U želji da prevaziđem ovu post-prazničnu depresiju, odlučio sam da ponudim ovaj kraći prilog kao novogodišnju čestitku blogerima koji još imaju snage da čitaju nove postove. A i brojke su se složile (za detaljnije objašnjenje vidi dole).
Još od antičkih vremena postoji verovanje da je ris (lynx na engleskom) životinja sa najoštrijim vidom u životinjskom svetu. Naime, jedan od polubogova, Lynceus, pratilac Argonauta, je imao izuzetno oštar vid, pa je po njemu i mačka dobila ime lynx. Čak se smatralo da je vid risa toliko dobar da on može da vidi i kroz zidove. Ukratko, vekovima je ris važio za simbol oštrovidosti.
Federico Cesi
Kada je Federico Cesi osnovao svoju akademiju 1602. godine koja je zamišljena kao centar okupljanja najumnijih ljudi tog vremena, ljudi koji su se bavili proučavanjem prirodnih pojava (Cesi je bio fasciniran botanikom), on je taj centar nazvao Accademia dei Lincei – u direktnom prevodu Akademija Risookih. Prvobitno se Akademija sastojala od tri člana, ali kasnije se broj malo povećao. Za simbole Akademije su uzeti Ris i Orao, a moto je bio minima cura si maxima vis , tj. “obrati pažnju na male stvari da bi dobio najveće rezultate.” Godine 1611. je za člana Akademije primljen i Galileo Galilej koji je tim statusom bio izuzetno počastvovan i od tada se potpisivao kao Galileo Galilei Linceo na svojim knjigama.
Akademija je tokom kasnijih vekova bila zatvarana i otvarana više puta (ona i danas postoji), a u svoje redove početkom XX veka primila je i prvu ženu risa- Ersiliju Caetani-Lovatelli, plemkinju koja se bavila arheologijom.
Nego, da ostavimo ta prošla vremena iz nas i vratimo se u današnjicu. Danas je simbol oštrovidosti malo drugačiji, pa se recimo u tenisu metafora oštrovidosti pripisuje sokolu i koristi se hawkeye elektronski sistem da se odluči gde je tačno sporna loptica pala. Nekada su zaista u pitanju milimetri koje ljudsko oko ne može golim okom da proceni.
A koliko male detalje ljudsko oko može da proceni? Postoji standardizovan način da se oštrovidost neke osobe precizno izmeri.
Prvo, šta oštrovidost meri? Ona je mera rezolucije ljudskog oka – na primer, da bi mogli da pročitate “sitna slova” obično morate da se približite tekstu jer sa većeg rastojanja ne razlikujete slova, ili optotipove. Naravno, da bi uveli standard, uvodi se i standardna veličina slova na Snelenovoj karti koju ste svakako videli u očnim ordinacijama.
Snelenova karta
Prilikom merenja oštrovidosti ova tabla se postavi na 20 stopa (6 metara) od pacijenta koji treba da pročita, idući odozgo na dole, slova u svakom redu. Za normalni standard se uzima red broj 8, tj. osoba sa normalnim vidom bi ona crveno podvučena slova mogla da pročita sedeći u stolici na rastojanju od 20 stopa (6 metara) od table. To odgovara rezoluciji od 1.75mm na rastojanju od 20 stopa, ili 6 metara. Zamislimo da prilikom merenja neka osoba može da pročita slova u redu broj 5 na tabeli, tj. P E C F D, i da sitnija slova u narednom redu ne može. S desne strane u tom redu 5 stoji oznaka 20/40. Ovo znači da tu veličinu slova (velika su) osoba sa “normalnim” vidom može da pročita čak sa rastojanja od 40 stopa. Da tako kažem, normalna osoba ima duplo oštriji vid od one osobe koja se zadrži na liniji broj 5.
Oštrovidost ljudi se menja tokom života. Recimo, bebe mlađe od 1 meseca imaju oštrinu vida od 20/800 do 20/200, tj. da bi videli ono što ljudi normalnog vida mogu da razlikuju na rastojanju od 800 stopa, tako malim bebama je potrebno da se približe na 20 stopa. Već tokom drugog meseca i kasnije, kod beba se ovo popravlja na 20/150. Sa 4 ili 5 godina starosti, deca dostižu normalnu oštrovidost odraslih, tj. 20/20. Neka deca, kad dostignu uzrast od 8-9 godina, mogu da izgube oštrovidost od 20/20 i postanu kratkovida.
Neke mlađe osobe mogu da imaju izuzetno oštar vid koji je, recimo, 20/10, tj. za rezoluciju koju oni imaju sa 20 stopa, “normalnima” je potrebno da se približe na 10 stopa da bi je dostigli. Među profesionalnim sportistima u streljačkim sportovima, najbolji izmeren rezultat je 20/10.
Za neke ptice grabljivice – orao, soko, itd., oštrina vida se procenjuje na 20/2, što je nezamisliv rezultat za ljude. Ne znam da li je neko izmerio oštrovidost risa, ali on i dalje važi za izuzetnu životinju u tom pogledu.
Ukratko, oštrovidost od 20/20 se uzima kao zlatni standard ili “perfect vision” za ljude.
U to ime, želim svim blogerima da u ovoj godini 2020., oštrovidoj, steknu perfect vision za događanja oko nas, za uočavanje spinovanja i prepoznavanje fake vesti kojima smo okruženi.
Živeli!