Obrazovanje| Život

Kratka istorija računanja letnjeg vremena

Saša Zorkić RSS / 28.10.2017. u 20:32

Kao i skoro sve druge velike ideje tako i manipulisanje sa računanjem vremena u pojedinim periodima godine izmišljeno je još u antičko doba. Tokom leta neke države starog veka su jednostavno produžavale trajanje časa. Rimljani su imali i poseban vodeni časovnik sa različitim skalama za različite mesece tokom godina.

Clepsydra-Diagram-Fancy.jpeg

Antički vodeni časovnik koji je omogućavao različitu dužinu trajanja časa u različitim sezonama

Benjamin_Franklin_1767.jpg

U moderno doba prvi koji je sugerisao da se leti ustaje ranije bio je Bendžamin Frenklin (Benjamin Franklin, 1706 - 1790, američki naučnik, političar, pronalazač i jedan od tvoraca čuvene američke Deklaracije o nezavisnosti), u vreme dok je, kao američki izaslanik, živeo u Parizu. U jednom pismu iz 1784. urednicima lista Journal of Paris, on savetuje Parižanima da štede sveće ustajući ranije kako bi što više koristili sunčevo svetlo. Članak je, međutim, imao šaljivi karakter pa nije sasvim jasno koliko je Frenklin bio ozbiljan u svojoj sugestiji. (B. Franklin, slika desno)

Nešto kasnije, 1895, novozelandski etnomolog i astronom Džordž Vernon Hadson (George Vernon Hudson, 1867-1946) predlagao je da se tokom leta čak dva sata unapred pomeraju časovnici. (Hadson, c/b slika desno)

George-Vernon-Hudson-RSNZ.jpg

Sledeći u nizu onih koji su se zalagali za rano ustajanje pomeranjem kazaljke na satu, bio je britanski graditelj Viljam Vilit (William Willett, 1856-1915), ljubitelj boravka u prirodi i strastveni igrač golfa koga je posebno iritiralo kada je popodnevne šetnje morao da prekida zbog padanja mraka. Jedno letnje jutro 1905-te, dok je uživao u jutarnjem jahanju pred doručak, shvatio je da jako malo ljudi uživa u, kako je smatrao, najlepšem delu letnjeg dana i tako je dobio ideju da bi pomeranjem kazaljke sata unapred, omogućilo svima da uživaju u sjajnim i prelepim jutrima. Sem toga, večernje šetnje (i ostali poslovi) vršile bi se zadana. (V. Vilit, poslednja slika desno)

William-Willett.jpg

Godinama je Vilit nastojao da ubedi ostatak Britanaca u preimućstva letnjeg računanja vremena, ali realizaciju svoje ideje nije doživeo. Umro je 4. marta 1915.

Uskoro, međutim, iz sasvim drugih pobuda, letnje računanje vremena je uvedeno i to prvo u Nemačkoj, 30. aprila 1916. Samo mesec dana kasnije slično je učinila i Velika Britanija, a zatim i mnoge druge zemlje. Rusija sledeće godine, a SAD 1918.

Bilo je to doba kada je besneo Prvi svetski rat i kada su zemlje novim računanjem vremena tokom leta nameravale da energetske resurse što više sačuvaju za potrebe ratovanja.

Ali u SAD, nakon što se rat završio, pod pritiskom farmera ukida se letnje vreme i američki predsednik Vudro Vilson izjavljuje da se zemlja ponovo vraća "Božjem vremenu".

Nije ni čudo, letenje vreme se toliko aljkavo i dezorganizovano primenjivalo svuda gde je bilo uvedeno da je bilo komičnih, ali i tragičnih situacija. U Francuskoj jedan voz se sudario jer je zanemarena odluka o drukčijem računanju vremena tokom leta i tom prilikom dva lica su poginula, a više njih je povređeno.

Ali čim je izbio II svetski rat, na obe ratne strane letnje vreme je na snazi kako bi se sačuvali energetski resursi. U SAD, samo 40 dana nakon što su Japanci izbombardovali Perl Harbur, zakonom je uvedeno letnje vreme - tokom cele godine.

Kada se i taj rat završio, nastao je pravi haos oko računanja vremena - bar što se tiče Amerike. Svaka lokalna uprava u svakoj američkoj državi uređivala je letnje vreme prema svom nahođenju, pa se tako desilo da je u Ajovi jedno vreme na snazi bilo čak 23 različita načina prelaska na letnje, odnosno na zimsko računanje vremena. A u zapadnoj Virdžiniji na jednoj autobuskoj liniji od pedesetak kilometara putnici su čak sedam puta morali da pomeraju kazaljke na svojim časovnicima da bi ih uskladili sa propisanim tačnim vremenom. Nije čudo što su transportni, ali i mnogi drugi gubici bili milionski.

Zemlje zapadne Evorpe uvode letnje vreme sedamdesetih godina, da bi se taj običaj zatim 1996. proširio na celu Evropsku uniju. Šest godina kasnije, 2002. Unija donosi tačnu proceduru, tj. datume prelaska na letnje i zatim na zimsko vreme. Za 2007. bilo je planirano opšte sagledavanje efekata letnjeg računanje vremena i eventualna revizija, ali do sada do revizije nije došlo.

Kod nas je letenje vreme počelo da se računa 27. marta 1983. godina na osnovu odluke Vlade tadašnje Jugoslavije. Na letnje vreme se prelazilo krajem marta, a ono se završavalo septembra meseca. Kasnije se o letnjem vremenu donosi zakon, koji je potom sasvim prilagođen propisima o letnjem vremenu Evropske unije.

Da dodamo na kraju da u SAD letenje vreme ne primenjuju Arizona i Havaji, a u Evropi Island. 2011. Rusija je donela odluku da ubuduće ne prelazi na letnje vreme.

Što se ostalih zemalja tiče, u globalu vlada šarenilo, ali ono je sasvim opravdano jer pozitivni ekonomski efekti letnjeg vremena se uočavaju samo u zemljama na umerenim geografskim širinama. U ekvatorijalnim zemljama obdanica i noć traju uglavnom jednako te se pomeranjem kazaljki na satu ništa ne dobija. Slično je i sa zemljama krajnjeg severa, odnosno juga. U polarnim područjima obdanica i noć traju mesecima te nikakvo manipulisanje ranijim ili kasnijim ustajanjem ne proizvodi nikakve rezultate.

Zašto se uvodi letnje računanje vremena?

Ideja je da se što više iskoristi dnevno svetlo i tako omoguće prateći ekonomski efekti: ušteda energije (jer se manje koristi veštačko svetlo), efikasniji radni dan (jer je obdanica duža posle podne, te se večernje aktivnosti obavljaju pri svetlu Sunca, a i đaci se posle podne vraćaju kući za dana) itd. Letnje računanje vreme odgovara više onima koji velik deo dana provode napolju, zatim turizmolozima, prodavcima u maloprodaji itd.



Komentari (55)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

nsarski nsarski 20:52 28.10.2017

Dobra tema

Ovih dana se čak zagovara da se odustane od "letnjeg računanja vremena". Šta će od toga biti, nije bitno.

Istina je međutim da su časovne zone prilično proizvoljno postavljene da bi odgovarale komercijalnim i drugim socijalnim zahtevima ekonomije. A one često nemaju veze sa istinskim izlaskom i zalaskom Sunca. Konkretno, sećam se da je u bivšoj Jugi, koja je bila cela u jednoj časovnoj zoni, sunce u Dalmaciji (leti) fizički zalazilo oko 20 minuta kasnije nego u Beogradu. (Nisam proveravao ovu računicu, ali mislim da ne grešim mnogo). Takođe, časovna razlika između nas i Grčke je ponekad po dva sata.

Pre desetak godina su neka ostrva iz Mikronezije ne samo prešla na drugačije računanje vremena, nego su i pomerili datumsku granicu kako bi se usaglasili sa Amerikom (iz komercijalnih razloga).

Indijana, koju si naveo, je odličan primer. Ona je nekako na granici časovnih zona, pa i danas delovi te države pomeraju časovnik, a drugi ne.

I najzad, jedna anegdota: Godine 1983., 28 marta, zateknem se u redu u Beobanci. Pre podne, nije naročita gužva, i jedna žena primeti da sat u banci pokazuje jedan sat više nego njen ručni. Kad su joj objasnili da se vreme, "po zakonu", pomerilo, a da će taj sat biti vraćen u nazad na jesen, ona reče: "E, oni misle da zakonom mogu da promene vreme! Kad bi to tako moglo, ja bih tražila da mi smanje godine za 20 godina!"
Simpatičan i aktuelan post, Saša.


Saša Zorkić Saša Zorkić 22:09 28.10.2017

Re: Dobra tema

Dalmaciji (leti) fizički zalazilo oko 20 minuta kasnije nego u Beogradu.

Koliko se sećam razlika između BG i Ljubljane je 32 minuta (da sad i ja ne proveravam, sigurno je tu negde).

Inače, iz administrativno-ekonomsko-političkih razloga zapravo postoji 26 časovnih zona, umesto 24 koliko je logično. Zato Nova godina dolazi prvo u Kiribate, a na Havaje, koji leže na istoj geografskoj dužini tak 26 sati kasnije
vcucko vcucko 00:18 29.10.2017

Re: Dobra tema

nsarski

Istina je međutim da su časovne zone prilično proizvoljno postavljene da bi odgovarale komercijalnim i drugim socijalnim zahtevima ekonomije. A one često nemaju veze sa istinskim izlaskom i zalaskom Sunca. Konkretno, sećam se da je u bivšoj Jugi, koja je bila cela u jednoj časovnoj zoni, sunce u Dalmaciji (leti) fizički zalazilo oko 20 minuta kasnije nego u Beogradu. (Nisam proveravao ovu računicu, ali mislim da ne grešim mnogo). Takođe, časovna razlika između nas i Grčke je ponekad po dva sata.

Više. Sećam se, u Rijeci još uveliko sunce (recimo pola osam uveče, tako nešto). Na TV prenos utakmice iz Niša, tamo uveliko rade reflektori.

Ovo drugo je još jedna potvrda činjenice da Beograd i Srbija i dalje razmišljaju kao da su glavni grad već odavno nepostojeće Jugoslavije, one do Kapodistrije. Grčka nije istočno od nas, sem onih baš daljih krajeva uz kopnenu granicu sa Turskom. Ali i Solun i Atina (ono što se računa) su južno.
Znači, naša prirodna vremenska zona je GMT+2. Ovo je neprirodno silovanje naroda koji zimi i ne vidi dnevnog svetla, jer noć pada u 4 popodne.
blogovatelj blogovatelj 05:05 29.10.2017

Re: Dobra tema

Više. Sećam se, u Rijeci još uveliko sunce (recimo pola osam uveče, tako nešto). Na TV prenos utakmice iz Niša, tamo uveliko rade reflektori.


Nije više, sada sam računao. Tj, za Rijeku jeste, za Dalmaciju nije. Za Dalmaciju je oko 15 minuta, tj zavisi koji deo Dalmacije, pošto je ona solidno rastegnuta u pravcu istok zapad.
Desilo mi se da kao vojnik zovem svoje iz Novog Mesta u Karagujevac i majka mi kaže "pao mrak, seli smo da večeramo" a kod mene sija sunce.
Upravo računam...
Najistočnija tačka SFRJ (vazdušnom linijom šezdesetak kilometara daleko od Sofije ) bila je pomerena u odnosu na najzapadniju tačku (vazdušnom linijom oko 28 km daleko od Udina u Italiji) za 9,63 stepena geografske dužine. To je oko 38 i po minuta.
Za Srbiju... Najistočnija tačka, koja je ista kao i u slučaju SFRJ, je u odnosu na najzapadniju tačku (nedaleko od Zvornika) pomerena za 3,9 stepeni geografske dužine. Oko 15 i po minuta.
highshalfbooze highshalfbooze 08:26 29.10.2017

Re: Dobra tema

Koliko se sećam razlika između BG i Ljubljane je 32 minuta

Zavisi u koje doba godine, jer ni obdanica nije ista u različitim godišnjim dobima

Na primer u januaru je dan kraći u Sloveniji nego u Makedoniji za otprilike nešto manje od pola sata, a u junu je dan duži u Sloveniji nego u Makedoniji za nešto više od pola sata.
tetris tetris 11:37 29.10.2017

Re: Dobra tema

Dobar sajt da se osnovni parametri vezani za odnos Sunca i Zemlje na brzinu provere. LINK
49 41 49 41 22:15 29.10.2017

Re: Dobra tema

Razllika izlaska/zalaska sunca Ljubljana-Skoplje 50-tak min.
Boraveci davno na Santoriniju, 22:30 22:40; jos uvek landaras po vidljivosti.

Profo, pitaj kcerku kad ce ona da "menja" sat letnje-zimsko.
Pre 20-25 god. bilo je isto zadnja subota na nedelju u oktobru.
Sada je to mesec dana kasnije.

Kao recimo Thanksgiving u Kanadi u Okt. juznije u Nov.
Kod nas svinjokolj kako gde Nov-Dec.

Prasici, nadrljaju sigurno krajem Decembra.


zemljanin zemljanin 23:40 29.10.2017

Re: Dobra tema

kod mene je skoro 10 pre podne I 30. oktobar ... mnogo bre kasnite
nsarski nsarski 03:05 30.10.2017

Re: Dobra tema

Profo, pitaj kcerku kad ce ona da "menja" sat letnje-zimsko.

Oni menjaju 5. novembra ove godine.
Nekad je to bilo isto kao kod nas, a onda je Bush mlađi odlučio 2005. godine da to promeni na prvu nedelju novembra i drugu nedelju marta. Naravno, Kanađani odmah digli nogu da se i oni potkuju. Meksiko nije.
nikvet pn nikvet pn 10:43 30.10.2017

Re: Dobra tema

Негде скоро читао сам о неком типу који предлаже једно јединствено обележавање времена за цео свет; сви часовници на свету да показују исто време. Како? Одабрао би се један меридијан као стартни (Гринич, Њујорк, Мала Моштаница - небитно) и то је часовна зона у којој би једино и остало право астрономско време. Нека буде то Лондон. Све остало било би померено, цео свет би се служио часовником по том светском времену из основне зоне. Тако би наш драги Земљанин устајао на (хипотетички) посао у 19 или 20 часова па у астрономско подне био би на нула-нула сати уз промену датума. Онда би у астрономско поподне ишао кући у 4 или 5 часова по часовнику. Снежана у Кини радила би од поноћи па до 8 сати, Лупинг-Шарски у УАЕ од рецимо 3-11, ми овде од 6-14. Једино би Тадејуш и Новковић били привилеговани да им остане 9-17 али већ код Блогија иде 12-20. Пајић и Бене стартују од 14-22 и долазимо опет до Земљанина. И сви раде по астрономских 9-17 пратећи локалну обданицу а на сату нека пише то што пише.

Звучи лудо? Да, тотално. Али тип набраја гомилу предности: саобраћај, светска економија итд насупрот нашем личном комодитету и одбојности према новоме.
maksa83 maksa83 11:11 30.10.2017

Re: Dobra tema

Негде скоро читао сам о неком типу који предлаже једно јединствено обележавање времена за цео свет; сви часовници на свету да показују исто време

Nije on izmislio ništa kapitalno, samo je ukinuo vremenske zone i rekao svi-svi-na-dži-em-ti.

Ja sam se spreman okladiti da je taj tip neki programer koji je prs'o pošto je ceo koncept vremenskih zona i letnjeg i zimskog vremena poprilično drndanje. Svi datumi se (ako nisi kreten) pamte i čuvaju kao UTC (tj. GMT, tj. "po Griniču" ) i onda kad treba to nekom da pokažeš to preturiš u lokalno vreme u skladu sa zonom i tim daylight savings ofsetom. Ono što čini tu život zajebanim je što mora da postoji (a postoji donekle, implicitno, tj. zapravo ne postoji) neki univerzalni dogovor da li je vreme koje je neko negde uneo lokalno vreme ili GMT vreme, a ako je lokalno mora da kaže koja je vremenska zona, itd. itd. Ako neko unese lokalno vreme koje implicira neku vremensku zonu (a ti je zapravo ne znaš) pa ti to protumačiš kao drugu vremensku zonu ili UTC ("vreme po Griniču" ) i to smestiš negde pa sa tim nešto radiš onda imaš tzv. bag. I onda imaš nesrećne mušterije. I onda si i ti srazmerno nesrećan kad ti se to sve vrati.

Снежана у Кини радила би од поноћи па до 8 сати,

Snežana u Kini i radi od ponoći pa do sati, pošto joj sviće malo pre ponoći jerbo je Kina odlučila da je jedna vremenska zona.
nsarski nsarski 11:53 30.10.2017

Re: Dobra tema

Звучи лудо? Да, тотално.

Naravno. Zamisli kad bi rastojanja do svih gradova na svetu merili njihovim rastojanjem do Londona (ili Male Moštanice, svejedno). Tako da je Kragujevac, na primer na rastojanju 2200km, a Beograd 2120km (ove brojevi su samo približni). Pa onda treba preračunavati rastojanje od Beograda do Kragujevca oduzimanjem, itd.
Još gore, morali bi da računamo i nešto nalik trigonometriji ako bi dva grada, čije rastojanje želimo da znamo, formirali trougao sa Londonom - znaš dve stranice trougla, pa onda izračunaj treću. Divota!
Lud predlog, naravno.
predatortz predatortz 14:24 30.10.2017

Re: Dobra tema

Simpatičan i aktuelan post, Saša.


Takav mu je, manje-više, svaki.
Uživam čitajući, iako se retko oglasim.

Kad bude napisao neki o sukobu četnika i partizana u Vaseljeni, biću aktivniji.
zemljanin zemljanin 14:48 30.10.2017

Re: Dobra tema

nikvet pn
Тако би наш драги Земљанин устајао на (хипотетички) посао у 19 или 20 часова па у астрономско подне био би на нула-нула сати уз промену датума. Онда би у астрономско поподне ишао кући у 4 или 5 часова по часовнику. Снежана у Кини радила би од поноћи па до 8 сати, Лупинг-Шарски у УАЕ од рецимо 3-11, ми овде од 6-14. Једино би Тадејуш и Новковић били привилеговани да им остане 9-17 али већ код Блогија иде 12-20. Пајић и Бене стартују од 14-22 и долазимо опет до Земљанина. И сви раде по астрономских 9-17 пратећи локалну обданицу а на сату нека пише то што пише.


pa ja sam I ovako izgubljen u vremenu I svemiru samo mi jos to fali ... mada kod mene je princip jednostavan - spava mi se idem da spavam, bilo podne ili ponoc, a koliko je sati to nemam pojma, sem u ovim zaebancijama
tyson tyson 16:50 30.10.2017

Re: Dobra tema

Grčka nije istočno od nas, sem onih baš daljih krajeva uz kopnenu granicu sa Turskom. Ali i Solun i Atina (ono što se računa) su južno.
Znači, naša prirodna vremenska zona je GMT+2.

Hoćeš da kažeš da treba da budemo u istoj vremenskoj zoni sa... (ček da sednem) ... Bugarskom?!


marco_de.manccini marco_de.manccini 17:18 30.10.2017

Re: Dobra tema

Hoćeš da kažeš da treba da budemo u istoj vremenskoj zoni sa... (ček da sednem) ... Bugarskom?!

То бих и поднео некако, али Грците?
Saša Zorkić Saša Zorkić 18:55 30.10.2017

Re: Dobra tema

Takav mu je, manje-više, svaki.
Uživam čitajući, iako se retko oglasim.

Kad bude napisao neki o sukobu četnika i partizana u Vaseljeni, biću aktivniji.


Fala. Neću o tima, dosadno je, ali saću o sukobu carcharodontosaurusa sa kamenom. Za jedno 40 minuta!
vcucko vcucko 20:11 30.10.2017

Re: Dobra tema

tyson
Grčka nije istočno od nas, sem onih baš daljih krajeva uz kopnenu granicu sa Turskom. Ali i Solun i Atina (ono što se računa) su južno.
Znači, naša prirodna vremenska zona je GMT+2.

Hoćeš da kažeš da treba da budemo u istoj vremenskoj zoni sa... (ček da sednem) ... Bugarskom?!

Upravo to hoću da kažem.

Nicht mehr Jugoslawien, schon 25 Jahre vorbei, Mensch
Mislim, znam da ovakve stvari nekima treba saopštavati nežno, u plišanim rukavicama, ali po tvom pisanju ovde ne spadaš mi u takve

Naš meridijan je tu negde, u par stepeni sa Solunom i Atinom, valjda ljudi znaju gde im je mesto. Ono, izmisliše... pa tzv. zapadnu civilizaciju, gde da ne znaju da se udenu u vremenske zone.

A ovo sa Bulgaren, očekivao bih od, recimo Dragoljuba (gde se dede taj čoveci?)
tetkino tetkino 12:22 31.10.2017

Re: Dobra tema

Svetska banka je svojevremeno takodje bila za ovu ideju - imali su i elaborat na temu koliko gubimo jer smo u pogresnoj vremenskoj zoni...

Bi to i ovde na blogu, negde...
jinks jinks 21:01 28.10.2017

...

Ima i anegdota (valjda) o tome kako je za vreme Kralja Milana računato letnje, jesenje, zimsko, a po svoj prilici i prolećno vreme. Naime, ponekad je kralj imao običaj da traži da se vreme na centralnom gradskom časovniku (onom na zgradi glavne železničke stanice) menja po njegovom nahođenju (gde je možda stvarno i imao nekakvu logiku u svom pristupu ovom problemu, a možda i ne).

Kako god, ostalo je zapamćeno da su mnogi putnici i vozovi kasnili ili stizali ranije u to vreme širom zemlje (da sad ne računamo i svu zbrku koja je sigurno zbog toga nastajala i po samom gradu).
zilikaka zilikaka 21:13 28.10.2017

Re: ...

Naime, ponekad je kralj imao običaj da traži da se vreme na centralnom gradskom časovniku (onom na zgradi glavne železničke stanice) menja po njegovom nahođenju

Bio ovde i jedan kolega bloger, stranac na privremenom radu u Srbiji, koji je takođe imao ideje oko pomeranja vremena ovde kod nas.
Izvodio i neku računicu po kojoj bi se ostvarile veeelike uštede tako što bi se prešlo na GMT+2.

Sećam se da smo se lepo zabavljali komentarišući.
Jukie Jukie 22:47 28.10.2017

CHAPTER XIV "WHY CAN'T YOU BE LIKE WIGGS?

So the next day was Wiggs's Good Day. The legend of it was handed down for years afterwards in Euralia. It got into all the Calendars—July 20th it was—marked with a red star; in Roger's portentous volumes it had a chapter devoted to it. There was some talk about it being made into a public holiday, he tells us, but this fell through. Euralian mothers used to scold their naughty children with the words, "Why can't you be like Wiggs?" and the children used to tell each other that there never was a real Wiggs, and that it was only a made-up story for parents. However, you have my word for it that it was true.

She began by getting up at five o'clock in the morning, and after dressing herself very neatly (and being particularly careful to wring out her sponge) she made her own bed and tidied up the room. For a moment she thought of waking the grown-ups in the Palace and letting them enjoy the beautiful morning too, but a little reflection showed her that this would not be at all a kindly act; so, having dusted the Throne Room and performed a few simple physical exercises, she went outside and attended to the smaller domestic animals.

At breakfast she had three helps of something very nutritious, which the Countess said would make her grow, but only one help of everything else. She sat up nicely all the time, and never pointed to anything or drank with her mouth full. After breakfast she scattered some crumbs on the lawn for the robins, and then got to work again.

First she dusted and dusted and dusted; then she swept and swept and swept; then she sewed and sewed and sewed. When anybody of superior station or age came into the room she rose and curtsied and stood with her hands behind her back, while she was being spoken to. When anybody said, "I wonder where I put my so-and-so," she jumped up and said, "Let me fetch it," even if it was upstairs.

After dinner she made up a basket of provisions and took them to the old women who lived near the castle; to some of them she sang or read aloud, and when at one cottage she was asked, "Now won't you give me a little dance," she smiled bravely and said, "I'm afraid I don't dance very well." I think that was rather sweet of her; if I had been the fairy I should have let her off the rest of the day.

When she got back to the Palace she drank two glasses of warm milk, with the skin on, and then went and weeded the Countess's lawn; and once when she trod by accident on a bed of flowers, she left the footprint there instead of scraping it over hastily, and pretending that she hadn't been near the place, as you would have done.

And at half-past six she kissed everybody good-night (including Udo) and went to bed.

So ended July the Twentieth, perhaps the most memorable day in Euralian history.
Jukie Jukie 23:12 28.10.2017

Letenje

Kad smo već kod letenja, meni kao posmatraču ptica nikakvo vreme sasvim ne odgovara. Kasnoprolećni i letnji dani su jednostavno previše dugi. Prvi jutarnji autobus ne polazi dovoljno rano da možeš da uhvatiš jutarnji vrhunac aktivnosti ptica na dva različita mesta, npr. ne možeš da odeš i na Adu i na Ušće istog jutra pre nego što sunce ne krene da prži i ptice se smore i ućute i sede u žbunju i muljaju gusenice po ustima. Onda uveče čekam do devet sati da sunce već jednom zađe i da mogu da podignem roletne da izvetrim sobu.
c_h.arlie c_h.arlie 06:46 29.10.2017

Re: Letenje

Jukie
Kad smo već kod letenja, meni kao posmatraču ptica nikakvo vreme sasvim ne odgovara. Kasnoprolećni i letnji dani su jednostavno previše dugi. Prvi jutarnji autobus ne polazi dovoljno rano da možeš da uhvatiš jutarnji vrhunac aktivnosti ptica na dva različita mesta, npr. ne možeš da odeš i na Adu i na Ušće istog jutra pre nego što sunce ne krene da prži i ptice se smore i ućute i sede u žbunju i muljaju gusenice po ustima. Onda uveče čekam do devet sati da sunce već jednom zađe i da mogu da podignem roletne da izvetrim sobu.

Ako ti autobus ne odgovara, idi kolima.
Što se tiče letnjeg vremena, jedva čekam da tu budalaštinu ukinu.
blogov_kolac blogov_kolac 23:13 28.10.2017

nama odgovara

Srbija se nalazi po svojoj geografskoj sirini u umerenom pojasu, a po geografskoj duzini na samom istocnom delu svoje vremenske zone, tako da joj dvostruko odgovara letnje pomeranje vremena. U okviru nase CET (centralnoevropske) vremenske zone, mogao bih da razumem gundjanja Norvezana ili Finaca sa severa ako ne vide nikakav narociti pozitivni efekat, ili Spanaca sa samog zapada nase zone kojima zbog tog pomerenog sata unapred sunce leti zalazi tek posle 22h. U nasem konkretnom slucaju racionalni PRO argumenti i prednosti su mnogo jaci od CONTRA. Dobar indirektni pokazatelj da je to bas tako je kada se analizira kuknjava onih koji su protiv toga - mnogo vise se kuka i gundja protiv ovog oktobarskog vracanja jedan sat unazad, sto znaci da oni ne shvataju da je zimsko vreme protiv kojega vise gundjaju ustvari "pravo", i da bi ono bilo to koje bi se zadrzalo tokom cele godine.
Saša Zorkić Saša Zorkić 23:29 28.10.2017

Re: nama odgovara

Sem navedenog, potrebno je i da imamo usklađeno vreme sa drugim zemljama - koliko je to moguće.
Jukie Jukie 00:00 29.10.2017

Re: nama odgovara

Bio sam sad do komentara u Blicu i uglavnom gunđaju zato što će im noćas noćna smena trajati jedan sat duže, ne do samog zimskog vremena. Meni odgovara da sunce ranije zalazi, nekako u mislima štikliram "e sada je dan gotov, da vidim da li ima neko zanimljivo dešavanje uveče da prošetam". Jako mi je mentalno teško da se spremam za događanja koja počinju u 5-6 uveče dok napolju sunce prži. Na mnoge stvari tako nisam ni otišao.
blogov_kolac blogov_kolac 01:05 29.10.2017

Re: nama odgovara

Saša Zorkić
Sem navedenog, potrebno je i da imamo usklađeno vreme sa drugim zemljama - koliko je to moguće.
Ovo je pretpostavljam krunski argument za one evropske zemlje na samom severu, ili koji su skroz zapadno u okviru svoje vremenske zone (ne bi mnogo pogresili da su u susednoj -1 zoni), i vec sam pomenuo neke takve ekstremne slucajeve iz nase CET zone (SWE, NOR, ESP) kojima se pozitivni i negativni efekti preplicu, i imaju razloga da se preispituju. A nama taj argument "gde svi Turci, tu i mali Mujo" treba da dolazi tek na kraju, jer je bas zbog lokacija kakva smo mi to i uvedeno posle ogromnih tehnoloskih/civilizacijskih promena koje su se dogodile u XX veku a koje su radikalno promenile radni dan ii navike ljudi.

Em smo umereni pojas, pa posle izvrsene industrijalizacije, elektrifikacije i urbanizacije potreba za tim jednim satom unapred izmedju marta i oktobra je najveca i daje najbolje efekte, a em smo na istocnoj granici svoje vremenske zone (tj ionako naginjemo ka susednoj +1 zoni) pa nam ta +1 promena dodje najprirodnije. Nase "komsije" Grci, koji su u odnosu na nas u +1 vremenskoj zoni iako na jako slicnoj geografskoj duzini, su u slicnoj situaciji kao kada bi mi pomerali letnje vreme ne 1 nego 2 sata unapred, i tu ima razloga za preispitivanje, pogotovo sto su i dosta juznije od nas (tj blize ekvatoru).
Dont Fear The Reaper Dont Fear The Reaper 16:26 29.10.2017

Re: nama odgovara

Saša Zorkić
Sem navedenog, potrebno je i da imamo usklađeno vreme sa drugim zemljama - koliko je to moguće.


Što je samo folirancija - mora da su marfketing struičnjaci angažovali advokate, pa duplo golo došlo ko rezultat ;>

A kakva nam to potreba "usklađenosti" doprinosi ičemu? I šta bi nediztanje noge za poktivanje "poremetilo"? Možda nam je "saradnja" sa UK lošija jerbo nismo "usklađeni". Ili sa Rusijom ili ma - sa bilo kojom zemljom koja je koji sat pre ili posle.

A umesto da se glupiramo pa dodajemo letrnji sat, ako već moramo nešto da čačkamo, poametnije bi bilo da leti ništa ne diramo, a zimi oduzmemo jedan sat.

NB - vidim idiJoti9 iz EU se bunu (samo im je 30 godina trebalo da im dogori taj fitilj) pa bi sada da postoji samo "letnje" vreme. Pa da, jima je to očas posla - one države koje se najviše pitaju sunce im zalazi po sat vremena kasnije. A ostali - ma dignuće nogu da se potukuju ;>
antioksidant antioksidant 10:09 30.10.2017

Re: nama odgovara

sto znaci da oni ne shvataju da je zimsko vreme protiv kojega vise gundjaju ustvari "pravo", i da bi ono bilo to koje bi se zadrzalo tokom cele godine.

najvise gundja protiv menjanja.
koje god vreme da ostane, vremenom bi se navikli
kljucni su negativni efekti tokom vrmena adaptacije
Dont Fear The Reaper Dont Fear The Reaper 10:36 30.10.2017

Re: nama odgovara

koje god vreme da ostane, vremenom bi se navikli
kljucni su negativni efekti tokom vrmena adaptacije


I to da nema nikakve svrhe da se uopšte menja ;> Ima smisla koliko i da se ponovo uvede pravilo da ispred kola mora da trči čovek sa zastavicom.

A to da nije bitno koje je, pa bitno je. Ali nije univerzalna stvar.

U stvari, sada, u ovom novom dobu Zagrevanja, možda će biti potrebno neka Nova Letnja Satnica, ali ne zbog Dnevnog Svetla, nego izbegavanja vrućina Pa da meseci bez R ;> pored toga što su "dozvoljeni" za belu odeću-obuću, počnu sat,dva,tri ranije, u zavisnosti od lokacije, temperature, stepena UV, zone olujnih vetrova, stepena poplavljenosti glavnih ulica i sličnih budućih zanimacija.

milisav68 milisav68 09:30 29.10.2017

...

Kod nas je letenje vreme počelo da se računa 27. marta 1983. godina na osnovu odluke Vlade tadašnje Jugoslavije. Na letnje vreme se prelazilo krajem marta, a ono se završavalo septembra meseca. Kasnije se o letnjem vremenu donosi zakon, koji je potom sasvim prilagođen propisima o letnjem vremenu Evropske unije.

I pomereno je na kraj oktobra (što meni veoma teško pada ).

Mislim, logičnije je da se (ako se već) pomera sat, to bude na šest meseci (početak proleća i početak jeseni).
Saša Zorkić Saša Zorkić 10:28 29.10.2017

Da razjasnimo

Srbija (BH, Hrvatska, Slovenija...) se nalaze u Srednjoevropskoj vremenskoj zoni.

Iz ekonomskih i drugih razloga zadnjeg vikenda u martu našem vremenu DODAJEMO jedan sat.

Zadnjeg vikenda oktobra se vraćamo se na "prirodno", tj. zonsko vreme.

mirelarado mirelarado 10:49 29.10.2017

Re: Da razjasnimo

Zadnjeg vikenda oktobra se vraćamo se na "prirodno", tj. zonsko vreme.


Zato Italijani to naše "zimsko računanje vremena" zovu sunčevo ora solare, a ono pomereno, "letnje" ora legale - dakle računanje uvedeno državnom odlukom.
maksa83 maksa83 11:07 29.10.2017

Re: Da razjasnimo

Zato Italijani to naše "zimsko računanje vremena" zovu sunčevo ora solare, a ono pomereno, "letnje" ora legale - dakle računanje uvedeno državnom odlukom.

"Samo država može da pomisi da ćeš tako što odsečeš komad ćebeta na jednoj strani i prišiješ ga na drugu dobiti duže ćebe." (Anon, XXI)
milisav68 milisav68 11:10 29.10.2017

Re: Da razjasnimo

Saša Zorkić
Zadnjeg vikenda oktobra se vraćamo se na "prirodno", tj. zonsko vreme.

Ma naravno, ja kukam što se vreme ne "vraća" krajem septembra.
mirelarado mirelarado 11:17 29.10.2017

Re: Da razjasnimo

"Samo država može da pomisi da ćeš tako što odsečeš komad ćebeta na jednoj strani i prišiješ ga na drugu dobiti duže ćebe." (Anon, XXI)


Ili, još gore, da te ubeđuje kako si tim zahvatom stvarno dobio duže ćebe, sve sa pratećim graficima i statistikama o ušteđenoj energiji i kinti.
Atomski mrav Atomski mrav 20:18 29.10.2017

Re: Da razjasnimo

"Samo država može da pomisi da ćeš tako što odsečeš komad ćebeta na jednoj strani i prišiješ ga na drugu dobiti duže ćebe."

Najduže ćebe u novijoj istoriji!
alselone alselone 20:19 29.10.2017

Re: Da razjasnimo

Atomski mrav
"Samo država može da pomisi da ćeš tako što odsečeš komad ćebeta na jednoj strani i prišiješ ga na drugu dobiti duže ćebe."

Najduže ćebe u novijoj istoriji!

Analogija nije bas najtacnija. Drzava nije pokusala da dobije duze cebe nego da se vise zagreje, sto ima smisla. Pre zime odseces gore pa pokrijes nogice, a leti odseces sa nogu pa pokrijes glavu.
zilikaka zilikaka 20:38 29.10.2017

Re: Da razjasnimo

alselone
Atomski mrav
"Samo država može da pomisi da ćeš tako što odsečeš komad ćebeta na jednoj strani i prišiješ ga na drugu dobiti duže ćebe."

Najduže ćebe u novijoj istoriji!

Analogija nije bas najtacnija. Drzava nije pokusala da dobije duze cebe nego da se vise zagreje, sto ima smisla. Pre zime odseces gore pa pokrijes nogice, a leti odseces sa nogu pa pokrijes glavu.

Pa upravo tako neku računicu izvodio i kolega kojeg gore pomenuh.
Šteta što ne mogu da nadjem, bilo interesantno.
Saša Zorkić Saša Zorkić 12:18 29.10.2017

Možda će i ovo pomoći...

... da se shvati da vremenske zone nisu stvar domaće "mudrosti", već nužnost na određenom civilizacijskom nivou.

Evo zgodne karte koja pokazuje kako su države odredile svoje vremenske zone:

http://sh.wikipedia.org/wiki/Vremenska_zona#/media/File:Standard_time_zones_of_the_world.png

(na žalost opet ne znam kako se ubacuju linkovi)
mirelarado mirelarado 12:23 29.10.2017

Re: Možda će i ovo pomoći...

A na Balkanu...

maksa83 maksa83 12:36 29.10.2017

Re: Možda će i ovo pomoći...

... da se shvati da vremenske zone nisu stvar domaće "mudrosti", već nužnost na određenom civilizacijskom nivou.

Dobro sad, nije da je to bilo nepoznato.

Inače, veselje nastaje kada neka zemlja odluči da promeni vremensku zonu, npr. Šangaj je 1927. promenio vremensku zonu i takođe pomerio sat za 5m 52s. To znači da se to vreme "desilo dva puta". Ovo izgleda nevino, ali razjebe računanje vremenskih serija u zavisnosti od toga kako ih je ko implementirao, može da se pojede ceo jedan dan.

Referentni fajl za vremenske zone je nešto što se zove TZDB, oko kog je bilo kontraverzi pošto ga je održavala privatna firma Astrolab koja je probala da tuži druge za korišćenje baze, pa je tu bilo tumbanja i koječega i onda su se izvinili i to je sad javno vlasništvo.

Kuriozitet - nisu sve granice vremenskih zona na okrugli sat, negde su na 30, i čak i 45m. Primetiti i da je cela Kina jedna vremenska zona, a treba da bude otpr. 6.
Saša Zorkić Saša Zorkić 13:40 29.10.2017

Re: Možda će i ovo pomoći...

Dobro sad, nije da je to bilo nepoznato.

Iz nekih komentara dalo se zaključiti da nje bilo poznato.
c_h.arlie c_h.arlie 13:47 29.10.2017

Re: Možda će i ovo pomoći...

maksa83
... da se shvati da vremenske zone nisu stvar domaće "mudrosti", već nužnost na određenom civilizacijskom nivou.

Dobro sad, nije da je to bilo nepoznato.

Inače, veselje nastaje kada neka zemlja odluči da promeni vremensku zonu, npr. Šangaj je 1927. promenio vremensku zonu i takođe pomerio sat za 5m 52s. To znači da se to vreme "desilo dva puta". Ovo izgleda nevino, ali razjebe računanje vremenskih serija u zavisnosti od toga kako ih je ko implementirao, može da se pojede ceo jedan dan.

Referentni fajl za vremenske zone je nešto što se zove TZDB, oko kog je bilo kontraverzi pošto ga je održavala privatna firma Astrolab koja je probala da tuži druge za korišćenje baze, pa je tu bilo tumbanja i koječega i onda su se izvinili i to je sad javno vlasništvo.

Kuriozitet - nisu sve granice vremenskih zona na okrugli sat, negde su na 30, i čak i 45m. Primetiti i da je cela Kina jedna vremenska zona, a treba da bude otpr. 6.

To o čemu si krenuo da pričaš zna malo ljudi van IT delokruga.
maksa83 maksa83 14:19 29.10.2017

Re: Možda će i ovo pomoći...

Iz nekih komentara dalo se zaključiti da nje bilo poznato.

Mislim, ideja da neko misli da su vremenske zone naš izum mi je šašava.
zilikaka zilikaka 15:33 29.10.2017

Re: Možda će i ovo pomoći...

Mislim, ideja da neko misli da su vremenske zone naš izum mi je šašava.

A nisu?
blogovatelj blogovatelj 02:54 30.10.2017

Re: Možda će i ovo pomoći...

Kuriozitet - nisu sve granice vremenskih zona na okrugli sat, negde su na 30, i čak i 45m


Kanadska provincija Njufaundlend je pomerena za pola sata u odnosu EST (Eastern Standard time) vremensku zonu.
49 41 49 41 17:27 29.10.2017

Vremenske zone

Kopija promena magnetnih deklinacija; i to vrlo losa ofrlje.
Jer tu posle drzavne granice, lokal politike.

Sto je Vatikan za Religiju, s ove strane hemisfere, to je London za "0" "Nulto vreme" Z (zulu) UTC (Universal Time Center)...

https://www.1blueplanet.com/world_time_zones/hr/

Kome se da ponovo u skolu?!? Meni ne.

https://www.ecos-psa.hr/zrakoplovna-navigacija/

Australija je recimo uvela pa ukinula

alselone alselone 22:19 29.10.2017

Moj pokojni deda je bio kralj

u mnogim stvarima a jedna od njih je da nikad nije menjao vreme na svom rucnom satu. On je veoma voleo rucne satove, u stvari generalno satove, jos uvek je ziv neki veliki sa klatnom koji je on nasledio od svoje porodice, tako da nikad nije menjao vreme "da ne kvari sat", nego je tokom leta (valjda je to originalno vreme) uvek vodio racuna i "preracunavao".
Atomski mrav Atomski mrav 22:34 29.10.2017

Re: Moj pokojni deda je bio kralj

(valjda je to originalno vreme)

Ne, ovo sad zimsko vreme je originalno, zato je tvoj deda morao da preračunava vreme leti a ne zimi.
Dont Fear The Reaper Dont Fear The Reaper 23:28 29.10.2017

Re: Moj pokojni deda je bio kralj

Ne, ovo sad zimsko vreme je originalno, zato je tvoj deda morao da preračunava vreme leti a ne zimi.


Sve je to ovde lepo - i koncizno "objašnjeno"




NB - Pametni ljudi kanadskog Saskatchewana nisu uveli DST
mletackibanderas mletackibanderas 07:29 30.10.2017

relativnost

U državi koja je fulala vek, sat vremena pomicanja sata baš i nije neka vest.
c_h.arlie c_h.arlie 11:34 30.10.2017

Kako go bilo

Smatram da je menjanje vremena najobičnije silovanje ljudi --- i to dva puta u godini.
Meni je potrebno za svaku od dve promene po 10-tak dana da 'nadođem'.
Umesto toga silovanja, država bi jednostavno mogla dekretom da promeni radno vreme - i postigli bi iste efekte.
Ovako se jednostavno budalesaju i igraju Boga.
marco_de.manccini marco_de.manccini 18:16 30.10.2017

"колико је сати"

То "колико је сати" свакако je "конструкт", онако је како се договоримо.

Кад год се говори о промени на летње време, сетим се цртице из неке књиге (не сећам се које): у совјетско доба уведу ту промену и неки се човек запрепасти колико је совјетска власт моћна -- толико да чак и временом може по вољи управљати!

Моја баба (рођена у младотурско доба) није мерила време по сату, већ по сунцу. Погледа у небо и зна "колико је сати" (ту је постојао и неки "мерни систем", некакви "остени", али, нажалост, нисам то разумео, био сам мали). А деда је мерио време по стоци -- погледа стање у јаслама и зна "колико је сати".

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana