Istorija| Kultura| Moj grad| Reč i slika| Umetnost

The Museum of Modern Art, NY: Toward a Concrete Utopia

marco_de.manccini RSS / 17.07.2018. u 17:18

Architecture in Yugoslavia 1948 -- 1980

Exhibition open July 15, 2018, through January 13, 2019.

3oyYuJF.jpg

wi4kiyp.jpg

Eq1yxN6.jpg

zHFS3Yu.jpg

iuBXl7x.jpg

ngdjjQI.jpg

tfbjOuS.jpg

P1wcwcA.jpg

Grg6gRe.jpg

Srw7reV.jpg

XBjilZo.jpg

Ed9q0bp.jpg

VPfhmuA.jpg

30sL1Kd.jpg

RtUfifw.jpg

JdjpAZp.jpg

6nsfohB.jpg

t8cv2eF.jpg

cr8YwiO.jpg

1sqv0r8.jpg

L4wcwZj.jpg

k50k2PD.jpg

YLFUnYk.jpg

WlucpYF.jpg

1WldDBy.jpg

AvSKuti.jpg

24SUFp4.jpg

KA7lJy3.jpg

HDxn7qW.jpg

e5NIboS.jpg

YlqPf3I.jpg

hFTYVd3.jpg

41ZJvaQ.jpg



Komentari (201)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

aureus aureus 17:36 17.07.2018

Па наравно

Споменична архитектура из СФРЈ већ неко вријеме привлачи пажњу људи из свијета. Има странаца који путују бившом Југославијом, фотографишу споменике у Јасеновцу, на Кадињачи, на Сутјесци, пишу блогове... Понеки страни часопис је имао обичај да објави текст о њима.

А сад су се томе придружила дјела Добровића и других великана.

И све то се приказује у главном граду свијета - Њујорку, у култној "Моми".

Занимљив је временски распон дјела приказаних у овој изложби: 1948-1980. Година раскида са Стаљином - година Титове смрти.

Додуше, од 1945. до 1948. и нема ништа значајно, тек се било изашло из рата, није било пара низашта.
marco_de.manccini marco_de.manccini 00:32 18.07.2018

Re: Па наравно

Занимљиво, ту је нестао један Ауреусов коментар. Ваљда је некакво штуцање система, јер је коментар био бениган.
aureus aureus 00:36 18.07.2018

Re: Па наравно

marco_de.manccini
Занимљиво, ту је нестао један Ауреусов коментар. Ваљда је некакво штуцање система, јер је коментар био бениган.

Вјероватно је нека грешка. Написаћу опет, па ако поново нестане, онда је ријеч о збиља занимљивом штуцању.

ДАКЛЕ:

Занима ме хоће ли бити дочека испред Скупштине за Богдановића, Добровића и остале великане?
Баш су нас обрадовали тамо у Њујорку.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 10:04 18.07.2018

Re: Па наравно

osvojio anti-jugoslovenski lobi moderaciju
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 10:40 18.07.2018

Re: Па наравно

Има странаца који путују бившом Југославијом, фотографишу споменике у Јасеновцу, на Кадињачи, на Сутјесци, пишу блогове... Понеки страни часопис је имао обичај да објави текст о њима.



то је изванредна прилика да се презентује антифашистичка традиција земље, у хрватској одлично иду ти аранжмани, ја радим неку руту једне израелске падобранке која се спустила у Југу, требала да припреми заједно са нашим партизанима акцију у мађарској (минирање инфраструктуре и спречавање депортације мађарских јевреја), с тим што наравно зависи од позиције интерпретатора, а нажалост је у хрватској доминантнији конзервативни дискурс претходних година (па откад је ХДЗ уграбио власт од СДП-а, оквирно од 2015. наовамо хрватска тоне у десни популизам).
srdjan.pajic srdjan.pajic 17:55 17.07.2018

Uh.

Obuze me neka nostalgija za rodnom zemljom, koje više nema, mada ove građevine i dalje uglavnom stoje, iako baš ne izgledaju bogzna kako upečatljivo kao na ovim slikama.

Majstorske fotografije (ne tvoje, nego ove koje si fotografisao )!
marco_de.manccini marco_de.manccini 18:08 17.07.2018

Re: Uh.

Да, наравно, фотографије су одличне. Мени изгледа да су се договорили да сликају кад је облачно.

А моје фотографије су катастрофа, телефоном, у трку, друштво журило на авион.

Srđan Fuchs Srđan Fuchs 10:21 18.07.2018

Re: Uh.

srdjan.pajic
Obuze me neka nostalgija za rodnom zemljom, koje više nema, mada ove građevine i dalje uglavnom stoje,



жал за младос', за неким безбрижним временима, ко ће знати.

уопште узев,

такво је стање са већим делим културне баштине у србији, са дворцима дунђерских, беочинским дворцем, и другим наслеђем. црква мање-више обнавља своје са новцем углавном од донација, а са осталим добрима која су под државном јурисдикцијом ствар је као и са државом - благожалосна.
srdjan.pajic srdjan.pajic 16:17 20.07.2018

Re: Uh.

жал за младос', за неким безбрижним временима, ко ће знати.


Možda samo vrlo rana mlados', ali tad nisam ni znao šta su zgrade jer ih kod nas na obodu Jabučkog rita i Besnog foka nije ni bilo u većem broju, a pogotovu ne ovakvih ekstravagantnih arhitektonskih poduhvata kao na Marcovim fotografijama. I nešto se ne sećam da su vremena ikad bila bogzna kako bezbrižna. Ali svejedno, rodni grad je rodni grad, i država, ni nalik na ovo što je došlo posle, a za šta me ne vezuje gotovo ništa.
principessa_etrusca principessa_etrusca 16:30 20.07.2018

Re: Uh.

na obodu Jabučkog rita i Besnog foka


Увек су ме фасцинирала та имена, поетични Јабучки рит и магични Бесни фок.
srdjan.pajic srdjan.pajic 21:47 20.07.2018

Re: Uh.

principessa_etrusca
na obodu Jabučkog rita i Besnog foka


Увек су ме фасцинирала та имена, поетични Јабучки рит и магични Бесни фок.


Da, ja sam imao sreću ili nesreću da sam dovoljno mator da pamtim tu ivicu Beograda, kad su bukvalno od mog ćoška, iza Bitolj kafane, Kalovite i Sebeša počinjali ti nekakvi nepregledni ritovi i dunavci, gde se jedino išlo na pecanje ili eventualno u lov. Tek kasnije sam otkrio da je bilo još nekih naselja pre nego što krene divljina, do Padinjaka, pa odatle onda bukvalno netaknuta divljina gde ljudska noga nije kročila, čak do Zrenjanina. Meni su i danas Padinjak i Opovo sinonimi za zatvor i pecanje, a na ovu drugu stranu, Kovin i Ovča sinonimi za ludnicu i kafileriju. A tek Pančevo, koje se retko pominjalo sem povremeno u vestima kad se izlije neki benzen pa se spozna da i tamo žive ljudi, kojima preti trovanje ako otvore prozore. Mislim da sam prvi put u životu u Pančevu dobrovoljno bio posle fakulteta, na koncertu Darkvud daba, sa nekom lepojkom zbog koje je vredelo otisnuti se čak tamo.


Srđan Fuchs Srđan Fuchs 21:23 22.07.2018

Re: Uh.

srdjan.pajic
I nešto se ne sećam da su vremena ikad bila bogzna kako bezbrižna. Ali svejedno, rodni grad je rodni grad, i država, ni nalik na ovo što je došlo posle, a za šta me ne vezuje gotovo ništa.


Meni jeste, otkad sjećanja sežu, 1979. do 1990. bilo sjajno. Mene vezuju žena i deca, vojvođanska žena je vezana za Dunav, zavičaj i tradiciju (kotliće, smuđa, veslački klub, pijacu, oluju u šumi, Frušku-pa-na-krušku). Da je država i nije, ali ako napraviš svoj neki mali nezavisni fond, u fazonu minimalca u USA, 5-6 soma 'lara. Okej. Iskočiš iz kolotečine, isključiš loše programe tajno, i to. Opušteno. Bilo bi bedak za tvoju gospoju, jer me verujem da bi joj prijao naš semi-komunizam i autistično nezapadnjaštvo, ali što kaže moj Filip: "Šta nas boli uvo, nismo na zapadu a nismo baš skroz ni Rusija, opušteno."
srdjan.pajic srdjan.pajic 22:31 23.07.2018

Re: Uh.

Meni jeste, otkad sjećanja sežu, 1979. do 1990. bilo sjajno.


Ma de, bre, 1980. umro Tito ('79. se razboleo, ja mu džabe i pod prisilom onolike ruže sadio u školskom dvorištu, osamdeseset osam komada), od tada nisam više mirno mogao da spavam. A '87-'88 zajahao Sloba, uhapsitevlasija, mitinzi podrške, naci-divljanje na svakom koraku. Pa '89. u vojsku, to je trauma za sebe, '90. krenulo sranje, iduće počeo rat. To jedino ako si bio u pelenama tih godina, onda je bilo bezbrižno.
principessa_etrusca principessa_etrusca 18:00 17.07.2018

Spomeniks

Фотограф Jan Kempenaers је чини ми се први, пре пет-шест година, објавио књигу Spomeniks, која је скренула пажњу на југословенску споменичку архитектуру и покренула читав низ чланака, изложби, блогова. Садашња њујоршка изложба је шира и не односи се само на споменике.
Dont Fear The Reaper Dont Fear The Reaper 19:19 17.07.2018

Hot

Tjah, ebeš crveni kiosk bez vodenastog žutog senfa i kašičeta, nije to - to!

aureus aureus 20:00 17.07.2018

Re: Hot

Dont Fear The Reaper
Tjah, ebeš crveni kiosk bez vodenastog žutog senfa i kašičeta, nije to - to!


Мени су на памет пале "чунга лунга" жваке.
Умјесто да ти врати ситан кусур радница те пита 'оћеш ли жваке.
marta l marta l 19:30 17.07.2018

YU, MOMA

hvala Marko! eh, jos da ste blize (i de Manccinijevi, i NY, i izlozba:)))

preporucujem razgovor iz MOMA sa kustosima. Jedan od njih je i Vladimir Kulic, nekadasnji asistent BU, a sada prof na Floridi...

[youtube]https://www.youtube.com/watch?v=M2S0bBTHu-8[/youtube]

marco_de.manccini marco_de.manccini 20:00 17.07.2018

Re: YU, MOMA

Ау, Марта!

Ја се дивим људима који не забораве шифру ни после пар година.
marta l marta l 20:04 17.07.2018

Re: YU, MOMA

samo za posebne prilike
highshalfbooze highshalfbooze 19:32 17.07.2018

Arhitektura Beograda

http://rs.n1info.com/a404571/Vesti/Insajder-Beograd-na-vodi-preuzima-hotel-Bristol.html

Prema analizi Insajdera, ugovorom o Beogradu na vodi je predviđeno da kompanija Beograd na vodi posle ulaganja u renoviranja, može bez naknade da upravlja nizom objekata u Savskom amfiteatru, među kojima su Bristol, zgrada Pošte, Geozavod, glavna zgrada Železničke stanice, grupa zgrada u četvrti Savamala.

Dok u verziji na srpskom jeziku piše da nakon renoviranja kompanija Beograd na vodi ima pravo da bez naknade koristi ove zgrade, u engleskoj verziji, koja je jedina važeća, navodi se da Beograd na vodi stiče pravo upravljanja objektima. To, praktično, znači da će firma Beograd na vodi imati pravo da izdaje ove objekte trećim licima, odnosno da će zarađivati od državne imovine koju koristi besplatno, piše Insajder.

??? ??? ???

Jel' živimo san ili javu?
marta l marta l 19:40 17.07.2018

Re: Arhitektura Beograda

Jel' živimo san ili javu?

nocnu moru.
BG na vodi ce mozda biti sagradjen, ali nece nikada biti arhitektura, kao sto ni slike iz staklorezacke radnje nisu umetnost, nego moleraj...
highshalfbooze highshalfbooze 20:22 17.07.2018

Re: Arhitektura Beograda

Ja se izvinjavam, od zaprepašćenja nisam lepo objasnio.
Ne radi se o tome hoće li nova arhitektura biti izgrađena ili ne i da li ta arhitektura ima vrednost, već što se postojeći objekti od kulturnog i istorijskog značaja poklanjaju nekim arapima.
angie01 angie01 20:40 17.07.2018

Re: Arhitektura Beograda

Ja se izvinjavam, od zaprepašćenja nisam lepo objasnio.
Ne radi se o tome hoće li nova arhitektura biti izgrađena ili ne i da li ta arhitektura ima vrednost, već što se postojeći objekti od kulturnog i istorijskog značaja poklanjaju nekim arapima.


bas htedoh da postavim vest kod Bobica- jasno je od pocetka da je otimacina u pitanju- s tim sto su sve nabrojane zgrade vlasnistvo grada i pod zastitom drzave, sto bi znacilo, da bi mogle da dobiju neku kulturnu funkciju, kao recimo, novi muzeji, ili ustanove kulture,...a ovo je najobicnije bezocno vacaranje, jos jednom ce da pokazu da ce raditi sta god im se cefne i da ce to proci.

( u Bristolu sada zive neka vojna lica, koja ce samo da isele, niko ne zna gde.)
romi.daba romi.daba 22:18 17.07.2018

Re: Arhitektura Beograda

Dok u verziji na srpskom jeziku piše da nakon renoviranja kompanija Beograd na vodi ima pravo da bez naknade koristi ove zgrade, u engleskoj verziji, koja je jedina važeća, navodi se da Beograd na vodi stiče pravo upravljanja objektima. To, praktično, znači da će firma Beograd na vodi imati pravo da izdaje ove objekte trećim licima, odnosno da će zarađivati od državne imovine koju koristi besplatno, piše Insajder.



OK. Hajde da se vratimo nazad u vreme pre projekta na vodi.

Beograd nije imao pare da završi Željezničku stanicu 40 godina.
Beograd nije imao pare da obnovi ZATVORENE muzeje, Narodni i Savremeni, 15 godina.
Beograd nije imao pare ni da obnovi zgradu Zadruge, a kamoli da iseli institucije koje su tamo. Beograd nije imao pare da obnovi sve fasade u gradu koje su nas činile depresivnim, i što smo stalno kritikovali.
Da ne nabrajam stanje u unutrašnjosti, automobilsku industriju Crvenu Zastavu država nije mogla da obnovi.

Ta bi shvatili srbijansku situaciju moramo shvatiti da će nam trebati 60 godina da dostignemo "standard" Austrije ili Italije.

Od Miloševićevog vremena počinje doba privatizacije i globalizacije. (Otuda i tajkuni Beko i Mišković)

Danas smo samo stigli malo dalje u tom procesu globalizacije (reč koja je crvena marama za ekstremnu levicu i desnicu).

Da bi Srbija postala igrač u globalizovanom svetu ona je morala da prodaje svoje najbolje assets - izvore vode na primer.


Srpski odnos prema starini i nasleđu je poznat kao notoran, pre samo pet godina palazzo koji je sagradio Knez Miloš u današnjoj Gračaničkoj ulici je stajao na tržištu preko tri godine. Niko od naših školovanih i imućnih nije hteo ni da pogleda zgradu koju su oni zvali ruševina. More lepe stare kuće u našim gradovima su srušene.


I u ovom našem sirotinjskom beznađu u kojem nas svake nedelje navodno šokira vest da se MOZGOVI nepovratno odlivaju i stanovništvo nam se smanjuje, mi najrađe provodimo vreme u političkoj borbi protiv apsolutno svakog ko dođe na čelo države.

Samo na ovom blogu je napisano stotinjak puta da nam je Crvena Zastava najveća omča oko vrata. Koliko se samo taj ugovorom sa Fiatom kritikovan. A koliko su ljudi koji su radili na tom poslu demonizovani. Siguran sam Tadić, Dinkić i Đelić već imaju rogove kao bufloni.


Da se vratim na temu i da se podsetimo koji deo Beograd je bio najveće naše ruglo? Upravo ona mračna Željeznička stanica u čiji WC normalan čovek nije smeo ni da uđe ni pod razno.

Kakav je bio socijalistički Hotel Bristol, a kakva je bila pomenuta zgrada Beogradske zadruge. Šta je bilo pred Ekonomskim fakultetom - PICIN PARK!

Da ne spominjem svo ono sivo ruglo koje i dalje postoji na padini između Zelenog Venca i Picinog parka.

Da bi čovek ušao u centar vozom na putu od Crne Gore na primer, trebalo je oko dva sata 2003.

Neko je ipak primetio kakav potencijal ima taj posrnuli Beograd. U svakom slučaju znamo da je Vučić prihvatio tu mogućnost da se Beograd revitalizuje u DOGLEDNOM roku.

I naši državnici (demoni) su našli investitora u Arapskim Emiratima. To su poslovni Arapi koji su svetu veoma poznati. Ljudi koji prodaju naftu i investiraju širom sveta - u Americi, Evropi, Aziji, Africi itd. To su ljudi koji su napravili GRADOVE kao što je Dubai u poslednjih 40 godina, jer to nije bio grad prema nekom zapadnom modelu grada pre toga, više ono što bi nazvali selendra.


Sada bih se podsetio rasističkih komentara u srpskim medijima kad su "Arapi" dobili koncesiju na čitav taj prostor od između Brankovog mosta i Gazele. Taj arapski šef države je naravno osetio ovu neprijateljsku atmosferu koju šire razni građani. Kada je završio posetu Beogradu otišao je u Crnu Goru i tamo je dao 50,000 evra u napojnicama hotelskim radnicima! Za mene je ovo više bila poruka Srbijancima nego nagrada Crnogorcima.



Sve je naravno problem globalizacije na koju reaguje naša levica i naša desnica, svaka iz svojih ideoloških razloga.

Međutim danas se NE cene ideologije. Kao što nije više kul psovati tako nije kul ni biti ideologiziran - ni nacionalistički ni protekcionistički. Sve se radi na nogama balansirajući iz jedne istorijske situacije u drugu - iz komunizma u rat, iz rata u kapitalizam, globalizam itd. Ali se čuvaju neki dometi i dostignuća iz prošlosti - kao na primer u zdravstvenim i edukativnim društvenim i državnim segmentima.

Važni ideolozi koji nadopunjuju razne protivnike globalizacije su naravno ultra-desnčari sa svojim kosovskim epom. Računaju da ako je potrebno da sačekaju 60 godina da bi stanovništvo živelo onako kako živi njihova rodbina na Zapadu onda će sačekati nekoliko milenijuma da bi vratili Kosovo u svoju utopijsku državu. To su oni koji proklamuju narodu svete vrednosti: Rusi, Bog, Vera, Strašni Sud.


U doba internetskog upliva u nekad najmoćnije države i u doba masovnih kretanja stanovništva, i da ne spominjem tokove globalnog novca, čovek mora da shvati da se ne može sve rešavati na nivou puka - naročito nedovoljno prosvećnog puka - jer setimo se: MOZGOVI su se odlili to svi vidimo veoma jasno.



I na kraju, strana firma zajedno sa državom Srbijom će ulagati novac i dalje u obnovu beogradske hotelske, trgovinske, turističke, građevinarske, saobraćajne i druge servisne industrije.

Zaposlenici će dobijati plate, planeri i građevinari će dobijati novac, država će oporezivati sva novčana kretanja na direktan ili indirektan način. Dakle meni kao laiku, običnom građanu je sve ovo jasno, i siguran sam da je jasno mnogim drugim običnim građanima Srbije.


Ako je zaključak da će investitor "besplatno" koristiti spomenike kulture koje je obnovio i osposobio za upotrebu onda ništa. "Džabe smo krečili."


(Jedna dobra vest. Sećate se kad je Beograd imao samo šaku dobrih hotela i nimalo privatnog smeštaja osim nekog mračnog tamo oko Picinog parka? Danas kažu da postoji preko 150 hotela i more stanova za izdavanje, a Beograd je značajan svetski centar za kongresni turizam. Znači da postoji nekoliko hiljada beogradskih radnika koji tiho opslužuju te hotele i zarađuju novac za svoje porodice. Takođe postoje snabdevači tih hotela, i transporeteri i uvoznici, i proizvođači. To su naši pravi radnici, nisu anonimni aktivisti koji bi se malo svađali na društvenim mrežama da im prođe vreme.)
Dont Fear The Reaper Dont Fear The Reaper 22:46 17.07.2018

Re: Arhitektura Beograda

romi.daba


Oni sendvič botovi, to se čovek navikne, par šapirografskih lupetanja, lako se od-vide. Ali ovi volonteri, vučić-đilas (i ostali diktatorčići) provenijencija, e ti su gori od krpelja i buba Rusa zajedno ;>

Ubr, a pogotovo što isprazna lupetanja isprduckavaju samo u epskim količinama (sve to išlo u pisarske škole za (post)komunističkog vakta, pa naučilo da trabunja samo na hektolitre).

PS - Krele, vrati se! u poređenju sa ovakvim smorovima, ti si ... ma i dalje dalabudetina, ali ajde ☻

romi.daba romi.daba 23:07 17.07.2018

Re: Arhitektura Beograda

Dont Fear The Reaper
romi.daba


Oni sendvič botovi, to se čovek navikne, par šapirografskih lupetanja, lako se od-vide. Ali ovi volonteri, vučić-đilas (i ostali diktatorčići) provenijencija, e ti su gori od krpelja i buba Rusa zajedno ;>

Ubr, a pogotovo što isprazna lupetanja isprduckavaju samo u epskim količinama (sve to išlo u pisarske škole za (post)komunističkog vakta, pa naučilo da trabunja samo na hektolitre).

PS - Krele, vrati se! u poređenju sa ovakvim smorovima, ti si ... ma i dalje dalabudetina, ali ajde ☻




A da, zaboravio sam da spomenem Krstića trenutno jednog od vodećih demona u srbijanskoj mitologiji.
aureus aureus 23:47 17.07.2018

Re: Arhitektura Beograda

romi.daba
Da se vratim na temu i da se podsetimo koji deo Beograd je bio najveće naše ruglo? Upravo ona mračna Željeznička stanica u čiji WC normalan čovek nije smeo ni da uđe ni pod razno.

Aaaa...ako je wc u željezničkoj stanici loš, zna se šta radiš - izmještaš željezničku stanicu.

Možda je malo neobično da je zgrada toliko loša da bi bila željeznička stanica, ali je dovoljno dobra da bi bila muzej. I to u budućem elitnom dijelu grada.
marco_de.manccini marco_de.manccini 00:02 18.07.2018

Re: Arhitektura Beograda

poznat kao notoran

?
highshalfbooze highshalfbooze 06:40 18.07.2018

Re: Arhitektura Beograda

A da, zaboravio sam da spomenem Krstića trenutno jednog od vodećih demona u srbijanskoj mitologiji.


Pročitao sam tekst bez Krstića, a od jutros sam i njega slučajno zakačio na RTS, tako da je ugođaj kompletan.
Sad mi je muka, moram da idem da povraćam.
sevarlica sevarlica 11:06 18.07.2018

Re: Arhitektura Beograda

romi.daba


Auh, jesi OK?
romi.daba romi.daba 22:42 19.07.2018

Re: Arhitektura Beograda

marco_de.manccini
poznat kao notoran

?


Dobro primećeno. Verovatno me zamela pomisao na sendvič koji sam sutradan pojeo.
blogovatelj blogovatelj 02:50 20.07.2018

Re: Arhitektura Beograda

Ubr, a pogotovo što isprazna lupetanja isprduckavaju samo u epskim količinama (sve to išlo u pisarske škole za (post)komunističkog vakta, pa naučilo da trabunja samo na hektolitre


Ma Tasa otvorio n-ti nalog, da može sam sebi preporuke da lupa. Vidiš da stavlja prazne redove među pasuse, a skribomanisanje si i sam primetio.
srdjan.pajic srdjan.pajic 15:55 20.07.2018

Re: Arhitektura Beograda

blogovatelj
Ubr, a pogotovo što isprazna lupetanja isprduckavaju samo u epskim količinama (sve to išlo u pisarske škole za (post)komunističkog vakta, pa naučilo da trabunja samo na hektolitre


Ma Tasa otvorio n-ti nalog, da može sam sebi preporuke da lupa. Vidiš da stavlja prazne redove među pasuse, a skribomanisanje si i sam primetio.


E, nema šanse da je ovo Tasa, ovo je neki drugi smarač, možda onaj Gavrilo. Na Tasu sam razvio poseban senzibilitet, i ne mogu da me zajebu prazni redovi, i ogromni isto tako prazni čaršaf komentari, niti da me zavara odsustvo uveki istih youtube klipova. Oćemo u po 100 dolara da se kladimo da ovo nije Tasa? Dobro, u deset, ajde.
romi.daba romi.daba 21:31 20.07.2018

Re: Arhitektura Beograda

aureus
romi.daba
Da se vratim na temu i da se podsetimo koji deo Beograd je bio najveće naše ruglo? Upravo ona mračna Željeznička stanica u čiji WC normalan čovek nije smeo ni da uđe ni pod razno.

Aaaa...ako je wc u željezničkoj stanici loš, zna se šta radiš - izmještaš željezničku stanicu.

Možda je malo neobično da je zgrada toliko loša da bi bila željeznička stanica, ali je dovoljno dobra da bi bila muzej. I to u budućem elitnom dijelu grada.


Željeznička stanica bi bila odličan Muzejski prostor. Problem je u tome što je zastarela. Svako ozbiljno renoviranje košta ogromne pare. Ukoliko se preuredi u muzej to je prilika da se zgrada modernizuje i očuva.

Glavni ulaz je monumentalan i jedna od retkih takvih građevina. Peronski ulaz je takođe veoma lepa građevina od stakla i gvožđa. To sve treba detaljno renovirati.

Između ostalog i zato sam entuzijasta za ovaj ceo taj poduhvat Beograd na vodi - bez obzira ko je na vlasti. Zgrade ostaju, a ljudi nestaju...

U svakom slučaju i to će činiti naše nasleđe kao i ovi partizanski spomenici.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 05:23 21.07.2018

Re: Arhitektura Beograda

Мање више, Даба је, богами, штошта у праву.
aureus aureus 06:14 21.07.2018

Re: Arhitektura Beograda

romi.daba
Željeznička stanica bi bila odličan Muzejski prostor. Problem je u tome što je zastarela. Svako ozbiljno renoviranje košta ogromne pare.

Najbitnije je da se nađu pare za taj vc.
Bilo bi stvarno odvratno da odeš gledati eksponate i da te nešto potjera kad ono -vc u haosu.
Glavni ulaz je monumentalan i jedna od retkih takvih građevina. Peronski ulaz je takođe veoma lepa građevina od stakla i gvožđa.

Znači i glavni ulaz monumentalan i peronski ulaz lijep, ali džaba - mora da ide odatle.

Ona na jednu, autobuska na drugu stranu, iš, iš.

A tako bih volio da iz Požege dođem na ž. stanicu, pa onda za pet minuta eto me pred Kulom A. Ovako moram da se patim dvadeset minuta od Prokopa. E, živote zbrljotino...
aureus aureus 06:21 21.07.2018

Re: Arhitektura Beograda

Predrag Brajovic
Мање више, Даба је, богами, штошта у праву.

Dabome.

Manje-više, možemo biti potpuno mirni: država koja se tako upregne i za tri godine izgradi dvije stambene zgrade ne mora da brine za budućnost.

romi.daba romi.daba 21:36 21.07.2018

Re: Arhitektura Beograda

aureus
Predrag Brajovic
Мање више, Даба је, богами, штошта у праву.

Dabome.

Manje-više, možemo biti potpuno mirni: država koja se tako upregne i za tri godine izgradi dvije stambene zgrade ne mora da brine za budućnost.





Koliko vidim u štampi Vučić se još uvek poigrava idejom o restauraciji Korunovićeve originalne fasade "Palate pošte". Nisam ljubitelj tog načičkanog pseudovizantijskog stila ali ceo trg bi postao veličanstven, a one jeftine staklene zgrade koje su nikle 90tih godina u Karađorđevoj bi bile donekle neutralisane. Moramo priznati da se Alek angažuje.

Kralj Aleksandar nam je sagradio što šta, Tito nam je sagradio Novi Beograd, i sad AV ostavlja svoj pečat. Not bad. (Odoh u Hilton po sendvič, jami, jami.)
aureus aureus 22:38 21.07.2018

Re: Arhitektura Beograda

romi.daba

Kralj Aleksandar nam je sagradio što šta, Tito nam je sagradio Novi Beograd, i sad AV ostavlja svoj pečat.

Vučić kad udari pečatom, nestane pravna država, ali zato niknu apartmani za bogatune. I to o trošku običnog, siromašnog svijeta koji plati eksproprijaciju, izmiještanje željezničke i autobuske stanice, izgradnju saobraćajnica i kanalizacije i svega drugog što je potrebno da bi Miodrag Đorđević i Dušan Vasiljević imali lijep pogled na rijeku, Novi Beograd i stari Beograd. Zaslužili su, s obzirom na to kako su vrijedno radili u Njemačkoj, Africi i Čileu.
romi.daba romi.daba 12:29 22.07.2018

Re: Arhitektura Beograda

Kralj Aleksandar je zastupao interese velikosrpske buržoazije i internacionalne masonerije (ggraditelja). Tito je zastupao protivne interese i izgradio je Novi Beograd. A čije interese zastupa Alek? Svoje, arapske, novobogataša...

Očigledno je da mora da se gradi i da u svakom procesu ima gubitnika. Svakako nisam protiv toga da se bude fer prema svim iseljenima. Naravno nekima koji su živeli u bespravno podignutim objektima kašika je upala u med i neka im je srećno. Koliko se sećam u vezi onog noćnog rušenja, vlasnik tih zgrada je hteo da dobije nadoknadu i za bespravno podignute anekse (naravno sve što se pročita ne znači da je istinito).

Društvena gradnja je naravno dobra. Ne znam ko gradi u Kini, ali znam da su na čelu privatnih firmi provereni komunistički kadrovi. U ovoj našoj Evropi sve se radilo na tome da se sruši sovjetski i samoupravni tipovi socijalističke privrede. Videćemo šta će biti kad Bernie Sanders i Jeremy Corbyn ponovo uvedu društvenu ekonomiju u USA i UK na velika vrata.

Ps. Da bi srpska država održavala svoju socijalnu komponentu ona mora prodavati ono što obični ljudi traže kad im se usreći pa se obogate - pa ako se danas dobro prodaju pogledi i vizure c'est la vie. Društvena pravda je odvojeno pitanje.
aureus aureus 20:29 22.07.2018

Re: Arhitektura Beograda

romi.daba

Očigledno je da mora da se gradi i da u svakom procesu ima gubitnika.

А зашто у сваком процесу мора да има губитника?
И зашто то у случају Београда на води морају да буду обични људи?
Ако су они платили 130 милиона евра за експропријацију цијеле локације (дакле, цијеле а не само непосредног појаса уз воду), ако плаћају неколико стотина милиона евра за измјештање жељезничке и аутобуске станице (које иду у различите дијелове града како би људима било што теже да путују) као и инфраструктурно опремање будућих саобраћајница на локацији Београда на води - нису ли заслужили да добију више од обичног шеталишта поред воде, мало кафића и будућег тржног центра?

А ти што ће се уселити у станове поред ријеке требало би да знају да су њихови станови субвенционисани од стране читавог друштва.
Другдје по свијету субвенционишу се објекти за социјално становање, Београд на води је примјер гдје се субвенционишу станови за оне који пара имају највише у друштву.

Што се визура тиче, ту ваља бити опрезан јер се може десити да пет хиљада људи добије добре погледе, а да их милион и по људи изгуби.
Не кажем да ће се то нужно десити јер су тренутно подигнуте само двије зграде, а ми не знамо шта ће још бити подигнуто, гдје тачно и које ће габарите имати будуће зграде јер је читав пројекат жив и непрестано се мијења; међутим то заиста може да се деси.
niccolo niccolo 21:00 22.07.2018

Re: Arhitektura Beograda

Београд на води је примјер гдје се субвенционишу станови за оне који пара имају највише у друштву.

Lepo ja kažem, divno društvo i država, vrhunski Superhik.
aureus aureus 22:01 22.07.2018

Re: Arhitektura Beograda

niccolo
Београд на води је примјер гдје се субвенционишу станови за оне који пара имају највише у друштву.

Lepo ja kažem, divno društvo i država, vrhunski Superhik.

A što je najgore, mi holandski multimilioneri nismo ni znali da će nešto da se gradi pored Save. Da je to javno objavljeno, da je napravljen međunarodni konkurs za izradu idejnog rješenja pa da se dobije maksimalno kvalitetno rješenje (a ne ova zbrljotina koja se svaki čas mijenja), nakon čega bi tih 130 hektara bilo podijeljeno na lotove za koje bi se konkurisalo...mislim, zašto je meni uskraćeno da kupim 50 hektara na tako elitnoj lokaciji i da pravim razne džidža-bidže?
marco_de.manccini marco_de.manccini 20:55 17.07.2018

Гост аутор -- Богдан Богдановић

Камен

Полуразрушена је ова варош. Разривена, од старости, од бомбардовања, од минирања. И ми је данас помало рушимо, јер, ево, баш у основи моста пролази овде нови булевар и пробија густо, напуштено ткиво овог мртвог града. Тако се помаљају утробе кућа. Осипају се зидови, разара се помало старо ткање. Никада нисам могао боље да видим, да осетим, да напипам структуру зидања, изнутрицу ових камених здања. Никада не осетих боље праву, тешку материју зидања. Ишао сам као опчињен од зида до зида, пипао, загледао, чудио се. Оно што ме је пренеразило било је да нигде нису била два иста зида, нигде два иста зидања, две исте руке! Негде је ткање зида било ситно а преко њега истањена мрежа малтера као вез. Негде су, пак, комади били велики и груби, као одваљени од стене, а малтер је био стар, поцрнео, искидан, једва се видео. Негде је напротив, малтер био обилан, избијао је напоље, одлазио је, облизивао је сваки камен. Био је, како зидари кажу, старији од камена. Негде је камен био црн, а малтер бео, крупнозрн; негде је камен био скоро бео, а малтер црн, или црвенкастожут, зарђао. Све нови и нови орнаменти камена и малтера. Чудио сам се вештини руку. Колико идеја, проналазака, и то само на једну прастару тему: сазидати зид. Један једини зид!

Камен има топлине -- мислио сам те ноћи -- ваљда зато што толико пута мора да прође кроз руке човека, пре него што је постављен и остављен. Камен се не може обрађивати једнообразно. Натерује човека да се довија. Лепота рада у камену је често и лепота инвенције, а и логике. Камен не трпи бесмислице.

...
jinks jinks 08:48 18.07.2018

Re: Гост аутор -- Богдан Богдановић

Inače, Bogdan Bogdanović je autor i jednog od manje poznatih spomenika posvećenih II sv. ratu, u Popini kod Vrnjačke Banje.



Naime, spomenik je posvećen jednoj od prvih frontalnih borbi koje su ustanici imali protiv nemačkih snaga, i koja je trajala između 13. i 20. oktobra 1941. Sad, ono što je dodatno interesantno jeste da su se ustaničke snage, po nekim od istoričara, sastojale kako od boraca naklonjenijih NOP-u, tako i od boraca naklonjenijih JVO, koji su se zajedno borili protiv okupatorskih snaga.

Što bi rekao autor bloga, deluje kao utopija (konkretna). Mada ta utopija zajedništva nije se izgleda završila samo na građanskom ratu koji se desio tokom II sv. rata, i koji je između ostalog razdvojio i borce sa Popine, već je postala izgleda i nezibežni beleg čitave naknadne istorije SFRJ.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 10:30 18.07.2018

Re: Гост аутор -- Богдан Богдановић

i koja je trajala između 13. i 20. oktobra 1941. Sad, ono što je dodatno interesantno jeste da su se ustaničke snage, po nekim od istoričara, sastojale kako od boraca naklonjenijih NOP-u, tako i od boraca naklonjenijih JVO, koji su se zajedno borili protiv okupatorskih snaga.


мој деда, официр српског НОП-а, пише да су у тој фази сарађивали са официрима ЈВО, а да их је редовно сретао у штабу (током 1941.). колико се мени чини, НОП је ту имао јаснију хијерархију, док у ЈВО то није био случај (да не улазим сада у десничарске сентименте и идеологију).
marco_de.manccini marco_de.manccini 11:55 18.07.2018

Re: Гост аутор -- Богдан Богдановић

Inače, Bogdan Bogdanović je autor i jednog od manje poznatih spomenika posvećenih II sv. ratu, u Popini kod Vrnjačke Banje.

Богдановић у књизи "Bogdanović by Bogdanović (Yugoslav Memorials through the Eyes of Their Architect)" пише

"This was the site of one of the first battles against the German occupation of Serbia in World War II. Here you find yourself within a gun's sight. It's disturbing."
predatortz predatortz 08:21 18.07.2018

Laičko viđenje

Verujem da je projektovanje prikazanih objekata zahtevan i dobro odrađen posao. Nisam iz te struke, mogu samo da nagađam, ali mi se čini da je inženjerski dobro odrađen.

No, svi prikazani objekti su mi, kao posmatraču, jako ružni i sumorni. Neki i jezivi, kao blokovi recimo. Nehumani i preteći.
principessa_etrusca principessa_etrusca 10:57 18.07.2018

Re: Laičko viđenje

No, svi prikazani objekti su mi, kao posmatraču, jako ružni i sumorni. Neki i jezivi, kao blokovi recimo. Nehumani i preteći.

То све јесте један аспект ове архитектуре, посебно када је гледамо данас у њеном запуштеном и оронулом стању, фотографисану из најчуднијих углова и уз неумољиво дифузно светло.

Са друге стране, та архитектура је била смела и иновативна, а неки од тих облика постали су препознатљиви део пејзажа, као споменик на Космају или авалски торањ. Посебно, мени је фасцинантно да су у условима релативне неслободе за друге уметности, вајари и архитекте који су стварали ове споменике, имали одрешене руке да тим енормним апстрактним формама обележавају догађаје 1941-45.

Друго што је фасцинантно је да су те огромне бетонске форме разбацане по неприступачним планинским забитима на местима битака, где су тоне и тоне бетона донете и остављане да пропадају углавном без икаквог одржавања. Како су уопште разумели те форме они који су о томе свему одлучивали?
sevarlica sevarlica 11:22 18.07.2018

Re: Laičko viđenje

predatortz
Verujem da je projektovanje prikazanih objekata zahtevan i dobro odrađen posao. Nisam iz te struke, mogu samo da nagađam, ali mi se čini da je inženjerski dobro odrađen.

No, svi prikazani objekti su mi, kao posmatraču, jako ružni i sumorni. Neki i jezivi, kao blokovi recimo. Nehumani i preteći.


Prosto su odraz svog vremena u jednoj zemlji socijalističkog duha.
Beton je dobio na značaju i pojeftinila je njegova izrada. Pojavio se sistem betonskih baza i prefabrikovane gradnje. Ravne linije, repeticija, natur beton, itd. , sve su to spomenici i ponos komunizma.

Sami spomenici i infrastrukturni objekti su nešto drugo, imaju neku svoju priču i neki svoj smisao, ali se i uklapaju u tehnologiju svog vremena.

Sa sruge strane stambeni objekti, posebno na Novom Beogradu, su uz svoju političku konotaciju, radjeni kako su radjeni i zbog toga što investitor, odnosno država nisu imali motiv profita. Kad upariš ta dva faktora dobiješ zgradu koja je napravljena jadno za stanovanje ali sa fasadom da služi kao spomenik jedne ideje, i pravljeni su da traju večno a za stambene objekte to ne bi trebalo da bude slučaj. Danas stanari takvih objekata imaju veliki problem sa energetskom efikasnošću i lošim završnim radovima u enterijeru.
marco_de.manccini marco_de.manccini 11:37 18.07.2018

Re: Laičko viđenje

Брутализам није за страшљиве!

* * *

Сад, без шале, и сирова естетика је естетика. Имаш шлагере, али имаш и панк, имаш валцере, али и металце ...

Иначе, само име изожбе је веома добро смишљено, јер се може превести на два начина

"Ка конкретној утопији"

али и

"Ка бетонској утопији".

* * *

Ја сам, углавном, имун на сировост бетона, растао сам у таквом граду, мени је основна школа била бетонска, а на једој слици горе је и зграда ректората мог универзитета.

Е, сад, сасвим је друго питање како све те грађевине старе, поготову без минимума одржавања.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 11:38 18.07.2018

Re: Laičko viđenje

sevarlica
Danas stanari takvih objekata imaju veliki problem sa energetskom efikasnošću i lošim završnim radovima u enterijeru.


Мени исто Енбиџи смрз као Преди, ваљда како смо млађа генерација од Ђед Пајкета и Деда Марца, па немам неких сентиш спона са Југом, тј. већ је било јасно у доба када сам ја био момак, осјећао, стварао емоције, да је Југа рикнула. Заправо, Нови Београд је већ тада почео да изгледа као неки суморни трип Клајва Баркера у Књигама Крви. У ствари, мени је симболично смрт Југославије овековечена у рушењу Старог Моста у Мостару, као што ми је и крај Бегеа рушење торња на Авали 1999. Мислим, океј, враћени су мостови и торњеви, ал' није то више та емоција.


marco_de.manccini marco_de.manccini 11:50 18.07.2018

Re: Laičko viđenje

немам неких сентиш спона са Југом

Сентиш ка Југославији ми није ни на крај памети. С друге стране, не може се жмурити и претварати да период 1945--1990 није постојао, да се није живело, радило, стварало ... овакве "археолошке" изложбе таман томе и служе -- ретроспективе постојања.
Atomski mrav Atomski mrav 11:52 18.07.2018

Re: Laičko viđenje

Prosto su odraz svog vremena u jednoj zemlji socijalističkog duha.
Beton je dobio na značaju i pojeftinila je njegova izrada. Pojavio se sistem betonskih baza i prefabrikovane gradnje. Ravne linije, repeticija, natur beton, itd. , sve su to spomenici i ponos komunizma.


Zanimljivo, nagledao sam se takvih, a bogami i grđih primera arhitekture po zemljama koji nisu ni okusile socijalizam i komunizam.
Atomski mrav Atomski mrav 11:53 18.07.2018

Re: Laičko viđenje

Сентиш ка Југославији ми није ни на крај памети. С друге стране, не може се жмурити и претварати да период 1945--1990 није постојао, да се није живело, радило, стварало ... овакве "археолошке" изложбе таман томе и служе -- ретроспективе постојања.


A inače nam je baš svanulo posle 1990. kad je reč o urbanističkim i arhitektonskim "rešenjima".
predatortz predatortz 11:59 18.07.2018

Re: Laičko viđenje

Zanimljivo, nagledao sam se takvih, a bogami i grđih primera arhitekture po zemljama koji nisu ni okusile socijalizam i komunizam.


Da, i ja sam. Prosto, odraz tog vremena. Ružne betonske gromade, bez momenta ljudskosti i topline.

Mislim da će taj period, u celom svetu, ostati upamćen po tome kako ne treba graditi.
predatortz predatortz 12:05 18.07.2018

Re: Laičko viđenje

Ја сам, углавном, имун на сировост бетона, растао сам у таквом граду,


Tuzla = beton, hlor, smog...

Nisam ni ja sekapersa, rastao sam u jednom od najindustrijalizovanijih gradova bivše nam države, ali mi su mi sve te bezlične betonske gromade bile i ostale ružne.

Deo mog starog kraja:

Atomski mrav Atomski mrav 12:06 18.07.2018

Re: Laičko viđenje

Pitao sam se uvek kako je nastao uopšte taj "stil" - ovo pod navodnicima jer su mnoge zgrade jednostavno bile napravljene u obliku betonskog kvadra i to je bilo to - a onda sam pokupio neke pričice o jednom od najčuvenijih moderninh arhitekata, Le Korbizijeu i ispada da su kubizam i dadaizam ostavili traga u njegovom radu.

Što reče neki lik - bio sam juče u muzeju i video Pikasov autoportret... Bože, na šta je taj ličio!
principessa_etrusca principessa_etrusca 12:15 18.07.2018

Re: Laičko viđenje

Mislim da će taj period, u celom svetu, ostati upamćen po tome kako ne treba graditi.

У УК се те грешке и исправљају и овде је листа (ЛИНК) десетак највиших срушених грађевина. Нису све, али велики број је сазидан у другој половини прошлог века и срушен током последњих петнаестак година.
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 12:53 18.07.2018

Re: Laičko viđenje

marco_de.manccini
немам неких сентиш спона са Југом

Сентиш ка Југославији ми није ни на крај памети. С друге стране, не може се жмурити и претварати да период 1945--1990 није постојао, да се није живело, радило, стварало ... овакве "археолошке" изложбе таман томе и служе -- ретроспективе постојања.



ма ноу, нисам ни мислио на те, Професорре, него поводом овог што Ђед Пајке каже, сентиш ово оно... мени је, кажем, а мислим и нашој генерацији постепено изумирао тај сентиш, посебно када су Амери рокнули Торањ (то сам гледао уживо), некако је било јасно, childhood no more. a ово, за 1945-1990., подразумева се, сваки нормалан кустос има такав однос према том периоду.
marco_de.manccini marco_de.manccini 18:03 18.07.2018

Re: Laičko viđenje

Deo mog starog kraja:

Не изгледа лоше уоопште, доста отвореног простора и зеленила.

Кад кажем не изгледа лоше мислим на поређење са просечним стамбеним просторима "за пук" по свету. Масовна производња има своја ограничења у стилу

квалитет * количина = константа

и иста формула важи свуда, једине разлике су у константи.

Добро, постоје и друге разлике, архитектура и идеологија неког друштва иду руку под руку, а постоје и специфике. У југословенском случају, нагла индустријализација (плус електрификација = социјализам и те форе) и пропратна миграција село-град изискивала је масовну и брзу изградњу стамбеног простора. Као функцију датих потреба, идеологије заједништва, модерних токова у архитектури (а југословенска архитектура је у то време итекако била у току) и оне константе добијеш резултат -- Нови Београд. Поновићу, с датим улазним параметрима, резултат за "станове за пук" је сасвим добар, а за административне зграде још бољи (за споменичку архитектуру и одличан, али то је посебан слој, истовремено протежиран као неопходан за изградњу друштвене основе -- мита, али и остављен да експериментише, да се "изражава" ).

На крају крајева, један од важних извозних "артикала" Југославије јесте била грађевина. Могу да се кладим да свако овде ко је старији од 50 има комшију, брата, кума, ... који је (г)радио негде између Нигерије и Ирака.
myredneckself myredneckself 18:26 18.07.2018

Re: Laičko viđenje

marko
Ја сам, углавном, имун на сировост бетона, сад, сасвим је друго питање како све те грађевине старе, поготову без минимума одржавања.

prinčipesa
... где су тоне и тоне бетона донете и остављане да пропадају углавном без икаквог одржавања.


Posle toliko godina neodržavanja i mirovanja na vetrometini vremena (i vremenskih prilika), beton još uvek stoji, ali o betonu više nema ko da brine.
Siroče, ništa nema, ostala mu je još samo patina.
Mene podseća na prošla vremena socrealizma, ali i tako zapušten izgleda mi minimalno, neobično i lepo, da ne upotrebim novi žargon mladih, izgleda brutalno*.

Za nas koji smo rasli u Jugoslaviji, pored svega drugog što odlikuje taj stil i pravac, beton je svedok jednog vremena i trebalo bi brinuti o njemu. (bar mi ovde, ja ne volim ništa što se ne održava i što je zapušteno, za ostale iz YU ne znam, i nije me briga).

*brutalno - to je kad je nešto dobro, ultra dobro, super, odlično, ustvari izraz je opšti pojačivač svakog utiska)



docsumann docsumann 20:12 18.07.2018

Re: Laičko viđenje

*brutalno - to je kad je nešto dobro, ultra dobro, super, odlično, ustvari izraz je opšti pojačivač svakog utiska)


brutal death metal je keva
aureus aureus 20:19 18.07.2018

Re: Laičko viđenje

marco_de.manccini
Deo mog starog kraja:

Не изгледа лоше уоопште, доста отвореног простора и зеленила.

Кад кажем не изгледа лоше мислим на поређење са просечним стамбеним просторима "за пук" по свету. Масовна производња има своја ограничења у стилу

квалитет * количина = константа

и иста формула важи свуда, једине разлике су у константи.

Добро, постоје и друге разлике, архитектура и идеологија неког друштва иду руку под руку, а постоје и специфике. У југословенском случају, нагла индустријализација (електрификација = социјализам и те форе) и пропратна миграција село-град изискивала је масовну и брзу изградњу стамбеног простора. Као функцију датих потреба, идеологије заједништва, модерних токова у архитектури (а југословенска архитектура је у то време итекако била у току) и оне константе добијеш резултат -- Нови Београд. Поновићу, с датим улазним параметрима, резултат за "станове за пук" је сасвим добар, а за административне зграде још бољи (за споменилчку архитектуру и одличан, али то је посебан слој, истовремено протежиран као неопходан за изградњу друштвене основе -- мита, али и остављен да експериментише, да се "изражава" ).

На крају крајева, један од важних извозних "артикала" Југославије јесте била грађевина. Могу да се кладим да свако овде ко је старији од 50 има комшију, брата, кума, ... који је (г)радио негде између Нигерије и Ирака.


Фино је ово изложио наш добри домаћин Марко де Манчини.

Кад смо се већ заолцали, дао бих и једну малу допуну везану за феномен типа архитектуре о којој говоримо.

Човјек је хиљадама година бјежао од голог зида. Кад год је имао времена и средстава украшавао га је бојом, ситном и крупном пластиком, игром свјетлости и сјене.
Почетком двадесетог вијека у китњастом граду Бечу једном архитекти је пукао филм и...шалим се, није му пукао филм - једноставно је сматрао да је дошло вријеме за нову архитектуру која ће боље одговарати захтјевима времена. На ужас својих суграђана, Адолф Лос, тако се звао архитекта, пројектовао је и изводио грађевине водећи се начелом изразите функционалности и једноставности, са врло мало декорације или чак нимало.

Његовим стопама је кренула чувена њемачка школа Баухаус, а затим и архитекти који ће временом стећи велику славу - Ле Корбизје и Мис ван дер Рое. Први је волио бетон, други метал и стакло. С обзиром да су се обојица ријешили декорације - много су полагали на пропорције. Језик којим су они говорили ушао је у употребу између два свјетска рата, али није био доминантан.

Након Другог свјетског рата, Европа и други дијелови свијета суочили су се са процесом како обнове уништеног градитељског фонда тако и изградњом новог, који је био захтјеван наставком урбанизације. Требало је градити брзо, много и јефтино.
Е тад је врста архитектуре коју смо упознали пар деценија раније добила крила.
Једино је она пружала потребне одговоре. Лукови, сводови, вијенци, капители, компликовани гипсани и други декоративни радови - све је то постало ствар прошлости. Било је, ако ништа друго, нешто што се гради споро и што је скупо.

С друге стране стајала је модерна архитектура која није тражила скупу декорацију, која је била једноставна и флексибилна (и буквално - са лаганим унутрашњим зидовима, помичним зидовима, некад без зидова - као у случају "open space" радних бироа). Уз то је дозвољавала унификацију и префабрикацију, повећавајући брзину а смањујући трошкове грађења.

Ова архитектура, коју многи називају архитектуром интернационалног стила - јер у разним земљама изгледа скоро потпуно исто - тријумфовала је, дакле, након Другог свјетског рата и мислим да је мало коју земљу заобишла.
Негдје шесдесетих и седамдесетих година дошло је до реакције - на сцену су ступили постмодернисти, а за њима деконструктивисти и други. Потпомогнута економским развојем, све бољим, разноврснијим и доступнијим материјалима и техникама - архитектура је бивала све разноврснија и полако смо дошли у ситуацију коју имамо данас: нема јасног доминантног стила него сваки архитекта прича своју причу. Мислим на оне најзначајније, не мислим на епигоне.

Не праве исту архитектуру Френк Гери и Шигеру Бан, Норман Фостер и Тадао Андо, Заха Хадид (покојна) и Ренцо Пиано, Сантјаго Калатрава и Џонтра Волта.

- Џонтра Волта није архитекта!
- Није ни Џонтра.

angie01 angie01 21:28 18.07.2018

Re: Laičko viđenje

brutal death metal je keva



marco_de.manccini marco_de.manccini 21:52 18.07.2018

Re: Laičko viđenje

myredneckself

ali i tako zapušten izgleda mi minimalno, neobično i lepo, da ne upotrebim novi žargon mladih, izgleda brutalno*.

Za nas koji smo rasli u Jugoslaviji, pored svega drugog što odlikuje taj stil i pravac, beton je svedok jednog vremena i trebalo bi brinuti o njemu. (bar mi ovde, ja ne volim ništa što se ne održava i što je zapušteno, za ostale iz YU ne znam, i nije me briga).


Beton, beton, samo beton! (концертна верзија, добра)

Ниже на слици приказана је основна школа у коју сам ишао. И како после да не волим бетон.

А, да, и једна од највећих три грађевинских фирми у граду звала се једноставно -- Бетон





aureus aureus 22:39 18.07.2018

Re: Laičko viđenje

Почетком двадесетог вијека у китњастом граду Бечу једном архитекти је пукао филм и...шалим се, није му пукао филм - једноставно је сматрао да је дошло вријеме за нову архитектуру која ће боље одговарати захтјевима времена. На ужас својих суграђана, Адолф Лос, тако се звао архитекта, пројектовао је и изводио грађевине водећи се начелом изразите функционалности и једноставности, са врло мало декорације или чак нимало.

Kad smo kod Losa (1870-1933)...


Kuća Steiner (1910), Beč - ulična fasada


Kuća Steiner (1910), Beč - dvorišna fasada



Kuća Scheu (1913), Beč. Kutijasta arhitektura. Viđali ste ovakvu po mnogim gradovima. Ovo je jedan od prvih primjera takve arhitekture.


Vila Moller (1926), Beč


Vila Müller (1928), Prag
myredneckself myredneckself 00:42 19.07.2018

Re: Laičko viđenje

docsumann
*brutalno - to je kad je nešto dobro, ultra dobro, super, odlično, ustvari izraz je opšti pojačivač svakog utiska)


brutal death metal je keva


Ne spominji mi, puno je kapsaicina, mnogo je ljuto za mene, docs. Ne osetim ništa drugo od ljutine.
Plus, uopšte ne mogu da im čujem i razumem tekstove, a volim da razumem i to kad slušam muziku. (od njihovih naslova pesama ja se već naježim).
Tako da, najdalje u metal žanru što sam slušala, doprla i donekle podnela, bila je PanterA kad mi je onomad iznenada zaposela sina, ono kad je još bio dečkić. To je izgleda bilo neizbežno, a za mene skoro jedva izdržljivo. I onda šta ću, mislim se, faza u razvoju, valjda će se deprogramirati sam od sebe kad se zasiti the žanra.
myredneckself myredneckself 01:04 19.07.2018

Re: Laičko viđenje

marco_de.manccini
myredneckself

ali i tako zapušten izgleda mi minimalno, neobično i lepo, da ne upotrebim novi žargon mladih, izgleda brutalno*.

Za nas koji smo rasli u Jugoslaviji, pored svega drugog što odlikuje taj stil i pravac, beton je svedok jednog vremena i trebalo bi brinuti o njemu. (bar mi ovde, ja ne volim ništa što se ne održava i što je zapušteno, za ostale iz YU ne znam, i nije me briga).


Beton, beton, samo beton! (концертна верзија, добра)

Ниже на слици приказана је основна школа у коју сам ишао. И како после да не волим бетон.

А, да, и једна од највећих три грађевинских фирми у граду звала се једноставно -- Бетон


Rambo car.
U moje vreme bio je popularan i pio se beton. (žestina s pivom, valjda, nisam nikad probala)
Mora da kombinacija prži kao HCl ili onaj izbeljivač iz Rambovog spota.


cassiopeia cassiopeia 07:43 19.07.2018

Re: Laičko viđenje

docsumann
*brutalno - to je kad je nešto dobro, ultra dobro, super, odlično, ustvari izraz je opšti pojačivač svakog utiska)


brutal death metal je keva


Zašto sam odmah pomislila da je tvoj komentar?

cassiopeia cassiopeia 08:05 19.07.2018

Re: Laičko viđenje

И како после да не волим бетон.


Me too, me too.



Volim ceo blok 70.
Dont Fear The Reaper Dont Fear The Reaper 09:34 19.07.2018

Re: Laičko viđenje

Kad smo kod Losa (1870-1933)...


E, kad smo kod lepih starih zgrada, Poaro (TV sa Jedinim Pravim Poaroom! ) je svaku epizodu ukrašavao - zgradama, slikama, nameštajem, pejsažem. Od zgrada su najvoleli Art Deco, koji nije u stvari to, nego UK verzija "Moderne". Ova je bila u dve epizode:



"Moderne" House in Surrey

Evo ih još koje su bile u seriji, počevš od čuvene:



High & Over in Amersham, designed by Amyas Connell in late 1920’s and built in 1931 for Bernard Ashmole, the distinguished art historian and former director of the British Museum.



Joldwynds Holmbury St Mary, Surrey, designed by Oliver Hill



Kit's Close in Fawley, Buckinghamshire, designed and built between 1936 and 1937, by Christopher Nicholson




St Ann's Court in St Anns Hill, Chertsey, Surrey, designed in 1936 by Raymond McGrath




Shrub's Wood in Chalfont St Giles, Buckinghamshire, designed by Erich Mendelsohn and Serge Chermayeff between 1933 and 1934

I naravno, Greenway, kuća Agate Kristi za poslednju epizodu:


predatortz predatortz 09:36 19.07.2018

Re: Laičko viđenje

Od zgrada su najvoleli Art Deco, koji nije u stvari to, nego UK verzija "Moderne". Ova je bila u dve epizode:


Eeee, ovo je već jako lepo!
Dont Fear The Reaper Dont Fear The Reaper 09:42 19.07.2018

Re: Laičko viđenje

U moje vreme bio je popularan i pio se beton. (žestina s pivom, valjda, nisam nikad probala)
Mora da kombinacija prži kao HCl ili onaj izbeljivač iz Rambovog spota


Pa probaj, šta se femkaš Naravno da ne prži (*) zato se i pilo (pored toga što ubrzava opijanje, kao osnovni motiv ☻) - daje fin okus pivu, pogotovo ako sručiš viski unutri ;> Ukusnije nego kada se ubaci u Koka kolu - obaška zdravije! ;>

Na zapadu se to zove Boilermaker (ja cenim zato što od toga rastu stomaci, e ne stoga što krene da "ključa" ) s tim što oni samo ubace celu čašu viskija u pivu

(*) ono, ako ubaciš neku domaću rakiju od iha-haj gradi, to je druga stvar, ali se obično - za jeftinije svrhe od viskija (da se ne zaboravi "domaći dizajnerski doprinos - Racke Viski -- sa ukusom dima!), ubacivalo vinjače, eventualno Zvečka.
4krofnica 4krofnica 09:50 19.07.2018

Re: Laičko viđenje

cassiopeia
И како после да не волим бетон.


Me too, me too.

Volim ceo blok 70.


cass pa ti si bila u kraju :) klinci su mi tu.

inače, blokovi jesu betončina ali imaju mnogo više zelenih površina nego drugi delovi grada. ceo potez keja je u zelenilu (koje srećom još niko nije dirao. osim šume koju su posekli kod onih nelegalnih vikendica prema Ostružničkom mostu.)

između zgrada ima dosta drveća i igrališta i da te zgrade nisu prilično ružne i monotone, bio bi lep(ši) kraj.

mnogo betona je dobra podloga za grafite, ima jedan dugački zid prekoputa bloka uz koji obožavam da idem i otkrivam nove.
detalj



Atomski mrav Atomski mrav 10:23 19.07.2018

Re: Laičko viđenje

Evo jednog prizora koji nije sa Novog Beograda, već iz Osla (kraj pedesetih, početak šezdesetih godina prošlog veka):



Živeo sam u jednoj od tih zgrada. Beton, beton, samo beton - s tim da su spoljni zidovi (do terase) poprilično izolovani.



Zimi je bilo prilično fino i toplo ali je leti bilo baš vruće u stanu. Drago mi je što više ne živim tamo pošto su ovog leta nenormalno visoke temperature.

Živeo sam u još jednoj betonskoj zgradi novije proizvodnje i mogu da kažem da bih radije živeo u onoj iz 1963 - čim neko od komšija uključi stereo, basovi se čuju ostalim stanovima a zimi ima dosta statičkog elektriciteta...
alselone alselone 10:34 19.07.2018

Re: Laičko viđenje

daje fin okus pivu, pogotovo ako sručiš viski unutri


Beton je pivo sa rakijom koji se piju odvojeno a podmornice su pivo i vinjak koji se piju zajedno.
alselone alselone 10:36 19.07.2018

Re: Laičko viđenje

Pivo zapravo nema lep ukus ako ima puno alkohola. Probao sam u vise navrata nemacka i americka piva sa 8, 10 pa i vise procenata alkohola i mi je sranje. Alkohol preuzme aromu. 4, 5, 6% su najbolja piva.
Atomski mrav Atomski mrav 10:39 19.07.2018

Re: Laičko viđenje

Beton je pivo sa rakijom koji se piju odvojeno a podmornice su pivo i vinjak koji se piju zajedno.


Jel' vidite s kojim predznanjem se ide u kafanu?

Ja sam ranije voleo kombinaciju pelinkovac uz crno pivo. Nije toliko jako/opasno kao beton ali ako se ne konzumira sa merom, zna da bude zajebano.
Atomski mrav Atomski mrav 10:41 19.07.2018

Re: Laičko viđenje

Pivo zapravo nema lep ukus ako ima puno alkohola. Probao sam u vise navrata nemacka i americka piva sa 8, 10 pa i vise procenata alkohola i mi je sranje. Alkohol preuzme aromu. 4, 5, 6% su najbolja piva


Jesi li probao belgijska piva koja su dvostruko i trostruko fermentisana? Oseća se alkohol ali ta piva i dalje imaju neku draž... mada su i meni draža "klasična" piva, ti veći procenti alkohola su za vino.
predatortz predatortz 10:47 19.07.2018

Re: Laičko viđenje

Atomski mrav
Beton je pivo sa rakijom koji se piju odvojeno a podmornice su pivo i vinjak koji se piju zajedno.


Jel' vidite s kojim predznanjem se ide u kafanu?

Ja sam ranije voleo kombinaciju pelinkovac uz crno pivo. Nije toliko jako/opasno kao beton ali ako se ne konzumira sa merom, zna da bude zajebano.


Onda sam ja sisica!
Nikad nisam mešao. Kad sam cirkao, a bilo je to uglavnom tokom faksa, pio sam čistu votku.
Sad, popijem rakijicu dve, i to na mesečnom nivou.
Pivo, nekad leti.
myredneckself myredneckself 10:48 19.07.2018

Re: Laičko viđenje

marko
С друге стране, не може се жмурити и претварати да период 1945--1990 није постојао, да се није живело, радило, стварало ... овакве "археолошке" изложбе таман томе и служе -- ретроспективе постојања.


U tom smislu sam i pomenula u mom komentaru da bismo sve te monumente morali održavati, a ne prepustiti korovu i zaboravu u fazonu kad ja zažmurim toga nema, jer, božemoj sve počinje i postoji od nas, i danas.
Živelo se, radilo i stvaralo, sviđalo se to nama ili ne, to je deo naše istorije, (a ona je btw dobra učiteljica), pa prema tome da ne širim temu u nedogled... no regrets!
alselone alselone 10:51 19.07.2018

Re: Laičko viđenje

Jesi li probao belgijska piva koja su dvostruko i trostruko fermentisana?


Jesu "teška"? Nisam probao.

Meni najviše prijaju laka svetla piva, Pilsneri, jer najbolje osvežavaju. Volim da probam i druga, na primer pšenična, ali čisto jedno, pošto mi postanu teška.

Pilsner Urquell mi je odlično, na primer.

Jel' vidite s kojim predznanjem se ide u kafanu?

Ja ne volim ta brljavljenja. Mislim da beton pio sam jednom i to na studentskoj žurci a podmornice nikad. Vinjak je odvratno piće čak i za studenta.
myredneckself myredneckself 11:01 19.07.2018

Re: Laičko viđenje

DFTR
(pored toga što ubrzava opijanje, kao osnovni motiv ☻)


Jašta, kapiram, treba ti kudikamo manje love da budeš haj.
Pa probaj, šta se femkaš


Usput, ne femkam se nego nisam u mogućnosti, jer već posle par pića postajem nezgodna, i počnem da filoSofiram, brutalno i nekontrolisano iskrena, pa moram da vodim računa o sebi i drugim ljudima. Šta bi mi tek uradio tonbe, a?!
myredneckself myredneckself 11:24 19.07.2018

Re: Laičko viđenje

alselone
Beton je pivo sa rakijom koji se piju odvojeno a podmornice su pivo i vinjak koji se piju zajedno.


atomski
Jel' vidite s kojim predznanjem se ide u kafanu?

Ja sam ranije voleo kombinaciju pelinkovac uz crno pivo. Nije toliko jako/opasno kao beton ali ako se ne konzumira sa merom, zna da bude zajebano.


Aj sad dosta sugrađani, ne ofirajte nas više ovde će ljudi misliti da smo neopevane ždere. Viš kako svi ostali mudro ćute. Sve sami nevini antialkoholičari.

E da, spomenuta je kafana s predznanjem...pa, di ste vi videli da Vojvođanin ne voli bircuz, kad mi odvajkada proučavamo živote barskih mušica?
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 11:46 19.07.2018

Re: Laičko viđenje

predatortz

Onda sam ja sisica!


Геј веган метро!
Srđan Fuchs Srđan Fuchs 11:47 19.07.2018

Re: Laičko viđenje

myredneckself
Sve sami nevini antialkoholičari.

E da, spomenuta je kafana s predznanjem...pa, di ste vi videli da Vojvođanin ne voli bircuz, kad mi odvajkada proučavamo živote barskih mušica?

Сисице бре београџанске
Atomski mrav Atomski mrav 12:09 19.07.2018

Re: Laičko viđenje

Vinjak je odvratno piće čak i za studenta.

Jes' vala. Jednom sam se otrovao od njega.
docsumann docsumann 12:27 19.07.2018

Re: Laičko viđenje

Vinjak je odvratno piće čak i za studenta.


vinjak-kola... smješano najlakše se piju

inače, nemam ja ništa ni protiv solo vinjaka. to je piće za profesoionalce u piću
michiganac michiganac 13:04 19.07.2018

Re: Laičko viđenje

A inače nam je baš svanulo posle 1990. kad je reč o urbanističkim i arhitektonskim "rešenjima".


Jedan prilog u duhu toga i bloga: 'Beton-Beograd-Bec'

cassiopeia cassiopeia 13:17 19.07.2018

Re: Laičko viđenje

cass pa ti si bila u kraju :) klinci su mi tu.




Skoro pričam mojoj Tei o školi, spominjem nastavnike i skontam da je jako malo nastavnika da su još u školi, da ljudi uopšte rade. Omatorilo se.


Ja volim onaj deo od šetališta na sredini bloka, pa sve do reke. Tu baš ima zelenila, mnogo više nego u moje vreme. Imam slike dok još nije uređen nasip, peščane dine su bile.

Uvek mi je drago da tu prošetam. Žao mi samo što nisam češće tamo. Inače sam živela u bloku punih 16 godina.
marco_de.manccini marco_de.manccini 14:46 19.07.2018

Re: Laičko viđenje

Me too, me too.

ша бре ви ту, мекушци једни, па ви сте имали прозоре!
marco_de.manccini marco_de.manccini 15:04 19.07.2018

Re: Laičko viđenje

Živelo se, radilo i stvaralo, sviđalo se to nama ili ne, to je deo naše istorije, (a ona je btw dobra učiteljica), pa prema tome da ne širim temu u nedogled... no regrets!

Ја имам само један регрет, кад је оно била несташица тоалетног папира раних осамдесетих, и појави се у супермаркету, а ја купим само две ролне (у ствари и нису биле ролне, они пакетићи у којима се папир преклапа, један вамо, један тамо).

Да останем у теми, супермаркет је био у подруму трговачког центра из раних седамдесетих, доле на слици. Могао бих данима о томе како је добро осмишљен, и у функционалном и у естетском смислу, овај центар "у облику брода" (са два жуто-црна димњака на врху, палубама на више нивоа и мостићима "ка копну" да уђу путници).

principessa_etrusca principessa_etrusca 15:26 19.07.2018

Re: Laičko viđenje

а ја купим само две ролне (у ствари и нису биле ролне, они пакетићи у којима се папир преклапа, један вамо, један тамо).

To је француски начин паковања и тамо је преживео најезду ролни.

marco_de.manccini marco_de.manccini 15:29 19.07.2018

Re: Laičko viđenje

е, то, само розе.
aureus aureus 15:37 19.07.2018

Re: Laičko viđenje

Dont Fear The Reaper
Od zgrada su najvoleli Art Deco, koji nije u stvari to, nego UK verzija "Moderne".

Nema art dekoa bez težnje ka vertikali. Čak i kad nije kitnjast (ukrasi na fasadi, željezne ograde i sl.) - obično se odaje povezivanjem prozorskih otvora koji su jedan iznad drugih na način da su parapeti i natprozornici malo uvučeni i onda dobijaš kontinualne štrafte po zgradi.

Otprilike ovako.

The Daily Telegraph, Napier, Novi Zeland. Niska zgrada, samo dvije etaže, ali vertikalne linije vode glavnu riječ. Ovdje se art deko dodatno daje ukrasima. Tu su, dabome, i izduženi prozori.


Evo i jednog primjera iz Londona.

Greater London House (završena 1928)


Osim gotike koju doživljavaju kao svoj stil, Englezi su nerado i u vrlo ograničenom obimu preuzimali kitnjaste kontinentalne stilove. Tako se renesansa, recimo, nešto bolje primila od baroka. Neoklasicizam je takođe prošao.

E, Amerika je druga priča. U Americi je bilo art dekoa koliko hoćeš.

Crysler Building (1930), Empire State Building (1931), Waldorf Astoria Hotel New York, American Radiator Building (1924)...

Nekako sam izabrao ove iz Njujorka...

Evo jednog krajnje simpatičnog primjera...pomalo mračni, gotički art deko.


The American Radiator Building (1924), 40 West 40th Street, Manhattan, New York City. Pod državnom zaštitom. Danas je hotel.
principessa_etrusca principessa_etrusca 15:42 19.07.2018

Re: Laičko viđenje

Ниже на слици приказана је основна школа у коју сам ишао. И како после да не волим бетон.


И ја волим бетон, иако је моја основна школа је изгледала овако:



Чиста платонска љубав.
Dont Fear The Reaper Dont Fear The Reaper 16:49 19.07.2018

Re: Laičko viđenje

Vinjak je odvratno piće čak i za studenta.


Tjah, pomodni sutdEnti, u moje doba su bili sretni Onoliko! ako mogu da trgnu vinjače! ;>

A vinjak, u vojsci nudi me "kolega" ;> pićem, kaže doneo od kuće vinjak. Ma ni slučajnO! Vinjak, neka hvala - a mislim se, baš je mogao od kuće i neki viskić / konajk da mazne ćaletu - a ćale mu neka poveća budža u Osijeku.

Posle nekog vremena, valjda nije bilo ništa drugo, a bila neka kiša, ko će da izlazi do kafića, ajde daj taj vinjak.

Vinjak malo sutra! ;> Kakav ti bre ovo vinjak, ovo je odlično! Kad ono, manastirski konjak, prave to za sebe i budžovane. Ovaj je bio, kako reče, neka druga - treća "klasa" od onih koje prave, to je ono što dopadne za lokalne budžovane, a "više" - za Visočije :) ali je i takav bio bolji od većine konjaka koji su mogli kod nas da se kupe, a bogami i od mnogih drugih koje sam pio.

naravno odmah sam mu konfiskovao bocu, tj. ono pola što je ostalo - a za nestavšu prvu polovinu - e to ne prežalih što sam se prvo femkao

aureus aureus 16:54 19.07.2018

Re: Laičko viđenje

Volim i ja vinjak, al' se kol'ko-tol'ko držim teme.
marco_de.manccini marco_de.manccini 16:58 19.07.2018

Re: Laičko viđenje

И ја волим бетон, иако је моја основна школа је изгледала овако:

Ау, лепа зграда, питам се питам се где сте низ калдрму бежали с часова на по један вињак.

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana