Ekonomija| Gost autor| IT| Nauka| Tehnologija

Bitkoin, banke i suverenost individue (2)

Predrag Brajovic RSS / 18.12.2019. u 18:19
Гост аутор је Данило Бацковић, физичар у банкарском свету, чији текст о биткоину преносим у два дела. Ово је његов други део, у чијим коментарима можете наставити расправе са оног првог. Претходни део НАЛАЗИ СЕ НА ОВОМ ЛИНКУ.
 
ПБ
 
Šta ti se sada čini virtuelnije, lova koju imaš na računu banke ili kripto(!) valuta Bitkoin?

Molim?!

Da, nije lako progutati ovu pilulu. Zaboravi na prvu asocijaciju da je novac keš koji štampa državni trezor. Prvo to je netačno, drugo, keš je zanemarljiv deo ekonomije (3.5% u Srbiji) i irelevantan. Zaboravi na to da banka navodno deli kredite tako što prvo uzme depozit od klijenta. Ništa nije dalje od istine. Pravo je čudo da igra koja upravlja motivacijom celog ljudskog roda, dvostruko knjigovodstvo, nije predmet opšteg obrazovanja. Depozit je banci pasiva, a kredit je banci aktiva. To su suprotne strane bilansa! Prispeli depozit nikada ne može postati kredit. (Vidi sliku)
Novac koji sve ekonomije sveta (izuzeci: Severna Koreja, Iran, Sirija, do nedavno Irak i Libija) koriste je tzv. depozitni novac, tj. pasiva privatnog pravnog lica (banke) koje ima državnu monopolsku licencu za obavljanje depozitnih poslova. Država ne reguliše ko kako sme da pozajmljuje. Ali zato opasno reguliše ko sme da ima računovodstvenu kategoriju depozita na svom bilansu. Ako se dogodi pozajmica između bilo koja dva ne-banka aktera u ekonomiji, taj dug je samo između njih, on je bilateralan. Ali, kada banka pozajmi, onda je taj dug, to obećanje, multilateralno. Ono počinje da kruži po ekonomiji kao imovina nas ostalih.
Novac nastaje u trenutku puštanja kredita kada se dužnik obavezuje poveriocu (banci) da će ga vratiti. Tada banka, prostom računarskom SQL instrukcijom INSERT INTO, bez ikakvog drugog ograničenja osim sopstvene procene o kreditnoj sposobnosti dužnika, upiše u bazu podataka, svoju računovodstvenu knjigu, na strani pasive nov nikad ranije postojeći depozit u ekonomiji u visini iznosa kredita. Dakle, ono što je nama imovina, privatnoj banci je obaveza. I to ne samo pri puštanju kredita, nego i pri deljenju plata, bonusa i investiranju za svoje potrebe (hartije od vrednosti, nekretnine, kancelarijsku opremu, softver itd...) banka stvara novac. Jer ono što je svakom ne-banka akteru u ekonomiji novac, banci je obaveza. Sa tom razlikom što ako ga stvara za svoje potrebe, mora u krajnjem rezultatu, da umanji svoj kapital za taj iznos. Kredit je stariji od depozita. Sramota je da je to znao engleski zakonodavac još 1727. kada je pisao zakon o falsifikovanju, a profesori ekonomije se i dan danas prave ludi da se Sunce vrti oko Zemlje, ne obrnuto.
Nazovimo ovaj novac depozitni ili kreditni novac banke, svejedno (bankmoney). Dakle, ekonomija ne koristi državni, nego privatni novac. Preciznije onaj deo ekonomije koga činimo mi fizička, pravna lica ne-banke i javne ustanove države. Ni u jednom zakonu se eksplicitno ne tvrdi da ga privatna banka kreira, niti da se to dešava u momentu puštanja kredita. Ovaj proces je sporedni efekat, od države priznatih, međunarodnih računovodstvenih standarda koje donosi privatna nadnacionalna fondacija IFRS.
Da bi ovakav neoskudan novac mogao biti čuvar vrednosti, kada se obećanje ispuni, tj. ekonomsko dobro za koje je (produktivni) kredit uzet proizvede, novac koji je dat treba da bude uklonjen iz ekonomije. I zaista u trenutku plaćanja svake rate, banka na svom bilansu sa desne strane obaveza umanji depozit, a sa leve strane umanji preostali iznos duga dužnika.

bO9WcT9h.jpg?1

 

Stilizovani prikaz bilansa sa dve računovodstvene situacije koje za banku znače kraj poslovanja i opisom kako do njih dolazi. Levi scenario se po pravilu nikada ne događa, jer šta je to nenaplativ kredit? Sliku izradio: miloseviclawyer.com

Samo trenutak... A kamata? Nju ne spominješ?

U ovom grmu leži zec, ali ne onako kako to misle pesnici. Nije Gospod Hristos izlomio tezge u hramu zbog kamate. Kamata je cena za koju je izdavač tih obećanja spreman da preuzme rizik da mu dužnik ne vrati obećano. Da, u trenutku stvaranja depozitnog novca (puštanja kredita) kamata nije stvorena. Zato je ukupan dug u ekonomiji uvek veći od ukupne količine novca u opticaju i sistem se ne može zatvoriti. Ali, zabluda koja kruži okolo je da je to razlog što ovakav sistem proizvodi novac (dug) eksponencijalno: da bi se, navodno, isplatili prethodni krediti koji vuku i kamatu sa sobom. Ne, to nije tačno. Zabluda dolazi od nerazumevanja mernih jedinica. Iznos kredita je kao koordinata (RSD), a kamata je brzina (RSD/god). To su različite veličine (stock vs flow of money). U teoriji, mogli bi se svi krediti (različitog tenora) isplatiti i sa jednim jedinim dinarom ako bi on dovoljnom brzinom menjao ruke. Problem leži u tome šta banka naknadno uradi sa primanjima od kamate, jer samo je iznos kredita potrebno ukloniti iz ekonomije, dobit od kamate ne. Nju bi banka trebalo u celosti da vrati u kruženje. Ali to ne radi, jer želi da obogaćuje svoje akcionare, a i regulativa (vrlo zgodna koincidencija) zahteva da uvećava svoj kapital. I to na našu žalost, na duže staze radi eksponencijalno. I niko to ne može da joj zabrani.

Dobro, pa na šta se to onda misli kada se spomene novac u zakonima?

Dinar je samo oznaka za jedinicu mere, kao kilogram ili sekund. Postoje dve različite tvari koje se mere tom istom jedinicom i obe su novac 2. vrste, tj. transferabilna obećanja, ali su različite tvari kao drvo i metal.
Rekli smo da je u monetarnoj ekonomiji svaka transakcija triangularna. Potrebna su dva ne-banka ekonomska aktera i banka. Akteri razmenjuju stavke na pasivi privatne banke, koje ona proizvodi jer samo ona ima računovodstvenu kategoriju depozita. A šta ako u ekonomiji postoji više od jedne banke? Tada mora postojati još jedan krug drugačijeg novca. U njemu su privatne banke ekonomski akteri, a nad-banka ili centralna banka je proizvođač obećanja. I taj novac je depozitni novac, tj. kružeće obećanje, ali je pasiva centralne banke, njena obaveza ka privatnim bankama. Zove se rezerva.
Dakle, u ekonomiji sa više banaka uvek postoji hijerarhija novca. Depozitni novac privatnih banaka je naša imovina, a njihova obaveza; depozitni novac centralne banke je privatnim bankama imovina, a centralnoj banci obaveza. Rezerve kruže samo u računovodstvenoj knjizi centralne banke, čiji klijenti mogu biti samo banke i državni trezor i ta tvar iako merena u dinarima, nema kupovnu moć. Ako vlada želi da obavi neku transakciju sa bilo kojim ne-banka akterom u ekonomiji prvo mora pretvoriti svoje trezorske rezerve u kreditni novac privatne banke. Vlada naloži centralnoj banci da prosledi rezerve trezora nekoj privatnoj banci sa daljom instrukcijom kom ne-banka akteru u ekonomiji sa računom u toj istoj banci, ona treba da poveća depozit u istom iznosu. Privatna banka osim što je izvor cirkulirajućih obećanja (kreditnog novca) i lice od poverenja za setlment (poravnanje) svih novčanih transakcija ne-banka aktera, takođe je i posrednik u kome se rezerve centralne banke pretvaraju u privatni kreditni novac i obrnuto (moneychanger ).
Kada god država spomene reč novac u zakonima implicitno se misli uvek i samo na rezerve ili njihov materijalni ekvivalent: keš i kovanice. To zakonsko sredstvo plaćanja (legal tender) uopšte nije novac koji koristi ostatak ekonomije izuzev banaka. Vlada to zna i opet nije gadljiva na privatni depozitni novac. Svaki put kada uplatiš porez, taj novac privremeno(!) nestaje iz ekonomije, jer se iz depozitnog novca privatne banke pretvori u rezerve na računu trezora kod centralne banke. Pojaviće se opet kada ga trezor prosledi nekoj državnoj ustanovi da ga potroši, opet kroz privatnu banku.
Evropska društva su imala vrlo gorka iskustva sa štampanjem novca od strane vlada. SAD upravo obrnuto. To društvo je cvetalo kad god je imalo državni novac, a ubija ga jedna centralna banka. Današnji novac je zato jedna čudna istorijska tvorevina potrebe, pohlepe i polupromišljenosti slobodnog tržišta, koji nastaje van suverena (dakle nije fiat, iako svi koristimo taj žargon) obostranim dobrovoljnim pristankom dužnika i privatne banke u procesu kreditiranja, a nestaje otplatom tog kredita. U krugu rezervi, izuzetno brzo struji zanemarljivo mala količina jednog novca bez kupovne moći i služi da se dve privatne banke poravnaju svaki put kada neki od depozita u njima preleće iz jedne u drugu. Rezerve su ono jedino do čega je jednoj privatnoj banci stalo. Te žetone ona ne može da proizvede ad infinitum, jer su žetoni centralne banke. I naravno stalo joj je, da joj vratiš dug, inače će doći po svoju funtu živog mesa (zato plaća licencu vladi). Samo, bez žetona centralne banke se može ostati preko noći, a gomila nenaplativih kredita na bilansu se mogu poturati pod tepih jako dugo. Sve dok neko ne vikne da je car go.
Svakoga ko ovo jednom razume, ne može a da ne zaboli stomak na sofizam da kriptovaluta ne može imati vrednost, jer nije potkrepljena državom.

Spomenuo si fiat. Šta uopšte znači ta reč?

Fiat lux (neka bude svetlo)! Neutoljiva glad svakog vladara da uzme prerogativ bogova i stvori ni iz čega nešto.
Ovaj fenomen je najbolje shvatiti na primeru. Dinar, funta, dolar... Sve su to nekada davno bile jedinice za merenje težine srebra ili zlata. Zamisli da imaš teg težine 100 dinara, terazije i prodaješ maline. Kupac se pojavi sa par grumenja zlata i želi maline u vrednosti od 100 dinara. Maline ćeš dati za onoliko grumenja koliko terazije pokažu da teže 100 dinara. Nevažno kog oblika je grumen i ima li na sebi neku facu, dokle god je bez primesa. Međutim, niotkuda, pojavi se ekipa do te mere nasilna i organizovana da skalira svoje nasilje do nivoa države. Odmah donese zakon da svaki grumen težine 1 dinar mora da bude u obliku novčića. Sa jedne strane mora biti otisnut lik glavonje, a sa druge da piše 1 dinar, tako da više nisu potrebne terazije da provere kako novčić zaista teži 1 dinar pri razmeni. Nakon izvesnog vremena lokalna ekipa nasilnika se zakači sa susjedima i treba im zlata za vojsku plaćenika. Ali zlato je oskudno, ne može da se napravi. Međutim glavonja ima ideju. Otisnuće rupu u sredini novčića ili će mu okrznuti krajeve ili će pomešati zlato i bakar, a ostaviti na njemu i dalje oznaku 1 dinar. To je fiat. Tačnije: fiat denarii! Rasparivanje jedinice mere od deklarisane vrednosti (face value). Glavonja je sebi stvorio kupovnu moć prividno ni iz čega. Za manje od jednog dinara zlata može da kupi robu i usluge u ekonomiji od jednog dinara. U stvari, ovo je samo iluzija. Surova istina je da je oteo po malo imovine od svih ostalih, jer jedna jedinica novca sada svakome vredi manje. Ovakva igra bez izuzetka uvek završi na nuli. Naglo i nasilno. Rimsko carstvo je udžbenički primer.
Termin fiat je danas žargon za svaki novac koji nije kriptovaluta što je u osnovi greška, jer izuzev kovanica, novac već dugo vremena nije fiat. Jedino što suveren i dalje pravi i prodaje centralnoj banci su kovanice. Ako ga izrada kovanice od 1 dinar košta 5 para, a centralna banka je kupi tako što trezoru uveća depozit rezervi za 1 dinar, suveren je ni iz čega stvorio 95 para (seigniorage). Kovanice su istorijski reziduum fiata. Suveren je sveo sebe na sramotni sitniš.

Hmm... Mora li zaista ovako? Sve ovo počinje da mi izgleda kao jedno veliko zamešateljstvo dvostrukog knjigovodstva?

Pravo u metu, dragi moj Sagredo. Pravo u metu. Venecija 1494. Alkoholizam, prejedanje, sifilis i pussy galore. Sa izuzetkom organske ishrane, nesečene robe i lajf-koučeva to je kudikamo opis finansijske metropole i danas. Armija perverzno bogatih snobova sa previše slobodnog vremena - humus za umetnost, nauku i startape. Knjiga je koštala kao skuplji laptop i bila omiljeni statusni simbol. Naročito ako je velika i debela poput Paćolijeve (Luca Pacioli) enciklopedije matematike. Hindu-Arapske cifre su još uvek bile sporne, jer: "Svaki dobri hrišćanin mora biti prezriv prema matematici" (Sv. Avgustin), a štamparska mašina tek nedavno unapređena da može otiskivati crteže. Dvostruko knjigovodstvo je samo 9. poglavlje tog renesansnog remek-dela fra Luke Paćolija iz koga je i Leonardo naučio perspektivu. U školi tom otkriću, pleksusu današnjeg sveta, ne pridaju ni blizu značaj koji mu pripada. Uči se da je njegova poenta korekcija greške, a dvostruko knjigovodstvo je u stvari izvorni blokčejn. Svako dobro koje menja vlasnika, ta transakcija, ostaje zabeležena na 2 mesta, jednom akteru na izlazu (pasivi), a drugome na njegovom ulazu (aktivi) na taj način povezujući celu ekonomiju u jedan tok i omogućavajući reviziju i arbitražu.
Bez tog mehanizma današnji novac i kapitalizam su nemogući. Možda najbolja definicija kapitalističke ekonomije je: "Money is nothing, that you get for something, before doing anything" (novac ni od čega, dobiješ samo kada založiš nešto, pre nego što kreneš praviti bilo šta). Ne zaboravi, makroekonomija su finansije, finansije računovodstvo, a računovodstvo pravo. Tamno srce sveta leži u definicijama računovodstvenih kategorija. Zabluda je misliti da je svet zao i beznadežan jer korporacije imaju samo jedan cilj - da uvećaju profit. Naprotiv to je racionalno ponašanje. Ali mi smo ti koji definišemo šta je profit! McDonalds je izuzetno profitabilan, zato što prebacuje dijabetes kao trošak na bilans društva. Monsato takođe, jer ekocid nije definisana računovodstvena kategorija troška, nego je "eksternalizacija". Sve je u zakonima.

Znači kao što neka firma ode u banku po kredit, tako i država dobije kredit od centralne banke?

Ne. Država je jedini klijent centralne banke koji je to sam sebi zabranio. Tačno, i za krug rezervi - depozitnog novca centralne banke, važi isto pravilo kao i kod depozitnog novca privatne banke. Centralna banka pogoni isti softver kao i privatna. Rezerva nastaje kada centralna banka pusti kredit. Njeni klijenti, privatne banke mogu dobiti kredit sa ili bez obezbeđenja. U tom krugu jako brzo kruži vrlo mala količina novca u poređenju sa novcem ostatka ekonomije. Ti krediti su obično vrlo kratkog tenora. Takođe još češći je slučaj da banke međusobno jedne drugima bilateralno pozajmljuju već postojeće rezerve (money markets). Upravo se u ovom reaktoru dogodila kriza 2008. Banke su trgovale sa egzotičnim finansijskim hartijama do te mere da su se jednog trenutka našle kao rogovi u vreći. Nikome nije bilo jasno ko je solventan, a ko više nije zbog ogromnih gubitaka na tim hartijama i međusobno pozajmljivanje rezervi je praktično stalo, a kao posledica toga i procesiranje svih transakcija. Od tada sistem rapidno gubi kontakt sa zdravim razumom, a centralne banke eksponencijalno kreiraju nove rezerve da bi vratile te leševe u solventno stanje. Nekada vrlo restriktivne po pitanju šta sme biti obezbeđenje kredita u činu kreiranja rezerve privatnoj banci, a danas primorane da ih kreiraju eksponencijalno, centralne banke uzimaju tragična obezbeđenja poput akcija Pepsija, Diznija, Fejsbuka, toksičnih finansijskih derivata (da ih sklone sa knjiga privatnih banaka) i trilione korporativnih obveznica sa negativnom kamatnom stopom. Ne zaboravi da rezerve nemaju kupovnu moć! Da bi centralna banka kupila nečiju akciju u tom procesu "kvantitativnog olakšavanja" (nad našom imovinom) ona mora naložiti privatnoj banci da za taj iznos uveća nečiji depozit i tako se kreira nov novac u našem krugu ekonomije van standardnog kanala kreiranja uzimanjem kredita od privatne banke. Posledica toga je razarajući jaz u bogatstvu koji danas postoji u svetu. Malo ko razume da mehanizam quantitative easing-a (QE) pretvara jednu benignu instituciju, do juče samo kliring kuću privatnih banaka u omnipotentnog aktera beskonačnog budžeta, bez mogućnosti bankrotstva, koji ide okolo po ekonomiji i kroz privatne banke stvara nekima(?) za 0% kamate, milijarde svežih depozita. Od 2008. imamo svako pravo da se upitamo: "Zašto ti da, a ja ne?".
U svakom slučaju, jedini klijent centralne banke koji ne može da se direktno zaduži je državni trezor. Suveren je samog sebe tako ograničio. Ako želi da potroši neki novac, na plate, vrtiće ili puteve, on mora da se dokopa već postojećeg depozitnog novca privatnih banaka jer je samo to novac sa kupovnom moći. I za to ima dva načina. Može da odštampa obveznicu. Kada nađe kupca, privatna banka tada smanji depozit kupcu za iznos vrednosti obveznice, a isti iznos rezervi prebaci trezoru na njegov depozit u centralnoj banci. Drugi način je da ubira porez. Tada banka umanji depozit onome ko porez plaća, a onda, kao u prethodnom slučaju, za isti iznos se uveća rezerva državnom trezoru u knjizi centralne banke. Kada trezor želi da potroši taj novac, centralna banka prosledi njegove rezerve i instrukciju privatnoj banci koja onda uveća depozit javne institucije kojoj se prosleđuje novac. I u jednom i u drugom slučaju nije bilo stvaranja novog novca, nego samo promena vlasništva već postojeće količine privatnog depozitnog novca u ekonomiji. To čini oporezivanje mehanizmom redistribucije vlasništva i u teoriji bi trebalo ići u korist manje bogatih. Polako ulazi u modu i treći način da suveren uzme kredit kod privatne banke kao bilo ko drugi od nas. Kao vrhunac poniženja suverena, ovo je i dalje retkost i dovodi do povećanja privatnog depozitnog novca u opticaju jer banka pušta nov kredit.
Ali, nezahvalno je tražiti opšte stavove u načinu finansiranja država. Na primer, Velika Britanija se dugo oslanjala na dozvoljeni minus kod svoje centralne banke. EU regulativa joj je to zabranila. Ona je poštovala taj zakon, dok joj je to odgovaralo, ali kada je 2008. udarila kriza, ona je opet uvela taj mehanizam ne obazirući se ni trenutka na zakon. UK sme, a Srbija ne sme. I? Šta ćeš sad?

Pa zašto Srbija ne dozvoli sebi dozvoljeni minus, kada je centralna banka ionako narodna?

Zaista neke centralne banke su privatne, neke nisu. Jedine centralne banke koje su važne su i privatne: FED, BoE, BoJ, ECB, SNB. Ali, još jedna uvrežena zabluda je da je upravo to ključni bag u sistemu. Nije. Većina profita centralne banke koji dolazi od držanja državnih dugovnih hartija, bez obzira na to ko joj je vlasnik, a država uvek ima udeo u upravljanju i postavljanju izvršnih funkcija, ionako biva vraćeno državi. U svetu se vodi jedna vrlo nepravedna utakmica između nacija, jer većina njih mora da živi od poreza, a upravo najmoćniji imaju trikove da to u nekoj meri izbegnu. Po pravilu, što je društvo moćnije to je teže naći liniju odvajanja trezora od centralne banke. To se zove monetarna suverenost i prerogativ je samo najmoćnijih društava. U suštini ne više od pet: SAD, Velika Britanija, Kina, Japan i Švajcarska. Naravno da sve države tu muvaju i ko zna kakva korisnička prava imaju u sistemu centralne banke, ne zaboravi da su to sve hijerarhijski procesi koji su inherentno koruptivni. Za razliku od Bitkoina, večito fluidni konvencionalni monetarni sistem ni jednog trenutka nije do kraja definisan.
Prerogativ monetarne suverenosti je daleko teže dobiti od teritorijalne. Za teritorijalnu ti trebaju moćna leđa i naoružane face na granici. Za monetarnu moraš da budeš potreban svetu. Samo tada se tvoj žeton koga pravi centralna banka traži. Tek sa tim dolaze trikovi dolaženja do novca van oporezivanja. Dozvoljeni minus britanskog trezora zaista znači da država ima udeo u kreiranju novca. Uveća sebi iznos rezervi, a onda ih prebaci na račun neke privatne banke i naloži joj da uveća depozit neke javne ustanove u njoj. I voilà, nov privatni kreditni novac je kreiran u ekonomiji bez puštanja kredita.

Dobro, ali zar nisi jednog trenutka tvrdio da je ovo bolji sistem od novca 1. vrste gde spada i Bitkoin?

Kružeća obećanja su neminovnost, ne mogu se iskoreniti. Društvo će uvek spontano iznedriti kreditni novac na manje ili više sofisticiran način čim oseti potrebu ili pretnju. Na zlatu se rat može samo izgubiti. Lako dostupan kredit omogućava da društvo raste kada i koliko ono želi. Ceo mehanizam, uključujući i tu osobinu da je vremenom izolovao vlade od čina kreiranja novca ima smisao koliko i vrlo pametna istorijska izolacija crkve. Ali, kao nekada državne fiat valute i ovaj privatni kreditni novac uporno iznova propada.
Bitkoin, bezdugovni novac, je čamac za spasavanje u tim kobnim vremenima. Sa njim rasparuješ svoju sudbinu od sudbine kreditnog novca u raspadu.
"Ne postoji način da se izbegne konačni kolaps izazvan kreditnom ekspanzijom. Alternativa je jedino da li će kriza doći brže usled dobrovoljnog odustanka od dalje ekspanzije kredita ili kasnije kao konačna katastrofa valute u kojoj je izražen". Sa ovom promisli fon Mizesa (Ludwig von Mises) iz "Teorije novca i kredita" treba da počne svaki kurs iz makroekonomije. Dinamika kreditnog novca, ne biva u konačnom ciklusu, nego prevodi sistem iz jedne fiksne tačke nezaduženosti u drugu totalne prezaduženosti nakon koga je neophodan reset u vidu deflatornog ("...dobrovoljni odustanak...") ili inflatornog ("...konačna katastrofa...") kraha.
Nesporna eksperimentalna činjenica, na podacima UK i SAD za poslednjih 120 godina je da ovaj sistem nema kočnice. On mahnito kreira novac (kredite), a onda naglo staje. Na duži period količina novca u opticaju raste eksponencijalno i njegova uloga čuvara vrednosti se raspada. Stotine kreditnih kriza u svetu samo od "privremene" vladine uredbe Ričarda Niksona, tj. ukidanja monetarne funkcije zlata 1971. i gubitak vrednosti rezervne svetske valute dolara za 92% od 1913. su činjenice. Još jedna nesporna eksperimentalna činjenica, na primeru SAD, je da ekonomija raste eksponencijalno od 1650. godine sa prosečnim rastom od 2.9%. Ključno pitanje je: da li monetarni sistem nameće eksponencijalni rast ekonomije ili je obrnuto, ekonomija nameće eksponencijalni rast kredita, tj. depozita u opticaju? Ako je tačno ovo prvo, onda je sistem disfunkcionalan i ne radi kako je zamišljen, jer umesto da servisira ekonomiju, ona servisira njega. Ako eksponencijalni rast ekonomije nije održiv, onda ovakav monetarni sistem uopšte nije moguć.
Centralna banka troši ogromnu energiju na privid kako je za volanom kreditne ekspanzije. Tu bajku zove "transmisioni mehanizam". Dajdžest ove dogme se može naći i u doktorskoj disertaciji Jorgovanke Tabaković (nije šala). Da si prišao jednom centralnom bankaru pre 1980. i rekao mu da se količina privatnog depozitnog novca u ekonomiji može kontrolisati kamatnom stopom na rezerve centralne banke koje ona kreira u procesu kreditiranja banaka, smejao bi ti se u lice. Danas ako mu tvrdiš da se to može postići regulacijom minimuma obaveznih rezervi, kao što se to radilo do 1980. opet će ti se smejati u lice. U stvari, istina je da je centralna banka, do QE-a, bila samo običan refinansijer, kliring kuća privatnih banaka. Jedino što centralna banka može je da utiče na cenu (kamatu) i količinu depozita koje ona stvara. Te rezerve ne samo da nisu u dodiru sa spoljnom ekonomijom nego ih ima mizerno malo u odnosu na kreditni novac privatnih banaka. Uspeh centralne banke u obuzdavanju količine kreditnog novca privatnih banaka u opticaju je jedna tužna nula kroz celu njihovu istoriju.
Privatne banke sa druge strane vrlo brižljivo iznutra gaje kulturu privida kako strašna centralna banka zadaje pravila igre. Regulativa kojoj se podređuju privatne banke u ograničavanju emisije depozita usvaja i nadgleda centralna banka, tačno, ali kao i u slučaju računovodstvenih standarda i ovo je međunarodni standard. Naravno, došao iz kuhinje nadnacionalne privatne institucije, registrovane kao banka i u vlasništvu najvećih privatnih banaka zvane BIS - arhitektonske alegorije Vavilonske kule, smeštene u miru švajcarskog gradića Bazela poznatog po najvećem broju bordela po glavi stanovnika. Srpski guverner tamo dolazi jednom u dva meseca na kratki poslovni ručak, a onda bude isprašen kući. Nakon ručka, pet najjačih privatnih računovodstvenih knjiga sveta se povlače na zatvoreni sastanak.
Autoregulativa se svodi na vrlo konvoluirani matematički postupak klasifikacije i stohastičke simulacije prepun magičnih cifara na presudnim mestima, da bi se emitovanje depozita (kreditiranje) ograničilo količinom kapitala banke. Njen sporedni efekat je upravljanje rizicima (od insolvencije i nelikvidnosti), važnija agenda je da sve privatne banke koriste iste kriterijume procene rizika kako bi se postigao efekat da se ceo sektor ekspandira i kontrahuje kao jedan. Zašto? Jer to privatnim bankama garantuje minimalno korišćenje rezervi centralne banke, žetona koje one ne mogu da proizvedu.
Dakle, ako banka želi da emituje više depozita (kredita) mora da poveća svoj kapital. A to može da uradi na sledeće načine:
- Dokapitalizacijom: emitovanjem još akcija, ovo smanjuje procenat vlasništva koje nosi jedna akcija, što ugrožava postojeće vlasnike (dilution).
- Smanji aktivu: proda nekretnine, opremu u vlasništvu ili podeli otkaze.
Napravi kratku pozajmicu od centralne banke (repo) samo za ovu potrebu (trik se zove window dressing i banke ga obavljaju na kraju računovodstvenog perioda da ulepšaju bilans)
- Emituje svoje korporativne obveznice za prodaju. Ova akcija uklanja novac iz ekonomije na određeno vreme trajanja obveznice.
- Ne potroši profit i ne isplati dividende. Ova akcija reklasifikacije profita na stavku retained earnings uklanja novac iz ekonomije na neodređeno vreme. Dakle, postoji vrlo važna razlika kada banka uveća kapital i kada bilo koji drugi ekonomski akter ne-banka uveća kapital. U slučaju banke to uklanja novac iz kruženja na neodređeno vreme, sve dok banka ne odluči da ga potroši na sebe. Ali što više kredita želi da emituje, to više novca mora tu da stoji nepotrošeno. Ovakva akcija obogaćuje postojeće akcionare.
Ne zaboravi, u idealnom slučaju trebalo bi da postoji samo jedan mehanizam za uklanjanje kreditnog novca iz kruženja: otplata (produktivnog) kredita. Svaki drugi je za sistem toksičan: štednja (koja ga uklanja na kratak period), kolaps banke koji briše ceo bilans i uvećavanje kapitala banke.
Veza eksponencijalnog rasta ekonomije i novca u opticaju nije jasna. Ali akcija povlačenja novca iz opticaja poreklom od dobiti od kamate na kapital banke je dokazano jedan faktor koji izaziva obaveznost rasta.

Recimo da monetarni sistem kreditnog novca zaista zahteva večni eksponencijalni rast da se ne raspadne. Zašto ne bi mogli večno tako da rastemo?

Jer postoje nepotkupljivi zakoni, oni od majke prirode. Jedan od njih, koji nam sreću kvari, je Štefan-Bolcmanov, a onaj najgori, zbog koga nikada nećemo postati bogovi je II zakon termodinamike. Kakvu god mašinu napravio, njen krajnji rezultat osim korisnog rada mora biti i nešto toplote. A naš svemirski brod koji nam daje život - Zemlja ima samo jedan način da oslobodi tu toplotu u okolni vakuum Svemira - zračenjem. Štefan-Bolcman nam onda govori, kolika mora biti njena temperatura, ako se mora osloboditi izvesne količine toplote. Danas oslobađamo oko 12TW toplote. Ako nastavimo da rastemo eksponencijalno istim tempom kao poslednjih 300 godina, oko 2400. godine prosečna temperatura na Zemlji mora biti 100 stepeni celzijusa. Slažeš se da je ovo apsurd?
Ova analiza nema nikakve veze sa efektom staklene bašte i problematikom klime i ugljen-dioksida, Štefan-Bolcman je do te mere kristalno jasan, da sa loncem poznatih dimenzija, nešto vode, termometrom i štopericom možeš izmeriti temperaturu na površini Sunca. I to je školski zadatak. Dakle, ako monetarni sistem zaista zahteva eksponencijalni rast ekonomije da bi postojao u ovoj formi, onda tvrdim sledeće: šta će biti sa dolarom 2020. ne znam. Ali ono što znam sa apsolutnom sigurnošću je da već 2150. njega ovakvog neće biti, jer je termodinamička nemogućnost.

Zašto onda države ne bi napravile svoje kriptovalute? Zar time ne bi i Bitkoin postao suvišan?

To je jedna stvar koju države sigurno neće nikad uraditi. Razmisli šta to znači za novčani poredak? Temelj monetarne ekonomije je da banka kreira novac u činu puštanja kredita. Ako centralna banka napravi kriptovalutu, vraćamo se u stanje fiat valute, tj. državnog novca i barter ekonomije, jer banke postaju samo medijatori, a depozitni novac centralne banke (sada rezerve) bi postale jedino sredstvo plaćanja sa kupovnom moći. Sa druge strane, Bitkoin ne bi ni osetio ovaj potez, jer njegov status najvećeg lanca otvorenog pristupa bez administratora ne bi bio izazvan jednom običnom zatvorenom bazom sa kontrolom pristupa i vladinim sisadminom. Svaki kripto maksimalista bi trebalo da priželjkuje ovako glup potez vlada. Tehnologija kriptovalute je istinski šah-mat vladajućoj ekonomskoj dogmi.

Po ovome onda ne vidim da imamo izbora? Ili imamo bezdugovni novac i sporu ekonomiju razmene sa teško izvodljivim kreditiranjem ili imamo sofisticiranu monetarnu ekonomiju koja mora imati banku za triangularnu transakciju i u njoj uvek nekog ko odlučuje kome i kada pustiti kredit, tj. stvoriti novac. I da igramo tu igru dok ne spržimo Zemlju?

Možda da se svi odreda izmenimo, počnemo da meditiramo i raširimo kosmičku duhovnost tako da svaki od nas poput anđela može da čini samo dobro? Onda je svejedno kakav monetarni sistem imamo.
Problem nije trivijalan, ali pre Gutenberga, dok su pisari bili centri kontrole pismenosti, mislili smo da je svet ravan i star 6000 godina, a žena nastala od muškog rebra. Nakon što smo oslobodili jezičku mrežu otkrili su nam se večni zakoni prirode zapisani jezikom matematike kojima je i Tvorac odlučio da se povinuje. Nekada smo decenijama plaćali harač da nam se zarobljeni kralj vrati iz zatočeništva. Kada nam je Gutenbergova mašina omogućila da postanemo programeri pisanog jezika - gramatike i pravopisa, shvatili smo da je kralj smrtan, samo je ustav besmrtan. Danas, centri kontrole kreiranja novca ulažu divovski trud u stvaranje privida da su izaslanici nevidljive ruke tržišta. Da bolje znaju kom mlekaru dati kredit od ostalih mlekara, kom poljoprivredniku od ostalih poljoprivrednika. Iza tog vela stoji samo lamentiranje nad finansijskim izveštajima kreditnih odbora koji da se sutra zamene bacanjem fer novčića, ekonomija ne bi osetila razliku. Sve što ti lažni proroci rade jeste da puštaju indulgencije svojim prisnima. Kako ekonomska nauka kaže: misalokacija kapitala.
Do 3. januara 2009. nismo imali izbora, jer smo transakcije mogli obavljati samo kroz njih. Izbor je duša Bitkoina. Sada imamo naše cevi za prenos vrednosti. A to što kroz njih teče nije ugroženo u kriznim vremenima kada obećanja počnu da se krše, jer nije opterećeno dugom i ima čvrstu garanciju oskudnosti. Kreditni novac neće otići, ali više nismo u nemilosti bankara. Sada jedni druge držimo u šakama. Čovečanstvo je sazrelo za novo vreme u kome se privatnost transakcije, pravo raspolaganja imovinom neometeno nacionalnim granicama i dobrovoljno oporezivanje vidi kao elementarno pravo.
Sledeći korak istorije će biti distribuirana (p2p) kriptografska mreža kreditnog novca, u kome odluka o puštanju kredita biva oslobođena od centara kotrole, bitkoin postaje rezerva, nenaplativ kredit jasno definisan, a otplata kredita dobrovoljna, motivisana teorijom igara implementiranom u antifragilnu logiku protokola. Možda će upravo ovakav sistem pokazati da je kreditni novac moguć bez obaveznosti rasta. Banke će uspeti tek na tren da podignu glavu i vide obris tog asteroida u naletu...

r3rsOibh.jpg

Portret fra Luke Paćolija, nepoznatog autora (sumnja se i na Da Vinčija). Fratar drži levu ruku na Euklidovim Elementima, desnom demonstrira jedan od dokaza. Dodekaedar, Jedno od 5 savršenih platonskih tela stoji na kopiji njegove ‘Summa de arithmetica, geometria. Proportioni et proportionalita'. Za anonimnog studenta se smatra de je niko drugi do Albreht DIrer. Telo koje visi do pola napunjeno vodom je simbol vojvodske palate Urbina. Na slici je i neobjašnjivo prisustvo jedne muve. 



Komentari (366)

Komentare je moguće postavljati samo u prvih 7 dana, nakon čega se blog automatski zaključava

Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 09:43 19.12.2019

Re: Handover

budjelar
Ili recimo test: Imate slobodnih $10M za ulaganje. Gde da biste ih uložili od sledećih opcija:

1. Kupili bitcoine
2. Uložili u banku na kamatu
3. Dali brokerima da trguju na berzi
4. Uložili u neki novi startap
5. Nešto peto, šta i zašto?



Šta bi bilo, kad bi bilo:

A. Startupi - $5M
B. Nekretnine - $2M
C. Stavio sa strane - $2M
D. Rodbini, prijateljima i u dobrotvorne svrhe - $1M
maksa83 maksa83 09:50 19.12.2019

Re: Handover

D. Rodbini, prijatlejima i u dobrotvorne svrhe - $1M

Zdravo Dragane!

Kako si? Kako ide?

Puno srdačnih pozdrava,
Tvoj prijatelj maksa since vrlo rane dvehiljadite

Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 09:54 19.12.2019

Re: Handover

maksa83
Zdravo Dragane!

Kako si? Kako ide?

Puno srdačnih pozdrava,
Tvoj prijatelj maksa since vrlo rane dvehiljadite



Sto hiljada za gospodina Maksu, kad budem imao $10M. Hoćeš li i neki startup da osnuješ, da rezervišem?
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 10:00 19.12.2019

Re: Handover

Sto hiljada za gospodina Maksu, kad budem imao $10M.

Држимо те за реч.
maksa83 maksa83 10:00 19.12.2019

Re: Handover

Hoćeš li i neki startup da osnuješ, da rezervišem?

Ja sam mislio neki kiosk sa pljeskavicama da otvorim, ubi me ova kontejnerizacija, klaudovi i ostale andrOmolje.

Elevejtor pič: junik seling pojnt bi mi bile gurmanske pljeskavice od 350gr sa Provalone sirom (koji ne bi bio stvarno Provalone, ali ko bi će to da zna) i originalnom Parma šunkom (koja bi zapravo bila neka Zlatiborac pršuta, ali psssst).
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 10:06 19.12.2019

Re: Handover

maksa83
Elevejtor pič: junik seling pojnt bi mi bile gurmanske pljeskavice od 350gr sa Provalone sirom (koji ne bi bio stvarno Provalone, ali ko bi će to da zna) i originalnom Parma šunkom (koja bi zapravo bila neka Zlatiborac pršuta, ali psssst).


Ne sviđa mi se taj pitch. Mislio sam da bude Babinski sir, kajmak, heljda (elda - tako se tamo zove) i slična hrana. Babine - geografsko poreklo (veliko slovo nije greška, ako je neko pomislio), znači planina, zdrava sredina. Ko ne zna, neka gugla, a mogu i da objasnim kasnije.
maksa83 maksa83 10:12 19.12.2019

Re: Handover

Ne sviđa mi se taj pitch.

Ništa onda, ostajemo na onom poklonu prijateljima.

Mislio sam da bude Babinski sir, kajmak, heljda (elda) i tako to. Babine - geografsko poreklo (veliko slovo nije greška, ako je neko pomislio), znači planina, zdrava sredina.

Meni ovde na blogu reklo (i ima smisla, iako dolazi od Trunpoljubivog bene_geserita) da tamo gde je dobar kajmak ne može da bude dobar sira pošto sva mas ode za kajmak.
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 10:39 19.12.2019

Re: Handover

maksa83
Meni ovde na blogu reklo (i ima smisla, iako dolazi od Trunpoljubivog bene_geserita) da tamo gde je dobar kajmak ne može da bude dobar sira pošto sva mas ode za kajmak.


Vidiš ovako: Postoje dve osnovne vrste sira tamo:

1. Masni sir - od neobranog mleka
2. Tvrdi sir - od obranog mleka

Postoje i brojne podvarijante.

Što se tiče kajmaka, postoje a) mladi i b) zgoreli (nema 'a' - nije greška, to je onaj koji odstoji u drvenoj kaci od leta do zime ili duže).

Svaka domaćica ima neku svoju malu tajnu što se tiče pravljenja sira i kajmaka.

Pašnjaci su planinski, a bitno je i ko ima krave i ovce, plus možda i koze, ili samo krave.

Postoji još i urda.

Ukratko, with all due respect, ovo je tema o kojoj bih mogao da polemišem satima, ali uz pomoć mojih zemljaka, jer su oni stručnjaci, a ne ja. Nego bolje da ne širim priču.

Odeš u neki od susednih gradova na pijac i pitaš za Babinski sir i kajmak i oni ti kažu šta valja.

Kupiš krompir koji je tamo gajen, skuvaš ili ispečeš, dodaš kajmak onako dok je vruć i... milina. I da dodam link:

Srpski sir pobedio švajcarski.

Šteta što se to selo, a i druga okolo, gase.


docsumann docsumann 10:52 19.12.2019

Re: Handover

1. Masni sir - od neobranog mleka
2. Tvrdi sir - od obranog mleka


al postoji i vice versa, tvrdi masni i meki posni
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 10:57 19.12.2019

Re: Handover

docsumann
1. Masni sir - od neobranog mleka
2. Tvrdi sir - od obranog mleka


al postoji i vice versa, tvrdi masni i meki posni


Svašta postoji. U ovom slučaju sam naveo upravo nazive koji se vekovima koriste u tom kraju i nemaju veze sa svetskim trendovima.

Tvrdi sir je "zdraviji", tako tamo kažu. Ali većina voli taj masni.
dbacko dbacko 11:39 19.12.2019

Re: Handover

newimprovedtadejus
budjelar
stara knjiška ekonomska škola

peca



Neverovatno kako ste u niskom startu da dajete ostalima investicione savete, a meni je navodno za cilj da prodajem maglu?

Ja se iskreno nadam da će ljudi da preskoče ovu mudrost od gore. U njihovom interesu. Doduše za Srbiju koja nema 2+ pasoša ovo gatanje u kristalnu kuglu je irelevantno, jer srpski pasoš kod internacionalnog bankara i brokera može samo da izazove blagu grimasu gadosti pre nego što se pozdravi sa vama.
newimprovedtadejus newimprovedtadejus 11:43 19.12.2019

Re: Handover

dbacko
Neverovatno kako ste u niskom startu da dajete ostalima investicione savete, a meni je navodno za cilj da prodajem maglu?

Ja se iskreno nadam da će ljudi da preskoče ovu mudrost od gore. U njihovom interesu. Doduše za Srbiju koja nema 2+ pasoša ovo gatanje u kristalnu kuglu je irelevantno, jer srpski pasoš kod internacionalnog bankara i brokera može samo da izazove blagu grimasu gadosti pre nego što se pozdravi sa vama.


ne znam šta ti je cilj a slabo me i zanima
čekam odgovore na pitanje o prednostima bitkoina kao novca
sažmi lijepo svojim riječima.. valjda si nešto ipak i zaključio u tom prevođenju
dbacko dbacko 11:50 19.12.2019

Re: Handover

.
dbacko dbacko 11:51 19.12.2019

Re: Handover

Edit: I moram ovde da ponovim još jednom : Blockchain kao tehnologija ima super budućnost. Za Bitcoin da budem blag, nisam siguran.


Ovo je poslednji put da odgovaram na provokaciju ove vrste.

Evo ti jedan blokčejn:

import hashlib; print([[0,'tx1'], [hashlib.sha256('[0,"tx1"]'.encode('utf-8')), 'tx2']])


Hoćeš li da mi budeš angel investor?


Garancija oskudnosti kriptovalute nije garantovana samo time što koristi kriptografsku heš funkciju za držanje tokena na privatnom ključu, nego mora da postoji dokaz-o-radu i distribuirano stanje nodova mreže. Ove uslove zadovoljava samo bitkoin.

dbacko dbacko 11:56 19.12.2019

Re: Handover

čekam odgovore na pitanje o prednostima bitkoina kao novca



Bitkoin-banke-i-suverenost-individue-1.deo


Bitkoin-banke-i-suverenost-individue-2.deo
floki floki 12:03 19.12.2019

Re: Handover

колико та биткоин екипа има дивизија, пардон, носача авиона?
упс, дискусија о стаљину није овде...
maksa83 maksa83 12:10 19.12.2019

Re: Handover

Ovo je poslednji put da odgovaram na provokaciju ove vrste.

Garancija oskudnosti kriptovalute nije garantovana samo time što koristi kriptografsku heš funkciju za držanje tokena na privatnom ključu, nego mora da postoji dokaz-o-radu i distribuirano stanje nodova mreže. Ove uslove zadovoljava samo bitkoin.

Čekajstani, zašto ovo kažeš, tj. zašto to tretiraš kao provokaciju? G. Cross verovatno hoće reći da je blockchain kao jedna od mogućih distributed ledger implementacija dobra stvar, ortogonalna na bitcoin i kriptovalute, nema ničeg spornog u tome, osim što je pre neku godinu bio iritantan buzzword. Otpr. kao što su distribuirane sors kontrole (git, mercurial, itd.) nastale pre 15 godina efektno rešile problem nedistribuiranih (vss, svn, cvs), samo na većoj i široj skali.
istrajan05 istrajan05 13:12 19.12.2019

Re: Handover

maksa83
Ovo je poslednji put da odgovaram na provokaciju ove vrste.

Garancija oskudnosti kriptovalute nije garantovana samo time što koristi kriptografsku heš funkciju za držanje tokena na privatnom ključu, nego mora da postoji dokaz-o-radu i distribuirano stanje nodova mreže. Ove uslove zadovoljava samo bitkoin.

Čekajstani, zašto ovo kažeš, tj. zašto to tretiraš kao provokaciju? G. Cross verovatno hoće reći da je blockchain kao jedna od mogućih distributed ledger implementacija dobra stvar, ortogonalna na bitcoin i kriptovalute, nema ničeg spornog u tome, osim što je pre neku godinu bio iritantan buzzword. Otpr. kao što su distribuirane sors kontrole (git, mercurial, itd.) nastale pre 15 godina efektno rešile problem nedistribuiranih (vss, svn, cvs), samo na većoj i široj skali.

Makso, ne provociraj Danila nipodaštavajući njegove napore da nam dočara da je 'rudarski hleb sa 7 kora'.
docsumann docsumann 13:25 19.12.2019

Re: Handover

floki
колико та биткоин екипа има дивизија, пардон, носача авиона?
упс, дискусија о стаљину није овде...


najinteresantnija predstava Staljina data je u Sorokinovom Plavom Salu (ne znam ni sam koliko sam puta preporučivao ovu kjigu na blogu).
naravno, to je samo jedna spektakularna književna fikcija.
maksa83 maksa83 13:36 19.12.2019

Re: Handover

Makso, ne provociraj Danila nipodaštavajući njegove napore da nam dočara da je 'rudarski hleb sa 7 kora'.

Nije to sa korama više jednostavno, taj rudarski hleb danas uključuje hiljade (od 3-5 hiljada, u zavisnosti od modela) kora, tj. korova, tj. CUDA korova + nekoliko stotina tenzor korova koji samo množe 4x4 matrice u paraleli. Nije skroz isto kao CPU korovi, ali jesu paralelni i međusobno nezavisni pa su ipak korovi...

djapica djapica 14:52 19.12.2019

Re: Handover

dbacko
Neverovatno kako ste u niskom startu da dajete ostalima investicione savete, a meni je navodno za cilj da prodajem maglu?


newimprovedtadejus

ne znam šta ti je cilj a slabo me i zanima
čekam odgovore na pitanje o prednostima bitkoina kao novca
sažmi lijepo svojim riječima.. valjda si nešto ipak i zaključio u tom prevođenju


Stvarno, cemu toliko malicioznost kod ovako interesantne teme? Lepo si rekla da covek ima originalne ideje, napisane na srpskom. A sada ispade da je prevarant i prepisivac. Razumem, kada mu to kaze Cane, posto Cane zna da je koin Jezda i Dafina. Sa njim bar znas na cemu si, pa moze covek da se zajebava u slobodno vreme dok plevi papriku u Svilajncu.

Ali zasto mu ti kazes da prepisuje, kada kazes da ne razumes tehnicku pozadinu price?

Opet te pitam, koristeci alate koje ti koristis, koliko ce ti vremena trebati da, kao strucnjak, ljudima na blogu kazes:
1: Bezte od koina to je prevara.
2. Ima tu necega vrednog paznje.

Da l' to surd il mirise?
Noses to the left, or eyes to the right?
Godinu dana, dve, deset, dvadeset godina? Pitao sam te to vec jednom.

Imas deset godina worth-of-data. Sta ti jos treba? Market cap, Volume, Circulating supply?
Meni si rekla da ne znam ni sta ne znam da treba da znam da bih znao da kazem nesto o boducnosti koina. A zanima me posto sam investirao u koin.

Jesam li budala sto sam investirlo u bitcoin? (ok, to si odgovrila, jesam, privatam krivicu).
Da li su svi budale sto su investirli?
Da li su budale ljudi koji obrnu 200 miliona dolara dnevno na trgovini bitkoin fjucursima?
Da li su budale ovi sto rade day trading?
Da li su budale vlasnici njujorske berze? Godinu dana su judi proveli pokusavajuci da uteraju u zakonske okvire nesto tako novo. Na kraju su uspeli i sada moze da se trguje fjucursima. Stvar je u zacetku ali je to prvi korak ka regulaciji u Americi.
Da li je Satoshi najveci najveci prevarant a DBacko sledeci posle njega? Covek napravio milion bitkoina i NIJEDAN nije unovcio (7 milijardi to trenutno vredi, vredelo 20 pre dve godine). Sta ceka? Da praste do 70 milijardi ili 700 milijardi, pa onda da kesira? Ili ceka da podeli raji ko u Ready Player One?
Ako DBacko ima 500 koina (3.5 miliona dolara trenutno) sta da radi sa njima? AKo mu je verovati, on je ko Satoshi - STEDNJA, STEDNJA, STEDNJA i ni zrna koina nece da pretvori u dolar, pa makar crko. Da sacka par godina pa proda za 35 miliona (iako covek kaze da nece dolar, nije mu to interesantno. Da batali pricu i otvori kafic?

Jebote, na pragu 2020, i pored svih dostupnih informacija i svega sto je receno ovde, ima sveta koji zna da se prijavi na blog i napise da je bitkoin piramidalna schema. (to ko kad je C.T.T. pevo: Heroin is so pase!)
A coveka koji na srpskom pise o krajnje zanimljivoj temi napusavaju da prodaje maglu i prepisuje (poceo i kodom da komunicira - to ono kad koderu prekipi pa ti se nahashuje rodjenog taga).

Nego, hajde mi jos malo da se igramo i profilisemo coveka i predlozimo mu sta da radi sa sopstvenim novcima. Trentuno znamo da je mladjan, da prodaje maglu ubogim srbima, da zna da kodira, da je fizicar, pa ima originalne ideje, da ne voli bankare ali da se posle fizike bavi ekonomijom. I ja bih da pretpostavim da covek govori istinu i da srpsku platu vredno, godinama pretvara u koin i da je skupio 500 komada i da ih NIKADA nece pretvoriti u FIAT posto mu, kao new-wave-disidentu, kinta kapitalisticka ne treba. Zivi sa kevom i caletom u stanu i najrentabiliniji je na krovu gde provodi dana terorisuci pivo i goveda i pisuci o ekomskim temama, kodiranju i nelinernim parcijalnim jednacinama.

Sta biste mu vi porucili da radi sa 500 bitkoina?
1) Proda odma za 3.5 miliona dolara.
2) Saceka novi ciklus all-time-high-a, koji ce da dodje posle halfinga sledece godine pa proda za 35 miliona.
3) STEDI, STEDI, STEDI i saceka da dodje bitkoin utopija i podeli raji 499 a sebi sacuva 1 (dosta za panziuju za dvaes-tries godina), kada stvar bude vredela 350 miliona.
4) ( ... napisi sam ...)

Mislim da je ovo ipak realniji scenario nego onaj sa 10M koje verovatno niko od nas nema.
maksa83 maksa83 15:18 19.12.2019

Re: Handover

Imas deset godina worth-of-data.

Ovo je stvarno ništa.

Vremenska serija od 10 godina sama po sebi ne govori baš ništa o tome gde će nešto biti jednog dana. Ni vremenska serija od 100 godina, osim ako eventualno nema u sebi neki seasonality (koji bitkojn svakako nema jer - bilo leto, bilo zima, Andro Knego džemper ima).

Jesam li budala sto sam investirlo u bitcoin?

Kao i sa svim tim stvarima, zavisi kad si uš'o i kad si iziš'o.

Pametan i budala su u tom svetu ponekad razmaknuti samo dan-dva, ponekad više.

Da li su svi budale sto su investirli?
Da li su budale ljudi koji obrnu 200 miliona dolara dnevno na trgovini bitkoin fjucursima?
Da li su budale ovi sto rade day trading?

Evo ja ću ti reći - najveći broj ljudi koji se sam upusti u bilo kakav trejding, jebiga, jesu budale. Ako ne ispadnu budale to je samo zato što su imali sreće. Ako izađu na vreme sa nekim profitom onda su lucky budale, a ako svoju sreću pogešno protumače kao veštinu najčešće završe kao broke budale. Ovoga ima neverovatno mnogo, pogotovo npr. FX day trading, to je mamac za somove.

Da li su budale vlasnici njujorske berze?

Ne, jer kazino uvek dobija, pogotovo ako samo organizuje pokeraške partije od kojih uzima procenat i ne izlaže se riziku.
dbacko dbacko 15:54 19.12.2019

Re: Handover

maksa83
Ovo je poslednji put da odgovaram na provokaciju ove vrste.

Garancija oskudnosti kriptovalute nije garantovana samo time što koristi kriptografsku heš funkciju za držanje tokena na privatnom ključu, nego mora da postoji dokaz-o-radu i distribuirano stanje nodova mreže. Ove uslove zadovoljava samo bitkoin.

Čekajstani, zašto ovo kažeš, tj. zašto to tretiraš kao provokaciju? G. Cross verovatno hoće reći da je blockchain kao jedna od mogućih distributed ledger implementacija dobra stvar, ortogonalna na bitcoin i kriptovalute, nema ničeg spornog u tome, osim što je pre neku godinu bio iritantan buzzword. Otpr. kao što su distribuirane sors kontrole (git, mercurial, itd.) nastale pre 15 godina efektno rešile problem nedistribuiranih (vss, svn, cvs), samo na većoj i široj skali.




E ovo je ozbiljno pitanje. Najpre da kažem da u tekstu nigde nisam ovako eksplicitno nabrojao uslove i to mi je jedan propust.

Nisam stekao utisak da je mislio ortogonalno, više mi je ličilo na pamfletni korporativni doublespeak, izvinjavam se ako je ono "provokacija" zaparalo uši.


Distribuirano je vrlo nezahvalna reč. I ja je traljavo koristim u nedostatku nalaska bolje i u jednom širem kontekstu.

Najčešća upotreba te reči je čisto inženjerska i nosi smisao iz prakse računarstva. Primeri:

Za GIT će se reći da je distribuiran. I zaista jeste blokčejn, kompleksniji jer se ne grana samo na krajevima. Za bilo koju sql/nosql bazu sa replikacijom (možda i samo šardingom ispravi me?) se takođe upotrebljava termin distribuirana. Ali nije svaka replika ista. Uvek mora da postoji jedan ili više master nodova. I za GIT, svako ima svoju kopiju i moguće je napraviti shared repo (u kome bi ubrzo zavladao haos), ali u fork&pull modelu dogovora postoji jedan origin repo koji je po konvenciji "master node".

Zato se držim ovih defincija u tehničkom smislu:

* centralizovan sistem ima jedan centar koji definiše stanje
* decentralizovan sistem ima više centara koji definišu stanje, ali ako se ne varam i među njima mora da se konfiguriše neka hijerarhija ?
* distribuiran sistem bi bio u ovom užem tehničkom tj. arhitekturalnom smislu: svaki nod za sebe validira stanje, a da mu pri tome nije potrebna nijedna eksterna informacija, a ipak ceo sistem dolazi do konsenzusa (o stanju).

U ovom smislu bitkoin je samo još jedan primerak u lepezi nosql baza koja ima obris key-value pair (key:UTXO, value:iznos na njemu). Oni su zapakovani u Merkl drvo heševa radi optimalnog traverziranja pri izvršavanju biznis logike (tzv "consensus layer" - validaciona pravila koja nodovi izvršavaju da bi proverili validnost i izvršili opkodove transakcije), a iznad toga zapakovani u blokove radi kačenja tajmstempa. Timestamp je u stvari broj bloka (block height), nakon što je blok prihvaćen. Prihvatljivost bloka proverava svaki nod za sebe bez potrebe za ijednom eksternom informacijom, tako što proveri da li nađeni golden nonce zazdovoljava difficulty level (što je kriptografski dokaz o potrošenoj energiji) a onda još jednom se svaka transakcija u bloku pojedinačno validira.

Sve ovo radi ekstremnno neefikasno jer se mora razmeniti N^2 poruka zbog odsustva centra i pruning te strukture je nemoguć ona se večno akumulira.

Zato ova vrsta baze ima jednu i samo jednu moguću upotrebu: da pokuša da bude novac. Ona emituje token kao nagradu agentima koji su uložili energiju da obavljaju timestamping. Baza nastavlja da živi dokle god token može da obezbedi energiju.


Međutim ja natežem termin, jer nisam našao bolji, u još šire značenje koje obuhvata i socijalnu dinamiku. Zamisli sledeće scenarije:

1) Napravio si newimprovedšitkoin (NPŠ). On zadovoljava uslove da koristi pivate-public key i ima čak PoW. Ali koristi takva pravila emisije tokena (issuance) i heš algo, da si pre puštanja u produkciju napravio svoj FPGA, obezbedio resurse za majning i za svo (kratko) vreme emisije ti završavaš sa 90% svog tokena u emisiji, a timestamping zavisi od jednog aktera. Čitave familije šitkoina sa X11/X13 heš algoritmima su takve prevare.

2) NPŠ zadovoljava uslove private-pub key i distribucije heš rejta, ali nodovi nemaju distribuirano vlasništvo. Tehnički oni su distribuiran sistem, ali ti si vlasnik svakog. Primeri: BSV, ETH (u velikoj meri) i sl..

3) Čak i kada su vlasnička raznovrsnost heš rejta i nodova dovoljna (nemam kvantifikaciju za ovaj pojam), postoje napadi na repo samoga koda u vidu fondacija (ako neki koin ima fondaciju po automatici ga tretiraj kao šitkoin) ili benevolentnog koderskog diktatora koji se jedini pita za izmene koda. Primer: besmisleni hard forkovi ETH mreže i smrtni greh čejn rolbeka u slučaju DAO na Etereumu. Zato kažem da je ETH kralj svih šitkoina.

U tom smislu "distribuirano stanje" nije samo statički termin koji definiše računarsku arhitekturu. Nego je termin koji obuhvata i socijalnu dinamiku, stanje promenljivo u vremenu, nije neposredno merljivo i vrlo teško dokazivo.
djapica djapica 17:37 19.12.2019

Re: Handover

Vremenska serija od 10 godina sama po sebi ne govori baš ništa o tome gde će nešto biti jednog dana. Ni vremenska serija od 100 godina, osim ako eventualno nema u sebi neki seasonality (koji bitkojn svakako nema jer - bilo leto, bilo zima, Andro Knego džemper ima).


Nije to bilo pitanje, al ajde:

Jesi radio Fourier Transform pa nisi nikakav signal naso? Iz toga si onda zakljucio da ako nema periodicnosti u deset godina, nece ni u sto? A sta ako se stvari desavaju jednom u deset godina? Tada ti FT nece data odgovor posle 10 godina worth of data, ali hoce vec posle trideset.

No, hajde, molim te, nemo' da zezas. Ne treba da znas ni kako FT radi da bi video da to sto pises nema veze sa istinom. Iz aviona se vidi da koin ima periodicnosti koliko ti dusa zeli. Stampaj yield vs time na log scale pa ces i bez FT-a videti da periodicnosti ima na godisnjem i mesecnom novou. Ako imas istrenirano oko, mozes i na manje skale da ides, odoka. Za ostalo ti treba FT.

Nije problem u seasonability - nje ima kolko volis - problem je razumeti zasto se nesto periodicno desava, i napraviti model.

Sa druge srtane, DBAcko je pisao o modelu koji predvidja cenu bitkoina. To za sada radi super. Jesi citao taj deo?

Kao i sa svim tim stvarima, zavisi kad si uš'o i kad si iziš'o.


Ma nisam izasao i voleo bih da nikada ne izadjem. Da djeci ostavim bitkoine u nasledje. I da svaki vredi ko poluga zlata, al na flesh drajvu, ili papiricu. Da ne mogu da im otmu na granici kada budu bijezali od nekih novih turaka i nijemaca. Broj zapamte, a cedulju progutaju kada ih budu pretresali.


Ne, jer kazino uvek dobija, pogotovo ako samo organizuje pokeraške partije od kojih uzima procenat i ne izlaže se riziku.


Upravo tako! Pohlepa za zaradom na ljudima koji trguju koinom ga je sada legalizovala. I malo po malo, kada pocne da se siri, ko nekad internet, onda nece moci vise da se zaustavi.
newimprovedtadejus newimprovedtadejus 17:43 19.12.2019

Re: Handover

dbacko

E ovo je ozbiljno pitanje. Najpre da kažem da u tekstu nigde nisam ovako eksplicitno nabrojao uslove i to mi je jedan propust.

Nisam stekao utisak da je mislio ortogonalno, više mi je ličilo na pamfletni korporativni doublespeak, izvinjavam se ako je ono "provokacija" zaparalo uši.


Distribuirano je vrlo nezahvalna reč. I ja je traljavo koristim u nedostatku nalaska bolje i u jednom širem kontekstu.

Najčešća upotreba te reči je čisto inženjerska i nosi smisao iz prakse računarstva. Primeri:

Za GIT će se reći da je distribuiran. I zaista jeste blokčejn, kompleksniji jer se ne grana samo na krajevima. Za bilo koju sql/nosql bazu sa replikacijom (možda i samo šardingom ispravi me?) se takođe upotrebljava termin distribuirana. Ali nije svaka replika ista. Uvek mora da postoji jedan ili više master nodova. I za GIT, svako ima svoju kopiju i moguće je napraviti shared repo (u kome bi ubrzo zavladao haos), ali u fork&pull modelu dogovora postoji jedan origin repo koji je po konvenciji "master node".

Zato se držim ovih defincija u tehničkom smislu:

* centralizovan sistem ima jedan centar koji definiše stanje
* decentralizovan sistem ima više centara koji definišu stanje, ali ako se ne varam i među njima mora da se konfiguriše neka hijerarhija ?
* distribuiran sistem bi bio u ovom užem tehničkom tj. arhitekturalnom smislu: svaki nod za sebe validira stanje, a da mu pri tome nije potrebna nijedna eksterna informacija, a ipak ceo sistem dolazi do konsenzusa (o stanju).

U ovom smislu bitkoin je samo još jedan primerak u lepezi nosql baza koja ima obris key-value pair (key:UTXO, value:iznos na njemu). Oni su zapakovani u Merkl drvo heševa radi optimalnog traverziranja pri izvršavanju biznis logike (tzv "consensus layer" - validaciona pravila koja nodovi izvršavaju da bi proverili validnost i izvršili opkodove transakcije), a iznad toga zapakovani u blokove radi kačenja tajmstempa. Timestamp je u stvari broj bloka (block height), nakon što je blok prihvaćen. Prihvatljivost bloka proverava svaki nod za sebe bez potrebe za ijednom eksternom informacijom, tako što proveri da li nađeni golden nonce zazdovoljava difficulty level (što je kriptografski dokaz o potrošenoj energiji) a onda još jednom se svaka transakcija u bloku pojedinačno validira.

Sve ovo radi ekstremnno neefikasno jer se mora razmeniti N^2 poruka zbog odsustva centra i pruning te strukture je nemoguć ona se večno akumulira.

Zato ova vrsta baze ima jednu i samo jednu moguću upotrebu: da pokuša da bude novac. Ona emituje token kao nagradu agentima koji su uložili energiju da obavljaju timestamping. Baza nastavlja da živi dokle god token može da obezbedi energiju.


Međutim ja natežem termin, jer nisam našao bolji, u još šire značenje koje obuhvata i socijalnu dinamiku. Zamisli sledeće scenarije:

1) Napravio si newimprovedšitkoin (NPŠ). On zadovoljava uslove da koristi pivate-public key i ima čak PoW. Ali koristi takva pravila emisije tokena (issuance) i heš algo, da si pre puštanja u produkciju napravio svoj FPGA, obezbedio resurse za majning i za svo (kratko) vreme emisije ti završavaš sa 90% svog tokena u emisiji, a timestamping zavisi od jednog aktera. Čitave familije šitkoina sa X11/X13 heš algoritmima su takve prevare.

2) NPŠ zadovoljava uslove private-pub key i distribucije heš rejta, ali nodovi nemaju distribuirano vlasništvo. Tehnički oni su distribuiran sistem, ali ti si vlasnik svakog. Primeri: BSV, ETH (u velikoj meri) i sl..

3) Čak i kada su vlasnička raznovrsnost heš rejta i nodova dovoljna (nemam kvantifikaciju za ovaj
se pojam), postoje napadi na repo samoga koda u vidu fondacija (ako neki koin ima fondaciju po automatici ga tretiraj kao šitkoin) ili benevolentnog koderskog diktatora koji se jedini pita za izmene koda. Primer: besmisleni hard forkovi ETH mreže i smrtni greh čejn rolbeka u slučaju DAO na Etereumu. Zato kažem da je ETH kralj svih šitkoina.

U tom smislu "distribuirano stanje" nije samo statički termin koji definiše računarsku arhitekturu. Nego je termin koji obuhvata i socijalnu dinamiku, stanje promenljivo u vremenu, nije neposredno merljivo i vrlo teško dokazivo.


e jel vidiš kako umiješ i vjerovatno ti je i zabavno da pišeš o tehničkoj strani priče..
ail jok.. morao si da padneš u zamku da se dovatiš natprđivanja o menetranom i finansijskom sistemu..
kao to će bolje da se proda..
pa hoće.. naguraće i 1000 komentara a blockchain sam ne bi ni 200, ali si ti u pola od tih 1000 ispao budala umjesto da si se lijepo držao onog što znaš
(dobro, ograđujem se, meni kao laiku djeluje da nešto o tom znaš)
newimprovedtadejus newimprovedtadejus 17:53 19.12.2019

Re: Handover

djapica

Stvarno, cemu toliko malicioznost kod ovako interesantne teme?


mislim da je zaslužio..
jeste oštra kritika ali da je momak na mjestu on bi manje ljigavo pokušavao da izmigolji iz neprijatne situacije oštre kritike..
ali nije..
nego je klasično ljigavo prigovore ignorisao a pokušavao da diskredituje kritičara..
e nema sine onda ciju ciju.. što si maliciozna..

problema što se tiče..
ne bi ih bilo da se držao toga što zna.. ponavljam se.. ali je na jefitnu foru htio da prepriča neke ludačke fringe ideje o propasti finansijskog sistema..
nisam brojala, evo ajde ti, al bih rekla da mu je odnos tehnički / finansijski 1:2 u korist finansijskom..
o kom pojma nema..
i odbija da nauči, sve tvrdeći da tu valjda nema šta da se zna (nisam baš sigurna jel nema šta, il on već sve zna ili kako je tačno)..
jebaga rođaci..
ekonomija i finansije nisu prirodna nauka pa da ti možeš briljantnošću vlastitog uma da kao dokučiš e što niko nije..
ne brate..man made discipline koje rade po man made pravilima.. ne može tu ništa bez da se prvo nauče ta man made pravila..
može poneka primjena neke matematičice ali se pravila ipak moraju znati
i to ti je brate to..

i zato se onda raspava umjesto o odumiranju brick and mortar i mogućnostima koji bi nadnacionalni novac u takvim uslovima mogao da ima svela na natpriđivanje i prazno puvakanje..
dbacko dbacko 19:57 19.12.2019

Re: Handover

newimprovedtadejus

mislim da je zaslužio.



Gospođo oldbrokenclocktadejus,

vi ste jednostavno odlučili da ništa od ovoga ne razumete. Nastavićemo raspravu samo ako procenim da imate konkretno pitanje ili kontraargument.
cane.srbljanovic cane.srbljanovic 21:05 19.12.2019

Re: Handover

Dragan Pleskonjic
docsumann
1. Masni sir - od neobranog mleka
2. Tvrdi sir - od obranog mleka


al postoji i vice versa, tvrdi masni i meki posni


Svašta postoji. U ovom slučaju sam naveo upravo nazive koji se vekovima koriste u tom kraju i nemaju veze sa svetskim trendovima.

Tvrdi sir je "zdraviji", tako tamo kažu. Ali većina voli taj masni.


Parche tvrdog sira, komad tvrdog crnog hleba, jedna tek ubrana paprika i jedan tek ubrani paradajz... Pa na reku... I ako se josh doda sveza ribica... Bog te veselio.
cane.srbljanovic cane.srbljanovic 21:20 19.12.2019

Re: Handover

A sada ispade da je prevarant i prepisivac. Razumem, kada mu to kaze Cane, posto Cane zna da je koin Jezda i Dafina. Sa njim bar znas na cemu si, pa moze covek da se zajebava u slobodno vreme dok plevi papriku u Svilajncu.


Samo ti plevi i ne beri brigu. Sve je ok.

A zanima me posto sam investirao u koin.


E stvarno!? Bash si me iznenadio.
:))))))

djapica djapica 01:30 20.12.2019

Re: Handover


Stvarno, cemu toliko malicioznost kod ovako interesantne teme?


mislim da je zaslužio..
jeste oštra kritika ali da je momak na mjestu on bi manje ljigavo pokušavao da izmigolji iz neprijatne situacije oštre kritike..


Iz replika koje smo imali, a ovih sa njim, mislim da ti bas preterujes sa teskom artiljerijom poput ljigavo, pjenjenje, besmisao, stomak boli, itd. Covek je napisao krajnje zanimljiv tekst na jos zanimljiviju temu i stripljivo odgovara na sva pitanja. Napise gore dve stranice na sve sto si ga pitala, a ti odgovaras "sto ti ne valja dolar?". I sta moze koin da promeni? Mislim, ti ko uciteljica delis packe, a ne moze covek nesto konkretno od tebe da izvuce kljestima.
Ali hajde, evo ja kao laik da probam da odgovorim koje stvari ne valjaju sa dolarom:

1: Neko je ovde rekao da ne valja zato sto se brani armijom u koju se ulaze hiljadu milijardi dolara godisnje. A kako izgleda kada se ta masinerija pokrene, mi ovde dobro znamo. Jos su Srbiju fer i posteno bombali kako umeju druge.
2: Dolar se besumucno i bez pokrica stampa poslednjih desetak godina. Od 2009 do danas interni americki dug je porastao skoro tri puta! Sa 8 na 22 triliona dolara. To mu valjda dodje, na srpskom, 22 hiljade milijardi dolara. To stravicno zaduzvanje nema pokrice: kongres jednom godisnje odobri da se podigne gornja granica zaduzivanja i deficit u budzetu 1.5 triliona ko rukom odnet 2010. A to besumucno zaduzivanje prati neverovatan rast berzanskog indeksa u poseldnjih desetak godina.

DBacko, na komplikovan nacin, doduse, kaze da sadasnji sistem samo tako moze da funkcionise. Besomucno zaduzivanje i jos besomucnija potrosnja, koja NEMINOVNO vodi u kolaps sistema. DBacko pokusva da objasni da je to neodrziv ekonomski sistem. Neko to na kraju mora da plati. On pokusva da razume i upljuva se objasnjavajuci sta ne valja.
Moja intucija kaze da to moze da se resi samo globalnim resetom - to jest nekom globalnom krizom, sa Rusima najverovatnije gde sve unistis (sto dalje od svoje kapije), pa povo gradis (zajmis i trosis) i tako Topet do sledece krize.

Da li ti razumes da nam objasnis kako resiti problem tog ogromnog americkog zaduzvanja koje naizgled nema nikakvg pokrica? Ko placa to na kraju kada se podvuce crta? Ko podlvalci tu crtu americi?

Slazem se sa tobom da je cista utopia govoriti da bitcoin moze da resi taj problem sam od sebe. U idelanim uslovma, bitkoin resva i prvi i drugi problem i to ga cini superirnim u odonosu na dolar:
1: nije centralizvan i ne moze/ne mora da se brani armijom.
2) ne mozes da pokrivas ogroman defict stampanjem para bez pokrica. Trosi koliko imas i to ti je.
Malo li je?

Zanimljivo je to da amerika ne bi bila u deficitu, i pored besumucnog trosenja para, da ne ulaze u vosjku tolike pare. hiljadu milijardi vojsci, hiljadu milijardi deficita u budzetu, hiljadu milijardi novog duga godisnje. Sta ce americi tolika vojska? Jer je neko napda? Ugrozava? Sto Tramp trazi da EU zemlje povecaju potrosnju na vojsku? Nesto meni tu ne stima, ali ne znam sta. DBacko se upljuva objasavajuci sta je problem i mislim da nije fer da ga toliko nagrdjujes a sama ne dajes skoro nikakve odgovore.


djapica djapica 01:54 20.12.2019

Re: Handover

cane.srbljanovic
A sada ispade da je prevarant i prepisivac. Razumem, kada mu to kaze Cane, posto Cane zna da je koin Jezda i Dafina. Sa njim bar znas na cemu si, pa moze covek da se zajebava u slobodno vreme dok plevi papriku u Svilajncu.


Samo ti plevi i ne beri brigu. Sve je ok.

A zanima me posto sam investirao u koin.


E stvarno!? Bash si me iznenadio.
:))))))



Dobro je da si iskulirao :)
Il si doso po jednu dozu zajbavancije? Evo malo :)

Znas li ti, bijedo ljudska, da sam ja rodjen u San Francisku? Dusa me bre boli kada vidim koji se bre olos iz belosvetksih vukojebina sjatio u moj grad da ga zapisava i zasmrdjuje. Ti se kurcis, praveci buku i ispustajuci dim po kecu, gde sam se ja druzio sa kitovima i kondorima kao dete na Big Suru. Gde je Keruak pisao knjige. Oko filmora sam se odrastao, gde su Hendriks i Dzoplin svirali, a kasnije Prins i Bowie. Nije tebi dosta bilo osiromasenog uranijuma, trebalo je obogacenim (iz centrifuge) da te pospe Klinton, govedo jedno iz Dzet Seta (i drugara ti Crnog). U bej eriju si doso da otimas postenim amerikancima posao, bre?
A mnogo vas ima! M N O G O ! ! !
Neka, neka, sve ce to Tramp deportovati u te vase vukojebine pa se tamo kurcite i ispustajte ugljovodonike iz nemackih krntija, kad ni auto ne umete da napravite. Jooj Klinktone! Joj Obamo, kakav sljam zagadjivacki si uvezao u zemlju da nam udje
JOJ. I, pazi, ako te jos jednom cujem da si kenjo nesto DBacko-u, ima da ti posaljem Caneta i Tonija Montana da ti ukradu sve porculanere ko onomad onom narodnjaku iz Nis, u Dzet Setu!
Nema ljutis? Mi Srbi volimo malo da se podjebavamo, ali nista maliciozno!
srdjan.pajic srdjan.pajic 07:17 20.12.2019

Re: Handover

Znas li ti, bijedo ljudska, da sam ja rodjen u San Francisku? Dusa me bre boli kada vidim koji se bre olos iz belosvetksih vukojebina sjatio u moj grad da ga zapisava i zasmrdjuje. Ti se kurcis, praveci buku i ispustajuci dim po kecu, gde sam se ja druzio sa kitovima i kondorima kao dete na Big Suru. Gde je Keruak pisao knjige. Oko filmora sam se odrastao, gde su Hendriks i Dzoplin svirali, a kasnije Prins i Bowie. Nije tebi dosta bilo osiromasenog uranijuma, trebalo je obogacenim (iz centrifuge) da te pospe Klinton, govedo jedno iz Dzet Seta (i drugara ti Crnog). U bej eriju si doso da otimas postenim amerikancima posao, bre?
A mnogo vas ima! M N O G O ! ! !
Neka, neka, sve ce to Tramp deportovati u te vase vukojebine pa se tamo kurcite i ispustajte ugljovodonike iz nemackih krntija, kad ni auto ne umete da napravite. Jooj Klinktone! Joj Obamo, kakav sljam zagadjivacki si uvezao u zemlju da nam udje
JOJ. I, pazi, ako te jos jednom cujem da si kenjo nesto DBacko-u, ima da ti posaljem Caneta i Tonija Montana da ti ukradu sve porculanere ko onomad onom narodnjaku iz Nis, u Dzet Setu!
Nema ljutis? Mi Srbi volimo malo da se podjebavamo, ali nista maliciozno!


Jel ovo radila prasa?
alselone alselone 07:24 20.12.2019

Re: Handover

Jel ovo radila prasa?


Lako je tebi da se šegačiš kada si ti već u vukojebini pa ne može da te deportuje Tramponja u drugu vukojebinu.
alselone alselone 07:36 20.12.2019

Re: Handover

Nego, meni je zanimljivo sa fenomenološke strane posmatrati te meltdowne koji se s vremena na vreme dešavaju na blogu a i na internetu generalno. Pa sam malo razmišljao otkud to. Mislim, u realnom životu to vidiš možda par puta za celog veka.

E, kvaka je u tome, rekao bih, da je realan život zapravo jedan beskonačan niz slaganja i ignorisanja. Ljudi se rano u životu socijalizuju u određene grupe sličnomišljenika i praktično ceo zivot obitavaju u njima, ignorišući ostale. Eventualno se desi tu i tamo poneki sudar, ali često obe strane gledaju da ga sklone što pre.

Dok na je na internetu socijalizacije često jedan beskonačan niz neslaganja, rasprava i generalno želje da se suprotno mišljenje uguši jer, bože moj, ne želimo da dopre do tolikog broja ljudi preko interneta. I onda kada to ukombinujemo sa činjenicom da su ljudi zapravo lomljiviji nego što mislimo, pogotovo kada pričaju o stvarima do kojih im je stalo (setimo se samo na primer unit testova), onda dobijemo mushroom cloud-laying, mother****er.
srdjan.pajic srdjan.pajic 07:37 20.12.2019

Re: Handover

alselone
Jel ovo radila prasa?


Lako je tebi da se šegačiš kada si ti već u vukojebini pa ne može da te deportuje Tramponja u drugu vukojebinu.


Tramponja može da me cimne za ono u gaćama (što tadejus pominje često, lately).

A kako sam se, ne svojom krivicom, rodio u Krnjači, u faveli između Kalovite i Rasadnika, onda se i po poreklu kvalifikujem za deportaciju. A i izvesno je da sam nekom čestitom Ameru apio posao, dok je ovaj jebavao kondore u niskom letu.

alselone alselone 07:39 20.12.2019

Re: Handover


Tramponja može da me cimne za ono u gaćama (što tadejus pominje često, lately).

A kako sam se, ne svojom krivicom, rodio u Krnjači, u faveli između Kalovite i Rasadnika, onda se i po poreklu kvalifikujem za deportaciju. A i izvesno je da sam nekom čestitom Ameru apio posao, dok je ovaj jebavao kondore u niskom letu.



Što ja volim kada se ti ovako napališ pa te krene spika.
srdjan.pajic srdjan.pajic 07:41 20.12.2019

Re: Handover

(setimo se samo na primer unit testova),



Jeste, ljudi često zaborave da ne treba ovo mesto da uzimaju toliko zaozbiljno. Ali, priznajem, zabavno je videti kad neko baš to uzme da radi.
srdjan.pajic srdjan.pajic 07:43 20.12.2019

Re: Handover

alselone

Tramponja može da me cimne za ono u gaćama (što tadejus pominje često, lately).

A kako sam se, ne svojom krivicom, rodio u Krnjači, u faveli između Kalovite i Rasadnika, onda se i po poreklu kvalifikujem za deportaciju. A i izvesno je da sam nekom čestitom Ameru apio posao, dok je ovaj jebavao kondore u niskom letu.



Što ja volim kada se ti ovako napališ pa te krene spika.




Ček, pošto si na blogu, jel to znači da si onda u Južnoj Kaliforniji? Ima li kondora tu kod vas, ili je bene to sve pobio i ispekao za goste, a i za sebe?

alselone alselone 07:45 20.12.2019

Re: Handover

Ček, pošto si na blogu, jel to znači da si onda u Južnoj Kaliforniji? Ima li kondora tu kod vas, ili je bene to sve pobio i ispekao za goste, a i za sebe.


Da, tu sam još danas. Kondora nisam video, al jelene i srne jesam. Imaju jedno mesto u kampusu firme gde se obično skupe pa planduju a to se vidi iz WC-a i onda ti taj zen momenat podignu na još veći nivo.
istrajan05 istrajan05 07:50 20.12.2019

Re: Handover

srdjan.pajic
(setimo se samo na primer unit testova),



Jeste, ljudi često zaborave da ne treba ovo mesto da uzimaju toliko zaozbiljno. Ali, priznajem, zabavno je videti kad neko baš to uzme da radi.

Ti se zajebavaš dok ljudi pokušavaju da kocku (taj bitkojin) proglase vrhunskim životnim kriterijumom.
srdjan.pajic srdjan.pajic 07:51 20.12.2019

Re: Handover

Da, tu sam još danas. Kondora nisam video, al jelene i srne jesam. Imaju jedno mesto u kampusu firme gde se obično skupe pa planduju a to se vidi iz WC-a i onda ti taj zen momenat podignu na još veći nivo.


Ovaj zen momenat zaslužuje priču iz vojske, ali ću ipak ovaj put da te poštedim.

Uh, sitan sat, kuca ponoć, moram da bežim pod jorgan. Sutra nam je posledni radni dan ove godine, dao sam sebi i zaposlenima voljno do 3. Januara. A i vodim ih sutra na klopu, da obeležimo još jednu relativno uspešnu i profitabilnu godinu koja ostaje za nama, u nadi da će i naredna biti takva, ako ne i bolja.
alselone alselone 07:54 20.12.2019

Re: Handover

Aj, živ bio i lepo se odmorio sa svojima za praznike.

istrajan05 istrajan05 07:54 20.12.2019

Re: Handover

srdjan.pajic
Da, tu sam još danas. Kondora nisam video, al jelene i srne jesam. Imaju jedno mesto u kampusu firme gde se obično skupe pa planduju a to se vidi iz WC-a i onda ti taj zen momenat podignu na još veći nivo.


Ovaj zen momenat zaslužuje priču iz vojske, ali ću ipak ovaj put da te poštedim.

Uh, sitan sat, kuca ponoć, moram da bežim pod jorgan. Sutra nam je posledni radni dan ove godine, dao sam sebi i zaposlenima voljno do 3. Januara. A i vodim ih sutra na klopu, da obeležimo još jednu relativno uspešnu i profitabilnu godinu koja ostaje za nama, u nadi da će i naredna biti takva, ako ne i bolja.

Sada ti preostaje samo da taj profit uložiš u bitkojine - i uživancija.
Jebeš lasere!
srdjan.pajic srdjan.pajic 07:57 20.12.2019

Re: Handover

alselone
Aj, živ bio i lepo se odmorio sa svojima za praznike.



Fala, druže, a tebi pre svega srećan put kući, a onda isti užitak u predstojećim blagdanima u krugu porodice.

alselone alselone 08:00 20.12.2019

Re: Handover

srećan put kući


moram da zbrišem pre nego što me deportuju.

srdjan.pajic srdjan.pajic 08:00 20.12.2019

Re: Handover

Sada ti preostaje samo da taj profit uložiš u bitkojine - i uživancija.
Jebeš lasere!


Jes, pa da doživim javnu kritiku drugarice Tadejus, neka, hvala, višak ću, kao i do sada, delom da odnesem kući i uplatim deci u fond za koledž, a delom da spizdim na neki fensi merni instrument za lab. Ili da propijem i prokockam to u Las Vegasu.
srdjan.pajic srdjan.pajic 08:01 20.12.2019

Re: Handover

alselone
srećan put kući


moram da zbrišem pre nego što me deportuju.



hehehe, to sam napisao, pa mi onda nije bilo smešno, te obrisah.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 08:03 20.12.2019

Re: Handover

neka, hvala, višak ću, kao i do sada, delom da odnesem kući i uplatim deci u fond za koledž, a delom da spizdim na neki fensi merni instrument za lab. Ili da propijem i prokockam to u Las Vegasu.

А дознаке матици???
istrajan05 istrajan05 08:14 20.12.2019

Re: Handover

srdjan.pajic
Sada ti preostaje samo da taj profit uložiš u bitkojine - i uživancija.
Jebeš lasere!


Jes, pa da doživim javnu kritiku drugarice Tadejus, neka, hvala, višak ću, kao i do sada, delom da odnesem kući i uplatim deci u fond za koledž, a delom da spizdim na neki fensi merni instrument za lab. Ili da propijem i prokockam to u Las Vegasu.

Za toliku lovu bi ovde mogao da kupiš fakultet!
Ma, kakav fakultet - univerzitet, čak.
Jedan moj školski u Ameriki mi javlja da mu je sin završio biologiju (ili nešto slično), kao pripremu za studij medicine.
Pitam ga ja - koliko će to da te košta, a on reče 200 hiljada (ili, čak, 300 hiljada - zaboravio sam).
Eeeeee, dobra stara Evropa!
budjelar budjelar 10:00 20.12.2019

Re: Handover

newimprovedtadejus
budjelar
stara knjiška ekonomska škola


e buđelar za ovo si zaslužio nešto tipa staro ti u gaćama al pošto sam za večeras izventilirala jal biću blaga..

maksa ti uopšte nije tako loše savjetovao, nekretnine su u dugom roku



Jedino su Maksa i Dragan dali konkretan predlog. Ti se qrčiš kao neki stručnjak, a ništa konkretno nisi rekla. Samo nešto okruglo pa na ćoše. Ni za glavu, ni za rep.

Moj risk apetite je veliki, recimo 80%, ajde reci konkretno koliko para staviti gde i zašto. Inače ostaješ stara knjiška škola, isprazni ekonomski filozof.

I nemoj opet nešto sa gaćama, postalo je odurno.
istrajan05 istrajan05 10:07 20.12.2019

Re: Handover

budjelar
newimprovedtadejus
budjelar
stara knjiška ekonomska škola


e buđelar za ovo si zaslužio nešto tipa staro ti u gaćama al pošto sam za večeras izventilirala jal biću blaga..

maksa ti uopšte nije tako loše savjetovao, nekretnine su u dugom roku



Jedino su Maksa i Dragan dali konkretan predlog. Ti se qrčiš kao neki stručnjak, a ništ konkretno nisi rekla. Samo nešto okruglo pa na ćoše. Ni za glavu ni za rep.

Moj risk apetite je veliki, recimo 80%, ajde reci konkretno koliko para staviti gde i zašto. Inače ostaješ stara knjiška škola, isprazni ekonomski filozof.

I nemoj opet nešto sa gaćama, postalo je odurno.

Nije mi jasno da očekuješ čovečanski odgovor na tako kurčevan stav - i upit!?
maksa83 maksa83 10:29 20.12.2019

Re: Handover

pogotovo kada pričaju o stvarima do kojih im je stalo (setimo se samo na primer unit testova), onda dobijemo mushroom cloud-laying, mother****er.

Potpuno zasluženo.

Da podsetim i podvučem - ljudi koji harangiraju junit testove su glupi ili pokvareni, najčešće oba. Nije im opravdanje ni što su često zaraženi sifilisom.
istrajan05 istrajan05 10:46 20.12.2019

Re: Handover

maksa83
pogotovo kada pričaju o stvarima do kojih im je stalo (setimo se samo na primer unit testova), onda dobijemo mushroom cloud-laying, mother****er.

Potpuno zasluženo.

Da podsetim i podvučem - ljudi koji harangiraju junit testove su glupi ili pokvareni, najčešće oba. Nije im opravdanje ni što su često zaraženi sifilisom.

Ma!
Ti testovi su samo gubljenje vremena.
Nego, lepo - beztestno pustiš u pogon i posle uzimaš parice za 'podršku i održavanje'.
docsumann docsumann 13:12 20.12.2019

Re: Handover

Pametan i budala su u tom svetu ponekad razmaknuti samo dan-dva, ponekad više.


ponekad su tu u istom trenutku, za istim stolom, a fizičko rastojanje među njima je dimenzija ugovora odštampanog na A4 formatu
djapica djapica 13:32 20.12.2019

Re: Handover

budjelar
newimprovedtadejus
budjelar
stara knjiška ekonomska škola


e buđelar za ovo si zaslužio nešto tipa staro ti u gaćama al pošto sam za večeras izventilirala jal biću blaga..

maksa ti uopšte nije tako loše savjetovao, nekretnine su u dugom roku


Jedino su Maksa i Dragan dali konkretan predlog. Ti se qrčiš kao neki stručnjak, a ništa konkretno nisi rekla. Samo nešto okruglo pa na ćoše. Ni za glavu, ni za rep.


Tvoj predlog sa investiranjem je super. Nisu se javili ni ona ni onaj sto zagadjuje bej eriju da ti odgovore. Dobro, ona ti je rekla da oce kucu u Grckoj - oce to od memle londonske. Samo sto se ona ne seca kako su prosli britanci na Kipru i Krimu 2008, koji su ulozili zivotne ustedjevine da tamo
ispravaju vlagu iz kostiju pod stare dane.

Meni se cini da ona jos pokusava da svari ideju sta je to bitcoin. Recimo, ovaj scenario je meni interesantan.
DBacko, taj pecisnki srpski covek, koji je video sta znaci raditi za banke kao fizicar, i poceo je da kopa i kupuje bitkoine pre osam godina. I ko Satoshi - STEDEO, STEDEO, STEDO. Nakupio ih 500 komada, dao otkaz na poslu i od tada zivi kod keve i caleta na gajbi, pije pivo na krovu sa drugarima, vozi elektricni bicikli po novom Bg i uci ekonomji, od zacetaka do danas. Resava parcijlne diferencijne jednacine, pise o ekonomiji i fizici i uci da kodira. Nije bas najsretniji na svetu sto zivi u zemlji gde se jos UVEK PUSI po restoranima, ali ima tih 3-4 miliona dolara kao neki bekup i ako pozivi jos dvadeset, postoje dobre sanse da ce tih 500 koina vredeti 300-400 miliona dolara.
Mislim, ima i zabave ovde. Ima cetri crnca americka sto igraju basket za zvezdu - uvezli ih da zabavljaju raju i loze ih da trece za loptom dok im pevaju U BOJ, KRENITE JUNACI SVI!!!

A sa druge strane imamo ovu iz Londona - zivi tamo osam godina, rmba ko zivotinja i provodi pola zivota po raspalom tjubu londonskom i bavi se EKONOMIJOM. Ceo zivot tako da rmba, nece moci da kupi malu Viktorijanku, staru dvesto godina u Kensigtonu. A DBacko moze da je kupi odma - al nece, zabola ga za kuce od 3 miliona dolara pored Royal Alber Hall-a. Ima svoje parcijalne diferencijalne jednacine i svoj krov, i svoj usrani Beograd, a ima i 500 koina koji su mu vredniji od bilo kakve nekretnine i buregdzinice.

Ona ne zna da on raspolaze tolikom lovom i da ima puno slobodnog vremena da uci o onome sto mu je napravilo tu kintu, u krajnjem slucaju. Zbog toga se postavlja superiorno u raspravi. Meni se cini da niko na blogu ne veruje da je takav scenario moguc, ali mi se, takodje, cini da je takav scenario vrlo verovatan. Ako ostavimo raspravu samo na ideji da je to moguce, ja bih da zakljucim izlaganje na temu sledecim recima. U pravu su ljudi koji ovde posmatraju sta se desva i kazu da je ovo sukob dve skole. DBAcko kaze, ekomija nije zajbancija koja ce Pajicu u Kolardu da objasni da mu je bolje da lovu ulozi u market, nego kucu sopstvnu da otplati, a sve uz pomoc ekvitija, derivata, fiks inkama i ostalih pizdarija za koje DBacko dobija savete da nauci. OK, kaze ona da ipak treba dodati i malo matematikice. Ali ne puno, dovljno da znas procente pa da Pajicu objasnis da mu je bolje da uzmne kretid za firmu, a zive pare stavi u market. Brojke ne lazu, zar ne?!
DBAcko kaze da je vrag odneo salu i da je vreme da se ekonomijom pocnemo baviti ozbiljno, uz puno matematike, fizike i kodiranja.
Maksa je lepo rekao - procitajte ono sto covek pise - vrlo je informativno. Nije lako, vrlo je dugacko, a u isto vreme koncentrisano i treba pustiti da malo odlezi pa onda ponovo procitati, pa tako par puta.

alselone alselone 15:09 20.12.2019

Re: Handover

Nije im opravdanje ni što su često zaraženi sifilisom.



Neseksualno prenešenim.
alselone alselone 15:12 20.12.2019

Re: Handover

3-4 miliona dolara kao neki bekup i ako pozivi jos dvadeset, postoje dobre sanse da ce tih 500 koina vredeti 300-400 miliona dolara.


Imati 3, 4 miliona danas, ili 30 za par godina ili 300 za 20 godina je jako čudan izbor za izabrati neprvo.

Za mene, samo vi ljudi svojim putem i svojim izborima.

Imam jednog drugara koji ima 10 koina i to je bilo 200 faking hiljada dolara u jednom momentu i nije prodao a živi u drljavom stanu od 70 kvadrata sa dvoje dece. Čeka da bude milion i više. A godine prolaze. MIslim, jebote logika. Nek propadne sve u kurac ako hoćeš biti toliko proklet i ovako je "palo sa neba" - rekao sam mu u sebi.
srdjan.pajic srdjan.pajic 15:58 20.12.2019

Re: Handover

Predrag Brajovic
neka, hvala, višak ću, kao i do sada, delom da odnesem kući i uplatim deci u fond za koledž, a delom da spizdim na neki fensi merni instrument za lab. Ili da propijem i prokockam to u Las Vegasu.

А дознаке матици???


Ma, to se podrazumeva. Ali ako ih uhvatim da kupuju bitkoine za to, lele...
srdjan.pajic srdjan.pajic 15:59 20.12.2019

Re: Handover

alselone
Nije im opravdanje ni što su često zaraženi sifilisom.



Neseksualno prenešenim.

A, ne, to je onda toksoplazmoza.
alselone alselone 16:04 20.12.2019

Re: Handover

toksoplazmoza

srdjan.pajic srdjan.pajic 16:15 20.12.2019

Re: Handover

alselone
toksoplazmoza



A, ne, nema šansi dok iza njega stoji ovakvo glasačko telo:

cane.srbljanovic cane.srbljanovic 19:16 20.12.2019

Re: Handover

Zanimljivo je to da amerika ne bi bila u deficitu, i pored besumucnog trosenja para, da ne ulaze u vosjku tolike pare. hiljadu milijardi vojsci, hiljadu milijardi deficita u budzetu, hiljadu milijardi novog duga godisnje. Sta ce americi tolika vojska? Jer je neko napda? Ugrozava? Sto Tramp trazi da EU zemlje povecaju potrosnju na vojsku? Nesto meni tu ne stima, ali ne znam sta.


Jeste, to je veoma komplikovano. Sedi, odmori malo.
newimprovedtadejus newimprovedtadejus 19:25 20.12.2019

Re: Handover

djapica
Zbog toga se postavlja superiorno u raspravi.


ma jok bre..
stvar je totalno prosta..
ja sam actually pročitala šta je čovjek napisao i to detaljno.. actually razumjela šta je htio reći i actually vidjela tačno šta nije ukapirao a šta je prosto odbio da pojmi jer mu se ne uklapa u tezu..
i onda actually pokušala da u par prostih pitanja navedem i tebe i njega da vidite gdje vam teorije škripe s tim što nisu iste..
ti fantaziraš samo o tome da nekako postaneš nekakav multimilioner..
a on se grčevito drži fantazije da je u bitcoinu prepoznao nekakav spektakularan kraj finansijskog univerzima as we know it..
e sad bih ja kao trebala da padam u znaš ti ko sam ja, znaš ti šta sam ja, koliko sam ja..
jok..
to ostavljam balkancima i njihovim vlažnim snovima kako ženska glava mora da je neka fensi šalterska službenica.. još je i matora..
ma saće ona tu nešto da mi priča a ja predviđao broj prodatih telefona još prije deset godina / čitao jednog Szaba..
ako ako
ništa novo na blogovskom nebu..
bila, vidjela u pedeset inkarnacija..
nego bi mene iskreno obradovalo da se Danilu da autorska opcija pa da redovno objavljuje tekstove ne samo o bitcoinu, finansijama i ekonomiji nego o širem sprektru pitanja.. filozofija, religija, stil života, dijeta, a bogme i suština života sama..
imam jak osjećaj da bi to bio popriličan spektakl..
nisam sarkastična..
gotovo sam sigurna da bi stvar bila hit
te tako ako bi blogokolege i moderacija podržali a Danilo bio zainteresovan da podjeli sa svjetom smatranja za koje slutim da ih podosta ima a i željan je da ih pusti u etar..
cane.srbljanovic cane.srbljanovic 19:30 20.12.2019

Re: Handover

Jedino su Maksa i Dragan dali konkretan predlog. Ti se qrčiš kao neki stručnjak, a ništa konkretno nisi rekla. Samo nešto okruglo pa na ćoše. Ni za glavu, ni za rep.

Moj risk apetite je veliki, recimo 80%, ajde reci konkretno koliko para staviti gde i zašto. Inače ostaješ stara knjiška škola, isprazni ekonomski filozof.

I nemoj opet nešto sa gaćama, postalo je odurno.


Problem je u tome shto ti i ne znash shta pitash. "Gde da stavim pare!? (koje nemam)"...
Poshto ih nemash, mozesh da ih "stavish" gde god ti volja. Nece boleti, ni smetati.

Oni koji imaju $10M+ kesha koji chuchi neuposlen (recimo, palo s neba, umro ujka iz amerike) - odu lepo u JPM, Goldman, BOA ili such - u njihov PWM division i "kupe" si PPM, sa njim razrade plan (according to their goals/time frame/risk preference/etc) i potpishu (na tom nivou - garantovani return range) ugovore.
(BTW - $10M sa 18+ months committment stavlja te u bracket gde su ti otprilike garantovani 7.5% return u shvajcarskoj. Bez da se iko muchi.)
I onda odu na krstarenje, put oko sveta, safari, visit to Amsterdam, etc etc etc...

Druga je stvar da oni koji imaju $10M i koji su ih sami napravili - vec ZNAJU shta da rade sa njima i koriste momentum i inerciju (fizichki rad).
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 19:37 20.12.2019

Re: Handover

otprilike garantovani 7.5% return

Заиста постоји фонд који овако нешто гарантује?

Мислим, треба бацити поглед на оне тамо бројке о отпису и губицима из 2008. које је Блумберг објавио код светски познатих финансијских институција. Некако ми се чини да те институције и не могу тих гарантованих 7,5% да произведу, судуће према учинку из 2008, зар не?

Значи, неко гарантује тај фантастичан принос од 7,5%.
Питања:
1) чиме гарантује?
2) који то фонд гарантује?

Молио бих без духовитих одговора, само конкретно.

Узгред, заиста знам човека који те паре има, у кешу, на рачуну, па бих му радо пренео информацију.
vrabac_onaj vrabac_onaj 21:21 20.12.2019

Re: Handover

maksa83


Da podsetim i podvučem - ljudi koji harangiraju junit testove su glupi ili pokvareni, najčešće oba. Nije im opravdanje ni što su često zaraženi sifilisom.


Word.
Ja na ovo nemam šta da dodam.
Ko kad čitaš Andrića u najboljim izdanjima, rečenice koje nemaju ništa suvišno niti im bilo šta nedostaje.
Očigledno, sam Sveti Duh govori kroz Maksu u ovom slučaju.
zemljanin zemljanin 01:11 21.12.2019

Re: Handover


da li moze da se napravi lova sa Bitkoinom - moze, ali to stvarno blage veze nema sa njegovim poreklom, osobinama ili sta god ko ima da doda ... lova se pravila i u Dafini i u StudioTrafic i 12Daily, pa DXGold i tako to ... ozbiljna lova ... doduse neki su izvisili jer su stedeli ... sve ovo sto je autor napisao je stivo sa kojim ce se susreti svaka osoba ukoliko krene putem trgovanja pre svega mislim na berze ... ima na milione slicnih knjiga i teorija ... opleti po sistemu i ponudi izlaz

ekonomija sa svim nedostacima i fazama, je ipak nauka a ne internet virtualna suverenost ... svi vlasnici bitkoina su zivotno zainteresovani za njegov opstanak jer ukoliko to ostane samo u granicama vlasnika i neke grupice zainteresovanih, onda ce biti jedno veliko PUF ...

kao fizicar bi mogao da razume paralelu sa recimo CERNom i noviim zilionima koji ce biti skrkani u njega ... na osnovu cega? ... pa lepa ideja, jeste da nema osnove ali nadamo se i verujemo da ce ipak biti nesto ... daleko od toga da je CERN nebitan ali svrha nadogradnje nema veze sa naukom i teorijama vec sa talasom nade ... Bitkoin je samo jedan u nizu takvih pojava ...

A sudeci po komentarima i zahetvima tipa ako imas XX milki uradices sta?, evidentno je da mnogo blogera voli da masta ... ako imas taj novac neces pitati sta sa njim, pogotovo neces to raditi na blogu, ako ga nemas, verovatno ga nikada neces ni imati ali eto mozes da mastas sta bi, kad bi ... smejurija

PS. mogu i ja da se raspravljam sa @tadejus i raspravljali smo se nekad, i da dokazem te tvrdnje kako zaraditi novac ali ne mogu da se raspravljam sa njom o ekonomiji jer nemam takvo i toliko znanje o novcu ... to sto neki sistem/ideja funkcionise ne znaci da iza nje stoji znanje.
srdjan.pajic srdjan.pajic 01:44 21.12.2019

Re: Handover

A sudeci po komentarima i zahetvima tipa ako imas XX milki uradices sta?, evidentno je da mnogo blogera voli da masta ...


Meni se čini da je pominjanje tih 10 imaginarnih milki imalo drugu svrhu - da diskutanti jedni drugima uzmu meru po pitanju razumevanja materije, dobro, i kompetencija.

Među nama - od svih ponuđenih odgovora na ta pitanja meni se najviše dopao tvoj. Zato ja možda spadam u grupu koju je Braja pomenuo u svom izlaganju - oni koji prvi i uvek najebu zbog činodesjtvovanja postojećeg bankarsko mafijaškog sistema na čija su pravila pristali, umesto da, napredno, slede nova strujanja i tokove, kao što je taj sa kriptovalutama.

Mada smo moja mala porodica i ja pomenutu krizu začujuđe dobro podneli, zahvaljujući sreći uglavnom, i pomalo tome što se bavim deficitarnim zanimanjem, tako da možda i nismo baš najbolji šou kejs. .
Dragan Pleskonjic Dragan Pleskonjic 09:31 19.12.2019

Hoće li pući ili ipak neće?

Kao što napisah u komentaru na prvi deo ovog teksta, pre nešto više od 2 godine sam postavio anketu na Twitteru sa pitanjem:

Is bitcoin a bubble or something to stay for long time? If bitcoin is bubble, when it will burst?

Odgovori su tada bili:

24% - It will burst in 1 month
23% - It will burst in 1 year
15% - It will burst in 5 years
38% - No, it is not bubble.

Dakle, prva i druga grupa su omašile, a sada čekamo da vidimo za treću.

Pre nekoliko dana sam opet postavio isto pitanje, da bi videli razliku. Trenutno su rezultati sledeći:

09% - It will burst in 1 month
06% - It will burst in 1 year
21% - It will burst in 5 years
64% - No, it is not bubble.

Razlika je velika u korist opstanka bitcoina i to je zanimljivo. Anketa i dalje traje (još dva dana), pa da pozovem još jednom. Ko želi da učestvuje u novoj anketi ili vidi kako se kreću rezultati, ovo je link.

I da dodam: znamo kako je to sa Internet anketa i koliko su (ne)pouzdane, ali makar da se malo zabavimo.

P.S. Ko bi da me zaprati na Twitteru: @DPleskonjic.

P.P.S. Evo i konačnih rezultata ankete posle 7 dana:

08% - It will burst in 1 month
09% - It will burst in 1 year
23% - It will burst in 5 years
60% - No, it is not bubble.
aureus aureus 12:45 19.12.2019

Vjerovatno mi je promaklo

Zašto imamo samo 21 milion bitkoina?
Zašto njihov tvorac nije odredio, recimo, milijardu, čisto da nam je lakše da računamo koliko svi oni ukupno vrijede u dolarima u svakom trenutku?
Pa onda ako bitkoin vrijedi 500 dolara - mi znamo koliko vrijedi ukupna masa tog novca koji je u opticaju.
dbacko dbacko 14:46 19.12.2019

Re: Vjerovatno mi je promaklo



Nije ni issuance rate morao da počne od 50BTC/block, niti polovljenje issuance rate-a na svakih 210000 blokova, niti je obavezno moralo da bude polovljenje, niti je difficulty factor morao da se obračunava na svakih 2016 blokova.

Kada inženjer dizajnira neki sistem uvek ima na raspolaganju slobodne parametre. Satoši je neke birao po analogiji sa rudarenjem zlata (eksponencijalno opadajući issuance rate, tj. "polovljenja" ), a neke iz praktičnih razloga struke jer su prosto najbolji izbor zbog načina kako računari reprezentuju brojeve.
aureus aureus 16:29 19.12.2019

Re: Vjerovatno mi je promaklo

dbacko


Nije ni issuance rate morao da počne od 50BTC/block, niti polovljenje issuance rate-a na svakih 210000 blokova, niti je obavezno moralo da bude polovljenje

Ako želiš da dođeš do tačno 21 milion - u jednom momentu treba da prestaneš sa polovljenjem. :)

10.500.000 + 5.250.000 + 2.625.000 + 1.312.500 +...
dbacko dbacko 19:54 19.12.2019

Re: Vjerovatno mi je promaklo

aureus
dbacko


Nije ni issuance rate morao da počne od 50BTC/block, niti polovljenje issuance rate-a na svakih 210000 blokova, niti je obavezno moralo da bude polovljenje

Ako želiš da dođeš do tačno 21 milion - u jednom momentu treba da prestaneš sa polovljenjem. :)

10.500.000 + 5.250.000 + 2.625.000 + 1.312.500 +...


Ne, ali zato će konačna cifra u stvari biti : 20,999,999.9769
nask nask 21:32 19.12.2019

10 bucks millionaire

Predrag Brajovic Predrag Brajovic 09:18 20.12.2019

Ево, да и ја нешто кажем

Драго ми је да сам понудио овај текст на читање.
Мислим да је ово место добро да буде његове "чистилиште", због професионалних и личних профила људи који овде свраћају.
Осврнућу се на неке примедбе, а у вези са концептом биткоина.

У вези са тиме да је 99% свих других криптовалута пропало, то што он опстаје јесте управо доказ његових потенцијала. 99% фирми из dot.com bubblea је пропало, остали су нам само Амазон и Јаху и тако неки... Разумете шта хоћу да кажем: 99% rate failura у оквиру једне индустрије говори да оних 1% који опстају имају нешто што други немају, или су тек просто -- lucky one. (Мора и то неко да буде.)

Волатилност? Добра је, док је на горе. Волатилно је тржиште некретнина, волатилна је вредност валута, а о берзма и акцијама да и на говоримо: руско тржиште акцијама у деценијама пре Првог светског рат давало је већи раст њихових цена и обећавало већу сигурност него америчко. И? И -- јебигица.

Банкари као емисери новца насупрот биткоину? Па, показао сам колике су губитке претрпеле банке у последњој кризи, толике да ко зна када ће покоја од њих надоместити изгубљено. Но, проблем што им је то изгубљено већ надомештенмо, а то је урадило US друштво, то јест најпре фризери, зубари, радници из Walmarta, они из Boinga, те Срђан Пајић и његова мала породица, која је поднела највећи терет кризе. Ако мене питате, ја мислим да је данашње банкарство неодрживо. Зашто (осим због голготе Срђана Пајића)? Па, зато што смо им дали повлашћену позицију, да банке могу да креирају новац, што не би био проблем, да смо им тражили нешто заузврат. А нисмо им заузврат тражили ништа.

Пробклем с биткоином видим у неким другим стварима. Рецимо, ако Сатоши држи стварно тих 1МИЛ биткоина као свој?! Па, у пуној, неслућеној капитализацији биткоина, то би досад невиђено богаство ставило у руке само једног човека и његовог хира. Спрам Сатошија, Бил Гејтс и Џеф Безос били би мрави.

Потом, биткоин је спор, трансакције захтевају неко, додуше не превелико време, али нико неће стајати на каси у супермаркету да сачека верификацију транскације.

Шта су му предности? Па, најпре то што је независан, то је нешто што не зависи од влада појединих земаља или банкара. Њега један Бернанке не може бесумучно да штампа како би враћао амерички дуг нити да га његова влада и ЕЦБ убацује као БДП. Долар је порески механизам USА на светском нивоу, што је тој држави омгућила њена доминантна позиција. Шта ћемо када ту позицију заузме Кина? И -- ето волатилности, али глобалне :)

Суштински, због своје механике, биткоин би требало да се покаже отпорнијим на лудости нашег света. Он је бестрасни механизам, а не машина коју погони блесави човек. Мислим да у једном трену може настати консензус међу носиоцима суверенитета (засад државама) да није лепо да се међусобно крљамо швајцарским францима, или доларом или јуаном. И да у том трену биткоин или Bitcoin Mk 1.2 може постати неки заједнички механизам. Заједнички, јер неће бити ничији.

Ја сам оптимиста.
Но, таква ми је природа, а природа може и да се зајебе.
maksa83 maksa83 09:43 20.12.2019

Re: Ево, да и ја нешто кажем

Mene sve ovo podseća na prve 3 sezone Mr. Robot - e-corp, f-society, reset-revolucija, e-coin...

Uzgred, nije to baš lagana serija, ja sam gledajući je ponekad baš razmišlj'o, bar ovu 4. sezonu.

Kad sam već tu, ko voli kaubojice najtoplije preporučujem onog Mandaloriana.

Dodatno, i za laymene i za ne-laymene koji bi da im se nešto sumira i ispriča, preporučujem ovaj jućub kanal: Computerphile. Sudeći po stvarima koje sam gledao a kojima se samozavaravam da ponešto znam, rekao bih da nema gluposti. I sestrinski kanali (sixty symbols, numberphile) su dobri.

P.S. Ko nije ispratio iznišla 4. sezona Expanse.
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 10:01 20.12.2019

Re: Ево, да и ја нешто кажем

Computerphile

Ово је неки SM site???
Наступа ли легенда Рон Џереми?
maksa83 maksa83 10:07 20.12.2019

Re: Ево, да и ја нешто кажем

Ово је неки SM site???

Jućub kanal Brajoviću, tamo na jućubu je sve samo clean family fun, dakle klikni slobodno, ništa što bi te bilo sramota da ti zateknu u kešu brauzera, moš se nauči nešto. Bite-sized pieces, zalogajčići informacija, što bi rekli - neš se prejesti ali neš biti gladan.
istrajan05 istrajan05 10:14 20.12.2019

Re: Ево, да и ја нешто кажем

Ja verujem, naprotiv, da je i ovo (maksa bi rekao - ovaj hajp) sa bitkojinom duboko zavisna stvar - nikako nezavisna.
Jer - ja ne verujem u dobročinstvo parajlija.
Ko je taj koji kreira, odnosno oni 'under-the-hood', ne znam.
Jedino što 'znam' je da će oni koji su gore da budu još više gore, a oni koji su dole - još više dole.
Uopšte, nije mi jasan taj potcenjivački stav 'bitkoinaša' ka 'staroj školi'.
Jer - su uvek šekulanti bili ti koji kupe kajmak.
Izvinjavam se (i samom sebi) ljudima koji gaje tehnicistički poriv, no, smatram da smo mi 'male mace' u odnosu na ljude koji 'trguju' parama.
Pomisao kako će neko (računarskim algoritmima i ostalim kurcima palcima) da odjebe 'Rotšilde, Vartburge i Rokfelere', je, kako da to eufemistički kažem - u najmanju ruku, lud, te, poprilično (i) glup.
cane.srbljanovic cane.srbljanovic 19:37 20.12.2019

Re: Ево, да и ја нешто кажем

Волатилност? Добра је, док је на горе. Волатилно је тржиште некретнина, волатилна је вредност валута, а о берзма и акцијама да и на говоримо: руско тржиште акцијама у деценијама пре Првог светског рат давало је већи раст њихових цена и обећавало већу сигурност него америчко. И? И -- јебигица.


Prave, velike pare su kada je (da prostish) "na dole". Ali da te ne zamaram sad.
newimprovedtadejus newimprovedtadejus 19:48 20.12.2019

Re: Ево, да и ја нешто кажем

Predrag Brajovic

Шта су му предности? Па, најпре то што је независан, то је нешто што не зависи од влада појединих земаља или банкара. Њега један Бернанке не може бесумучно да штампа како би враћао амерички дуг нити да га његова влада и ЕЦБ убацује као БДП. Долар је порески механизам USА на светском нивоу, што је тој држави омгућила њена доминантна позиција. Шта ћемо када ту позицију заузме Кина? И -- ето волатилности, али глобалне :)

Суштински, због своје механике, биткоин би требало да се покаже отпорнијим на лудости нашег света. Он је бестрасни механизам, а не машина коју погони блесави човек. Мислим да у једном трену може настати консензус међу носиоцима суверенитета (засад државама) да није лепо да се међусобно крљамо швајцарским францима, или доларом или јуаном. И да у том трену биткоин или Bitcoin Mk 1.2 може постати неки заједнички механизам. Заједнички, јер неће бити ничији.


e to je ta Mića Magatrend epidemija, kao pa ako može Danilo što i ja ne bi mogao da kažem koju riječ o monetarnoj politici, novcu a bogme i budućnosti globalnog finansijskog sistema..
to je prvi pasus..
u drugom već dajem i konačan sud.. bitkoin će naslijediti dolar!!! stvar je sad već jasna.. ta pogledajte drugovi, to će biti zato što dolarom upravlja Bernanke a bitkoinom niko ne upravlja..
kako se te stvari dešavaju?
da ljudi počnu tako izrcati sudove o stvarima o kojima ipak moraju biti svjesni ne znaju baš previše?
ozbiljno te pitam, stvarno me zanima
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 20:54 20.12.2019

Re: Ево, да и ја нешто кажем

ozbiljno te pitam, stvarno me zanima

Не, не питаш озбиљно, па ти нећy ни одговорити.
Но, добро, то је твоје право.
newimprovedtadejus newimprovedtadejus 10:40 21.12.2019

Re: Ево, да и ја нешто кажем

Predrag Brajovic
ozbiljno te pitam, stvarno me zanima

Не, не питаш озбиљно, па ти нећy ни одговорити.
Но, добро, то је твоје право.


fakat nisam odgovor ni očekivala..
i kapiram da znaš šta sam htjela..
al evo ipak da podvučem..
nespojivo mi je tvoje insistiranje na preciznosti i izuzetnosti kad recimo govoriš o pripremi hrane ili kafi..
i paralelno vrlo razbarušen pristup daleko kompleksnijim temama poput budućnosti monetarnog i finansijskog sistema..

kapiram i obavezu domaćina i sve..
opet bi se morao naći neki modus da se rasprava ipak privede nekom prihvatjlivijem toku od rigidnog deklarisanja o stvarima kojima se ni površina okrznula nije..
ne znam
valjda smo svi pomalo i umorni
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 11:45 21.12.2019

Re: Ево, да и ја нешто кажем

fakat nisam odgovor ni očekivala.

О, кренуо сам да га пишем, па сам схватио да га и не очекујеш
Нисам погрешио.
maksa83 maksa83 10:03 20.12.2019

još ovo


Bez vrednosnog suda (pošto ga stvarno nemam) iz ugla Srbina koji ovo sriče u pećini džarajući s mukom osvojenu vatru između dva lova na mamute dok se deca napolju igraju sa mladuncima sabljastog tigra, ne znajući da tamo negde izvan te pećine postoji čitav jedan prosvetljen, pametan, obrazovan i napredan svet koji ima struju, smartvočeve i visoke poslovne zgrade sa staklena vrata i čuvara koji ne da da uđeš samo u bermude, istegljenu majicu i birkenstok papuće, moram da kažem da je ovo zanimljivo i zabavno pisan tekst, ko ima vremena treba da ga pročita, makar iz nekoliko zalogaja.
newimprovedtadejus newimprovedtadejus 10:54 20.12.2019

Re: još ovo

maksa83
iz ugla Srbina koji ovo sriče u pećini ondžarajući s mukom osvojenu vatru između dva lova na mamute dok se deca napolju igraju sa mladuncima sabljastog tigra


a gaće imate li il se gologuzi oko te vatre tišćete?
nako pitam
maksa83 maksa83 11:06 20.12.2019

Re: još ovo

a gaće imate li il se gologuzi oko te vatre tišćete?
nako pitam

Gaće su za vas iz daleke budućnosti, pošto ste zaboravili kako je stajati na vr' Terazija samo sa kopljem u ruci i osmatrati krdo bizona kod onoga što je nekad bila pok. Štajga, dok ti morning breeze struji oko nesputanih porodičnih dragulja. Računam da ćemo i mi da legnemo na rudu za jedno des' 'iljada godina.

Nego, jedan na tu temu.

Objasnila učitelj'ca đeci šta je to rima, i sad traži od njih da smisle neki primer.

Javi se naravno Mujica, i kaže:

- Baba sere iza šupe, vidi joj se dupe.

- IJAOO MUJICE PA NEMOJ TAKO, dosta je da si rekao samo prvo slovo poslednje reči, dakle samo "d", pošto je rima svi bismo znali šta je, ajde je l može još neko?

Naravno svi ćute, opet se javlja Mujica, učiteljca prevrne očima ali računa da mu je objasnila i da neće opet da zajebe stvar, i kaže ajde Mujice.

- Oko Hase vetar piri, iz gaća mu qrac v.
istrajan05 istrajan05 11:36 20.12.2019

Re: još ovo

maksa83
a gaće imate li il se gologuzi oko te vatre tišćete?
nako pitam

Gaće su za vas iz daleke budućnosti, pošto ste zaboravili kako je stajati na vr' Terazija samo sa kopljem u ruci i osmatrati krdo bizona kod onoga što je nekad bila pok. Štajga, dok ti morning breeze struji oko nesputanih porodičnih dragulja. Računam da ćemo i mi da legnemo na rudu za jedno des' 'iljada godina.

Nego, jedan na tu temu.

Objasnila učitelj'ca đeci šta je to rima, i sad traži od njih da smisle neki primer.

Javi se naravno Mujica, i kaže:

- Baba sere iza šupe, vidi joj se dupe.

- IJAOO MUJICE PA NEMOJ TAKO, dosta je da si rekao samo prvo slovo poslednje reči, dakle samo "d", pošto je rima svi bismo znali šta je, ajde je l može još neko?

Naravno svi ćute, opet se javlja Mujica, učiteljca prevrne očima ali računa da mu je objasnila i da neće opet da zajebe stvar, i kaže ajde Mujice.

- Oko Hase vetar piri, iz gaća mu qrac v.

Hihihi!
Rima je zakon!
Usput - o kakvim porodičnim draguljima se radi?
docsumann docsumann 13:56 20.12.2019

Re: još ovo

Rima je zakon!


đe ima dima
ima i rima

newimprovedtadejus newimprovedtadejus 19:58 20.12.2019

Re: još ovo

maksa83

moram da kažem da je ovo zanimljivo i zabavno pisan tekst, ko ima vremena treba da ga pročita, makar iz nekoliko zalogaja.


dajte čovjeku autorsku ako boga znate..
pa da gledam maxu kako se opet izvinjava ljudima što je preporučivao..
podsjeća me na drugi jedan tako slučaj
docsumann docsumann 20:00 20.12.2019

Re: još ovo

autorsku svima!
newimprovedtadejus newimprovedtadejus 20:04 20.12.2019

Re: još ovo

docsumann
autorsku svima!


dobro da, naravno, potpuno je kretenski da nemaju svi i to kad nije da se tuku ko će prvi da napiše..
istrajan05 istrajan05 21:18 20.12.2019

Re: još ovo

docsumann
autorsku svima!

Hvala, meni nije potrebna!
G.Cross G.Cross 22:26 20.12.2019

Re: još ovo

newimprovedtadejus
maksa83

moram da kažem da je ovo zanimljivo i zabavno pisan tekst, ko ima vremena treba da ga pročita, makar iz nekoliko zalogaja.


dajte čovjeku autorsku ako boga znate..
pa da gledam maxu kako se opet izvinjava ljudima što je preporučivao..
podsjeća me na drugi jedan tako slučaj


U ona stara dobra blog0vremena nisam se često slagao sa Tadejus, ali ova je očito New i improved. Imajte strpljenja da je saslusate.

Blogopisac rece da će sve biti jasno u vezi bitcoina kad se postigne određeni broj transakcija.

Kuriousli inaf isti argument je upotrebljavao tip koji me je ubedjivao da kupim biznis prodaje frizidera eskimima. Čim uspem da prodam određeni broj pocecu da pravim profit.

Bilo bi super da bitcoinljupci postave dnevnu vrednost transakcija u BC u dolarima.
maksa83 maksa83 23:45 20.12.2019

Re: još ovo

Bilo bi super da bitcoinljupci postave dnevnu vrednost transakcija u BC u dolarima.

Nisam bitcoinljubac, ali mogu da pogledam (mada si to mogao sam da saznaš), evo ga market-agregiran trading volume u bitcoinima. Mrzi me da kombinujem sa vremenskom serijom cena u dolarima i ostalim valutama, ali ako uzmemo trenutnu cenu od oko 7K USD daily volume u poslednjih mesec dana se kreće između 100 miliona i 1 milijardu USD dnevno.

Nego, zašto je bitcoin veći scam od penny stocks i junk bonds, a o CDO svinjariji da ne govorimo?

newimprovedtadejus newimprovedtadejus 10:36 21.12.2019

Re: još ovo

maksa83

Nisam bitcoinljubac, ali mogu da pogledam (mada si to mogao sam da saznaš), evo ga market-agregiran trading volume u bitcoinima. Mrzi me da kombinujem sa vremenskom serijom cena u dolarima i ostalim valutama, ali ako uzmemo trenutnu cenu od oko 7K USD daily volume u poslednjih mesec dana se kreće između 100 miliona i 1 milijardu USD dnevno.

Nego, zašto je bitcoin veći scam od penny stocks i junk bonds, a o CDO svinjariji da ne govorimo?


uz napomenu da moj prigovor na tekst uopšte nije to što je bitcoinu nemoguće utvrditi realnu cijenu pa se time tu radi o kocki..
ja prigovaram na opširno a površno, senzacionalističko i pogrešno pisanje o problemima savremenog monetarnog i finansijskog sistema..

that said
ima razlika
taj džank bond i penny stock je fond plata za neke ljude koji u tim kompanijama rade.. to što je neko uzeo da trguje vlasništvom u njihom izvoru hljeba nasušnog je druga stvar..
ali te akcije, obeveznice pa i derivati na njih imaju neku vrlo realnu i vrlo opipljivu stvar kao podlogu..
u tom smislu kocka njima može da ima i mnogo surovije posljedice od kocke bitkoinom..
eto jedna razlika
ako bismo zašli u domen regulative bilo bi ih još mnogo više..

ali za mene poenta nije u tome dal je bitkoin kocka.. pa šta ako jeste.. nije jedina, neka cvjeta hiljadu cvjetova..

za mene je porazno padanje na priču o tome kako će bitkoin ne samo zamjeniti sadašnji novac nego još i rješiti njegove probleme..
kapiram da vas većina nije ni čitala tekst da ukapira da tekst to predlaže al opet.. već i naslov je sugestivan..
tužna mi je ta srpska spremnost da se padne na prvu teoriju zavjere u ponudi..
gluposti i laži kruže svijetom ali prijemčivost na teorije zavjere je specifično sirotinjska karakteristika
Predrag Brajovic Predrag Brajovic 11:50 21.12.2019

Re: još ovo

ali te akcije, obeveznice pa i derivati na njih imaju neku vrlo realnu i vrlo opipljivu stvar kao podlogu..

Не морају да имају.
Врло честo -- само поверење (или похлепа) стоји иза.
Не постоји регулаторни механизам који ће одузети бонусе банкарима и њихове куће када они то поверење изиграју.
Па се то поверење изигра. (Похлепа се не изигра.)
И изиграваће се.
Ако замениш реч банкар са реч држава, ствaр се скалира :)

Да поновим: америчке банке су у кризама осамдесетих, деведесетих и 2008. изгубиле све профите које су у претходној историји зарадиле. (Слично је са авио компанијам, каже Ворен Бафет, временски агрегатно оне су губиташи.)
Тзв. levelling.

za mene je porazno padanje na priču o tome kako će bitkoin ne samo zamjeniti sadašnji novac nego još i rješiti njegove probleme.

Сасвим могуће да неће. Ипак, засад још увек није пропао.

Идеја биткоина јесте донекле слична идеји златног стандарда: ограничити могућност бесконачног и арбитрарног креирања новца.

NINJA Loan Definition
istrajan05 istrajan05 11:57 21.12.2019

Re: još ovo

newimprovedtadejus

...

za mene je porazno padanje na priču o tome kako će bitkoin ne samo zamjeniti sadašnji novac nego još i rješiti njegove probleme..
kapiram da vas većina nije ni čitala tekst da ukapira da tekst to predlaže al opet.. već i naslov je sugestivan..
tužna mi je ta srpska spremnost da se padne na prvu teoriju zavjere u ponudi..
gluposti i laži kruže svijetom ali prijemčivost na teorije zavjere je specifično sirotinjska karakteristika

So!
Tako je govorila tadejus!
Tadejus za predsednika!
newimprovedtadejus newimprovedtadejus 12:07 21.12.2019

Re: još ovo

Predrag Brajovic
ali te akcije, obeveznice pa i derivati na njih imaju neku vrlo realnu i vrlo opipljivu stvar kao podlogu..

Не морају да имају.
Врло честo -- само поверење стоји иза.
Не постоји регулаторни механизам који ће одузети бонусе банкарима и њихове куће када они то поверење изиграју.
Па се то поверење изигра.
И изиграваће се.
Ако замениш реч банкар са реч држава, ствaр се скалира :)

Да поновим: америчке банке су у кризама осамдесетих, деведесетих и 2008. изгубиле све профите које су у претходној историји зарадиле. (Слично је са авио компанијам, каже Ворен Бафет, временски агрегатно оне су губиташи.)
Тзв. leveling.

za mene je porazno padanje na priču o tome kako će bitkoin ne samo zamjeniti sadašnji novac nego još i rješiti njegove probleme.

Сасвим могуће да неће. Ипак, засад још увек није пропао.

Идеја биткоина јесте донекле слична идеји златног стандарда: ограничити могућност бесконачног креирања новца.


kehm
W.B. uložio je u avio kompanije 9.6 milijardi dolara..
mani se..
nevolja gugla je što te fantastično profiliše.. pa ako vidi da voliš senzacionalistički bulšit to će da ti i nudi kao odgovor na pitanja..
moraš biti oprezan šta klikćeš inače će gugl od tebe da napravi kompletnog idiota
maksa83 maksa83 12:08 21.12.2019

Re: još ovo

gluposti i laži kruže svijetom ali prijemčivost na teorije zavjere je specifično sirotinjska karakteristika

Misliš ona teorija zavere da su banke krenule da dele kredite šakom i kapom i Peri i Miki i Lazi i Tajronu i Hezusu pošto su shvatile da je preprodaja tih kredita mnogo unosan posao, ali da niko neće da ih kupi ako ih ne samelješ i pomešaš sa manje lošim kreditima? Napraviš viršle i napišeš na kutiji foie gras? Pri tome jedne drugima ja-tebi-ti-meni osiguravale te gredite (neko otključao tu mogućnost, skroz slučajno, tako mu došlo), i to se tako zamrsi da do dana današnjeg niko ne zna koliko je to para (što nam samo po sebi govori odosta o prirodi novca), i onda se sve završi tako što jedna banka propa'ne a za ove ostale se naštampa para da se pokrije njihova kocka, i zbog cele stvari ne najebe nijedna individua ni institucija?

Skroz k'o ravna zemlja i HAARP...

Arhiva

   

Kategorije aktivne u poslednjih 7 dana