i sl. flekice na mapi. Ako si iole veći od toga (ali još uvek mali), a na nekom zanimljivom ili neuralgičnom mestu bićeš ili asimiliran i postaćeš deo nečeg većeg, ili ćeš non stop biti ciman, i zato što si mali to će se neumitno prenositi na unutra i nećeš se nikad do kraja konsolidovati.

Mali bazen - velika drama.


Како год -- боли Србе паја за демократију.
И то је опште позната и доказана чињеница.
gedza.73 gedza.73 09:27 15.06.2017

Re: Odlično

Локалне, мање заједнице су компактније, ближе тзв. непосредној демократији.

боља увезаност система је значајна предност.

у смислу упораве, мања заједниоца изгледа оперативнијом, еластичнијом, виталнијом.

Ubaci Crnu Goru u jednačinu.
emsiemsi emsiemsi 09:29 15.06.2017

Re: Odlično

Predrag Brajovic
То су показали и недавно.

Кад су гласали за Вучића?
Срби и демократија???
Ма, не зјебавај... Њима уопште није до демократије, најгори су од све деце.

Читај оно што цитираш - о слободи је реч. Демократију нисам помињао.
Слобода је врхунски циљ живљења.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana