Društvo| Literatura| Obrazovanje| Zdravlje

Gospodo, mikrobi će imati poslednju reč!

a_jovicic RSS / 01.05.2018. u 03:05

Dok epidemija malih boginja u Srbiji jenjava (uz trenutni bilans od skoro 5000 obolelih i 15 žrtava) a domaći mediji objavljuju naslove u stilu "Bil Gejts izjavio da će 30 miliona ljudi umreti za šest meseci" (naravno navodeći čitaoce da pomisle da će se to desiti u narednih 6 meseci a ne tokom neke buduće pandemije), reči Luja Pastera iz naslova ovog teksta deluju više nego opominjujuće.

A nije Bil ništa novo otkrio. Države se mnogo više pripremaju za ratove nego za epidemije. Epidemiolozi i infektolozi na to upozoravaju već godinama čekajući samo da se desi "fatalan splet okolnosti". Da neki patogen mutira, preskoči "barijeru vrste" i krene da se širi po nezaštićenoj populaciji.

Iskoristiću ovo kao povod da predstavim dve knjige iz oblasti epidemiologije ... ali malo drugačije pisane od klasičnih medicinskih udžbenika. Knjige koje se ne bave samo etiologijom bolesti, opisima simptoma i suvoparnim statistikama morbiditeta, mortaliteta i letaliteta već i životnim pričama ljudi koji su sa epidemijom bili suočeni ... sa obe strane "izolacione barijere".

Prva je knjiga prof. dr Zorana Radovanovića "Variola vera - Virus, epidemija, ljudi" a druga dr Ali S. Kana "The Next Pandemic: On the Front Lines Against Humankind's Gravest Dangers"

mikrobi.png

Variola vera

Epidemija velikih boginja iz 1972. je ostala u kolektivnom sećanju žitelja bivše nam države pre svega po odličnom filmu Gorana Markovića. Taj film, po rečima samog reditelja i nije bio film o epidemiji nego o bolesti tadašnjeg društva ali su scene i glumačka ekipa ostale urezane u svest publike. Film je naravno umetnikovo vidjenje dogadjaja i likovi u njemu su često kombinacija više stvarnih ličnosti kako bi se održala dinamika radnje i ispoštovala pravila žanra.

Profesor Radovanović u knjizi opisuje stvarne likove i njihove nedaće (a nekada i bizarne situacije u kojima su se našli). Kroz seriju priča pravi "fotografske" preseke dogadjaja na raznim lokacijama koji opisuju izazove sa kojima su se susretali nevoljnici zatečeni "na pogrešnom mestu i u pogrešno vreme" ali i članovi timova za suzbijanje ove epidemije. Za ilustraciju prenosim par izvoda:

>> Test ... Pri prvom ili drugom dolasku na (nije važno koju) kliniku, čuh pitanje iza svojih ledja, poput Kočićevog "glasa iza bureta": "Da li ste za kafu?" Na radoznalca se sruči nekoliko prekornih opaski zbog neskrivenog izazova da se posetilac stavi u procep (ili maska ili kafa). On je očekivao da ću se uplašiti, a ostali da ću se naljutiti i ubuduće komunicirati s njima pismima i telefonom.

Iskoristih priliku da skinem masku, izvadim iz džepa cigarete (s nelagodom priznajem da sam tada pušio) i kažem: "Rado". Očekivah da atmosfera postane još opuštenija, ali izgledalo je kao da se prisutni osećaju krivi zbog "provokatora" ...

>> Film "Variola vera" ... Kada bih od umetničkog dela očekivao da bude verna rekonstrukcija dogadjaja, imao bih po neku zamerku, recimo na ogromnu snagu koja nadahnjuje bolesnike da se, pre samog ispuštanja duše, teturaju hodnicima, izvijajući stravične krike. Medjutim takav pristup je neophodan za jačanje dramske tenzije u filmu koji je žanrovski jasno odredjen ...

No knjiga se ne bavi samo pripovedanjem i anegdotama. Autor opisuje i hronološki tok epidemije sve od tzv. "indeksnog" slučaja hodočasnika Ibrahima Hotija koji je virus doneo u Jugoslaviju (zahvaljujući tome što mu se vakcina nije potpuno "primila" ali je preboleo dosta blag oblik čak i bez karakterističnih ožiljaka po koži). Na žalost, Latif Mumdžić nije bio te sreće. U kontaktu sa Hotijem biva zaražen i virus prenosi u centralnu Srbiju. Na nesreću Latif je spadao u tzv. "super prenosioce" pošto je uspeo da zarazi 38 ljudi.

Ljubitelji istorije mogu u knjizi naći i kakav je uticaj na društvo Variola imala tokom vekova kao i načine na koje su se države sa njom borile. Opisuje se postupak "variolizacije" (prilično opasna preteča vakcinacije) a i odnos vladara na ovim prostorima prema suzbijanju ove bolesti.

>> Pravila o kalemljenju boginja obnarodovana su 9. jula 1839. i zasnivala su se u velikoj meri na sličnom propisu donetom tri godine ranije u Austrijskom carstvu. Ona sadrže mnoge detalje o čuvanju maje, tehnici vakcinacije, odnosu prema variolizaciji ("da se zabrani kalemljenje prirodni čoveski boginja"), obavezama organa vlasti, angažovanju sveštenika (da "u crkvama Obštetstvo svoje opominju [...] i da će za nebreženije to i samome Bogu odgovarati") i dr. ...

I naravno, stručno čitalaštvo može naći objašnjenje terminologije, detalje o samom uzročniku, opis bolesti, oblicima zaštite ali i o srodnim virusima. Variola je iskorenjena u prirodi ali i danas postoje bolesti medju životinjama koje su bliski srodnici ljudskog virusa (jedna od njih su i "majmunske boginje"). Što zbog "skoka preko barijere vrste" što zbog moguće veštačke sinteze u laboratorijskim uslovima, velike sile a i Svetska zdravstvena organizacija i dalje održavaju izvesne zalihe vakcine protiv velikih boginja.

The Next Pandemic

Jedan od ljudi koji su tokom svoje karijere proputovali celu zemaljsku "kuglu" u poteri za patogenima koji bi mogli da naude čovečanstvu je i dr. Ali S. Khan iz američkog Centra za suzbijanje i prevenciju bolesti (CDC). Ovaj terenski epidemiolog, pripadnik poznate Epidemijske obaveštajne službe CDC-a (EIS), je imao bliski susret sa skoro svim pošastima koje su se od početka njegove karijere 1991. desile u svetu. Sve to u stilu "štreberske" verzije Indijana Džonsa (što nikako nije očekivao u vreme studija medicine)

Svoj terenski rad opisuje kroz niz vrlo interesantnih priča gde nas uz anegdote o svojim nedaćama po "belom svetu" upoznaje i sa osnovnim karakteristikama svake od bolesti. Spisak je dug. Epidemija Ebole 1995. u DR Kongo; "jurnjava" za glodarima, prenosiocima Hantavirusa, 1993. u području "Četiri ćoška" na zapadu SAD; istraživanje epidemije Kongo-krimske hemoragične groznice 1995. u Ujedinjenim arapskim emiratima i Saudijskoj Arabiji; "lov" na glodare (a i majmune), nosioce "majmunskih boginja" 1997. u džunglama DR Kongo; "potera" 2003. u Teksasu za prerijskim psima zaraženim istim tim "majmunskim boginjama" (koji su virus dobili od glodara uvezenih iz Afrike); haosom sa bio-terorističkim napadima pismima sa sporama Antraksa 2001. i spoznajom koliko je jedna supersila ranjiva na ovakve pretnje; haosom-na-kvadrat tokom poplava 2005. izazvanih uraganom Katrina i spoznajom da ista ta supersila nije bila sposobna da koordiniše lokalne i savezne vlasti (na svu sreću bez većih epidemijskih posledica); "susretom" sa SARS-om u Singapuru 2003. gde je boravio kao konsultant Svetske zdravstvene organizacije (WHO); ponovo Ebola 2015. ovog puta u Siera Leoneu ali ne kao terenski epidemiolog nego kao konsultant WHO ... i opisa slučajeva Kuge u Teksasu (opet prerijski psi), groznice Zapadnog Nila, "ptičjeg gripa", Zike ...

Ni jedna od ovih priča nije dosadna. Svaka sadrži skoro "filmski" uvod o "indeksnom" pacijentu i misteriji koju nepoznata bolest unosi u lokalnu zajednicu. U nekim od epidemija je zdravstveno osoblje podnelo veliku žrtvu ne samo kroz beskrajne sate provedene u shvatanju "sa čim to imamo posla" nego i kao žrtve samih bakterija ili virusa koje su dobili od onih koje su negovali.

A bilo je tu i totalno bizarnih dešavanja. Dr Kan je dva puta "privodjen" na medjunarodnim aerodromima ... i to zbog svog porekla (on jeste američki državljanin ali pakistanskog porekla). Jednom su ga zadržali pri sletanju u Saudijsku Arabiju zato što ga nije dočekao kontakt (lokalac koga je "mrzelo" da se "cima" kasno uveče po kiši) a aerodromska policija je pomislila da je pakistanski imigrant sa falsifikovanim američkim pasošem (još i ne privatnim nego službenim) a kada su mu u prtljagu našli i "neke čudne bočice sa praškom" (antiviralni lek koji je poneo kao prvu pomoć "domaćinima"), policajcu je zablistao pogled u stilu "ne samo što je imigrant nego još i švercer droge" (a u Saudijskoj Arabiji je za to kazna vrlo jednostavna ... javno pogubljenje petkom)

Drugi put su ga priveli "njegovi". Nekoliko meseci posle dešavanja 11. septembra, kada je medju bezbednosnim službama vladao priličan haos. Njegovo ime se nekako našlo na listi sumnjivih osoba a FBI agentima ništa nije značilo ni što je imao službenu legitimaciju, ni što je na fotografiji nosio uniformu (kao pripadnik EIS-a bio je aktivno vojno lice, karijeru je završio kao kontra-admiral). U njihovim očima on je bio samo sumnjivi musliman na aerodromu sa pasošem punim pečata iz raznih arapskih zemalja. Pustili su ga tek kada su pozvali noćnog portira (tj. recepcionarku) u centrali CDC-a u Atlanti koja ga je na svu sreću poznavala ... a još smešnije je bilo što im je on dao broj telefona koji treba da pozovu ... i oni nisu ni pokušali da provere ko je ta gospodja koja se javila sa druge strane.

Još je bizarnije što je od "sumnjivog teroriste" sa aerodroma, za samo par sati postao "borac za slobodu" pošto su upravo tada u Vašington stigla prva pisma sa sporama Antraksa, pa je dva sata pošto je u sred noći stigao u Atlantu dobio hitan poziv da otputuje za Vašington.

Takodje je zanimljiv doživljaj koji je istraživački tim imao u džungli Konga tokom istraživanja epidemije "majmunskih boginja" ... ali ne sa zarazom, nego sa pobunjenicima. Naima, u jednom trenutku dok su radili svoj uobičajeni posao uzorkovanja krvi životinja koje su im urodjenici doneli, pojavio se dečak na motoru koji im je rekao da su pobunjenici probili odbrambene položaje vladinih snaga (u to vreme je besneo gradjanski rat) i da imaju samo par sati da pobegnu. Satelitskim telefonom su pozvali američku ambasadu gde su ih "utešili" kako će im sigurno oduzeti sva vozila i opremu ali ih verovatno neće pobiti. To im nije baš nešto ulivalo poverenje pa su ipak krenuli da na-vrat-na-nos pakuju uzorke a jedan od članova tima sa vojničkim "backgroundom" je uspostavio kontakt sa bivšim kolegama gde su mu ovi rekli da mogu da ih evakuišu u roku od 2 sata samo treba da im kažu odakle. Kada ih je ovaj pitao "Kako kada vi niste prisutni u ovom regionu?" samo su mu odgovorili "To nije tvoj problem". No uspeli su nekako da se evakuišu i bez pomoći DoD-a ali je povratni let avionom bio prilično ... uzbudljiv (ne zbog pobunjeničkih hitaca nego zbog stanja letilice)

------

Nadam se da vas je ovo zainteresovalo da pročitate pomenute knjige. Prva se može naći u "bolje snabdevenim knjižarama" (ili naručiti od izdavača) a druga na žalost ne postoji u prevodu na srpski ali se može relativno povoljno nabaviti na Amazonu kao Kindle izdanje.

Usput ... jedan od virusa kojem nisam posvetio puno pažnje u ovim prikazima je virus gripa. Većina ljudi se prema njemu odnosi sa nipodaštavanjem (tja ... to je "samo" grip ... to se dešava svake sezone). Medjutim, to je jedan od potencijalno najopasnijih virusa koji zbog svoje sposobnosti česte mutacije nosi stalni rizik od izbijanja pandemije sa ogromnim brojem žrtava. A glavna "mešalica" za njegov "skok preko barijere vrsta" su naše "omiljene" domaće životinje ... svinje. Verovali ili ne ali čovek oboleo od ljudskog gripa je opasniji po svinje nego što su one po nas ... sve dok svinja ne dobije "naš" grip a u isto vreme ne "pokupi" i podtip koji kruži medju pticama. Ako se kojim slučajem desi da se oni nesrećno "pomešaju" u telu svinje, eto prilike za visoko zaraznu bolest od koje trenutna populacija nema imunitet. Zato se svake godine ulažu toliki napori na prećenje epidemija gripa i sličnih respiratornih bolesti ... ali o tome možda nekom sledećom prilikom (i opet možda uz prikaz knjige o Gripu prof. Radovanovića ili opis ove teme iz knjige dr. Kana)

I naravno za kraj ... trenutna situacija epiemije malih boginja na ... http://morbilli.geonav.xyz (BTW "Batut" je prestao da objavljuje dnevne izveštaje a već nedelju dana nisu objavili ni nove podatke ... nadajmo se da to znači da nemaju šta da objave)



Komentari (71)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Bili Piton Bili Piton 03:18 01.05.2018

Frenkli,

po odličnom filmu Gorana Markovića


a znam i da ovo moje mišljenje neće biti naročito popularno, ja stvarno ne mislim da je to odličan film. Kult film, možda. Svakako ambiciozan film.

Čitam dalje s ushićenjem.
c_h.arlie c_h.arlie 05:58 01.05.2018

Re: Frenkli,

Bili Piton
po odličnom filmu Gorana Markovića


a znam i da ovo moje mišljenje neće biti naročito popularno, ja stvarno ne mislim da je to odličan film. Kult film, možda. Svakako ambiciozan film.

Čitam dalje s ushićenjem.

Ma, bitno je biti najdrukčiji.
a_jovicic a_jovicic 08:00 01.05.2018

Re: Frenkli,

Bili Piton
po odličnom filmu Gorana Markovića

a znam i da ovo moje mišljenje neće biti naročito popularno, ja stvarno ne mislim da je to odličan film. Kult film, možda. Svakako ambiciozan film.

Kultni film bi verovatno mnogo bolje zvučalo u onom mom tekstu nego da ipak sad ne "plagiram" tvoj komentar

Dobro ... o ukusima ne vredi raspravljati (a i svako umetničko delo ima više uglova iz kojih se može "meriti" njegov kvalitet) no i pored svih eventualnih zamerki na "zanatski" deo treba imati u vidu i prilike u kojima je sniman a i poruku koju je režiser želeo da prenese ... a u to vreme nije mogao baš otvoreno da kritikuje stanje u društvu pa je morao to malo da "uvije" u nešto drugo ... ovog puta u epidemiju.

Inače, jedan od razloga što je do epidemije Variole uopšte došlo i jeste početak raspada tadašnje "monolitne" države. To je bilo vreme nakon studentskih demonstracija '68. pojave Maspoka u Hrvatskoj a neposredno pre izbijanja epidemije je došlo do decentralizacije vlasti i prenosa mnogih ovlašćenja na republike. I u toj situaciji se rukovodstvo nije najbolje snašlo po pitanju organizacije zdravstvene zaštite.

Ranije bi Hoti teško mogao da ode na hadžiluk bez potvrde da mu se vakcina primila. Nova teritorijalna organizacija zdravstvene službe nije baš najbolje funkcionisala pa se on "provukao" ... a sistem je zakazao i po njegovom povratku pa je epidemija uspela da se razbukti pre nego što je primećena. Inače, na velike boginje nisu prvi posumnjali lekari u Beogradu ... nego par lekara sa KiM ... Albanaca. Nisu lekari bili loše obrazovani nego im je sistem otežavao posao ... kao što to čini i danas.
mirelarado mirelarado 09:14 01.05.2018

Re: Frenkli,

Dobro ... o ukusima ne vredi raspravljati (a i svako umetničko delo ima više uglova iz kojih se može "meriti" njegov kvalitet) no i pored svih eventualnih zamerki na "zanatski" deo treba imati u vidu i prilike u kojima je sniman a i poruku koju je režiser želeo da prenese ... a u to vreme nije mogao baš otvoreno da kritikuje stanje u društvu pa je morao to malo da "uvije" u nešto drugo ... ovog puta u epidemiju.


U stvari, Goran je poruku vrlo uspešno zaogrnuo klasičnim horor žanrom. Pored kultnih scena i dijaloga, i danas mi je najupečatljiviji prizor s crnim, funkcionerskim limuzinama, gde ondašnje glavešine čekaju da se vakcinišu, dok puk i dalje ni ne sluti da postoji epidemija.
narcis narcis 09:22 01.05.2018

Re: Frenkli,

pa to je kad se ne shvata da umetnički mediji imaju svoje zanatske zahteve,
ali ovo je diskutabilno a mislim da ti nije bila namera
najupečatljiviji prizor s crnim, funkcionerskim limuzinama, gde ondašnje glavešine čekaju da se vakcinišu, dok puk i dalje ni ne sluti da postoji epidemija.

to je potreba države da zaštiti prvo svoj vrh da bi država opstala.
kao u avionu kad ti kažu da prvo staviš masku za kiseonik sebi a onda spašavaš dete.( dal treba da objašnjavam zašto ova, na izgled, sebična radnja mora da se ispoštuje?)
mirelarado mirelarado 09:29 01.05.2018

Re: Frenkli,

to je potreba države da zaštiti prvo svoj vrh da bi država opstala.


U ovom slučaju, pre će biti da je to bio sebični potez da bi taj vrh opstao, a stanovništvo može i da pomre od epidemije...
a_jovicic a_jovicic 09:31 01.05.2018

Re: Frenkli,

mirelarado
to je potreba države da zaštiti prvo svoj vrh da bi država opstala.

U ovom slučaju, pre će biti da je to bio sebični potez da bi taj vrh opstao, a stanovništvo može i da pomre od epidemije...

... ima u knjizi par istinitih priča na tu temu ...

Bekstvo partijske sekretarke: Kada je blokirana Dermatološka klinika, 22. marta u 13.08 sati, jedina osoba za koju se zna da se iskrala iz karantina bila je doktorka S. Mada nije delovala vitko i okretno, iskočila je kroz prozor naspram susednog Odeljenja K Psihijatrijske bolnice (poznatog kao Guberevac), a zatim je strčala dalje nizbrdo.

Otužan ukus njenom bekstvu davala je okolnost što je bila sekretarka osnovne organizacije Saveza komunista na klinici. Shodno važećoj ideološkoj matrici, očekivalo bi se da u kriznoj situaciji sa svojim partijskim drugovima, kao „avangardom radničke klase“, pomogne ostalim radnim ljudima.

U idealnoj prilici da se iskaže kao partijski rukovodilac, ona je od svojih kolega i saradnika sramno digla ruke, s kasnije datim lakonskim objašnjenjem da joj njen patrijarhalni muž, Crnogorac, ne dozvoljava da noći provodi van kuće…

Ministar B. :
U pozno proleće 1972, odmah posle epidemije variole, odlučili smo da proverimo imunsko stanje populacije Beograda. Po svim pravilima veštine odabrali smo reprezentativni uzorak i po kućama posećivali građane sa spiska. LJubazno su zavrtali rukave, pokazivali ožiljke od vakcinacije, donosili potrebne papire i čak nudili kafu i piće.

Jednom saradniku zapalo je, međutim, da zakuca na vrata neke dedinjske ili senjačke vile. U svom blaženom neznanju, nije prepoznao domaćina, tadašnjeg saveznog ministra unutrašnjih poslova. Zaustio je da objasni razlog svoje posete i naišao na goropadnu reakciju, uz pretnju pištoljem, tako da je odahnuo tek kada je krivudavim trkom zamakao za ugao.

Odustao je od daljeg anketiranja i preplašeno se raspitivao kakav će dalji tok imati ministrov bes. Nije mu se, naravno, ništa desilo, ali treba zamisliti kako bi prošao da se interesovao za delikatnije detalje, recimo za kontakte takvog glavešine s mogućim izvorima zaraze.
narcis narcis 09:44 01.05.2018

Re: Frenkli,

mirelarado
to je potreba države da zaštiti prvo svoj vrh da bi država opstala.


U ovom slučaju, pre će biti da je to bio sebični potez da bi taj vrh opstao, a stanovništvo može i da pomre od epidemije...

pa jeste sebičan, i ja sam reagovao ko i dok nisam nešto načituckao o tome kako sistem, bilo koji ne nužno komunistički, mora da obezbedi funkcionisanje države, pa tako dolazi do potrebe da se zaštiti državni vrh i upravljački sistem da bi moglo da se pomogne narodu.
prilično jebozovno za razumevanje potrbe da se zaštite najmoćniji da bi moglo da se organizuje pomoć nebitnima.
kao što bi se vojska u takvoj situaciji od sile koja bi organizovala da pomoć stigne svud i kontrolisala nerede a koja bi u slučaju da joj pomru generali i viši komandanti postala banda koja bi terorisala te iste nebitne koje treba da štiti.
ko bi sprečio doktore da pokradu sve lekove i prodaju ih ili dela samo kome on hoće.
što reče onaj matori grk- demokratija je košulja koja se skida i besi oklin kad dođu vanredne situacije, tako nekako.
a_jovicic a_jovicic 21:26 01.05.2018

Re: Frenkli,

narcis
ko bi sprečio doktore da pokradu sve lekove i prodaju ih ili dela samo kome on hoće.

Ja pre mislim da bi u ovom našem kleptokratsko-partokratskom sistemu lekari bili ti koji bi sprečavali političare da lekove prodaju


... a bog'me ni vojska nije što je nekad bila. Pridavili je isti ti političari. Nije da nisu u stanju da reaguju nego se plašim da nemaju sučim (ref. "hiljadugodišnje poplave" i stanje u skladištima vojne opreme). Da nas "drmne" neka epidemija, nisam siguran da bi u skladištima našli dovoljno zaštitnih maski (kojima nije istrulela guma) da organizujemo poštenu mobilizaciju rezervnog sastava ... ček BRE ... kog rezervnog sastava?! ... i koliko je taj rezervni sastav obučen za ABHO dejstva?! Ma makar da samo rade "asanaciju terena"?!
narcis narcis 07:53 02.05.2018

Re: Frenkli,

ja pričam o državama i načinu kako se države bore protiv haosa i snaga bezumlja,
mi smo u fazi onih američkih 'novih teritorija' iz sredine 19. veka. raja stigla civilizacija nedostigla, razni šerifi sprovode pravdu za lokalnu mafiju.
tako da upoređivati nas sa državom je 'naučna fantastika', loša i nevešto napisana.
u avakoj, a hipotetičkoj situaciji, i u švajcarskoj i norveškoj a bogme i danskoj i šveckoj bi došlo do korupcije , krađe i preprodaja lekova. samo nivo snage države, a kod njih to nije upitno, bi rešio taj problem.
a što se tiče 'opštenarodne odbrane' to su tekovine komunizma koje smo odbacili kao štetne po srbe i srpski narod, zar ne?
a_jovicic a_jovicic 18:04 02.05.2018

Re: Frenkli,

narcis
tako da upoređivati nas sa državom je 'naučna fantastika', loša i nevešto napisana.


... a i naši verovatno očekuju da ako bude neka ozbiljna boleština, da će da utrče stranci da to ovde utamane pre nego što se proširi do njih ... te naši neće morati ništa da plate ... jes' da ćete neki da izginete a neki ćemo da preteknemo al' bar šuške idu u njihove dJepove a ne tamo da moraju da nabavljaju neku zaštitnu opremu i da uvežbavaju one koji bi time trebali da se bave u slučaju pitchvajza.
narcis narcis 19:35 02.05.2018

Re: Frenkli,

a i naši verovatno očekuju da ako bude neka ozbiljna boleština, da će da utrče stranci da to ovde utamane pre nego što se proširi do njih ..

ma da oni tako razmišljaju bilo bi ohahaj,
ali oni o tome uopšte ne razmišljaju, pa pogledaj kakav je sastav i količnik obrazovanja tih koji nam trenutno vladaju.
oni nit znaju šta je i čemu služi država a još manje su sposobni da razumeju ovo o čemu pričamo. to je previše za njihovu inteligenciju.
očekujemo previše od vazdukoplohova, aerodrumova i telepromptovanih.
urliče tišina u njihovim glavama , abogme ni mi nismodalekood te tišine.
a_jovicic a_jovicic 13:54 05.05.2018

Re: Frenkli,

narcis
a i naši verovatno očekuju da ako bude neka ozbiljna boleština, da će da utrče stranci da to ovde utamane pre nego što se proširi do njih ..

ma da oni tako razmišljaju bilo bi ohahaj,
ali oni o tome uopšte ne razmišljaju, pa pogledaj kakav je sastav i količnik obrazovanja tih koji nam trenutno vladaju.

Nego ... razmišljali oni ili ne(mali čime) ... postoji jedan "malecki" problem čak i sa utrčavanjem stranaca ... tj. ako bude u pitanju boleština koja slučajno uleti kod nas (sa nekog drugog kontinenta), možda i utrče da spreče dalje širenje po Evropi (mada su već lepo vežbali i "sanitarni kordon" sa onim ogradama za izbeglice) ... medjutim ako bude u pitanju pandemija ... e pa onda će teško da nam pomažu ... imaće muke i kod svoje kuće ... a mi će pocrcamo zahvaljujući ovim našim "mozgovima".

Još jedan interesantan video koji ukazuje na značaj lokalnih kapaciteta za suzbijanje epidemija ...

amika amika 06:23 01.05.2018

Gospodo, mikrobi će imati poslednju reč!

Они су имали "прву реч" па ће и завршити започето.
narcis narcis 09:23 01.05.2018

Re: Gospodo, mikrobi će imati poslednju reč!

amika
Они су имали "прву реч" па ће и завршити започето.

oni su večni, mi smo prolazni i potrošni.
narcis narcis 06:55 01.05.2018

sg

će dođe onaj da ti kaže da si plaćenik mafijaškog lobija farmaceuta i da niko nije umro od malih boginja jer on to nije video i da te tuže u brisel da ograničavaš pravo ljudi na slobodno mišljenje i slobodu izbora.
a ni reč ne kažeš o zaprašivanj aluminimumom iz avijona i osiromašenom uranijumom, to nas zajedno sa vakcinama, bilom i ljudima gušterima a ne zarazne bolesti.

Spiridon Spiridon 07:34 01.05.2018

Re: sg

će dođe onaj da ti kaže da si plaćenik mafijaškog lobija farmaceuta i da niko nije umro od malih boginja jer on to nije video i da te tuže u brisel da ograničavaš pravo


Uze mi rec iz usta ...
a_jovicic a_jovicic 13:45 05.05.2018

Re: sg

narcis
a ni reč ne kažeš o zaprašivanj aluminimumom iz avijona i osiromašenom uranijumom, to nas zajedno sa vakcinama, bilom i ljudima gušterima a ne zarazne bolesti.

Verovatno će jedan od budućih blogova biti i na temu "epidemije" raka al' evo za početak video na koji upravo natrčah ...



Ono što se nama dešava je treća epidemiološka tranzicija pre nego OU+CIJA+Vatikan+Masoni
b92fmember b92fmember 10:33 01.05.2018

statistika nasa dika

Dok epidemija malih boginja u Srbiji jenjava (uz trenutni bilans od skoro 5000 obolelih i 15 žrtava) a domaći mediji objavljuju naslove u stilu "Bil Gejts izjavio da će 30 miliona ljudi umreti za šest meseci"


Toliko ako ne i vise je vec umrlo za poslednjih 6 meseci

prema procenama za 2011 godunu:

"• 55.3 million people die each year"

http://www.ecology.com/birth-death-rates/

sto mu dodje skoro 30 miliona za 6 meseci jos te davne 2011 godine
b92fmember b92fmember 10:35 01.05.2018

Re: statistika nasa dika

b92fmember
Dok epidemija malih boginja u Srbiji jenjava (uz trenutni bilans od skoro 5000 obolelih i 15 žrtava) a domaći mediji objavljuju naslove u stilu "Bil Gejts izjavio da će 30 miliona ljudi umreti za šest meseci"


Toliko ako ne i vise je vec umrlo za poslednjih 6 meseci

prema procenama za 2011 godunu:

"• 55.3 million people die each year"

http://www.ecology.com/birth-death-rates/

sto mu dodje skoro 30 miliona za 6 meseci jos te davne 2011 godine



moja procena je da ce u sledecih 70 godina da umre preko 10 milijardi ljudi na planeti
apacherosepeacock apacherosepeacock 11:53 01.05.2018

Re: statistika nasa dika

moja procena je da ce u sledecih 70 godina da umre preko 10 milijardi ljudi na planeti


Hoces reci kompletno stanovnistvo (ove) planete?
a_jovicic a_jovicic 13:38 01.05.2018

Re: statistika nasa dika

b92fmember
Toliko ako ne i vise je vec umrlo za poslednjih 6 meseci

prema procenama za 2011 godunu:

"• 55.3 million people die each year"

http://www.ecology.com/birth-death-rates/

sto mu dodje skoro 30 miliona za 6 meseci jos te davne 2011 godine

Misli se na 30 miliona umrlih više nego uobičajeno

Čisto za poredjenje ...

Godišnje od sezonskog gripa (ne pandemijskog) umre oko 646 000

CDC | 13.12.2017 | Seasonal flu death estimate increases worldwide

E sad, ukoliko se to poredi sa do sada najsmrtonosnijom pandemijom gripa ...

CDC | Past Pandemics

The 1918 influenza pandemic was the most severe pandemic in recent history. It was caused by an H1N1 virus with genes of avian origin. Although there is not universal consensus regarding where the virus originated, it spread worldwide during 1918-1919. In the United States, it was first identified in military personnel in spring 1918. It is estimated that about 500 million people or one-third of the world’s population became infected with this virus. The number of deaths was estimated to be at least 50 million worldwide ...

... ispada da je letalitet (a.k.a. case-fatality rate, CF) bio čitavih 10% što bi uz trenutnu populaciju od 7.3 milijarde ljudi značilo da bi se razbolelo 2.4 milijarde a umrlo 243 miliona ... hm ... daleko više od Bilovih 30 miliona.

No dobro ... ne očekujemo opet neki sveCki rat a i medicina je napredovala od tada pa su nam sada na raspolaganju antibiotici za sprečavanje sekundarnih infekcija tako da niko ne očekuje toliki letalitet.

Medjutim ... ako se "poigramo" brojkama pa uzmemo podatke od pandemija posle drugog svetskog rata ... imamo sledeće:

Neka CF bude "skromnih" 0.1% (što je ništa u odnosu na 10%) i ako se R0 (osnovni reproduktivni broj) kreće od 1.53 do 1.7 (čisto za poredjenje, R0 kod malih boginja je 15 do 18) ... znači da je potrebno ... R0 * (1 - n) < 1 da bi se epidemija ugasila ... tj. da 34% do 41% od ukupne populacije oboli (ili bude vakcinisano). Ovo se poklapa sa 33% obolelih u pandemiji 1918.

Znači uz pretpostavku da bi broj obolelih bio 2.5 do 3 milijarde ljudi, može se očekivati da bi u nekoj takvoj "blažoj" pandemiji umrlo "samo" 2.5 do 3 miliona ... naravno ... uz pretpostavku da niko ne bude vakcinisan.

E sad ... vakcina za grip postoji, sigurna je i nije nešto komplikovano je prilagoditi novom podtipu ... MEDJUTIM ... nije lako napraviti 3 milijarde doza za kratko vreme tako da se kontakti sa obolelima prvog talasa ne mogu nadati vakcini.

ALI ... šta ako ne bude u pitanju grip nego neka zoonoza koja preskoči "barijeru vrste" ... ili to bude "najobičnija" mutirana prehlada?

Šta sa prehladom? ... Pa to se valjda dobija kad izadješ napolje sa mokrom kosom ili sediš na hladnom betonu?!

E pa nije ... uzročnik prehlade je takodje virus ... a ispostavilo se da "onomad" kada je taj virus mutirao imasmo epidemiju SARS-a (a kasnije i MERS-a) pri čemu je letalitet bio prilično visok ... 14% do 15% ... a vakcine nije bilo ni na horizontu. Za nevolju njegov R0 je još i veći nego kod gripa ... 2 do 5 ... što znači da bi trebalo da oboli 50% do 80% populacije da bi se epidemija "samougasila" ... znači na 7.3 milijarde stanovnika ... 3.6 do 5.8 bi moralo nekako da razvije imunitet (što preboljevanjem, što vakcinacijom ... koja za ovu grupu virusa ne postoji) a od toga bi pomrlo 511 do 876 miliona. Pa Bil je stvarno optimista sa "njegovih" 30.

No dobro ... da ne krene sad panika medju blogopopulacijom, naravno da čovečanstvo ne bi sedelo skrštenih ruku i čekalo da pandemija prodje. Ako nema vakcine ima antiviralnih lekova ... a ako i oni ne pomognu (ili ih ne bude dovoljno) ostaje nam "stari dobri" karantin i izolacija.

... e zato se treba spremati za pandemiju bar onoliko koliko i za rat
a_jovicic a_jovicic 13:42 01.05.2018

Re: statistika nasa dika

apacherosepeacock
moja procena je da ce u sledecih 70 godina da umre preko 10 milijardi ljudi na planeti

Hoces reci kompletno stanovnistvo (ove) planete?

... što nije nikakvo čudo ako je procenjeni, prosečni životni vek 67 godina

Samo na sreću bar toliko će u medjuvremenu i da se rodi
b92fmember b92fmember 17:55 01.05.2018

Re: statistika nasa dika

Hoces reci kompletno stanovnistvo (ove) planete?


da, manje vise, svi koji su danas zivi umrece u proseku za 70 godina a trenutno ima oko 7.6 milijardi ljudi na planti.


A od onih koji ce se tek roditi, neki ce umreti (a neki necemo) i pre nego sto napune 70 godina, ali i pored toga, procena je da ce za 70 godina biti preko 10 milijardi ljudi, samo sto u toj grupi erovatno necomo biti mi.

Mada, moguce je i da se pronadje lek protiv starenja, neki eliksir mladosti, pa da mi to pokvari procenu.




b92fmember b92fmember 17:57 01.05.2018

Re: statistika nasa dika

Misli se na 30 miliona umrlih više nego uobičajeno


Ne znam ja sta su mislili ali znam sta su napisali

DRAMATIČNO UPOZORENJE MILIJARDERA „Više od 30 miliona ljudi umreće za šest meseci"
a_jovicic a_jovicic 20:17 01.05.2018

Re: statistika nasa dika

b92fmember
Ne znam ja sta su mislili ali znam sta su napisali

DRAMATIČNO UPOZORENJE MILIJARDERA „Više od 30 miliona ljudi umreće za šest meseci"

Znaju oni dobro šta je čika-Bil rek'o nego mora nekako da "navuku" čitaoce da "kliknu" na članak

B92 | 29.04.2018 | "Više od 30 miliona ljudi će umreti za šest meseci"

Gejts veruje da će smrtonosna epidemija pogoditi našu planetu tokom naredne decenije i da će smrtonosna bolest ubiti više od 30 miliona ljudi za nekoliko, najviše šest, meseci.

Korektan naslov bi bio npr. "U deceniji pred nama moguća pandemija sa 30 miliona žrtava"

... sasvim je nebitno da li će se to dogoditi u 6 ili 12 meseci ako konačan broj žrtava bude toliki
b92fmember b92fmember 21:06 01.05.2018

Re: statistika nasa dika

ma da klasican senzacionalizam, hiperprodukcija prozivoda a vest je proizvod.

A ljudi čitaju pa se uglavnom lože na gluposti i senzacje a suština im izmiče.

Nego da se vratimo na temu...

sa ili bez pandemije, smrt je suguran posao.

A mi laici bi trebalo vise da slusamo sta kaze struka, nego tabloidi, mada ni struka nije imuna na uticaje.

Dont Fear The Reaper Dont Fear The Reaper 21:06 01.05.2018

Re: statistika nasa dika

sasvim je nebitno da li će se to dogoditi u 6 ili 12 meseci ako konačan broj žrtava bude toliki


Šta je pa toliko strašno? Sitnica oko koje ne treba praviti mnogo panike - buke. Nego Bil Gejts nema pametnija posla ;>

Elem, i inače nas je mnogo - mnogo se bre množimo Kad niko neće da sluša Aligrudića (onog normalnog i pametnog, ne sina budalu ☻)

Elem, tih nekih mogućih (jao, kuku lele) 30 milijuna kroz koju godinu, to će da bidne negde oko 3 do 4 promila ukupne populacije.

Što je, kaok rekoh, "sića" ;>

Svake godine pogine više od milion ljudi u saobraćajnim nesrećama (godina, po godina, pa se nakupi više nego Babaroga pandemije)

Od raka je 2012 godine u svetu umrlo više od 8 miliona ljudi, a ta brojka se stalno uvećava.

S tim što je te godine (kao i prethodnih i narednih) u debeloj i zatucanoj Americi više ljudi umrlo od bolesti srca (a koje mora biti, nekako naslućujem, onako laički, da su makar "malo" izazvane preteranom debljinom ☻) nego od raka (600 tisuća spram 575).

A onda kada gradonačelnik NY pokuša da ograniči veličinu kofe (pošto ono nisu čaše ☻) u kojima se prodaju zaslađeni bućkuriši (uz petostruke porcije kaofol mesa i gomile krompirića), e onda svi krenu da kukaju.

Ubr, "španski grip" je procentualno "potrošio" od 1 do 3 procenta svetske populacije, pa eto i to je bilo malo spram Kuge.

Šta kažu - od 30 do 60 procenatqa Evropske populacije? Ili Evropa i Azija sve ukupno između 75 i 200 milijuna, i to kada je svet brojao nešto više od 400 milijuna!

E to je pandemija!

Dont Fear The Reaper Dont Fear The Reaper 21:10 01.05.2018

Re: statistika nasa dika

E to je pandemija!


A kad smo kod toga, ovo toplo preporučam

srdjan.pajic srdjan.pajic 15:13 01.05.2018

The Next Pandemic

Odlična knjiga, baš napeto napisana, iako je dosta dugačka.

Moja gospoja, sticajem okolnosti, radi sa živim virusima, doduše onim manje opasnim (e-coli, zika, dengue, itd, dovoljno da ne može da vodi decu na posao da im pokaže radno mesto, pa zato uglavnom vise kod mene u labu), dakle, u BSL2 laboratoriji, prave nekakve mašine za brojanje virusa. I ona priča da njeni virusolozi uglavnom sležu ramenima i rezignirano vrte glavom, kažu, gubimo bitku sigurno, pre ili kasnije. Ali da ne mračimo, nadam se da nisu u pravu i da blago potcenjuju ljudsku domišljatost, zato uostalom i prave te brojače koji se koriste u industiji vakcina i lekova.
a_jovicic a_jovicic 18:10 01.05.2018

Re: The Next Pandemic

srdjan.pajic
Odlična knjiga, baš napeto napisana, iako je dosta dugačka.

Jeste ... dugačka je ... ali mi je držala pažnju od prve do poslednje stranice. Khan se pokazao kao odličan pripovedač i motivator ... uopšte nije za čudjenje što je onako uspeo da prodrma javnost Zombie apokalipsa blogom ... prirodno mu "leži".
Ali da ne mračimo, nadam se da nisu u pravu i da blago potcenjuju ljudsku domišljatost, zato uostalom i prave te brojače koji se koriste u industiji vakcina i lekova.

Ma dobro ... neće nas baš potpuno istrebiti. Uvek ostane dovoljno jedinki da nastave vrstu (a i naučili smo kroz vekove kako da se bakćemo sa pošastima i kad nemamo na raspolaganju ni vakcine ni lekove)

A super je što ti je gospoja u tematici ... taman sam čekao da se pojaviš pa da te upozorim da ne lovite kućne ljubimce usisivačem po preriji


(za one koji nisu čitali knjigu ... kako neki ljudi na zapadu SAD nabavljaju kućne ljubimce u vidu prerijskih pasa ... Zapute se u neku pustaru autom, pronadju rupu u kojoj obično ovi psi borave, uzmu poveći usisivač ... i izvuku svog novog "kućnog ljubimca" ... nevolja je što oni mogu da budu nosioci raznih patogena koji nisu ni malo naivni ... npr. "starog, dobrog poznanika" pod imenom Yersinia pestis ... za bolje upućene, bakteriju koja izaziva kugu)
srdjan.pajic srdjan.pajic 19:19 01.05.2018

Re: The Next Pandemic

za one koji nisu čitali knjigu ... kako neki ljudi na zapadu SAD nabavljaju kućne ljubimce u vidu prerijskih pasa ... Zapute se u neku pustaru autom, pronadju rupu u kojoj obično ovi psi borave, uzmu poveći usisivač ... i izvuku svog novog "kućnog ljubimca" ... nevolja je što oni mogu da budu nosioci raznih patogena koji nisu ni malo naivni ... npr. "starog, dobrog poznanika" pod imenom Yersinia pestis ... za bolje upućene, bakteriju koja izaziva kugu)


Buboničku kugu! Bude u lokalnim vestima ovde svakih par godina, pronađu je među prerijskim psima, a ponekad i neko od ljudskog roda zakači kugu, ali se ona sad relativno lako leči, pa to i nije više tako velika vest. Ljudi ih obično ne čačkaju, sem kad treba da se proširi naselje, a ovi su zaštićeni ko da je u pitanju ne znam koja ugrožena vrsta, pa ne smeju da ih prosto pobiju (dimom), nego moraju da ih žive pohvataju, pa ih samo presele na novi obod naselja i puste, do sledeće prilike.

No, od njih realno mnogo veća opasnost preti biciklistima, jer prerijski psi vole da pretrčavaju biciklističku stazu ko nenormalni, pa kad dođu do pola i vide biciklistu onako kratkovidi, znači na metar od njih, krenu da beže nazad prema matičnoj rupi. Ne mali broj puta sam i ja tako zamalo izginuo, izvodeći manevar izbegavanja pacova pri punoj brzini.
a_jovicic a_jovicic 19:59 01.05.2018

Re: The Next Pandemic

srdjan.pajic
Buboničku kugu! Bude u lokalnim vestima ovde svakih par godina, pronađu je među prerijskim psima, a ponekad i neko od ljudskog roda zakači kugu, ali se ona sad relativno lako leči, pa to i nije više tako velika vest.

Dobro je kad bude bubonska forma (to znači da su limfne žlezde odradile svoje). Medjutim može da se desi da bude i septična forma a to onda zna da bude baš nezgodno (može da dovede i do amputacije ekstremiteta) ... a tek nikako ne valja ako bi se razvila plućna forma. Na svu sreću još uvek "rade" poznati antibiotici a sama bakterija se nije promenila vekovima (poredili DNK uzet iz kostura nadjenih u Londonu sa "svežom" bakterijom "uhvaćenom" na Madagaskaru ... i DNK je identična) ... no svakako nije za igranje (samo fali da razvije rezistencu na postojeće antibiotike).
vcucko vcucko 21:11 01.05.2018

Re: The Next Pandemic

srdjan.pajic
Ljudi ih obično ne čačkaju, sem kad treba da se proširi naselje, a ovi su zaštićeni ko da je u pitanju ne znam koja ugrožena vrsta, pa ne smeju da ih prosto pobiju (dimom), nego moraju da ih žive pohvataju, pa ih samo presele na novi obod naselja i puste, do sledeće prilike.

Kao apsolutni ljubitelj glodara, svih oblika i vrsta, prosvjedujem protiv ovih bolesnih, da ne kažem divljačkih aluzija.
Dimom na ove slatkiše?!

Nemo' da vi odem tamo sas Kalaš...
Milan Novković Milan Novković 23:00 01.05.2018

Re: The Next Pandemic

srdjan.pajic
...manevar izbegavanja pacova pri punoj brzini.

Ja bih mu odmah dao ime, dok nije neko drugi, recimo: Pajićev manevar
Milan Novković Milan Novković 23:02 01.05.2018

Re: The Next Pandemic

a_jovicic
...A super je što ti je gospoja u tematici ...

Nači ako Srkiju počnu nekontrolisano da rastu brkovi znamo šta je, gospođa eksperimentiše in-vivo
Jukie Jukie 12:47 02.05.2018

Re: The Next Pandemic

a_jovicic

(za one koji nisu čitali knjigu ... kako neki ljudi na zapadu SAD nabavljaju kućne ljubimce u vidu prerijskih pasa ... Zapute se u neku pustaru autom, pronadju rupu u kojoj obično ovi psi borave, uzmu poveći usisivač ... i izvuku svog novog "kućnog ljubimca" ... nevolja je što oni mogu da budu nosioci raznih patogena koji nisu ni malo naivni ... npr. "starog, dobrog poznanika" pod imenom Yersinia pestis ... za bolje upućene, bakteriju koja izaziva kugu)

Tu sam čitao jednu indijansku legendu. Poenta je u tome da trikster (u fazonu priče Sveti Sava i đavo) na nekoliko načina ponizi Smrt dok ona na kraju ne krene da se iznenada suši i smanjuje i na kraju se pretvori u jednu od tih veverica/tekunica (imaju neke prugaste) i sakrije u rupu.
I od tada Indijanci znaju da nikada ne treba raskopavati jazbine veverica jer u njima živi Smrt.
zilikaka zilikaka 21:14 01.05.2018

Nije svejedno

Nedavno u raščišćavanju pronađem dve stare kutije Tamiflu, nabavljene u vreme ono cirkusa sa svinjskim gripom.
Setila se i kojim putem sam nabavljala - da se nađe, za ne daj bože.

Možda zato što baba bila izgubila oba roditelja od španske groznice i odrastala kao siroče, pa to ostalo u porodičnoj svesti.

Mada, posle ispalo da je to sve bio vešt potez za zarediti, jer ko zna koliko stotina hiljada je tad kupilo lek koji im ne treba.

Pa ti budi pametan.
Dont Fear The Reaper Dont Fear The Reaper 21:17 01.05.2018

Re: Nije svejedno

Nedavno u raščišćavanju pronađem dve stare kutije Tamiflu, nabavljene u vreme ono cirkusa sa svinjskim gripom.
Setila se i kojim putem sam nabavljala - da se nađe, za ne daj bože.


Zašto "Kojim putem"? Bilo po apotekama koliko ti srce ište - cijena prava sitnica (a i nije bilo skupo, koliko se sećam tačno dve hiljade, a valjda je evro tada bio upola ko sada?)
zilikaka zilikaka 22:05 01.05.2018

Re: Nije svejedno

Bilo po apotekama koliko ti srce ište - cijena prava sitnica

Ovde nije.
Sva sreća pa nam Mađarska nije preko sveta i uvek posluži za takve stvari.
tyson tyson 21:36 01.05.2018

Fiction


Preporuka za čitanje: Philip Roth, Nemesis


nask nask 22:48 01.05.2018

S 600 vs F 41

Gledah pre par dana dokumentarac o životu na Fuli (Foula), jednom od Šetlandskih ostrva, gde je kod onih ostrvljana koji godinam nisu napuštali ostrvo čak i virus obične prehlade životno opasan. Kad neko zakači/donese virus onda žitelji izbegavaju jedni druge i recimo razgovaraju na daljinu tj. dovikuju se i idu čak dotle da onaj koji je zaražen mora obavezno da bude niz vetar.

Prenaseljenost i putovanja, što za svaku pandemiju predstavlja turbo buster takođe je turbo buster za naš imuni sistem. Tako da će ta olimpijada da potraje sve dok nas ne proguta crveni džin.

narcis narcis 08:05 02.05.2018

Re: S 600 vs F 41

Prenaseljenost i putovanja, što za svaku pandemiju predstavlja turbo buster takođe je turbo buster za naš imuni sistem. Tako da će ta olimpijada da potraje sve dok nas ne proguta crveni džin.

pa, stekli bi mi imunitet na te zajebancije kad bi manje insitirali na sterilnosti po domovima, ono kuća da blista bejbe i sličnim uništavačima imuniteta.
mislim da ameri i slični ludaci na zapadu imaju dobru politiku da dozvoljavaju da kićni ljubimci ližžu decu a i čoveci i da se isti ne izbacuju na ulicu kad stigne beba, ali to kod nnas bi dovelo do genocida nad samima nama.
razlg, ti kao doca na životinjke sigurno znaš kolko je ,nešeg prosečnog srbina, ubediti da živuljke vakciniše ne zbog samog živuljka već da prvenstveno zaštiti sebe od tog živuljka.
jedno vreme su doktori objašnjavali da ova j porat alergije na sve i svašta je počeo sa generacijama rođenim osamdesetih pa nagore, zbog iz razloga preterane čistoće domaćinstava i svakodnevnog kupanja.
kažu doce da smo stvorili nerealnu sterilnu sredinu pa dečurlija nisu mogla da razviju u potpunosti imuni sistem.
nikvet pn nikvet pn 10:06 02.05.2018

Re: S 600 vs F 41

narcis

porat alergije na sve i svašta je počeo sa generacijama rođenim osamdesetih pa nagore, zbog iz razloga preterane čistoće domaćinstava i svakodnevnog kupanja.

kažu doce da smo stvorili nerealnu sterilnu sredinu pa dečurlija nisu mogla da razviju u potpunosti imuni sistem.


Ово је тачно.

Људи који су у свакодневном контакту са животињама (сточари, месари, ветеринари) у додиру са сапрофитним, непатогеним м-организмима неосетно развију имунитет који штити и од патогених. То је паралелни или укрштени имунитет и оболевање од заразних болести је значајно мање у тој популацији.

Иста разлика је уочена и код деце која имају или немају кућне љубимце.
nask nask 11:22 02.05.2018

Re: S 600 vs F 41

narcis

porat alergije na sve i svašta je počeo sa generacijama rođenim osamdesetih pa nagore, zbog iz razloga preterane čistoće domaćinstava i svakodnevnog kupanja.

kažu doce da smo stvorili nerealnu sterilnu sredinu pa dečurlija nisu mogla da razviju u potpunosti imuni sistem.


Ovo je samo donekle tačno. Švedska nije, između ostalih zemalja gde je utvrđena uzročno-posledične veza između povećanja broja ljudi sa alergijom i preteranom higijenom, reprezentativna za ceo svet. Drugo, algerije su u principu pre posledica imunog sistem koji je na turbo busteru sa pogrešnim koordinatama nego smanjenog otpora prema patogenima. Naravno da zbog tog prekovremenog rada imun sistem bude pre vremena pohaban, pa kad zatreba počesto nema više šta da nas brani od mrskog nam neprijatelja.

nikvet pn
Људи који су у свакодневном контакту са животињама (сточари, месари, ветеринари) у додиру са сапрофитним, непатогеним м-организмима неосетно развију имунитет који штити и од патогених.


Ovi sa Fule se uglavnom bave stočarstvom ali fali im ljudi da bi stekli ukršteni imunitet.
Bili Piton Bili Piton 11:41 02.05.2018

Re: S 600 vs F 41

nikvet pn


Ово је тачно.

Људи који су у свакодневном контакту са животињама (сточари, месари, ветеринари) у додиру са сапрофитним, непатогеним м-организмима неосетно развију имунитет који штити и од патогених. То је паралелни или укрштени имунитет и оболевање од заразних болести је значајно мање у тој популацији.

Иста разлика је уочена и код деце која имају или немају кућне љубимце.


Ne mogu zasigurno da tvrdim da li je ovo tačno ali - sasvim mi ima rezona.

Kao klinci imali smo parkić preko puta kuće i u njemu, kako već biva u starinskim parkićima, bazen s peskom. Non stop smo plazali po tom pesku (gde su inače kučići iz kvarta redovno šorali i kenjali). Znači ono, igramo se sa sve kanticom i lopaticom i gle, šta je ovo? (podigneš prstima) - aaa, osušeno pseće govance, baci to.

Ne mogu da kažem da sam nešto mnogo poboljevao od tad pa nadalje, naprotiv.
a_jovicic a_jovicic 11:48 02.05.2018

Re: S 600 vs F 41

nikvet pn
Људи који су у свакодневном контакту са животињама (сточари, месари, ветеринари) у додиру са сапрофитним, непатогеним м-организмима неосетно развију имунитет који штити и од патогених. То је паралелни или укрштени имунитет и оболевање од заразних болести је значајно мање у тој популацији.

Samo za podsećanje da je i Džener vakcinu protiv velikih boginja otkrio tako što je primetio da mlekarice redje oboljevaju od njih ... pa shvatio da ima neke veze izmedju kravljih boginja i variole (primer kako i neke zoonoze mogu da budu korisne pošto obezbedjuju ukršteni imunitet od mnogo opasnijih ljudskih patogena)
Jukie Jukie 12:52 02.05.2018

Re: S 600 vs F 41

narcis

pa, stekli bi mi imunitet na te zajebancije kad bi manje insitirali na sterilnosti po domovima, ono kuća da blista bejbe i sličnim uništavačima imuniteta.

Amerikanci:
-ako ostaviš čašu soka od pomorandže tri sata na stolu pokvariće se i možeš ne znam kako da se razboliš???
-ako kupiš presno pile nemoj da ga pereš u sudoperi, da ne zagadiš sudoperu bakterijama, nego ga onako iz najlona direktno iskreni u tepsiju i gurni da se peče????
Milan Novković Milan Novković 13:02 02.05.2018

Re: S 600 vs F 41

Jukie
narcis

pa, stekli bi mi imunitet na te zajebancije kad bi manje insitirali na sterilnosti po domovima, ono kuća da blista bejbe i sličnim uništavačima imuniteta.

Amerikanci:
-ako ostaviš čašu soka od pomorandže tri sata na stolu pokvariće se i možeš ne znam kako da se razboliš???
-ako kupiš presno pile nemoj da ga pereš u sudoperi, da ne zagadiš sudoperu bakterijama, nego ga onako iz najlona direktno iskreni u tepsiju i gurni da se peče????

Real men presno pile jedu presno, vezanih očiju
nask nask 13:14 02.05.2018

Re: S 600 vs F 41

Real men presno pile jedu presno, vezanih očiju


Softy.

Real men jedu živu pilad sa sve perjem, a really real men ne jedu meso uopšte.
Milan Novković Milan Novković 13:19 02.05.2018

Re: S 600 vs F 41

nask
Real men presno pile jedu presno, vezanih očiju


Softy.

Real men jedu živu pilad sa sve perjem, a really real men ne jedu meso uopšte.

True - zavezanih očiju
narcis narcis 15:03 02.05.2018

Re: S 600 vs F 41

Jukie
narcis

pa, stekli bi mi imunitet na te zajebancije kad bi manje insitirali na sterilnosti po domovima, ono kuća da blista bejbe i sličnim uništavačima imuniteta.

Amerikanci:
-ako ostaviš čašu soka od pomorandže tri sata na stolu pokvariće se i možeš ne znam kako da se razboliš???
-ako kupiš presno pile nemoj da ga pereš u sudoperi, da ne zagadiš sudoperu bakterijama, nego ga onako iz najlona direktno iskreni u tepsiju i gurni da se peče????

gledoja , ćinimise ingliši, prićali o toj zelmoneli, i stvarno ispada da je najsigurnije tako, tras iz kesu tras u tiganj.
čak vršili direktno experimenat naživo ,ma vivisekciju, žemska petljala sas pile pa bris iz ruku-šaku, pa pod vodu pa bris, pa sapun pa bris.
ba bate to ni sona kiselina nemš pobije.
kako li ja prežive detinjstvo sonolka mućen a jaja i šećer? niko neznae dušmani crcavaju od muku što me nepogodi ta kolera zvana salmonela.
srdjan.pajic srdjan.pajic 18:07 02.05.2018

Re: S 600 vs F 41

Milan Novković
Jukie
narcis

pa, stekli bi mi imunitet na te zajebancije kad bi manje insitirali na sterilnosti po domovima, ono kuća da blista bejbe i sličnim uništavačima imuniteta.

Amerikanci:
-ako ostaviš čašu soka od pomorandže tri sata na stolu pokvariće se i možeš ne znam kako da se razboliš???
-ako kupiš presno pile nemoj da ga pereš u sudoperi, da ne zagadiš sudoperu bakterijama, nego ga onako iz najlona direktno iskreni u tepsiju i gurni da se peče????

Real men presno pile jedu presno, vezanih očiju


Ti, kao really real man, po svoj prilici nisi fasovao trihinozu (moj jedan drugar bosanac zamalo nije umro od toga, bio nešto mesecima u bolnici posle trovanja u studenjaku), ili ešerihiju, pa ne znaš o čemu pričaš (po običaju ). Ned'o bog...pogotovu ako imaš malu decu za koju spremaš klopicu.

Nije lavabo u opasnosti, nego okolno posuđe, daska (razume se da imaš posebnu dasku za meso, od plastike isključivo), pribor za kuvanje, escajg, namirnice koje tu stoje dok pereš pilence i prskaš okolo sukrvicu i bakterije. Zato piletinu - pravo iz onih masnih novina u lonac, da se dobro skuva i pobije sva gamad, a ruke na pranje i dezinfekciju sanitarnim sredstvima pre nego što nastaviš sa radom (jok se i nisam amerikanizovao i postao pičkica, pogotovu kao ćalac čija je jedina sveta dužnost u kući kuvanje za dečurliju...)



narcis narcis 19:30 02.05.2018

Re: S 600 vs F 41

Ti, kao really real man,

ima samo jedan problem ođe, a to su dva, zašto ne poštujete tu mudrost kad pravite roštilj i ostalo pečeno meso?
onaj vaš biftek pa krvav pa ... ono kao spoja izgorelo, zivtcrno na ugalj a unutra živo i krvavo.
ja živo meso ne jedem upravo zbog raznih trihina, pantljičari i ostale gamadi.

srdjan.pajic srdjan.pajic 21:44 02.05.2018

Re: S 600 vs F 41

narcis
Ti, kao really real man,

ima samo jedan problem ođe, a to su dva, zašto ne poštujete tu mudrost kad pravite roštilj i ostalo pečeno meso?
onaj vaš biftek pa krvav pa ... ono kao spoja izgorelo, zivtcrno na ugalj a unutra živo i krvavo.
ja živo meso ne jedem upravo zbog raznih trihina, pantljičari i ostale gamadi.



A, pa ovo se odnosi samo na pileće meso (živinu generalno), ono je posebno gadno po pitanju prenosa boleština. Piletinu-ćuretinu zato nikad nigde nećeš videti 'rare'. A i za hamburgere i bifteke, kad naručiš u restoranu, u uglu menija ti piše upozorenje da je "konzumacija nedovoljno skuvanog-spečenog mesa bilo koje vrste - rizična, i nemoj posle da bude da ti nismo rekli!".

I nije krvav biftek "naš", to se tako sprema svuda, poluživ. Ja se sećam nekih ljudi u Stbiji koji su ga jeli praktično živog, sa eventualno malo senfa, i kleli se kako je to ne znam kakav specijalitet. Osim toga, ne prebacuj meni nedoslednost - ja to sve pečem dok ne pocrni i spolja i iznutra, što je sigurno, sigurno je ).
tyson tyson 08:56 03.05.2018

Re: S 600 vs F 41

I nije krvav biftek "naš", to se tako sprema svuda, poluživ. Ja se sećam nekih ljudi u Stbiji koji su ga jeli praktično živog, sa eventualno malo senfa, i kleli se kako je to ne znam kakav specijalitet.

Pa šta je tatarski biftek do živo, termički neobrađeno meso. I karpaćo isto.


narcis narcis 09:16 03.05.2018

Re: S 600 vs F 41

I nije krvav biftek "naš",

vašjevaš.tako se bar reklamira i takosam ja gledao po televizijama, svi navode vas kao izumitelje 'spolja izgorelo iznutraživog' roštilja. tako vas bije glas.
Osim toga, ne prebacuj meni nedoslednost - ja to sve pečem dok ne pocrni i spolja i iznutra, što je sigurno, sigurno je ).

isti ja , iakose stiče utisak da samsklon bakterijama i sličnom, ustvari sam dvoličan kad je hrana upitanju. svako meso mora da prođe jaku termičku obradu da bih ga jeo, jedino sušenice i ostale lepotice ne, tu svesno rizikujem
i ne samo meso već i sva odmrznuta rana mora da se prokuva, za svaki slučaj. ko zna kake se sve sanđame kote u toku odmrzavanja.
tyson

Pa šta je tatarski biftek do živo, termički neobrađeno meso. I karpaćo isto.



baš iz tog živog razloga ga nisam nikad probo.
kao što nikad ne bi probo ni onu pufna ribu što tamani žaponci i ostali kinezi.
Atomski mrav Atomski mrav 09:31 03.05.2018

Re: S 600 vs F 41

Amerikanci:
-ako kupiš presno pile nemoj da ga pereš u sudoperi, da ne zagadiš sudoperu bakterijama, nego ga onako iz najlona direktno iskreni u tepsiju i gurni da se peče????


To i u Norveškoj savetuju domaćicama i domaćinima.

apacherosepeacock apacherosepeacock 09:43 03.05.2018

Re: S 600 vs F 41

Atomski mrav
Amerikanci:
-ako kupiš presno pile nemoj da ga pereš u sudoperi, da ne zagadiš sudoperu bakterijama, nego ga onako iz najlona direktno iskreni u tepsiju i gurni da se peče????


To i u Norveškoj savetuju domaćicama i domaćinima.






vcucko vcucko 10:01 03.05.2018

Re: S 600 vs F 41

narcis

Osim toga, ne prebacuj meni nedoslednost - ja to sve pečem dok ne pocrni i spolja i iznutra, što je sigurno, sigurno je

isti ja
svako meso mora da prođe jaku termičku obradu da bih ga jeo
kao što nikad ne bi probo ni onu pufna ribu što tamani žaponci i ostali kinezi.

Jbg, ako svako meso (a tek ribu) ispečete do granice karbonizacije, onda bolje pređite u vegane
Nema neke razlike.
A japanska riba - pa oni su onako malo na svoju ruku. Uklapa se u taj milje, Mišima i tako to.
narcis narcis 10:09 03.05.2018

Re: S 600 vs F 41

Jbg, ako svako meso (a tek ribu) ispečete do granice karbonizacije, onda bolje pređite u vegane

a to bilo u početku, uneđuvremenu se ispraksovalo i naučilo kako da se sve to ispeče al da ostane meko i pomalo sočno, ov sočno je najveći problem al biće , život je tek predamnom imase vrema da snaući.
narcis narcis 10:13 03.05.2018

Re: S 600 vs F 41

ps
ja ustvari pilećinu više i ne spremam. i nerazumem one koji vole piletinu, sem za klinčad.
št je to kad kupiš pilećinu od 900g.? kilokoske i koža i nokti, meso ič.
a pošto kokoške nema, mislim bez 2kg se ne isplati trošiti struju i nervne živce.
stare koke rulz. algi nema na tržištu tu je muka.
vcucko vcucko 10:25 03.05.2018

Re: S 600 vs F 41

narcis
ps
ja ustvari pilećinu više i ne spremam. i nerazumem one koji vole piletinu, sem za klinčad.
št je to kad kupiš pilećinu od 900g.? kilokoske i koža i nokti, meso ič.
a pošto kokoške nema, mislim bez 2kg se ne isplati trošiti struju i nervne živce.
stare koke rulz. algi nema na tržištu tu je muka.

Supa od stare koke, to je ono pravo. Kad iz lonca vire nogice i kljun, ništa bez toga. Samo je teško naći. Ako baš znaš nekog ko se bavi time pa obnavlja jato. Doduše ni to nije to, ako nije kljucala kukuruz po dvorištu. Samo onda je onako žuto, da se najedeš od pogleda.
A za piletinu se u principu slažem. Takođe, ako je pile očišćeno recimo 250 dindži kilo, a pečeno pile 500, ne isplati se da se akaš oko njega. A i klopa je, za divno čudo, često bolja sa trake (ili iz velikog kazana) nego ovako na malo. Ukapiraš gde je dobro, tamo ti skinu sa konvektomata i OK.
Milan Novković Milan Novković 10:30 03.05.2018

Re: S 600 vs F 41

Atomski mrav
Amerikanci:
-ako kupiš presno pile nemoj da ga pereš u sudoperi, da ne zagadiš sudoperu bakterijama, nego ga onako iz najlona direktno iskreni u tepsiju i gurni da se peče????


To i u Norveškoj savetuju domaćicama i domaćinima.


Imali mi Norvežane jednom za partnere na EC projektu (NR - Norsk Regnesentral) i oni nam za neku mission-critical messaging platformu radili sa Fincima, simpa kombinacija, security-and-trust.

Svi iz Norveške su bili obaška simpa, ali jedan, crn ko ugarak, tamo negde odavno iz okoline Etiopije došao, uvek nasmejan, super-simpa, sistematski pogrešno izgovarao ime jednog našeg zaposlenog u Londonu, Indusa Ileša, kao "Eleš", i dva mlada beogradska mangupa (doduše jedan je više iz Subotice bio, a drugi pola Novi Sad pola Niš) to brže-bolje prihvatili - Zoan i Goan, moj tast koji je slabije izgovarao slovo 'r', ali samo u nekim rečima, jednom rekao "Zoane, mnogo lupaš vratima" pa prekrstismo i njih.

Zbog toga, a pošto se i kao većina nas iz Srbije mnogo derao kad priča, kao da su mu svi ukućani bili polu-gluvi, počeo da nam privlači pažnju, a ionako je najviše radio i dolazio na sve sastanke.

Prvo nije hteo da bukira hotele preko našeg sajta ili bilo kog drugog sajta, kaže mogu da mu maznu detalje hakeri, ajd, legitimno.

Ali kad je zanemeo od iznenađenja i straha pošto je jednog petka posle posla video kako u Londonu, u centru, svi izađu na ulicu sa kriglama piva, ispred puba, pa čak blokiraju i saobraćaj popriličnbo, tad nam je postao super-simpa zauvek

A pre-procesirana hrana - da nije greh bolje bi je bilo odmah baciti.

Ok, što kaže Srki, i jedan moj drug Somborac je zaradio trihinozu onomad, al iz nekog kulena tamo oko Sombora, sećaju se ljudi tog incidenta, ja jednom Salmonelu u Španiji (verovatno, pošto su me skinuli sa infuzije i pošto saam napustio bolnicu, antibiotik uradio posao, mrzelo me da telefoniram laboratoriju da saznam šta je), moj ujak jedno nešto pre 50 godina posle konzerve ribe - to su 3 incidenta koja ja znam u 60 godina - nije baš da smrt vreba iza svakog ćoška, medijski svet je podilkanio.

A u Bgd stvarno ima fenomenalnih Tartar bifteka na mnogo mesta, dok je preprocesiran rib-eye više za plakanje nego za jelo

Ko ne ume da se opusti malo rizikuje da prerano umre od dobrog zdravlja
narcis narcis 11:31 03.05.2018

Re: S 600 vs F 41

Doduše ni to nije to, ako nije kljucala kukuruz po dvorištu.

ima tu fazona, ne mora ceo život da juri po dvorištetu crvi. nedelju il dve pri kraju tova se sa koncentrata pređe na kurkuriz i ostalo zrnevlje da se meso očisti. nije što se ja razumem u to već što mi prijateljic koleginica sa nika inaska pa zna a tovila neko vreme.
a dobra anegdota iz antemarkovića ere, ad se svi bacili na prifatluk. poznanik rešio da se baci u tov il jajari, nije bitno, i imao babu na slo i sve lepo kupi kafezi , kokoške koncentrat. napuni kafezi sas živinu i kaže babi da gi čuva on ćegi rani.
dođe sledeći dan da narani stoku kad ima šta da vidi kokoške po avliju ko kad su onomad logoraši bežali iz crveni krs. što se pozaglavljivalo po ogradu, džbunovi, što luta bez cilja i pravca, haos, a nijedno da sagne glavu i kljuca.
pita babu šta je bre bilo. baba mrtva ladna ' pa bio mi žao da ih držim u kafez pasamgi pustila po dvorište da se šetatju.
jedva joj objasnio da te živuljke samo liče na kokoške a da pojma nemaju šta je to dvorište,ctvi i ostale zajebancije njihovih predaka.
Черевићан Черевићан 23:01 01.05.2018

микроби...шта би

o načinu da li raspravljati

биолошки ратови сутрашњици прете
много нас се ......Светом народило,
и Природа сама неки баланс тражи
оним што остану да би боље било
Ribozom Ribozom 11:57 02.05.2018

ima puno toga...

Sto si dotakao u blogu i komentarima.
Da, najveci stra' imamo od mutacije virusa gripa, i tu moze doci do pandemije. Malo si stvorio zabunu sa mesanjem virusa, cija bi mutacija bila smrtonosnija, i rezistentnih bakterija kojima se moze naci mehanizam za lecenje antibioticima.
Ja se bavim metodama za dijagnostiku: MRSA, VRE, ESBL i CARBA rezistencije. U Kini se u ovom trenutku radi veliko istrazivanje ESBL.
Sto se tica imuniteta, lepo da je slikar primetio da je zivot u svakodnevnim sterilnim uslovima los za imunitet. Dodao bih da su i klimatski uslovi krivci za los imunitet; kisa, tople zime itd. Zanimljivo je da se danas voda najjeftinije preciscava od mikroba uv svetloscu, sto je losije od hlora za imunitet.

Ovo sto prica bil gejts slusam vec 15 godina, mada mi prenos zaraze monitorom malo sf, ako sam dobro razumeo.
Potrebno je vise pricati o mogucstvu pandemije i medijski eksponirati neki ekspert, koji bi u takvom slucaju bio autoritet koga bi poslusali gradjani. Kazu strucnjaci koji su se bavili ebolom da je znacajno smanjeno sirenje ebole kada su karantinu za obolele promenili ime u centar za kontrolu, ili tako nekako.

Jos jedna zanimljivost je da su virusolozi iz evrope uzorke sa virusom aids-a iz USA (nije ga 70. bilo u evropi) prenosili u epruveticama zalapljenih za stomak, jer su svoju temperaturu koristli za inkubatorske uslove.
a_jovicic a_jovicic 17:55 02.05.2018

Re: ima puno toga...

Ribozom
Malo si stvorio zabunu sa mesanjem virusa, cija bi mutacija bila smrtonosnija, i rezistentnih bakterija kojima se moze naci mehanizam za lecenje antibioticima.

Uh ... ne mogu da nadjem gde sam napravio "opaljotku" sa pričom o antibioticima i virusima (vrlo mi je jasno da se virusi njima ne leče) ... aj' daj citat pa da ispravljam.

Ovo sto prica bil gejts slusam vec 15 godina, mada mi prenos zaraze monitorom malo sf, ako sam dobro razumeo.

Pričao je on slično i tokom epidemije Ebole u zapadnoj Africi ... nego da vidimo ovo o monitoru ... da vidimo prvo neki normalan izvor a ne prevode po domaćim medijima ...

Business Insider | 29.04.2018 | Bill Gates thinks a coming disease could kill 30 million people within 6 months -- and says we should prepare for it as we do for war

Pretpostavljam da misliš na ...

The likelihood that such a disease will appear continues to rise.New pathogens emerge all the time as the world population increases and humanity encroaches on wild environments. It’s becoming easier and easier for individual people or small groups to create weaponised diseases that could spread like wildfire around the globe.

According to Gates, a small non-state actor could build an even deadlier form of smallpox in a lab.


Ovo oko virusa velikih boginja (smallpox) iz laboratorije sam naletao i ranije ... doduše ne od Gejtsa i ne samog virusa variole nego njene "rodjake" ... "konjskih boginja"

WHO | 02.11.2016 | WHO Advisory Committee on Variola Virus Research

18.1. Professor Evans presented an example of the use of synthetic biology to create horsepox virus that his laboratory recently synthesized using only commercially available information, technology and tools. The laboratory purchased DNA fragments of approximately 30 kilobase pairs (Kbp) that collectively represented the 212Kbp horsepox virus genome with short overlaps between the fragments. The short terminal hairpin loops had been ligated onto the terminal fragments to create the authentic ends of the virus genome. These DNA fragments had then been introduced collectively by transfection into cells infected with Shope fibroma virus (a Leporipoxvirus), and infectious horsepox virus had been isolated from these cells thereafter. The virus had been grown, sequenced and characterised. It had the predicted genome sequence and the growth properties described previously for horsepox virus.

18.2. The effort cost approximately 100,000 USD and took about six months. All information necessary to sequence and generate the virus was publicly available. The primary limiting factor was the length of time required by the commercial company that performed the DNA fragment synthesis...


Znači neki ludjak sa dovoljno para bi to mogao da uradi i sa variolom ... pa da je ne bude samo u "Vektoru" i Atlanti nego da ga napravi i "kod kuće". Što i kažu dalje u ...

19.4.3. In view of the developments in synthetic biology the Advisory Committee wished to counsel WHO that the potential sources of variola virus can no longer be considered to be restricted to the known stocks of virus in the two WHO Collaborating Centres and that it is possible now, and henceforth, that infectious variola virus could be re-created outside these centres. Although this is not a trivial task and would take a determined and sustained effort that would not happen by accident, nevertheless it could be done. The risk of the virus escaping from these highly secure and constantly monitored and inspected laboratories was considered remote, whilst the potential of virus to re-emerge elsewhere would grow, as the ease and speed of synthesizing DNA increased and the cost decreased.

Nije da mi je genetski inženjering oblast interesovanja (pa da ne lupetam previše) ... ali pročitah negde po epidemiološkim knjižurinama da sada više ne moraju da se pate sa standarnim gajenjem na podlogama ako hoće brzo da repliciraju DNK nego da je PCR kao kopir-mašina u odnosu na "prepisivanje rukom" kod klasičnih metoda. Znači efikasnost raste a cene padaju ... tako da ove preporuke WHO nisu ni malo blesave.

Potrebno je vise pricati o mogucstvu pandemije i medijski eksponirati neki ekspert, koji bi u takvom slucaju bio autoritet koga bi poslusali gradjani. Kazu strucnjaci koji su se bavili ebolom da je znacajno smanjeno sirenje ebole kada su karantinu za obolele promenili ime u centar za kontrolu, ili tako nekako.


Ima u Kanovoj knjizi slična priča ... vojna uprava i strogi karantin (tj. više "sanitarni kordon" ) se nisu pokazali kao optimalni tokom epidemije Ebole ... ljudi su skrivali obolele da bi izbegli da njihovo selo bude izolovano (tamo su i to radili ... postave "sanitarni kordon" oko celog sela ... umesto da se akaju sa istraživanjem kontakata i prebacivanjem u karantin). Bilo je sličnih razmišljanja i tokom epidemije Variole kod nas ... da KiM stave pod sanitarni kordon ali bojali su se da će to biti iskorišćeno u političke svrhe (tj. da će ih neko optužiti da je kordon napravljen po nacionalnoj a bog'me i verskoj osnovi) ... a i Variola je već stigla do Beograda (i ostatka centralne Srbije) tako da bi efekti bili skromni.

Sa druge strane "Singapurćani" su tokom epidemije SARS eksperimentisali sa mnogo "mekšom" varijantom karantina ... tj. nije baš ni karantina nego više zdravstvenog nadzora. Ljudi bi dobrovoljno sedeli kući (ne bi ih niko zaključavao) a epidemiolozi bi ih pozivali u nepravilnim razmacima i jedino što bi ovi trebali da urade je da se "nacrtaju" pred web kamerom svog kućnog računara i da popričaju par reči. Paralelno sa tim je širena i edukacija o značaju takvog režima pa bi oni koji su samo "skoknuli" u lokalni pab na pivo, bili sa prekorom gledani od strane svojih poznanika i komšija (nisam siguran da bi ovo drugo baš "upalilo" u Srbiji ... ovde bi se verovatno utrkivali ko će više da "zezne" epidemiologa)
narcis narcis 08:21 05.05.2018

bili iz 19. veka

narcis narcis 12:07 05.05.2018

o 'humenosti' i avaxima


Jelena Kalinić 05.05.2018
MORBILE I VAKCINACIJA: Slučaj male Nađe Petrović


Djevojčica je umrla, što nije bio kraj ove teške i tužne priče
Dio javnosti koja aktivno prati epidemiološku situaciju u regionu ovih mjeseci bio je fokusiran na pojavu niza slučajeva morbila (male boginje, ospice, krzamak). Nažalost, premda su morbili idealan kandidat za eradikaciju, iako čovječanstvo ima sve mogućnosti da iskorijeni ovu nimalo bezazlenu virusnu bolest, ona perzistentno postoji u populaciji i izaziva manje ili veće epidemije, gotovo redovno s nekoliko smrtnih slučajeva. Uzrok pojava epidemije treba tražiti u nepovjerenju prema vakcinama, zbog čega opada obuhvat imunizirane populacije. Imunizacija protiv morbila postiže se cijepljenjem s dvije doze MPR (morbili, zaušnjaci i rubeola) vakcine, prema kalendaru imunizacije.

Međutim, postoji mala populacija osoba koje ne mogu biti vakcinisane iz nekog razloga. Djecu, ali i odrasle koji nisu primili vakcinu i nisu preležali bolest, štiti fenomen zvani kolektivni imunitet. Ovo je pojava da kada u populaciji postoji velik procenat imuniziranih protiv određenog patogena, manje su šanse da se taj patogen širi. Drugim riječima, što je više vakcinisanih u nekom području, to je veća šansa da se i oni koji nisu vakcinisani neće inficirati.

Rizik od smrtnog ishoda usljed komplikacija morbila iznosi oko 0,2% (to su 2 smrtna slučaja na 1.000 oboljelih, što je mnogo), ali u slučajevima pothranjenosti može iznositi i do 10%. Smrtnost kod imunokompromitovanih lica iznosi i do 30%.

Smrtni slučajevi

U ovosezonskoj epidemiji morbila u Srbiji je oboljelo oko 4.500 ljudi i zabilježeno je 15 smrtnih slučajeva. Postoji mogućnost da je broj oboljelih i veći jer ne mora značiti da su svi slučajevi prijavljeni. Mnogo manji broj oboljelih je zabilježen u BiH, ali ne znamo kakva će biti epidemiološka situacija naredne sezone (morbili se obično javljaju u periodu jeseni) te je, nažalost, vjerovatno da će se krajem 2018. pojaviti više slučajeva. Međutim, jedan smrtni slučaj je bio u fokusu javnosti: slučaj male Nađe Petrović iz Kragujevca.

Nađa je imala oko dvije godine kada je oboljela od morbila, zbog čega je primljena na intenzivnu njegu na Institut za majku i dete početkom ove godine. Kada je imala oko godinu i po dana, dijagnosticiran joj je poliglandularni sindrom tipa 1, jedna vrsta autoimune bolesti, zbog čega nije mogla primiti MPR vakcinu. Kako je za Blic izjavila Nađina majka Dragana, „to nije bio naš hir, već odluka lekara. Nisam izmišljala alergiju na jaja, kašalj ili kijavicu da bi joj odlagala vakcinaciju unedogled“.

Djevojčica se zarazila najvjerovatnije u kontaktu s drugim djetetom kada je bila u bolnici usljed pogoršanja primarne bolesti, u januaru ove godine. Nažalost, Nađin organizam nije se izborio s komplikacijama: početkom aprila djevojčica je preminula. Ona je treće dijete u Srbiji koje je podleglo infekciji u ovoj sezoni epidemije.

Ono što u cijeloj priči zaprepašćuje jeste odnos ljudi koji promovišu sulude ideje antivakcinalnog pokreta na našem prostoru prema ovom tužnom slučaju, za čiji su ishod oni dobrim dijelom krivi. Naime, dok se Nađa još borila za život, u kontakt s Nađinom majkom stupa Jagoda Savić iz Udruženja roditelja teško oboljele djece (ili se samo tako predstavlja?) i počinje proganjati roditelje.

Prema tekstu objavljenom u Blicu 24. aprila 2018. godine, u kojem se vide i dijelovi prepiske između Nađine majke i Jagode Savić, ovo opsjedanje traje i nakon djevojčicine smrti. Savićka, prema vlastitim tvrdnjama, ima dvojno državljanstvo (BiH i Srbija) te se poziva na to kada se pravda zbog čega ona djeluje i u BiH i u Srbiji. Međutim, djelovanje bh. udruženja je zapravo nelegalno na teritoriji Srbije – možda bi bilo moguće samo uz postojanje sporazuma s nekim udruženjem iz te zemlje.

Atak na povjerljivost informacija

Jagoda Savić je u početku bila fina, nastojeći dobiti majčino povjerenje, čak je i nudila pomoć, ali je zauzvrat tražila djetetovu krv za neke analize koje nije navela i nije jasno o kakvim se analizama radi. Ovo je direktan atak na povjerljivost informacija, s obzirom na to da su biološka tkiva u pitanju te se takve informacije ne bi trebale davati bez pristanka punoljetne osobe ili roditelja/staratelja pri punoj svijesti i odgovornosti. Savić je pokušala iskoristiti trenutnu traumu majke da iznudi ove uzorke za ko zna kakve upotrebe. Međutim, kada je njena „ponuda“ odbijena, okreće drugi list i počinje maltretirati Nađinu majku u najtežim trenucima.

U ovom konkretnom slučaju nije jasno da li je Jagoda Savić koristila Udruženje ili se nudila kao građanka da „pomogne“. Iz prepiske objavljene u Blicu, vidi se kako poručuje Nađinoj majci da je „slučaj predala pravosudnim organima Srbije“, odnosno, kako je predala prijavu o zanemarivanju djeteta, te da će saslušanje biti 21. maja 2018. godine. Savićka pokušava dokazati neke svoje antinaučne ideje – kako je mala Nađa zaražena nekim posebnim sojem morbila. Dakle, Jagoda Savić prvo nudi i pomoć nekog neimenovanog dobrotvora kako Nađini roditelji ne bi morali trošiti novac, a kada biva odbijena, onda se obrušava na majku, koja je u vrlo osjetljivoj situaciji. Nadajmo se da će javnost i službe u Srbiji pružiti majci potrebnu pomoć, prije svega pravnu podršku i empatiju, za borbu sa antivakcinalistima.

Treba dodati da bh. mediji koji su prenijeli priču o borbi za život djevojčice Nađe Petrović, kao što su Depo Portal i Radio Sarajevo, nisu dešavanja ispratili do kraja: nigdje nema ni riječi o FB prepisci koju je vodila Jagoda Savić s Nađinom majkom, a čije smo fragmente čitali u Blicu, niti je iko od medija ozbiljnije aktuelizirao pitanje pada obuhvata imuniziranih. Također, na portalu Depo je u naslov teksta stavljena izjava majke izvađena iz konteksta („Radije bih izabrala autizam nego ovo…“), čime je fokus potpuno prebačen sa smrtnog slučaja na majčinu izjavu. BHRT, FTV i FENA imali su vijest o obilježavanju evropske sedmice imunizacije u Mostaru, ali nije bilo tematskih emisija povodom ovog problema. Također, u većini medija konstantno izostaje in-depth analiza antivakcinalnog diskursa i njegovih posljedica.

original teksta LINIKLINK
a_jovicic a_jovicic 14:00 05.05.2018

Re: o 'humenosti' i avaxima

BTW ... proširio sam morbilli.geonav.xyz i podacima iz Republike Srpske i Crne Gore (u CG ne daju podatke po gradovima pa ima samo jedna velika tačka). I jedni i drugi su svoje "indeksne" slučajeve pokupili od nas


(samo imaju sreće što se to desilo relativno kasno pa će se verovatno epidemija primiriti do jeseni ... a ako su pametni da u medjuvremenu povećaju obuhvat vakcinacije, možda i prodju bez žrtava).

EDIT: Probudio se i "Batut" (upravo objavili nedeljni izveštaj). Prešli smo 5-'iljadarku (5044). Jug i jugozapad Srbije i dalje tinjaju (južno od Niš i KiM/Novi Pazar) ... a bo'me ima mesta i severnije gde se lokalna žarišta drže (Paraćin - 9) ili su se pojavili prvi slučajevi (Sombor - 4)

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana